OBNOVLJIVI IZVORI

Komunalci poručuju
Europska industrija trebala bi razvijati vodik kao izvor energije kako bi smanjila ovisnost o ugljenu i drugim fosilnim gorivima, smatra glavni izvršni direktor Vattenfalla i novi predsjednik udruženja komunalnih poduzeća Eurelectric Magnus Hall.

Novoimenovani šef Eurelectrica Magnus Hall izjavio je kako će promicati znanja iz nordijskih energetskih projekata u elektrifikaciji industrija poput onih vezanih uz čelik, željezo, rudarstvo i kemikalije. Krajnji cilj za talionice i druge industrije trebalo bi biti izlučivanje vodika korištenjem obnovljivih izvora električne energije, dok bi međurješenje moglo biti korištenje prirodnog plina, rekao je.

U švedskoj komunalnoj tvrtki Vattenfall Hall zagovarao je ulaganja u Hybrit, pilot postrojenje u zajedničkom vlasništvu rudnika LKAB i proizvođača metala SSAB, koji ima za cilj do 2035. godine korištenje vodika iz elektrolize za proizvodnju željeza i čelika bez upotrebe fosilnih goriva. „Započinjemo s tim u Švedskoj i vidimo da funkcionira. Iz perspektive Vattenfalla i iz perspektive politike Eurelectrica, trebali bismo pronaći način kako da to prenesemo i u druge zemlje”, rekao je Hall.

Veći razmjeri i rastući troškovi ugljičnih emisija pomoći će vodiku da postane konkurentan tijekom vremena, no subvencije su potrebne u što kraćem roku, dodao je. „Kad vam je potrebna nova tehnologija na demonstracijskoj ili istraživačkoj razini, možda morate podijeliti svoj teret s nekim istraživačkim institutima ili nekim državnim agencijama, ali definitivno ne uz pomoć dugoročnih sustava subvencioniranja”, izjavio je.

Centralno grijanje je još jedan sektor u koji se elektrifikacija može proširiti korištenjem toplinskih crpki i viška topline iz podatkovnih centara, rekao je Hall, dodajući kako Vattenfall planira razviti vlastito poslovanje u Britaniji. „Tražimo partnerstvo u velikim građevinskim i prostornim projektima za razvoj”, kazao je Hall.

Sufinanciranje
Pravne osobe se od srijede, 22. svibnja, mogu prijaviti na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje električnih vozila, a ukupni iznos je 17,5 milijuna kuna, najavio je u utorak direktor Fonda Dubravko Ponoš.

Fond je za održivi promet ove godine osigurao gotovo 40 milijuna kuna, a proračun ovog poziva je 17, 5 milijuna kuna. Sufinancirat će se do 40 posto investicije, odnosno maksimalno do 400.000 kuna po korisniku, rekao je Ponoš. Na javni poziv mogu se prijaviti lokalne jedinice, tvrtke, obrtnici i sve neprofitne organizacije osim udruga, a financira se nabava električnih bicikala i vozila L kategorije, osobnih vozila te kategorije N1-N3 te M2 i M3, koji osim na električni pogon mogu biti i na stlačeni ili ukapljeni prirodni plin.

Nabaviti se može jedno ili više vozila pa će se tako za nabavu od 5 do 15 električnih bicikala moći dobiti do 5000 kuna po biciklu, a za električne skutere, motocikle i četverocikle na struju do 20.000 kuna. Do 40.000 kuna dostupno je za plug-in hibridne automobile te vozila N1 kategorije s pogonom na stlačeni prirodni plin ili ukapljeni prirodni plin. Za električne automobile na raspolaganju je i do 80.000 kuna, a za vozila N2, N3, M2 ili M3 kategorije do 400.000 kuna, što je i maksimalni iznos poticaja po korisniku.

Kao i dosad, sufinanciraju se isključivo nova vozila koja u trenutku unosa, uvoza ili prodaje u Hrvatskoj ili ranije nisu bila registrirana, a u slučaju električnog bicikla da nije ranije bio korišten. U slučaju odobravanja poticaja, vozilo se treba nabaviti u roku 12 mjeseci. Ponoš je također objavio rezultate javnog poziva za građane – pristiglo je više od 2400 zahtjeva, a odobreno je sufinanciranje za kupnju 846 vozila, od čega 168 osobnih automobila, 482 električna bicikla te 196 motocikala i ostalih vozila L kategorije.

Zaštita okoliša u Hrvatskoj nema alternativu, a recikliranje plastike i drugih materijala je prioritet, istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u utorak na konferenciji “Plastika u kružnom gospodarstvu – zeleni izazov generacije?”, a direktor hrvatskog Ureda Greenpeacea Zoran Tomić rekao je kako je predsjedanje Hrvatske Europskom unijom iduće godine prilika da ‘i na ovom području pokažemo liderstvo’.

Hrvatska oko 20 posto svog BDP-a ima iz turizma, konkurencija čini svoje, i jedino u zdravom i čistom okolišu Hrvatska može pobijediti konkurenciju i da “turizam i dalje bude grana od koje možemo generirati značajne prihode”, rekao je Ćorić. Podsjetio je da Hrvatska pod NATUROM 2000 ima preko 37 posto kopnenog teritorija. “Upravo zato sve vrste recikliranja, ne samo plastike koja je danas tema, nego i drugih materijala, jesu prioritet i moraju biti i u idućem razdoblju”, poručio je Ćorić na konferenciji koju je organizirala Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom (HUGO), koja je članica ISWA (International solid waste association) u suradnji s ustanovom za obrazovanje odraslih AUTUS u Zagrebu i Jutarnjim listom.

Ministarstvo u potpunosti podržava put EU “kontra plastike”

Ćorić kaže kako je plastika jedna od najaktualnijih tema na nacionalnoj i europskoj razini, a Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu odvojenog sakupljanja 50 posto otpadnog papira, stakla, metala i plastike do kraja 2020., odnosno 60 posto do kraja 2022. godine.

Ističe kako su u Ministarstvu u potpunosti posvećeni dostizanju tih ciljeva, međutim to ne ovisi samo o Ministarstvu i Fondu za zaštitu okoliša već i o ponašanju svih dionika u društvu, posebice jedinica lokalne samouprave, a u konačnici i građana. U posebnom fokusu odvojenog prikupljanja otpada je otpad od plastike. “Svake godine Europa generira oko 25 milijuna tona otpada od plastike, od čega se svega 30 posto prikupi, a ostatak ostaje u okolišu. I to je problem s kojim se doista ubuduće moramo uspješno pozabaviti”, naglašava ministar.

Lani je donesena sveobuhvatna strategija za plastiku na razini EU, a ovih dana očekuje se i stupanje na snagu nove direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. U Ministarstvu u potpunosti podržavaju takav put EU – kontra plastike, kontra toga da se plastika uporabljuje u onim situacijama u kojima to nije nužno potrebno i ostaje u okolišu. “Ciljevi da se do 2025. godine u nove proizvode ugradi minimalno 10 milijuna tona reciklirane plastike, da se do 2030. godine postigne da u EU sva plastična ambalaža bude ponovno uporabljiva ili reciklabilna, da stopa recikliranja bude veća od 50 posto i da kapaciteti za sortiranje i recikliranje otpadne plastike u EU budu četiri puta veći nego što je to danas, upravo su ciljevi koje Hrvatska i naše ministarstvo u potpunosti podržava. Smatramo da se plastika kao vrijedan materijal sadržan u otpadu treba učinkovito uporabiti, reciklirati i ponovno uključiti u nacionalno i europsko gospodarstvo, čime u potpunosti doprinosimo prelasku na kružno gospodarstvo i utječemo na povećanje broja radnih mjesta u gospodarstvu”, ističe Ćorić.

Za Direktivu o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš i plan da se u EU zabrani određene plastične proizvoda, kao što su štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke plastične čaše, Ćorić je rekao da su dugoročni učinci – definitivno pozitivni.

Kazao je i kako Ministarstvo s Hrvatskom gospodarskom komorom intenzivno radi na modernizaciji burze otpada i izradi tehnoloških zahtjeva za pojedine vrste otpada, u cilju njegova lakšeg plasmana.

U postupku je i izmjena zakonodavnog okvira vezano uz ambalažni otpad. Izmjene uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom i pravilnika o ambalaži odnose se na poboljšanje učinkovitosti sustava, povratne naknade u smislu postupne automatizacije sustava i na proširivanje sustava povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode i ambalažu od 0,2 litra. “Ponovno uključivanje ambalaže od milijeka i tekućih mliječnih proizvoda kao i ambalaže od 0,2 litra u sustav povratne naknade, povisit će se stopa recikliranja komunalnog otpada, a posebice recikliranje plastične ambalaže”, poručio je ministar Ćorić.

Direktor ureda Greenpeacea u Hrvatskoj Zoran Tomić u izvješću “U okovima plastike” spomenuo je važnost zaštite Jadranskog mora od plastičnog otpada.

Osvrčući se na naplatu laganih plastičnih vrećica u Hrvatskoj rekao je kako se ta naplata uvelike ne poštuje, cijena nije propisana, a problem je i određivanje debljine vrećica jer su one najtanje izuzete od naplate. “Irska je uvođenjem obavezne naplate 2002. s vremenom postigla smanjenje od 90 posto korištenja laganih plastičnih vrećica”, rekao je Tomić. U Greenpeaceu smatraju da se na taj način u Hrvatskoj do kraja godine neće postići željeni cilj smanjenja plastičnih vrećica, pa su zbog toga pokrenuli peticiju za zabranu laganih plastičnih vrećica koju je dosad potpisalo više od 40.000 ljudi.

Podrška InoBata
 InoBat (s podrškom IPM Grupe, A.EN. Grupe i MSM Grupe) i MOL Grupa najavili su danas potpisivanje Memoranduma o razumijevanju s ciljem razvijanja projekata na području tehnologije vodika u središnjoj i istočnoj Europi.

InoBat, akcelerator koji povezuje vodeće industrijske grupacije u središnjoj Europi s najboljim svjetskim tehnologijama, razvija paneuropski centar izvrsnosti za proizvodnju baterija sa sjedištem u Slovačkoj. Cilj je otvaranje demonstracijskih i proizvodnih linija za proizvodnju baterija s primjenom na području elektromobilnosti (električna vozila, hibridna vozila), pohrane energije (sustavi pohrane za potrošače i komunalne tvrtke) i alternativnih goriva (vodik). MOL Grupa vodeća je integrirana naftna i plinska kompanija u središnjoj i istočnoj Europi. Posluje u preko 30 zemalja te je važan igrač na globalnom tržištu energije. MOL-ove aktivnosti istraživanja i proizvodnje temelje se na 80 godina iskustva u industriji ugljikovodika. Partnerstvo između MOL Grupe i InoBata predviđa suradnju u razvoju čitavog niza projekata u tehnologiji vodika u regiji srednje i istočne Europe, uključujući nabavu i opskrbu vodikom, razvijanje i testiranje tekućeg goriva s visokim udjelom vodika, distribuciju i prodaju takvog goriva te, potencijalno, izgradnju proizvodnog pogona koje bi uključivalo postrojenje za recikliranje goriva.

Marian Bocek, suosnivač i izvršni direktor InoBata, komentirao je predviđenu suradnju: “Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju s MOL Grupom važan je iskorak za InoBat. Vjerujemo da će nam MOL-ovo dugoročno iskustvo u industriji pomoći da ubrzamo razvoj europskog ekosustava koji obuhvaća tehnologije vodikova goriva kreiranjem integriranog europskog lanca vrijednosti alternativnih goriva i e-mobilnosti. InoBat se nada da će zajedno s MOL-om uspjeti oblikovati nova tržišta i unijeti nemir u postojeća, ne samo u Europi već i globalno.”

Oszkár Világi, izvršni direktor za inovacije MOL Grupe, rekao je: “U skladu s MOL-ovom Strategijom 2030, želimo pružati podršku inovativnim projektima u središnjoj i istočnoj Europi koji odražavaju očekivane revolucionarne promjene na području prijevoza i mobilnosti. Kao tvrtka koja upravlja mrežom od gotovo 2.000 benzinskih postaja u regiji, želimo svojim kupcima ponuditi kako tradicionalna tako i alternativna goriva. Ova suradnja s InoBatom omogućit će nam da proširimo svoju ponudu i dosegnemo još jednu ključnu točku naše transformacije iz tradicionalnog maloprodajnog lanca u pružatelja usluga kupcima.”

Akumulacija obnovljive energije
 Europska investicijska banka (EIB) odobrila je švedskoj inovativnoj tehnološkoj kompaniji Northvolt zajam od 350 milijuna eura za projekt gradnje najveće europske tvornice baterija.

Tvornica je ključna za nastojanja Europe da uspješno konkurira azijskim kompanijama poput kineskog CATL-a i južnokorejskih Samsunga i LG Chema koji su zauzeli vodeće pozicije na tržištu baterija nakon što su osigurali važne narudžbe od proizvođača automobila. Važan poticaj za Northvolt bila je jučerašnja objava švedskog lanca trgovina namještajem IKEA-e da je u završnoj fazi razgovora o sudjelovanju u prikupljanju kapitala za tvornicu.

Švedska tehnološka tvrtka zatražila je zajam od EIB-a u rujnu prošle godine, u sklopu plana prikupljanja ukupno 1,5 milijardi eura kapitala. Polovinu novca namjeravali su namaknuti zaduživanjem a polovinu prodajom vlasničkih udjela kako bi financirali gradnju pola od zacrtana ukupno 32 gigavatna sata godišnje baterija do 2023. “Odobreni EIB-ov kredit zapravo je ključan dio slagalice u prikupljanju kapitala za taj projekt”, konstatira u izjavi za Reuters suutemeljitelj Northvolta Peter Carlsson, bivši direktor Tesle.

U Northvoltu očekujemo da će kompletan iznos biti prikupljen do kolovoza, dodaje Carlsson. Ostali potencijalni ulagači u dug i kapital smatraju odobrenje EIB-ovog kredita ključnim pokazateljem održivosti projekta, s obzirom na dubinsku analizu koju je banka morala provesti kako bi ga izdala.

Proizvođači baterija vode posebno žestoku bitku za sirovine, pri čemu proizvođači automobila nastoje smanjiti upotrebu skupih minerala, posebno kobalta, u proizvodnji baterija za električne automobile kako bi smanjili troškove.

Northvolt trenutno sklapa baterijske ćelije po formuli nalik onoj koju koristi Teslin dobavljač Panasonic, s niskim udjelom kobalta NMC811, tumači Carlsson. “Valja pretpostaviti da će se udio kobalta nastaviti smanjivati i da će se nastojati dodatno povećati udio nikla kako bi se proizvela još veća i bogatija energetska gustoća”, dodaje.

Jedna njemačka i dvije saudijske tvrtke udružile su snage na razvoju rješenja na području vanadijevih redoks-baterija (VRFB).

Radi se o njemačkom proizvođači energetske opreme i postrojenja Schmid Group, saudijskom investicijskom fondu Nusaned Investment (u vlasništvu kemijske skupine SABIC) i saudijskoj tvrtki RIWAQ.

Zajednička tvrtka bit će osnovana u Saudijskoj Arabiji s ciljem proizvodnje i razvoja tehnike VRFB. Očekuje se da bi ona trebala preuzeti vodeće mjesto na svijetu u području razvoja i proizvodnje velikih baterijskih sustava za pohranu energije temeljenih na vanadijevim baterijama (umjesto litij-ionskih, koje se do sada najviše koriste).

Time će se ujedno ostvariti vizija o gospodarskoj diverzifikacije Saudijske Arabije do 2030. godine, odnosno dosezanja snage postrojenja na obnovljive izvore od čak 57,5 GW. U skladu s time, očekuje se da novi proizvodni pogoni budu započeli s radom već 2020. godine. Tako bi njezini proizvodi mogli biti korišteni već u ambicioznim saudijskim projektima u području zgradarstva i turizma kao što su Neom i Red Sea, izvijestila je Schmid Group.

Analiza IEA
Svijet mora udvostručiti ulaganja u obnovljive izvore energije do 2030. i osjetno smanjiti ulaganja u naftu i ugljen kako ne bi proigrao sve šanse za ostvarenje ciljeva zacrtanih Pariškim sporazumom o zaštiti klime, upozorila je u utorak Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Prošlogodišnji su trendovi na oba područja išli u suprotnom smjeru, pokazuje 4. godišnje izvješće IEA o globalnim ulaganjima u energiju. Tako su ulaganja u nove projekte pronalaženja i proizvodnje nafte i plina i u novu infrastrukturu porasla u 2018. za četiri posto. Nakon pet godina porasla su i ulaganja u nove projekte povezane s ugljenom, i to za dva posto.

Ulaganja u nove projekte obnovljivih izvora energije smanjena su pak oko dva posto. Ukupno je prošle godine u izvore energije, uključujući opskrbu energentima i sektor električne energije, uloženo 1.850 milijardi dolara, čime su se ulaganja zadržala na razini 2017. godine.

Dvogodišnje razdoblje stagnacije nakon tri godine slabašnog pada ulaganja odražava neizvjesnost u energetskom sektoru kada je u pitanju budućnost. “Vlade se nisu nedvosmisleno obavezale ali nisu ni odustale od ostvarivanja ciljeva iz Pariškog sporazuma”, kazao je novinarima uoči objave izvješća IEA-in analtičar za ulaganja u energetiku Mike Waldron.

Godine 2015. čelnici država širom svijeta obvezali su se spriječiti povećanje temperature na Zemlji za više od dva stupnja Celzija. Prema izvješću Ujedinjenih naroda iz listopada prošle godine, emisija ugljičnog dioksida trebala bi se do 2030. smanjiti 45 posto a do 2050. trebala bi neto biti svedena na nulu kako temperatura na Zemlji ne bi porasla više od 1,5 stupnja Celzija.

Zbog izostanka jasnih smjernica ulagači su se u međuvremenu okrenuli projektima s kraćim rokovima realizacije, što bi u budućnosti moglo povećati razliku između ponude i potražnje za energijom, upozora IEA u danas objavljenom izvješću.

Ako je suditi prema aktualnim trendovima, ulaganja u sve izvore energije, uključujući naftu, plin i ugljen, neće biti dovoljna da se podmiri projicirana globalna potražnja za energijom u idućih deset godina, zaključak je izvješća. “Svijet ne ulaže dovoljno u tradicionalne elemente opskrbe da bi se poduprli današnji obrasci potrošnje”, naglašava izvršni direktor agencije Fatih Birol.

“Ujedno ne ulaže dovoljno ni u tehnologije čišće energije da bi se stvorili uvjeti za temeljiti energetski zaokret”, dodaje Birol.

“Ukratko, gomilamo rizike za budućnost”, zaključio je. IEA je u najnovijem izvješću procijenila potrebna ulaganja prema dva različita scenarija.

Prvi scenarij predviđa nastavak postojećih investicijskih trendova, prilagođenih za dobrovoljne planove pojedinih zemalja čiji je cilj smanjenje emisije ugljičnih plinova. U slučaju realizacije tih planova temperatura na Zemlji porasla bi u sljedećih 80 godina nešto manje od tri Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Drugi je scenarij “potpuno usklađen s Pariškim sporazumom”, navodi se u IEA-inom izvješću. Realizacija ambicioznijeg scenarija, usklađenog s Pariškom sporazumom, zahtijevala bi dvostruko veća ulaganja u obnovljive izvore energije u sljedećih deset godina, s 304 milijarde dolara u 2018. na 606 milijardi dolara, navode u IEA-i u izjavi za AFP.

Ulaganja u nuklearnu energiju također bi trebala bitno porasti, s prošlogodišnjih 47 milijardi na oko 76 milijardi dolara. Ulaganja u proširenje energodistribucijskih mreža i skladištenje struje u baterije trebala bi se povećati više od 50 posto, na 464 milijarde dolara.

Općenito bi “ostvarivanje scenarija održivog razvoja zahtijevalo značajno preusmjeravanje kapitala iz opskrbe energentima u električnu energiju, što trenutno nije slučaj”, zaključuje Tim Gould, čelnik IEA-ina odjela za prognoze i ulaganja u energetskom sektoru.

Dobre želje
Njemačka kancelarka Angela Merkel želi da Njemačka do 2050. bude CO2 neutralna i to će svom resornom kabinetu postaviti kao cilj, najavila je sama kancelarka obraćajući se sudionicima konferencije o zaštiti klime “Petersberški dijalog”, koja se održava u Berlinu.

“Rasprava ne bi smjela ići u smjeru možemo li to postići, nego kako da to postignemo“, rekla je Merkel na konferenciji o zaštiti klime u Berlinu. Ona je objasnila da bi cilj nulte emisije stakleničnih plinova trebalo postići ravnotežom između proizvedenih štetnih plinova i protumjera poput pošumljavanja ili pohranjivanja plinova.

Merkel je objasnila da je svom novoformiranom tijelu, Klimatskom kabinetu, u kojem sjede ministri resora koji imaju utjecaja na promjenu klime, naložila da pronađe načina kako da se taj cilj ostvari. “Ako Klimatski kabinet pronađe odgovor, onda se možemo priključiti inicijativi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji se zalaže za CO2 neutralnu Europsku uniju do 2050. Moja je želja da nam to pođe za rukom“, rekla je Merkel.

Još prošlog tjedna je njemačka vlada odbacila inicijativu francuskog predsjednika uz objašnjenje da je ona neostvariva. Merkel je podržala ministricu zaštite okoliše Svenju Schulze, koja unutar vlade nailazi na otpor pri donošenju zakona koji bi išli u smjeru smanjenja emisije stakleničnih plinova. U to, između ostalog, spada i tzv. porez na ugljični dioksid, čemu se protive predstavnici gospodarstva. “Ministri zaštite okoliša ne smiju biti usamljeni u borbi protiv klimatskih promjena. Iza njih mora stajati čitav kabinet, a time i političko vodstvo zemlje“, rekla je Merkel.

Ona je ukazala na to da za planirano odustajanje Njemačke od energije dobivene korištenjem ugljena do 2038. treba izboriti širok društveni konsenzus. Sjednica Petersberškog klimatskog dijaloga u Berlinu svojevrsna je priprema za UN-ovu konferenciju o promjeni klime, koja će se održati u Čileu od 2-13. prosinca 2019.

600 milijuna eura
Najpoznatiji hrvatski startup Rimac Automobili ugovorio je u svom sjedištu, Svetoj Nedjelji kod Zagreba, najveću investiciju od svog osnutka i ujedno najveće ulaganje u neki domaći startup dosad.

Hyundai Motor Company, koji je peti najveći proizvođač automobila na svijetu, uložio je u hrvatskog takmaca i proizvođača najbržeg električnog automobila na svijetu okruglo 600 milijuna kuna ili 80 milijuna eura.

Južnokoreanci su u sklopu ovog posla s Rimcem ugovorili tehnološko partnerstvo da bi u idućih šest godina na tržište mogli izbaciti čak 44 vlastita modela električnih automobila. Time su dali potvrdu hrvatskoj tvrtki da se profilirala u najvažniji R&D centar za električna vozila na svijetu.

Mate Rimac, osnivač i izvršni direktor tvrtke Rimac Automobili, koja zapošljava više od 500 radnika i ima godišnji promet od 60 milijuna kuna, kaže da je impresioniran Hyundaijevom vizijom kao i brzim i odlučnim inicijativama. “U Hyundai Motor Grupi vidim snažnog investitora i tehnološkog partnera te vjerujem da će ojačati položaj Rimac Automobila kao dobavljača tehnologije elektropogona za partnere u auto-industriji”, kaže Rimac.

Zasad nije komentirao koliki udio je Hyundai stekao u hrvatskom startupu. Poznato je tek da je Hyundai Motor izravno uložio 474 milijuna kuna ili 64 milijuna eura dok je njegova potkompanija, Kia Motors, investirala 126 milijuna kuna ili 16 milijuna eura.

Prvi rezultat ove investicije bit će projekti razvoja dva električna vozila visokih performansi za Hyundai i njegovu potkompanija Kia Motors, a koji bi trebali biti dovršeni do kraja godine. U Hrvatskoj će se tako razvijati električni sportski automobili sa središnje smještenim pogonom sportske marke Hyundai N te hibridno vozilo visokih performansi s pogonom na vodik i električni pogon.

Izvršni potpredsjednik Hyundai Motor Groupa, Euisun Chung, koji je u ponedjeljak u sjedištu Rimac Automobila potpisao investiciju, naglasio je da je hrvatski startup inovativna tvrtka s “izvanrednim sposobnostima u električnim vozilima visokih performansi”. “Startup korijeni i bogato iskustvo u suradnji s proizvođačima automobila u kombinaciji s tehnološkom snagom čine Rimac idealnim partnerom za Hyundai te se radujemo suradnji na našem putu prema čistoj mobilnosti”, zaključuje Chung.

Priopćenje
U organizaciji Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u Splitu je danas u sklopu projekta FIRESPOL (Financijski instrumenti u projektima obnovljivih izvora energije) počeo međunarodni dvodnevni skup na kojem uz predstavnike Hrvatske sudjeluju i predstavnici Španjolske, Njemačke, Latvije, Irske i Poljske.

Razmjenom iskustava i prezentacijama primjera dobre prakse zemalja sudionica želi se stvoriti okvir koji će potaknuti intenzivnija ulaganja kako javnog tako i privatnog sektora u obnovljive izvore energije.

Suada Mustajbegović iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koja je ujedno i voditeljica FIRESPOL projekta u Hrvatskoj istaknula je da će ova multilateralna suradnja pomoći Hrvatskoj u kreiranju programa za slijedeće operativno razdoblje kroz definiranje prioriteta, ali i iznalaženja mogućnosti za financiranje projekata u području obnovljivih izvora energije. Mustajbegović je istaknula kako Fond uz sredstva koja su dostupna iz europskih fondova ulaže i nacionalna sredstva te najavila kako je ovoj godini osigurao oko 50 milijuna kuna za poticanje sustava korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima.

Ravnatelj Energetske agencije španjolske regije Extremadura „Agenex“ Cosme Segador Vegas je rekao kako projekt FIRESPOL ima za cilj poticanje obnovljivih izvora energije kroz javne i privatne programe financiranja, uvođenje inovativnih financijskih instrumenata ili složenih programa dodjele bespovratnih sredstava.

„Želimo utvrditi koje su dobre prakse u pogledu inovativnih financijskih instrumenata, analizirati stanje i uvjete u svakoj regiji, a sve u svrhu definiranja potrebnih izmjena u politikama kako bi se potaknuo rast obnovljivih izvora energije“, komentirao je Segador Vegas. Prema njegovim riječima u Španjolskoj se zbog svoje jednostavnosti, ali i padu cijene najviše koriste fotonaponski solarni sustavi. Uz to sunčeva energija je vrlo postojan izvor energije koji je pogodan za mnoge primjene. Tijekom 10 godina u Španjolskoj se gotovo trostruko povećalo i korištenje energije vjetra.

Pored predstavnika zemalja partnera na radionici su sudjelovali i predstavnici raznih hrvatskih institucija, tvrtki i banaka kako bi se utvrdila što učinkovitija, ali i primjenjiva rješenja za ovdašnje prilike, a sve s ciljem povećanja korištenja obnovljivih izvora energije. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Interreg Europe.

Snaga energije vjetra iz kopnenih vjetroelektrana u Njemačkoj je u padu što ugrožava njemačke i ciljeve Europske unije na području obnovljivih izvora.

Naime, priopćilo je udruženje WindEurope, Njemačka je u prvom tromjesečju 2019. godine izgradila samo 134 MW novih kopnenih vjetroelektrana. Riječ je o najlošijem rezultatu od 2000. godine. U ovoj godini pak snaga novih kopnenih vjetroelektrana u Njemačkoj iznosit će jedan do dva GW. To je značajno manje od 4,3 GW koje je Njemačka instalirala prosječno godišnje u proteklih pet godina.

To udruženje ističe kako pučinske vjetroelektrane neće popuniti tu prazninu. Jer, u Njemačkoj bi do 2030. snaga novoizgrađenih pučinskih vjetroelektrana trebala iznositi tek 730 MW. WindEurope navodi kako je jedan od osnovnih problema tog pada izdavanje dozvola za nove vjetroelektrane. Taj postupak nekad je trajao 10 mjeseci, a sada više od dvije godine.

Direktor udruženja WindEurope Giles Dickson ističe kako je energija iz kopnenih vjetroelektrana u Njemačkoj u velikoj nevolji. “Razvoj novih vjetroelektrana gotovo se zaustavio”, kaže on, dodajući kako je izdavanje dozvola primjetno sporije, složenije i nema dovoljno državnih službenika za obradu zahtjeva.

Također, nastavlja on, polovica od 300 000 proizvodnih radnih mjesta u tome sektoru nalazi se u Njemačkoj i u posljednjih pet godina iz njega je otišlo 10 000 zaposlenika. “A to bi se moglo pogoršati jer u Njemačkoj u prvom tromjesečju nije naručena nijedna turbina”, zaključuje on.

Donosi Jutarnji list
Besplatna energija za električne i hibridne automobile u Hrvatskoj tijekom ove godine polako će otići u prošlost jer vlasnici e-punionica u Hrvatskoj kreću u naplatu struje za automobile.

Prema dostupnim statističkim podacima, Hrvatska trenutno ima e-punionice na 272 lokacije sa 693 priključka. U HEP-u, koji širom Hrvatske ima 65 brzih punionica od minimum 22 kW najavljuju početak naplate do kraja godine. “Punjenje je zasad još besplatno, ali neće tako ostati, jer električna energija nije besplatna ni pružateljima te usluge. Trenutno razmatramo vrstu i razinu naplate – po punjenju, po frekventnosti lokacije, po vremenu provedenom na punionici, po prenesenoj električnoj energiji ili po angažiranoj snazi (brzini punjenja)”, kazali su nam u HEP-u. Najveći broj javnih e-punionica u rad je pustio Hrvatski telekom. Njih 125 na kojima se nalazi 170 mjesta za punjenje. U HT-u naglašavaju da su oni operator mreže e-punionica i pružatelj usluge punjenja, ali nisu vlasnici e-punionica nego ih, sa svojim partnerima, postavljaju i održavaju za pojedinog investitora, odnosno vlasnike ili korisnike lokacija. Zasad se samo na sedam punionica koje je postavio HT punjenje električnih automobila naplaćuje i to po minuti punjenja.

Ovisno o načinu plaćanja, cijena minuta punjenja je od 1,06 do 1,13 kuna po minuti. Usporedbe radi, Elektro Slovenija od 6. svibnja kreće s naplatom punjenja, a cijena će se kretati od 0,01 do 0,09 eura za minutu ovisno o brzini punjenja. Na ukupnu cijenu plaćat će se fiksna pristojba od 1 eura. Petrol punjenje od 0,2 do 0,25 centa po minuti.

U HT-u naglašavaju kako o investitoru ovisi hoće li uslugu punjenja naplaćivati ili je nuditi besplatno, ali da se zasad još odlučuju besplatno osigurati e-punjenja kako bi se time potakla svijest o upotrebi vozila na električni pogon, ali i stoga što ovu uslugu vide kao dodanu vrijednost ostalim uslugama koje imaju u ponudi. Daleko iza HEP-a i HT-a na tržištu e-punionica je mađarski MOL koji je tek nedavno pokrenuo ovu uslugu u Hrvatskoj. Tvrtka Tifon, koja je u sastavu MOL-a, prva je u Hrvatskoj otvorila e-punionice na jednoj od hrvatskih autocesta. Na autocesti Rijeka – Zagreb otvorili su dvije punionice i od 16. svibnja kreće naplata punjenja. Na sporim punionicama (AC) plaćat će se 54,90 kuna, a na brzim (DC) 74,90 kuna. U Tifonu tvrde kako je “naplata neophodna zbog pokrivanja operativnih troškova, kao što su trošak postavljanja punionica, održavanja, djelatnika, električne energije prema operateru, IT sustav”. Tifon bi do kraja mjeseca trebao otvoriti još dvije punionice, ali ovaj put na autocesti Zagreb – Split čime će se bar djelomično ukloniti boljka za strane turiste koji električnim ili hibridnim autima dolaze u Hrvatsku na odmor.

Uz HEP, HT i Tifon električnim punionicama bavi se i Crodux koji ima jednu e-punionicu. Na naša pitanja o planovima s mogućom naplatom energije i širenju mreže nisu odgovorili.

Usluga e-punionica relativno je nova usluga i prema tvrdnjama naših sugovornika, besplatna usluga “tankanja” automobila bila je u svrhu promicanja e-mobilnosti. Kako je postavljanje e-punionica u najvećem broju slučajeva sufinancira sredstvima EU, trošak za vlasnika nije bio prevelik. No, trošak električne energije koju vozači koriste išao je na teret operatera punionice, a to vrijeme polako dolazi kraju. Modela naplate punjenja el.automobila je više: po minuti, jednom punjenju, brzini punjenja ili kilovat satu. Ovaj posljednji model prisutan je u Italiji gdje su vlasnici punionica i registrirani distributeri električne energije. Upravo zbog toga je punjenje automobila strujom u Italiji skuplje nego fosilnim gorivima. U ostalim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, za sada, el. punionice su u vlasništvu kompanija koje nemaju mogućnost distribucije el. energije pa zapravo naplaćuju uslugu punjenja.

Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je registrirano 459 električnih i 3717 hibridnih automobila. Njihov broj je zapravo malen što ukazuju i brojke mjesečnih punjenja na javnim punionicama. U HEP-u naglašavaju kako se ovisno o lokaciji punionice broj punjenja kreće od jednog do 500 punjenja mjesečno po punionici. U HT-u pak bilježe od jednog do 25 punjenja dnevno po punionici, a od 2015. godine, kada su krenuli, bilježe više od 50 tisuća punjenja. Dnevni broj punjenja ipak se drastično povećava tijekom ljetnih mjeseci i dolaska stranih turista.

Naši sugovornici tvrde da će uvođenje naplate punjenja korisnike električnih i hibridnih automobila natjerati da ih pune kod kuće. Naime, izračuni pokazuju da je punjenje automobila preko noći po jeftinoj tarifi kod kuće jeftinije nego na javnoj punionici. U Sloveniji su izračunali kako će punjenje za 100 kilometara vožnje kod kuće stajati 1,5 do 2 eura, a na punionicama Elektro Slovenije od 2 do 2,5 eura. Uvođenjem naplate, tvrde nam sugovornici, javne punionice u Hrvatskoj će konačno ostvarivati svoju pravu namjenu, kao i u ostatku Europe. Naime, 90 posto vlasnika u EU svoje el. automobile pune kod kuće, a javne punionice koriste samo za kraće nadopunjavanje, donosi Novac.hr.

Energypress
Gost nedjeljne emisije EnergyPress bio je Zoran Loew, izvršni director Udruge poreznih obveznika Lipa.

Govorio je o trošarinama na energente, infrastrukturnim projektima i očekivanjima glede investicija iz Kine.

Kako nema interesa za zakup LNG terminal na Krku, a zbog gradnje novih plinovoda za opskrbu Europom, Loew je upozorio kako je taj project dugoročno neisplativ i nekonkurentan kopnenom plinu, zbog čega je LNG terminal proglasio novim Obrovcem. Izrazio je želju da se taj project nikada ne započne raditi, jer će biti isključivi teret poreznih obveznika.

Upozorio je kako su cijene nafte proteklih tjedana rasle, pa tako i cijene goriva. No, nekim budućim padom cijena nafte na referentnim burzama ne očekuje korekciju cijena goriva u tom smjeru. Naime, ugriz države u cijeni goriva je vrlo velik, zbog čega ostaje velo mali manevarski proctor kompanijama za smanjenje cijena.

Loew naglašava kako bi prvi korak trebao biti dolazak na europski prosjek od 40 do 50 posto udjela države u cijeni goriva. Kako je udio države u cijeni toga artikla iznad 60 posto, a to se ne smanjuje, smatra kako možemo reći da su građani i realno gospodarstvo iznijeli gospodarsku krizu na svojim leđima.

Ne očekuje kako će se ta činjenica promijeniti u nekom sljedećem razdoblju, jer izgledna je nova gospodarska kriza, čiji bi okidač mogao biti sukob SAD-a i njihove saveznice Saudije s Iranom, u Crvenom moru, oko izvoza nafte. Bilo koji incident mogao bi podići cijenu nafte u nebo.

Osvrnuo se na očekivanja kineskih investicija u brodogradnju, rekavši kako je svaki capital dobrodošao, ali budući Hrvatska nije provela ključne strukturne reforme, sve će više ovisiti o kapitalu koji dolazi iz geopolitičkih, a ne realnih ekonomskih razloga, što može postati problem.

Inzistiranje na obnovljivim izvorima energije smatra udarom na potrošače zbog toga što je nemoguće, smatra Loew, proizvoditi obnovljivu energiju tržišno. Dokaz tome je račun za struju svakog korisnika ponaosob, zaključuje Loew.

Pogledajte video: