OBNOVLJIVI IZVORI

U industriji
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja danas kreće s objavom drugog Poziva na dostavu projektnih prijedloga namijenjenih povećanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama.

Namijenjen je mikro, malim, srednjim i velikim privatnim poduzećima u proizvodnoj i prerađivačkoj djelatnosti (osim proizvodnje i prerade hrane te pića i duhanskih proizvoda): najniži iznos bespovratnih sredstava je 200 tisuća kuna, a najviši 20 milijuna kuna, dok je za dodjelu ukupno raspoloživo 226 mil. kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Maksimalni intenzitet potpore ovisi o veličini poduzeća kao i vrsti troška, u rasponu od 45% do 85%, i ono glavno – prijave su moguće od 16. studenog do 25. siječnja 2021. Sve ukazuje na njihov iznimno veliki broj, što navodi i direktor i vlasnik tvrtke za poslovno savjetovanje Meta partner Alen Rubčić pojašnjavajući da se ovaj Poziv najavljuje još od proljeća.

No, prema nacrtu Poziva koji je prošao e-savjetovanje, po njemu nije riječ o “najbržem prstu”, već će biti objavljen u modalitetu privremenog poziva, što znači da će se sve projektne prijave rangirati nakon zatvaranja poziva, a bespovratna sredstva će ostvariti samo oni s najvećim brojem bodova koji uđu financijsku alokaciju Poziva.

Priopćenje
Europska investicijska banka (EIB) odobrila je 5,1 milijardu eura novog financiranja kojim namjerava poduprijeti ulaganja kompanija u koronakrizi i zdravstvene sustave u zemljama Europske unije najteže pogođenima pandemijom koronavirusa.

Iznos uključuje milijardu eura kredita koje podupire novi Europski jamstveni fond (EFG), osnovan kako bi pomogao malim i srednjim poduzećima u borbi s posljedicama koronakrize.

“Zima još nije ni počela a mi smo već suočeni s nečim što bismo mogli nazvati drugim valom pandemije COVID-a 19 u cijeloj Europi”, naglasio je čelnik EIB-a Werner Hoyer u priopćenju objavljenom u utorak.

“Sustavi zdravstvene skrbi ponovo su pod stresom i moramo strahovati od pogoršanja situacije u idućim mjesecima”, dodao je.

“U takvoj situaciji drago mi je što je odbor EIB-a danas odobio prvu operaciju pod egidom novog Europskog jamstvenog fonda EIB Grupe, koji bi trebao pomoći malim i srednjim poduzećima da se nose s krizom”, dodao je. Odbor fonda odobrio je i 1,66 milijardi eura jamstvenih i kapitalnih proizvoda Europskog investicijskog fonda, stoji u priopćenju.

“Ukupna odobrenja EGF-a od 2,6 milijardi eura imaju za cilj mobilizirati 11,33 milijardi eura ukupnog financiranja”, ističu iz EIB-a.

Europsko vijeće odobrilo je 23. travnja osnivanje Europskog jamstvenog fonda u sklopu šireg paketa mjera za oporavak gospodarstva Europske unije od krize koju je prouzročila epidemija COVID-a 19.

Vrijednost fonda je 25 milijardi eura, a cilj je omogućiti EIB grupi da poveća podršku uglavnom malim i srednjim europskim tvrtkama, uključujući i startupove, uz do 200 milijardi eura dodatnog financiranja.Do pet posto financiranja trebalo bi biti usmjereno u javna poduzeća i subjekte aktivne u području zdravstva, te u zdravstvena istraživanja i usluge povezane s trenutnom zdravstvenom krizom.

Svih 27 članica EU-a uplatit će doprinos u fond razmjerno udjelu u EIB-ovom kapitalu. Hrvatska je vlada u drugoj polovici rujna u raspravu u Hrvatski sabor uputila konačan prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma o doprinosu između EIB-a i RH vezano uz taj fond.

Prema udjelu u upisanom kapitalu od 0,43 posto, maksimalna potencijalna obveza Hrvatske za trajanja fonda iznosi 106,7 milijuna eura.

EIB je u utorak odobrio i 1,3 milijarde eura potpore za projekte čiste energije, energetske efikasnosti i vodoopskrbe u Europi i Africi. Dio novca bit će usmjeren u modernizaciju elektrodistribucijskih mreža u Grčkoj radi potpore energetskoj tranziciji.

Odobren je i 381 milijun eura za poboljšanje održivog sustava transporta u Poljskoj i Ukrajini, te 764 milijuna eura za obrazovanje, zdravstvo, stambenu skrb i urbani razvoj u Švedskoj, Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Ukupno je EBRD od početka pandemije odobrio 24,9 milijardi eura javnom i privatnom sektoru u zemljama širom svijeta kako bi se lakše nosili sa zdravstvenim, društvenim i ekonomskim izazovima koje je donijela pandemija koronavirusa, navodi se u priopćenju.

U vladi
Premijer Andrej Plenković u srijedu se sastao s Matom Rimcem, osnivačem i direktorom tvrtke Rimac Automobili, a razgovarali su o potencijalima industrije električnih automobila u Hrvatskoj, priopćeno je iz vlade

Investicije koje tvrtka Rimac Automobili planira imaju širi kontekst razvoja lokalne i nacionalne prometne, ali i obrazovne te razvojno-istraživačke infrastrukture, navodi se u priopćenju sa sastanka na kojemu su bili i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat i ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak.

Premijer Plenković, kako se prenosi u priopćenju, “izrazio je podršku razvojnim inicijativama i investicijama tvrtke Rimac Automobili te najavio institucionalnu podršku svim investitorima koji u Hrvatskoj razvijaju i primjenjuju najnovije tehnologije”.

Također, bilo je riječi i o projektima koji bi se mogli uvrstiti na listu projekata za financiranje iz nadolazećih programa pomoći, uključujući Fond za oporavak i otpornost EU-a i novi Višegodišnji financijski okvir EU-a.

Mate Rimac predstavio je i planiranu izgradnju kampusa koji će sadržavati sjedište tvrtke, moderna istraživačko-razvojna postrojenja, pametnu tvornicu visokotehnoloških komponenti i električnih automobila te dodatnih popratnih sadržaja. Ulaganje u projekt kampus omogućit će realizaciju sve većeg broja projekata kojima se tvrtka bavi te serijsku proizvodnju, a planira se otvaranje ukupno 2.300 radnih mjesta za visokoobrazovane stručnjake, navodi se u priopćenju.

Nadalje, tvrtka planira i izgradnju centra za ispitivanje tehnologije i komponenti za električna vozila koji je nužan za zadovoljavanje sve veće potražnje za uslugama tvrtke te proširenje usluga na ispitivanje baterijskih sustava, pogonskog sustava i ekološke prihvatljivosti takvih sustava, zaključuje se u priopćenju vlade.

Analiza
Električna vozila činila su osam posto prodaje automobila u Europi u prvoj polovici godine, što je na valu poticaja za kupnju otvorilo put utrostručenju njihova tržišnog prodajnog udjela ove godine, pokazuje analiza nevladine organizacije Transport & Environment (T&E).

Iako je pandemija novog koronavirusa srezala prodaju automobila, prodaja električnih automobila, koje je T&E definirao kao one pogonjene baterijama i hibridne modele, je porasla. Tako su električni automobili više nego utrostručili svoj tržišni udio u Europskom gospodarskom prostoru (EEA), u usporedbi s prvom polovicom prošle godine, pokazuju podaci T&E-a.

Očekuje se da će se izravna prodaja takvih vozila ove godine približno udvostručiti, na milijun jedinica, navodi se u analizi. Povećanje prodaje T&E pripisuje strožim standardima za emisije ispušnih plinova u Europskoj uniji, koji su stupili na snagu ove godine, te poticajima za kupnju u Njemačkoj i Francuskoj.

Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) smatra kako je prodaja električnih vozila potaknuta nacionalnim programima potpore za poticanje gospodarskog oporavka od pandemije COVID-a 19, ali da taj trend ne mora nužno biti dugoročan. “Teško je prognozirati buduće dugoročne pomake u ponašanju potrošača na temelju takvog umjetnog rasta potaknutog subvencijama”, smatraju ACEA-ini analitičari.

T&E je apelirao na EU da ubuduće postavi strože ciljeve u smanjenju emisija, što bi osiguralo istiskivanje s tržišta modela koji znatno onečišćuju okoliš i njihovu zamjenu električnim automobilima. Tu se ponajprije misli na SUV-ove, koji su, iako “proždiru gorivo” također povećali svoj tržišni udio u prodaji, na 39 posto u prvoj polovici 2020. godine.

U međuvremenu, Europska komisija zacrtala je planove za daljnje pooštravanje ograničenja emisije ugljičnog dioksida iz automobila, kao dio svog prijedloga za postrožavanje klimatskih ciljeva EU-a do 2030. godine. ACEA je pak priopćila kako su kreatori tih politika trebali ojačati infrastrukturu za punjenje električnih vozila i programe potpore, kako bi vozila s nula-emisijama postala pristupačnija.

Priopćenje
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dodijelilo je dozvole za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe za četiri istražna prostora na području Slavonije, Podravine i Međimurja, priopćila je u utorak Agencija za ugljikovodike.

Dozvole su dobile tri kompanije, od kojih je jedna u vlasništvu lokalne zajednice, a ukupna vrijednost istražnih radova u prvoj fazi procjenjuje se na gotovo 152 milijuna kuna.

Dozvolu za istraživanje na istražnom prostoru Legrad-1 dobila je tvrtka Geo Power Energy Development (Zagreb). Tvrtka Ensolx (Zagreb) dobila je dvije dozvole i to na istražnim prostorima Ernestinovo i Merhatovec, dok je dozvolu za istraživanje geotermalnih voda na istražnom prostoru Lunjkovec-Kutnjak dobila tvrtka Buko Termal (Mali Bukovec), u vlasništvu Varaždinske županije i općine Mali Bukovec.

Agencija za ugljikovodike u lipnju ove godine raspisala je natječaj za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe na četiri istražna prostora za koje je pristiglo devet ponuda sedam različitih ponuditelja. Povjerenstvo za provođenje nadmetanja za istraživanje geotermalnih pregledalo je i ocijenilo pristigle ponude te je sukladno Zakonu uputilo prijedlog za dodjelu dozvola Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Što se tiče radnih programa, odnosno projekata s kojima su se kompanije nadmetale, prvenstveno je riječ o geotermalnim elektranama koji će dati doprinos održivoj, čistoj i, što je najvažnije, stabilnoj proizvodnji električne energije, kaže se u priopćenju.

Predsjednik uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan izjavio je kako su natječaji jasan pokazatelj da geotermalni projekti mogu igrati važnu ulogu u energetskoj tranziciji i biti okosnica zelenih projekata u Hrvatskoj.

Procjena
Proizvodnja struje iz energije Sunca povećat će opskrbu iz obnovljivih izvora u idućih 10 godina, a zeleni izvori u cjelini činit će 80 posto rasta globalne proizvodnje, procijenila je u utorak Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Prema središnjem scenariju koji odražava već najavljene namjere i ciljeve, obnovljivi izvori energije preteći će do 2025. ugljen kao primarni izvor električne energije, procjenjuje IEA u godišnjem izvješću. Do 2030. udio solarnih fotonaponskih sustava (PV) i vjetra u globalnoj proizvodnji porast će na gotovo 30 posto, s osam posto u 2019., pri čemu će solarni PV kapaciteti godišnje u prosjeku rasti 12 posto.

Razvoj tehnologije i mehanizmi potpore smanjuju troškove financiranja velikih solarnih PV projekata, a time posredno i ukupne troškove proizvodnje, objavila je IEA, dodajući da je u većini zemalja solarni PV sada jeftiniji od novih elektrana na ugljen ili plin.

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora jedini je glavni izvor energije koji je nastavio rasti ove godine, dodala je agencija sa sjedištem u Parizu. Ambiciozniji scenarij, poput usvajanja ciljeva neto nulte emisije do 2050. godine, mogao bi potaknuti još snažniji rast proizvodnje električne energije iz fotonaponskih ćelija, navodi se u izvješću.

Unatoč povećanju udjela energije sunca i vjetra, IEA predviđa da će emisije ugljika porasti u 2021. godini, nakon pada za 2,4 gigatona (Gt) u 2020. Razinu iz 2019. godine dosegnut će 2027. godine, te porasti do u 2030. na 36 Gt, procjenjuju.

Upozoravaju da u mnogim slučajevima i dalje postoje razlike između dugoročnih ambicija i konkretnih kratkoročnih planova smanjenja emisija. Integriranje nove energije vjetra i sunca ovisit će o odgovarajućim ulaganjima u sve dijelove sustava, uključujući distribucijske mreže, napominje agencija.

Upravo bi elektroenergetske mreže mogle biti slaba karika u tom procesu zbog nedovoljno visokih prihoda potencijalno povezanih s potražnjom slabijom no što se očekivalo, neplaćanja računa ili narušavanja financija komunalnih poduzeća u gospodarstvima u razvoju, upozorila je IEA.

Jutarnji list
xxonMobil je nedavno ispao iz burzovnog indeksa Dow Jones i to kao posljednja tvrtka koja je bila na njemu od osnivanja. Pa je zatim Mirovinski odbor Anglikanske crkve prodao sve svoje udjele u Exxon Mobilu jer nije postavio ciljeve za smanjenje emisija.
 E

Odluka je donesena prije nego što je Bloomberg došao u posjed povjerljivih kompanijskih dokumenata koji otkrivaju da ExxonMobil planira štetne emisije do 2025. povećati za 17%, koliko proizvodi Grčka. Jer, to je predviđena posljedica njihova plana ulaganja u vrijednosti od 210 milijardi dolara.

BP je nedavno objavio plan da smanji ugljične emisije za 30 do 35% do 2030. godine. Ali, kako se čini, sve to neće pomoći niti ovoj, a ni drugim tvrtkama koje se bave fosilnim gorivima. NextEra Energy, najveći svjetski proizvođač struje od sunca i vjetra, nadmašio je tržišnu vrijednost ExxonMobila koji je prije jednog desetljeća, preciznije 2007. godine bio na vrhuncu svoje moći kao tvrtka s najvećom tržišnom vrijednošću na svijetu, 500 milijardi dolara.

NextEra Energy je u listopadu dosegla tržišnu vrijednost od 145 milijardi dolara (u listopadu prije deset godina vrijednost je bila 32 milijarde). Zbog pada cijene nafte i pandemije koja je smanjila potražnju za energentima, ExxonMobil je samo ove godine izgubio polovicu svoje tržišne vrijednosti. I sada mu je tržišna vrijednost 142 milijarde.

NextEra Energy nije klasični proizvođač energije iz obnovljivih izvora, ali na svojoj mrežnoj stranici navodi kako ulaže u plinovode i “modernizira fosilne kapacitete u učinkovita, najsuvremenija postrojenja”. U posao sa sunčevom energijom i vjetrom je krenula 1990-ih. I to je dovoljno da joj se okrenu ulagači koji sve više okreću leđa nekad neupitnim energetskim divovima, piše Jutarnji list.

Zbog ugljena
Crnogorska nevladina udruga Green Home zatražila je od Ministarstvo ekonomije i Elektroprivrede Crne Gore da objave je li Termoelektrani Pljevlja, koja koristi ugljen, istekao broj od 20.000 dopuštenih radnih sati koje joj je početkom 2018. godine odredila Europska energetska zajednica, i da iznesu plan za daljnji rad elektrane.

Green Home navode da se rad TE nakon tog roka može nastaviti samo ako uskladi tehnologiju sa standardima i direktivom o industrijskim emisijama plinova za nova postrojenja, što se, kako smatraju, čak i sa planiranom obnovom neće dogoditi do 2023. godine. Prema proračunima Energetske zajednice iz srpnja ove godine, TE Pljevlja će sate za rad potrošiti u studenome ove godine, dok je u izvještaju o implementaciji iz 2019. godine navedeno da će ti sati dopuštenog rada isteći u listopadu 2020.

Đoko Krivokapić, predsjednik Odbora direktora EPCG-a, izjavio je ljetos kako očekuju da će Europska energetska zajednica omogućiti nastavak rada TE Pljevlja i nakon što potroši sve sate koje joj je ta organizacija odobrila za rad. Europska zajednica dopustila je termoelektranama na Zapadnom Balkanu da rade najviše 20.000 sati u razdoblju od 2018. do kraja 2023. godine.

“Termoelektrana 2021. godine izlazi iz tog modela. Vlada zajedno sa nama kod Energetske zajednice radi na tome da, zbog toga što smo mi prva termoelektrana koja je ušla u ovaj način remonta, produžimo zadani rok. Oni su prepoznali ozbiljnu namjeru da obavimo ekološku obnovu i siguran sam da će nam Energetska zajednica dopustiti novi rok i tu neće biti problema”, rekao je Krivokapić. Prema sadašnjim pravilima, nakon što iskoristi dopuštenih 20.000 radnih sati, TE Pljevlja se mora zatvoriti.

“Ministarstvo ekonomije treba obavijestiti građane je li Crna Gora doista tražila produžetak radnih sati od Energetske zajednice i kakav je ishod tog zahtjeva. Ako je dobiven negativan odgovor, postoji li plan u slučaju gašenja TE Pljevlja koji neće ići na štetu građana, npr. povećanja cijene uvozne struje? Smatramo da je ovo krizno vrijeme za TE Pljevlja i uz ekstremno skupu cijenu ugljena, izračunatu i u životima i zdravlju građana, ključni trenutak i poziv da se okrenemo čistoj energetskoj tranziciji, u kojem trebamo uz konsenzus građana, znanstvene zajednice i donositelja odluka prihvatiti održivija rješenja za proizvodnju energije i grijanje Pljevalja”, navode iz udruge Green Home.

Ugovor o ekološkoj obnovi TE Pljevlja potpisan je u lipnju ove godine s izabranim ponuđačem – konzorcijem kojeg čin kineska kompanije Dec International i crnogorske tvrtke Bemax, BB Solar (u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina predsjednika Crne Gore) i Permonte. Vrijednost posla je 54,5 milijuna eura, a obnova je trebala biti završena krajem 2022., da bi zbog panedemije koronavirusa rok bio produžen do kraja 2023. godine. “Produženje života TE Pljevlja do 2023. godine uz planiranu toplifikaciju je utopija. Čak i da se obnova obavi i dalje ulažemo novac u još 30 godina eksploatacije ugljena, onečišćenje okoliša i trovanje građana Pljevalja i Crne Gore.

Ako želimo pratiti sve ambicioznije europske klimatske i energetske ciljeve, moramo imati jasne korake i planove prema dekarbonizaciji uz postupno napuštanje ugljena i osiguravanje novih radnih mjesta za zaposlene u sektoru ugljena, na kojima se mora raditi na vrijeme i koji će u svakom trenutku biti dostupni javnosti”, kažu iz Green Homea, prenosi Poslovni dnevnik.

Konzorcij
Konzorcij kojega čine Siemens Gamesa Renewable Energy Hrvatska i Wind Power Danska postavili su prvi od 15 vjetroagregata budućeg vjetroparka nedaleko Mostara, izvijestili su iz Elektroprivrede BiH, koja u ovaj projekt investira 69 milijuna eura.

Uz pomoć kranova i dizalica radnici iz hrvatsko-danskog konzorcija u petak su završili montažu prvoga vjetroagregata, ukupne težine iznad 330 tona na platou Podveležja, koji se nalazi desetak kilometara istočno od Mostara. Oprema je iz Luke Ploče specijalnim vozilima dopremljena do Mostara.

Generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija rekao je kako se radovi odvijaju u teškima vremenskim uvjetima za izvođača radova zbog snažnoga vjetra. Izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH Senad Salkić istaknuo je kako bi do kraja ove godine taj vjetropark trebao u najvećoj mjeri biti završen, odnosno montirani svi vjetroagregati.

Izgradnja vjetroelektrane financira se kreditnim sredstvima Njemačke razvojne banke – KfW. Kad svi vjetroagragati budu pušteni u pogon, očekivana proizvodnja na godišnjoj razini trebala bi iznositi oko 130 Gwh električne energije.

Natječaj
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavit će 15. listopada drugi poziv na dostavu projektnih prijedloga namijenjenih povećanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama, za što je osigurano 266 milijuna kuna.

Ukupno raspoloživi iznos bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj za dodjelu u okviru ovog poziva iznosi 266 milijuna kuna, pri čemu je najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu 200 tisuća kuna, a najviši 20 milijuna kuna, stoji u priopćenju objavljenom u četvrtak.

Prijave će se zaprimati od 16. studenog do 25. siječnja 2021. godine. Iz Ministarstva podsjećaju da se poziv provodi u okviru Prioritetne osi 4 “Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije“, Specifičnog cilja 4b1 “Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama“, Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija“ 2014-2020.

Poziv je namijenjen mikro, malim, srednjim i velikim privatnim poduzećima registriranima za obavljanje djelatnosti iz područja proizvodne industrije, koja uključuje sve proizvodne i prerađivačke djelatnosti u skladu s nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, osim djelatnosti proizvodnje i prerade hrane, pića i duhanskih proizvoda.

Kako ističu iz Ministarstva, prijavitelji moraju djelovati pojedinačno, partnerske organizacije i partnerstvo nisu prihvatljivi, a potencijalni prijavitelji mogu prijaviti jedan projektni prijedlog te se s jednim prijaviteljem može sklopiti maksimalno jedan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

Pozivom se želi poduprijeti ostvarenje energetskih ušteda kroz povećanje učinkovitosti korištenja energije u proizvodnim industrijama, omogućujući jednake količine rezultata korištenjem manje količine energije, kao i smanjenje udjela konvencionalnih (fosilnih) goriva u ukupnoj potrošnji energije.

Projektni prijedlozi uz mjere energetske učinkovitosti i/ili ugradnje opreme za korištenje OIE u proizvodnim pogonima mogu uključivati i mjere energetske obnove zgrada koje su povezane s proizvodnim procesima industrijske i/ili proizvodno – gospodarske namjene, navodi se još u priopćenju.