OBNOVLJIVI IZVORI

Emisija EnergyPress našeg portala i N1 televizije ove je nedjelje ugostila predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin doc.dr. Dalibora Pudića.
Pudić je govorio o novoj energetskoj strategiji u kojoj, sukladno europskoj energetskoj uniji, očekuje projekciju hrvatske energetike u sljedećim godinama. Očekuje jasnu strategiju istraživanja ugljikovodika na Jadranu, u Panoniji i u Dinaridima, diverzifikaciju dobavnih pravaca energenata te jači angažman oko jačeg uključivanja obnovljivih izvora energije u sustava.

Naglasio je kako i ova strategija treba biti okrenuta plinu kao energentu tranzicije. U tom smislu ne očekuje kraj ere ugljikovodika, tim više što niskougljični energenti još uvijek imaju tehnološki problem akumulacije energije.  Pohvalio je donošenje nove energetske strategije, jer strategije se moraju usuglašavati s vremenom.

Glede poskupljenja plina na svjetskim burzama i fiksiranja cijena plina u Hrvatskoj, Pudić smatra kako ključ te priče nije u intervenciji države u cijenu energenta, nego osmišljavanje politika za anuliranje energetskog siromaštva kroz državne vaučere siromašnim građanima.

Komentirao je početak izrade nekoliko plinskih poveznica sa susjednim državama, a posebno se osvrnuo na sjevernu interkonekciju prema BIH. Naime, tvrtka BH Gas je, u nekoliko navrata, izrazila rezerve prema tome što tu poveznicu radi privatna tvrtka. Pudić je objasnio kako se radi o produktovodu koji je dogovoren na geopolitičkoj ravni, uključen je bio čak i Vladimir Putin, a koji ima za cilj dovesti plin do rafinerije u Bosanskom Brodu te time smanjiti zagađenje Slavonskog Broda za najmanje jednu trećinu. Što se tiče prigovora, rekao je kako bi se o nastavku interkonekcije trebali dogovoriti entiteti unutar BIH.

Govorio je i o LNG revoluciji koja je krenula izvozom plina iz SAD-a, rekavši kako svaka američka revolucija, prije ili kasnije, donosi pojeftinjenje tehnologije. Za primjer je naveo ugljikovodike iz škriljaca, koji su danas cijenom vrlo blizu konvencionalnim zato što ih je pratilo pojeftinjenje tehnologije. Hrvatskoj, kaže Pudić, treba LNG terminal iz najmanje dva razloga. Prvi je diverzifikacija dobavnih pravaca, koja nas čini otpornijima na rizik opskrbe, s obzirom da ovisimo o uvozu jer naša proizvodnja opada za gotovo jedan postotak godišnje. Drugi je razlog to što je LNG terminal svojevrsno skladište, veličine gotovo cijele hrvatske godišnje potrošnje plina. Uz Okoli i potencijalno skladište u Grubišnom polju, tada više ne bismo trebali brinuti za uravnoteženje sustava.

Aktualnu dokapitalizaciju Petrokemije i osiguravanje izgledne budućnosti ovoj industriji Putić smatra izrazito dobrim potezom. Naime, kaže kako Petrokemija nije strateška samo za poljoprivredu, nego je strateška i za plinski sustav. S jedne strane ona troši 30-ak posto hrvatske potrošnje plina, a s druge strane ona uravnotežuje sustav. Pravo je pitanje kako bi bez jedne takve industrije tehnički izgledao hrvatski plinski sustav, zaključio je Pudić.

Pogledajte video

Proizvođač električnih automobila Tesla izvijestio je u četvrtak da je Robyn Denholm imenovana za predsjednicu odbora direktora, na kojemu je dosad bio osnivač te tvrtke Elon Musk, koji će i dalje biti izvršni direktor.
Musk se nedavno pristao povući s mjesta predsjednika odbora direktora u nagodbi s Američkom komisijom za vrijednosna papire (SEC), koja je zatražila da na tom mjestu bude nezavisna osoba. Prema nagodbi, Musk će ostati izvršni direktor u Tesli, ali u iduće tri godine neće biti predsjednik odbora, a on i Tesla platit će po 20 milijuna dolara kazne. Do nagodbe je došlo nakon što je SEC optužio Muska za prevaru zbog niza lažnih i obmanjujućih tweetova i zatražio da ga se ukloni s čela Tesle.

Musk je, naime, prošloga ljeta putem Twittera poručio da razmišlja o povlačenju dionica Tesle s burze i da je to za kompaniju „najbolji put naprijed”. Osnivač Tesle izjavio je i kako investitori podupiru taj plan, da je financiranje osigurano i da će dioničarima biti ponuđeno 420 dolara po dionici – za petinu više od tadašnje cijene. Prema SEC-ovoj tužbi, Musk je znao da su ti njegovi tweetovi bili lažni i obmanjujući, s obzirom da nikada o takvoj transakciji nije razgovarao s niti jednim mogućim financijerom.

Najava Muska da razmišlja o povlačenju dionica Tesle s burze već je prije rezultirala tužbom nekoliko ulagača koji su zbog toga izgubili milijune dolara. I dok ti sudski postupci još uvijek traju, Musk se u međuvremenu uspio nagoditi sa SEC-om. Nova predsjednica odbora Robyn Denholm je od 2014. godine nezavisna direktorica u odboru Tesle, a od prošle je godine financijska i direktorica za strategiju u australskoj telekomunikacijskoj kompaniji Telstra. S tih mjesta u Telstri odstupit će nakon što joj istekne šestomjesečni mandat.

U prvih devet mjeseci ove godine Slovenija je isplatila 104,8 milijuna eura za poticaje obnovljivim izvorima energije, što je sedam posto manje nego u istom periodu godinu ranije.

Prosječna veličina isplaćene potpore je 152,03 eura/MWh, što je nešto niže nego lani. Razlog manje isplaćenih sredstava su nepovoljne vremenske prilike koje su dovele do niže proizvodnje iz Sunčanih elektrana, za koje je isplaćeno 6,6 milijuna eura manje potpora nego lani, dok je proizvodnja iz malih hidroelektrana u tom periodu rasla za čak 30%. Za Sunčane elektrane isplaćeno je 51% potpora, slijede kogeneracije na fosilna goriva sa 17,6%, postrojenja na biomasu s 13% i bioplin s 10,7%. Krajem rujna u sustavu potpore bilo je 3.866 proizvođača nominalne snage 409,5 MW.

Prvi put u povijesti lideri zemalja diljem svijeta ratificirali su jedan opći pravno obvezujući sporazum posvećen ublažavanju i sprečavanju klimatskih promjena.
Time je Pariški sporazum postao prekretnica u globalnom osvješćivanju i djelovanju, a povodom godišnjice njegovog stupanja na snagu, 4. studenog, Platforma za dobru energiju podsjeća da je i Republika Hrvatska njegova potpisnica.

Kao takva obvezala se slijediti dogovoreni smjer ograničavanja globalnog zatopljenja smanjivanjem emisija stakleničkih plinova za što je nužna tranzicija ka zelenoj energiji. Na svom dosadašnjem putu energetske tranzicije Hrvatska je, iz početne turbulentne faze, napredovala povećavajući instaliranu snagu obnovljivih izvora energije i značajno dižući svijest javnosti o njihovom značaju.

Na brže promjene nas obvezuje i EU – do kraja ove godine Hrvatska treba predati prijedlog svog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje do 2030. godine, a do kraja sljedeće treba predati i svoj finalni plan. On mora pokazati koliko ćemo kapaciteta obnovljivih izvora energije instalirati do 2030. te mjere kojima ćemo olakšati administrativne prepreke potencijalnim investitorima.

Nisu projekti obnovljivih izvora energije samo želja velikih investitora. Sve više građana, malih i srednjih poduzetnika danas vidi svoje mjesto na tržištu održive energetike. Pojedinci, zadruge, nevladine organizacije, privatni sektor i lokalna samouprava nezaustavljivo idu ka sve većoj primjeni obnovljivih izvora energije. Za to koriste različite načine financiranja – modele udruživanja kroz energetske zadruge, financiranje projekata obnovljivih izvora energije sredstvima EU, financiranje grupnim ulaganjem, primjenu modela blockchain tehnologije…

Ipak, da bismo ostvarili ciljeve Pariškog sporazuma, te izgradili suvremen energetski sustav, potrebno je snažnije djelovati – donijeti kvalitetne dugoročne strategije i značajnije uključiti obnovljive izvore energije u nacionalnu energetsku sliku. Hrvatski potencijal obnovljivih izvora energije mnogo je veći od njihove dosadašnje primjene te, osim izazova, predstavlja i veliku priliku za gospodarski rast – proizvodnju električne energije iz domaćih resursa, a time i dugoročno smanjenje njezina uvoza, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj zajednice, rast standarda građana.
Trenutni investicijski potencijali u obnovljive izvore energije procjenjuju se na oko milijardu eura, no da bismo ih realizirali, Republika Hrvatska mora svladati ključne izazove:

– izraditi Strategiju energetskog razvoja koja će zacrtati jasne i realne ciljeve u segmentu obnovljivih izvora energije
– donijeti nužne podzakonske akte
– brže i učinkovitije stvarati zakonodavni okvir
– osigurati predvidiv poduzetnički i ulagački okvir
– smanjiti troškove kapitala (Hrvatska ima jedan od najvećih troškova kapitala za solarne i vjetroelektrane u Europi)
– provesti tranziciju sustava poticanja prema premijskom sustavu što će uvesti transparentnost i stvoriti pozitivno ozračje za razvoj energetskog poduzetništva i poticanja proizvodnje na mjestu potrošnje

Bez svega toga će investicije u projekte obnovljivih izvora u Hrvatskoj stagnirati, dok u našem okruženju zamjetno rastu.

Kalifornija se obvezala na 100-postotnu čistu energiju do 2045. godine, a najavljena izgradnja priobalnih vjetroelektrana utjecat će na još brži pomak u energetskoj tranziciji ove američke savezne države
S obalom dugom 5.515 kilometara, svatko bi pomislio da je izgradnja priobalnih vjetroelektrana u Kaliforniji već odavno uzela maha, no izrazite dubine oceana uz samu obalu to dosad ipak nisu dopuštale.

Energetske tvrtke željno su iščekivale odluku vladinih regulatora koju je prije tjedan dana konačno objavilo američko federalno ministarstvo unutarnjih poslova, čime su napravljeni prvi koraci ka omogućavanju zakupa priobalnih voda u srednjoj i sjevernoj Kaliforniji te razvoju projekata priobalnih vjetroelektrana. Instalacija plutajućih vjetroturbina će svakako predstavljati pravi izazov zbog jedinstvenih zahtjeva terena, no priobalne vjetroelektrane bi Kaliforniji itekako mogle pomoći pri postizanju zacrtanog cilja 100-postotnog korištenja čiste energije do 2045. godine. Ako se sve bude odvijalo prema očekivanjima vladinih regulatora, ali i energetskih tvrtki, plutajuće priobalne vjetroelektrane mogle bi postati operabilne i proizvoditi električnu energiju u razdoblju od sljedećih šest godina. „Tek smo na početku procesa“, objašnjava Karen Douglas, članica Kalifornijske komisije za energetiku.

„Priobalne vjetroelektrane imaju potencijal da nam pomognu pri ostvarivanju naših ciljeva obnovljivih izvora energije“. Održavanje prve kalifornijske aukcije za priobalne vjetroelektrane, kojom će se energetskim tvrtkama omogućiti zakup voda u određenim područjima Tihog oceana, najavljeno je zajedno s još dvije koje su već u tijeku u Massachusettsu i Rhode Islandu. Dakle, što je dosad na tom području usporavalo djelovanje kalifornijskih dužnosnika, ali i lokalnih energetskih tvrtki?

„Izgradnja priobalnih vjetroelektrana uz obale Kalifornije pretpostavlja izgradnju u znatno većim dubinama nego bilo gdje drugdje u svijetu“, kaže Douglas. Budući da se ovdje radi o znatnim dubinama, čak i uz samu obalu Pacifičkog oceana, kalifornijska obala nije baš najidealnije mjesto za izgradnju priobalnih vjetroelektrana. Bez obzira na to, Ured za upravljanje energijom oceana (Bureau of Ocean Energy Management, BOEM) slijedeći vladinu objavu poziva energetske tvrtke na iskazivanje interesa za razvoj tehnologija priobalnih vjetroelektrana.

Poziv je otvoren tijekom sljedećih stotinjak dana, odnosno do 27. siječnja 2019. godine. Područja za izgradnju priobalnih vjetroelektrana koncentrirana su unutar predloženih područja središnje i sjeverne Kalifornije. U pacifičkim vodama SAD-a (Outer Continental Shelf – OCS) tako se za komercijalni leasing energije vjetra ukupno nudi 658 blokova koji pokrivaju površinu od 2.783 četvornih kilometara. Objava je dobra vijest za kalifornijskog guvernera Jerryja Browna i njegov ured. Zakonom SB100 (Senate Bill No. 100), koji je guverner Brown potpisao početkom rujna, Kalifornija se obvezala na 100-postotnu čistu energiju do 2045. godine, a najavljena izgradnja priobalnih vjetroelektrana samo može utjecati na još brži pomak u energetskoj tranziciji ove američke savezne države, piše Ekovjesnik.

Prolazi godina dana otkako je Frane Barbarić sjeo na mjesto predsjednika Uprave HEP-a. Kaže da je zadovoljan prvom godinom, ali i da se uvijek može bolje i više.
U prvoj godini njegova mandata iskoračili su jače u korištenje obnovljivih izvora energije, radili na razvoju koncepta pametnih mreža, nastavili s revitalizacijom hidroelektrana, ulagali u infrastrukturu…

Plan je tijekom sljedećih godina nastaviti još jačim tempom. Štoviše, predsjednik Uprave je prošli tjedan, za obilaska radova na rekonstrukciji trafostanice na Hvaru, najavio ulaganja u elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj do 2021. u ukupnoj vrijednosti od 6 milijardi kuna.

– U lipnju smo potpisali ugovor o preuzimanju projekta solarne elektrane na Cresu, prve velike sunčane elektrane koju ćemo imati u sustavu HEP-a i šest puta veće od trenutno najveće u Hrvatskoj. Važno je naglasiti da će ta elektrana električnu energiju proizvoditi prema komercijalnim uvjetima, bez ugovorenih poticaja. Godinu su obilježila i potpisivanja ugovora za još dva velika projekta. Jedan je novi blok u Elektrani – toplani Zagreb, što je projekt težak oko 900 milijuna kuna. Riječ je o ekološki najsuvremenijem visokoučinkovitom postrojenju, koji je prepoznala i Europa te je uvršten na listu projekata u sklopu Junckerova plana. Drugi je pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, koje će dovesti do smanjenja gubitaka u mreži. Za taj je projekt HEP povukao 150 milijuna kuna iz fonda EU za regionalni razvoj. Htio bih još istaknuti i da nam je prije mjesec dana Agencija Standard and Poor’s potvrdila kreditni rejting te povećala izglede kretanja ocjene rejtinga.

Što su sve dosadašnja ulaganja u distribuciju obuhvatila?

-Najvažnije investicije bile su u izgradnju novih trafostanica, kao što je trafostanica Medulin, Zamet u Rijeci, Cvjetno naselje u Zagrebu, Zadar istok i Primošten. Izvodile su se i opsežne rekonstrukcije trafostanica Makarska, Blato na Korčuli i Meterize u Šibeniku. Ono čemu trebamo težiti u poboljšanju usluge korisnicima mreže je što manji broj i što kraće trajanje prekida napajanja. Na tome se kontinuirano radi. Primjerice, ove smo godine u Koprivnici ugradili sustav koji otklanja kvar i rekonfigurira mrežu u roku od 0,3 sekunde. To znači da upaljeno računalo ili televizor niti ne registrira da je došlo do kvara i prekida napajanja.

Ima li ambicija za projekte u inozemstvu?

– Ambicija ima, izradili smo analizu potencijala ulaganja, prije svega u projekte obnovljivih izvora energije, i uspostavili određene kontakte. Uvjeren sam da ćemo nešto od toga do kraja mandata uspjeti i konkretizirati.

Strategija HEP-a je povećati udio obnovljivih izvora na 50 posto do 2030., odnosno 70 posto do 2050.? Koliki je sada udio i kako ga planirate povećavati?

– U prosječnoj hidrološkoj godini udjel proizvodnje iz vlastitih obnovljivih izvora u zadovoljenju potrošnje HEP-ovih kupaca je oko 35 posto. HEP je u svojoj razvojnoj strategiji kao cilj postavio značajno povećanje udjela obnovljivih izvora u vlastitom portfelju. To, između ostalog, planiramo postići nastavkom revitalizacije postojećih i gradnjom novih hidroelektrana te gradnjom ili akvizicijom drugih obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroelektrane i sunčane elektrane. Često se zaboravlja da su i hidroelektrane obnovljivi izvori.

A novi solarni kapaciteti? Spomenuli ste sunčanu elektranu na Cresu, investiciju od 45 milijuna kuna, kojom ste započeli najavljeni ciklus gradnje solarnih elektrana. Što je sljedeće?

– U idućem razdoblju planiramo pokrenuti ambiciozni program gradnje fotonaponskih sunčanih elektrana. Fokus nam je na lokacijama na većim otocima, gdje se mogu instalirati elektrane snage u pravilu do 10 MW. Sunčane elektrane su s tehnološkog i okolišnog aspekta odličan izbor za otoke i slična izolirana područja. Istodobno razmatramo i nekoliko lokacija na kopnu. To su uglavnom projekti koji se razvijaju u različitim oblicima potencijalnog partnerstva s drugim poduzetnicima ili institucijama, općinama i gradovima. Suradnja s Primorsko-goranskom županijom na projektu SE Cres ili s Gradom Hvarom, s kojim razgovaramo o potencijalnoj lokaciji za gradnju elektrane, dobri su primjeri kako lokalna i regionalna samouprava mogu pomoći bržem i održivom razvoju lokalne zajednice.

Kako napreduje projekt elektromobilnosti? Kada možemo očekivati brze punionice na autocestama?

– HEP je u posljednjih četiri-pet godina bio usmjeren na postavljanje punionica u hrvatskim gradovima, nastojeći omogućiti uvođenje koncepta održivog, čišćeg i zdravijeg prometa u urbanim sredinama. Do sada smo postavili 50-ak punionica. Što se tiče gradova na Jadranskoj obali, punionice smo nastojali locirati tako da omoguće i međugradski promet, duž važne turističke rute. Na tom području imamo već 18 javnih punionica Elen. U sklopu međunarodnih projekata sufinanciranih iz fondova EU, do kraja godine planiramo postaviti i prve brze punionice na pojedinim dionicama autocesta. Hrvatska će tako postati ne samo zemlja u kojoj je moguće obavljati međugradske vožnje električnim automobilom nego i dio mreže europskih zemalja kroz koje će biti moguće neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima. I to će biti naš dodatni doprinos razvoju turizma.

Cijeli intervju: https://novac.jutarnji.hr/aktualno/frane-barbaric-do-2050-godine-udio-obnovljivih-izvora-energije-povecat-cemo-na-70-posto/7994462/

Šest glavnih članova Biskupske konferencije Europe potpisalo je zajednički apel kojim pozivaju vlade da poduzmu hitne akcije protiv „razarajućih učinaka klimatske krize.“
U svom pozivu, biskupi su pozvali političke lidere da porade na provođenju Pariškog klimatskog sporazuma kojim bi se povećanje „globalnog zatopljenja“ trebalo ograničiti na 1.5 stupnjeva Celzija, prenosi Vatican News.

Poziv je u petak prezentiran u Rimu, a potpisali su ga kardinal Angelo Bagnasco, predsjednik Vijeća biskupske konferencije Europe; kardinal Oswald Gracias, predsjednik Federacije azijske biskupske konferencije; nadbiskup Jean-Claude Hollerich, predsjednik Komisije biskupske konferencije Europske unije; nadbiskup Gabriel Mbilingi, predsjednik Simpozija episkopalnih konferencija Afrike i Madagaskara; kardinal Ruben Salazar Gomez, predsjednik Vijeća latino-američkih biskupa; i kardinal Jose Luis Lacuza Maestojuan, predsjednik Ekonomskog vijeća latino-američkih biskupa.

Potpisnici su tijekom prezentacije naglasili važnost hitnog provođenja dogovorenih mjera iz Pariškog sporazuma. Pored ograničavanja „zatopljenja“ ispod 1.5 stupnjeva Celzija, biskupi su pozvali na usmjeravanje ka održivom životnom stilu, poštovanju prema autohtonim zajednicama (!) te uvođenju „promjene financijske paradigme“ u skladu s globalnim sporazumom o klimi.

Posljednja promjena odnosi se na „okončanje doba fosilnih goriva i preusmjeravanje na obnovljivu energiju.“

U prosincu prošle godine, Vatikan je objavio dramatičnu deklaraciju ispunjenu oštrim upozorenjima i apokaliptičnim prijetnjama i predviđanjima uz poziv na uklanjanje ugljičnog monoksida iz energetskog sustava što je prije moguće kako bi se izbjegla šteta po ljude i eskosustav.

Danas se u Europskom parlamentu glasuje o novim pravilima koja bi se trebala primijeniti do 2021., a obuhvaćaju smanjenje količine plastike u morima i zabranu najčešće pronađenog plastičnog otpada na morskim obalama, plastike za jednokratnu upotrebu – plastičnog pribora za jelo, tanjura, štapića za uši i slamki.
O tome smo u emisiji Dobro jutro razgovarali s našim europarlamentarkama Dubravkom Šuicom i Biljanom Borzan te Sanjom Radović Josić, načelnicom Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša.

U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja, dio se izvozi, dio završi na odlagalištima, u spalionicama, a u konačnici kao otpad u okolišu. U svijetu plastika čini 80 posto otpada na plažama.

“Europska unija se novim pravilima i direktivom nastoji uhvatiti u koštac s ovim sve većim problemom. Hrvatska kao članica Unije vrlo aktivno sudjeluje u donošenju direktive”, istaknula je Radović Josić. Objasnila je kako je to tek prijedlog koji je Europska komisija poslala na raspravu u parlament.

“Predstavnici Hrvatske sudjeluju u radnoj skupini za okoliš. Dajemo prijedloge i komentare. Trenutačno su u tijeku pregovori s parlamentom”, dodala je Radović Josić. “Donošenje direktive predviđeno je početkom sljedeće godine. Zemlje članice imat će dvije godine za donošenje svojih propisa koji će regulirati ovu problematiku te još dvije do tri godine za potpunu primjenu tih mjera”, izjavila je Radović Josić.

Najvažnije je, smatra, promijeniti ponašanje potrošača. “I dalje će biti štapića za uši, ali će oni biti od nekog drugog materijala. Plastične čaše neće smjeti biti jednokratne i morat će imati manji udio plastike”, rekla je.

Šuica je izjavila kao je sinoćnja rasprava bila zanimljiva te kako nije bilo razlika i velikih podjela. “Većina europarlamentaraca se zalaže za to da se zabrane proizvodi za jednokratnu uporabu. Podržavamo prijedlog Komisije s nekim malim razlikama, većina se slaže da čak treba postrožiti taj prijedlog kako bi se dodali još neki materijali i proizvodi koji bi se zabranili”, rekla je Šuica.

Borzan je uvjerena da proces prihvaćanja ove direktive u zemljama članicama neće dugo trajati jer je riječ o problemu koji apsolutno svi građani i političari prepoznaju kao nešto iznimno važno. Iznijela je podatak da će do 2050. u moru biti više plastike nego ribe te dodala kako nas to tjera da što brže djelujemo.

Šuica je rekla kako će direktiva biti obvezujuća za sve države članice, ali će svaka imati pravo donijeti svoju strategiju i prilagoditi je svojim potrebama. “Ne sumnjam da će se Hrvatska naći na vrhu zemalja koje će voditi računa o okolišu”, dodala je za HRT.

Državno odvjetništvo u Muenchenu odredilo je novčanu kaznu u visini od 800 milijuna eura koju će automobilska kompanija Audi platiti zbog kršenja zakona vezanog uz manipuliranje ispušnim plinovima u dizelskim motorima svojih automobila, objavio je u utorak koncern Volkswagen.
„Audi prihvaća odgovornost i spreman je platiti kaznu“, priopćeno je iz koncerna u čijem sklopu se nalazi Audi. Državno odvjetništvo je kaznu odredilo zbog iznošenja lažnih podataka u svezi s ispušnim plinovima kod automobila na dizelski pogon tj. zbog „odstupanja od navedenih specifikacija“.

Ovime je okončan prekršajni postupak protiv automobilske kompanije iz Ingolstadta, ali ne i kazneni postupak protiv nekoliko osoba umiješanih u aferu oko manipuliranja podacima o količini štetnih tvari u ispušnim plinovima.

Predmet istrage su bili motori na dizelski pogon koji je razvio Volkswagen i u koje je bio ugrađen softver koji je trebao prikazati nižu razinu štetnih tvari u ispušnim plinovima. Koncern Volkswagen je prošlog ljeta već platio milijardu eura kazne zbog slične manipulacije oko ispušnih plinova odnosno štetnih tvari u vozilima marke Volkswagen. Odmah nakon objavljivanje visine kazne Audi je, kako je priopćeno, „osjetno“ smanjio financijsku prognozu za tekuću godinu.

Emisija EnergyPress na N1 televiziji ovoga je tjedna ugostila bivšeg ministra gospodarstva, nekada čelnika jedne naftne kompanije, a danas uglednog konzultanta Nenada Porgesa.
Teme su bile eksplozija u rafineriji Bosanski brod, cijene plina, rast cijene goriva te stanje u industriji obnovljivih izvora energije.

Istaknuo je kako je Zabruženjeftova rafinerija u Bosanskom brodu vrlo stara i kako je za očekivati incidente.

Pohvalio je napore za plinofikaciju, ali je rekao kako ona, bez modernizacije, rješava manji dio problema. Komentirajući kako riješiti prepreke nastale oko plinofikacije rekao je: „Sve što Putin hoće, Putin može riješiti“.

Izrazio je zadovoljstvo ministarstvom zaštite okoliša i energetike glede fiksiranja cijene plina za maloprodaju rekavši kako kompanije ne rade u zrakopranoznom prostoru, a profit nije sveta krava. Potrebno je energent prilagoditi standardu građana, rekao je Porges.

Naglasio je kako su udjeli države u cijeni naftnih derivata svuda u Europi, pa i u nas zadani, jer ne bismo imali proračunskog novca za zdravstvo, mirovine, ceste i željeznice da toga nema.

Smanjenje udjela države u cijeni naftnih derivata, kaže Porges, moralo bi biti sveobuhvatna ekonomska politika, teško jedno ministarstvo samo može nešto učiniti. Ipak, za poskupljenje je teško kriviti kompanije zato što cijena ovisi o trošarinama, nabavnoj cijeni nafte i porezu, a najmanje o maržama kompanija koje su neznatnog udjela u cijeni.

Kazao je kako očekuje povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnom udjelu energenata, međutim, ne očekuje kraj ugljikovodika zato što su se pojavili postupci dobivanja nafte i plina iz nekonvencionalnih izvora energije. Zaključio je kako bi trebalo pripaziti što činimo kao ljudski rod sa životnom okolinom kako se kasnije ne bismo čudili.