OBNOVLJIVI IZVORI

David Popkov/TownHall
Milenijalci i generacija Z preplavljuju se idejom o klimatskim promjenama kao neospornom činjenicom.

Gallupova anketa iz ožujka 2019. godine pokazuje da su 67 posto onih u dobi od 18-29 godina “zabrinuti vjernici” u “globalno zatopljenje”. S obzirom na činjenicu da se očekuje kako će birači ispod 35 godina predstavljati najveću dobnu skupinu na predstojećim izborima, oni se ne smiju otpisati, već im se treba približiti.

Ljevica već desetljećima promiče narativu o nadolazećoj katastrofi klimatskih promjena. Članci koji upozoravaju na predstojeću propast zbog ovisnosti o nafti i kapitalističkim ekscesima počeli su se redovito pojavljivati u publikacijama poput Times-a i Newsweek-a u 1970-ima. Kasnih 70-ih i 80-ih, političari poput zastupnika Ala Gorea Jr.-a počeli su promicati narativu da je zemlja osuđena na propast ako se ne eliminiraju fosilna goriva. Kasnije, nakon što je postao potpredsjednikom, njegov utjecaj prodro je u mainstream Demokratske stranke. Godine 1993., dr. William Halper otpušten je s mjesta direktora istraživanja u Ministarstvu energetike nakon svjedočenja pred Kongresom da znanstveni podaci ne podržavaju tvrdnje o klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem. Od tog vremena, ljevica je nastavila promociju narative o nadolazećoj klimatskoj katastrofi. Njezine tvrdnje ne samo da su ostale neprovjerene i neosporavane, već su podržane u medijima.

Sjećate se priče o populaciji polarnih medvjeda koji su u opasnosti zbog topljenja leda? Jeste li se ikada zapitali što se dogodilo s njima? — Američko geološko istraživanje pronašlo je da je, umjesto pada u populaciji od 67 posto predviđenog 2007. godine, njihova procijenjena populacija narasla s 24.500 2005. godine na 29.500 2018. godine — najviše od 1973. godine. Ili što je s tvrdnjom da će led nestati na Sjevernom polu do 2016. godine? Slične tvrdnje sežu desetljećima unazad, poput one iz 1970. godine da će oceani biti mrtvi za manje od desetljeća.

Ne samo da takve tvrdnje ostaju neosporavane i zaštićene, već demokrati čak pogoršavaju neke od onih osnovnih. Ljevica emisije fosilnih goriva redovito naziva “ugljičnim”, uključujući trenutačne demokratske predsjedničke nade. Stvarnost je da CO2, ili ugljični dioksid, nije samo “ugljik” te da je neophodan za život. Biljke ga koriste u fotosintezi kako bi proizvele energiju, emitirajući kisik kao nusprodukt… neophodan za ljude i životinje. Istraživanje Ranga Myneija sa Sveučilišta u Bostonu ukazuje da se zemlja značajno ozelenila tijekom posljednjih 38 godina, a emisije ugljičnog dioksida predstavljaju 70 posto uzroka.

Republikanci su ušetali u zamku fiksirajući se na financijske troškove ljevičarskih energetskih politika. Kao odgovor na to, ljevica kontinuirano inzistira na visokim troškovima implementacija politika, prikazujući republikance kao “pohlepne kapitaliste”. Ono što republikancima nedostaje jest sveobuhvatna rasprava o tom pitanju. Da, ljevičarske energetske politike utjecale bi na cijenu hrane i robe; one se transportiraju korištenjem fosilnih goriva. No, utjecaj je neproporcionalan učinku koje bi one imale na obitelji s niskom prihodima, zbog nedostatka resursa kojima bi mogli podnijeti povećane troškove hrane i ostalih potrepština — one iste ljude za koje ljevica tvrdi da štiti. U isto vrijeme, CO2 je neophodan za život… biljkama je potreban za njihov opstanak, što utječe na životinje koje se oslanjaju na biljke za hranu (i kisik) te utječe na ljude koji se oslanjaju na biljke i životinje za hranu (i na biljke za kisik).

Kako bi se republikanci mogli približiti milenijalcima i generaciji Z — oni se u cijelosti moraju pozabaviti pitanjem, na privlačan način razotkriti nedostatke u tvrdnjama, zalagati se za inovacije u privatnom sektoru i izbjegavati padanje u zamku fokusirajući se samo na financijske troškove predloženih politika. Također, naglasiti da se, iako je upravljanje okolišem važno (nitko ne želi prljavi zrak i vodu), ono može postići bez uništavanja postojeće kvalitete života. Uostalom, eliminiranje “emisija ugljika” zahtijevalo bi eliminiranje svih živih bića (uključujući životinje) koje emitiraju ugljični dioksid, stoji u komentaru.

MB Holding
Muharrem Balat vlasnik je velike turske kompanije MB Holding, predvodnice inovacija u geotermalnoj energiji. Njegova kompanija je u Hrvatskoj izgradila najveću geotermalnu elektranu u kontinentalnoj Europi.
“Geotermija je dragocjena poput najljepšeg dragog kamena. Drugačija je od ostalih izvora obnovljive energije jer može proizvoditi energiju tijekom 24 sata svih 365 dana u godini” ističe Balat. Kaže da ga rad usrećuje, i da neće nikada u mirovinu. “Stalno govorim da ću raditi do smrti”, istiće Balat.
Iako je u izgradnju Velike 1 krenuo 2015. godine, već se dugo zna da bjelovarski kraj nudi velike mogućnosti u iskorištavanju geotermalne energije. Zna se to od 1980. godine kada je, pri istraživanju potencijalnih nalazišta nafte, Ina slučajno nabasala na ono što danas nazivamo bjelovarskom poddepresijom. Podzemni je to džep koji sadrži vrelu vodu temperature između 180 i 200 Celzijevih stupnjeva, a čija toplina, točnije para, pokreće turbine elektrane i tako proizvodi električnu energiju. U svojem radu Velika 1 crpit će tu vodu s dubine od 2800 metara, što je jednako visini 27 nanizanih tornjeva zagrebačke katedrale, i proizvoditi 10 MW električne energije čime može opskrbiti gotovo 30 tisuća domaćinstava.

Nakon što je Balat u Turskoj otvorio pet geotermalnih elektrana u posljednjih 16 godina, svoju je investiciju mogao usmjeriti bilo gdje, ali se odlučio baš za Hrvatsku. Štoviše, MB Holding odlučio je dati posao izvođenja radova domaćim tvrtkama, primjerice Đuri Đakoviću, iako su to mogli učiniti svojom opremom. Jedan je razlog, objašnjava nam Turčin, zašto je odlučio uložiti upravo u Veliku 1 pokraj Bjelovara. Sentimentalan, priznaje, nevezan uz geotermalni potencijal niti uz biznis. “Hrvatska mi se najviše svidjela među svim europskim zemljama.” ističe Balat. Ali postoji i jedan drugi razlog.

Njegova je ljubav prema Hrvatskoj počela dosta rano, jednim neočekivanim činom dobročinstva. Balat je, naime, išao u srednju školi u Turskoj u kojoj je radio jedan podvornik iz Hrvatske. Bio je to strogi tip škole u kojoj su morali nositi kravate i odijela na nastavi. Ako bi došli bez jedne od tih stvari, udaljili bi ih s nastave. Kada bi on ili njegovi školski kolege nesmotreno zaboravili kravatu, dobroćudni Hrvat podvornik posuđivao bi im svoje. Ta je epizoda iz njegove mladosti imala presudan utjecaj na njegov život i dovela ga do toga da odluči investirati u Hrvatsku. “Mislim da su Hrvati topao i prijateljski narod, dosta ste slični Turcima. Shvatio sam i da su neke riječi u hrvatskom jako slične turskom, a to je samo povećalo moje simpatije” priča nam navodeći primjere. Za podrum, primjerice, Turci kažu bodrum, njihov yastık naš je jastuk, börek, nije teško pretpostaviti, famozni je burek.

“Najvažnija značajka geotermalnih elektrana, što sam naučio, jest da one mogu dugi niz godina proizvoditi električnu energiju ako su dobro projektirane i pravilno održavane. To je i razlog zašto sam elektranu nazvao po svojoj unuci. Ona će jednog dana ove elektrane moći predati svojim unucima.”

Ime njegove unuke, koje nose sva njegova postrojenja u Turskoj, vjeruje Balat, donosi sreću. Zato su, nakon te prve, uslijedile i elektrane Dora 2, Dora 3a, Dora 3b, Dora 4. Ukupne instalirane snage 70 MW, sve one zajedno proizvode 550 milijuna kWh električne energije godišnje. “Turska nema rezervi nafte, prirodnog plina ni ugljena pa nam je geotermalna energija vrlo važna” ističe Balat, piše Express.

BBC
Tesla je za lokaciju prve tvornice u Europi odabrao Njemačku, objavio je u srijedu izvršni direktor američkog proizvođača električnih automobila Elon Musk.

Prema pisanju AutoExpressa, dodatni je motiv za odabir Njemačke izlazak Britanije iz Europske unije. Njemačka se našla u fokusu zbog sve veće sklonosti europskih kupaca električnim automobilima, napominje BBC.

U sljedećim godinama najveće će se tvornice električnih automobila graditi u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji, pokazuju analize u sektoru. BBC napominje i da bi do 2023. godine prema najavama u Europi trebalo biti izgrađeno ili bi trebalo početi s radom 16 velikih tvornica za sastavljanje litij-ionskih baterija.

Tesla će u pogonu u blizini berlinske zračne luke proizvoditi baterije, osovine i vozila, počevši s nešto jeftinijim terencem Model Y. Ranije su najavili da namjeravaju početi s proizvodnjom u Europi 2021. godine.

Tvrtka već gradi Gigafactory u Šangaju u kojem će proizvoditi Model 3 i Model Y. Ulagači su još uvijek suzdržani prema američkom proizvođaču električnih automobila budući da iz godine u godinu posluje s gubitkom. Dobra je vijest stigla u posljednja dva tromjesečja 2018. kada su zabilježili pozitivan poslovni rezultat, navodi BBC.

Mark Rutte
Nizozemska će ograničiti brzinu vozila na maksimalno 100 kilometara na sat u okviru hitnih mjera smanjenja zagađenja dušikom, objavio je u srijedu premijer Mark Rutte.

Njegovu vladu pogađa kriza od sudske presude u svibnju kada je odgođeno tisuće građevinskih projekata zato što Nizozemska godinama krši ograničenja koja je za razine dozvoljenog dušika u okolišu utvrdila Europska unija.

Za emisije dušika u obliku dušičnog dioksida ponajprije su odgovorni automobili, kamioni i velika dostavna i građevinska vozila na dizel gorivo. Dušik u podzemnim vodama i tlu uglavnom dolazi u formi nitrata koji se nalaze u poljoprivrednim gnojivima i kanalizaciji te uzrokuju prekomjerno razmnožavanje algi.

Istaknuo je da se mora spriječiti nepotrebni gubitak radnih mjesta. Građevinski radovi zaustavljeni su odlukom suda na oko 18.000 projekata vezanim za autoceste, zračne luke, vjetroelektrane i stanogradnju. Nizozemski istraživački institut (EIB) predviđa pad prihoda od građevine za 8 posto do 2021., a potencijalno je ugroženo oko 40.000 radnih mjesta.

Emisije dušika po glavi stanovnika su Nizozemskoj četiri puta veće od prosjeka EU-a, a oko 61 posto emisija otpada na poljoprivredu.

Priopćenje
Hrvatski Telekom (HT) i slovenska energetska tvrtka GEN-I potpisali su ugovor o dugoročnoj suradnji na području e-mobilnosti, objavile su u srijedu dvije kompanije.

Temeljem ugovora vlasnici električnih vozila iz Slovenije i Hrvatske, koji su korisnici usluge e-mobilnosti tvrtke GEN-I, imat će pristup svim punionicama za električna vozila u operativnoj nadležnosti HT-a, navodi se u priopćenju. Po podacima koji se iznose, GEN-I svojim korisnicima nudi punjenje na više od 200 stanica za punjenje u Sloveniji, a u suradnji s HT-om svoju uslugu šire i preko granica, na 150 novih stanica za punjenje.

Ističe se, naime, da je HT razvio paletu rješenja koja omogućavaju svakom vlasniku odnosno koncesionaru parkirnog mjesta priliku da dodatno komercijalizira svoje raspoložive parkirne površine, pružajući uslugu punjenja vozačima električnih vozila te je na taj način razvio mrežu više od 150 punionica za električna vozila u Hrvatskoj.

Korisnici GEN-I uslugu e-mobilnost jednostavno plaćaju u sklopu mjesečnog računa za električnu energiju, objašnjava se u priopćenju. Prenosi se i izjava voditelja projekta e-mobilnosti HT-a Dina Novosela, koji je izrazio zadovoljstvo suradnjom s GEN-I jer građanima regije dodatno približavaju elektromobilnost.

I Maša Švab, voditeljica područja e-mobilnosti tvrtke GEN-I, ističe kako su suradnjom s HT-om napravili zajednički korak naprijed u razvoju e-mobilnosti u regiji. Dvije kompanije također smatraju kako će “navedene integracije mnoge vlasnike električnih vozila iz Europe motivirati na višednevne posjete Hrvatskoj za koje se do sada nisu odlučili zbog nemogućnosti punjenja vlastitog električnog vozila”.

HT i GEN-I pozdravljaju ovu suradnju koja je u skladu sa strateškima usmjerenjima tvrtki, a to je korištenje najsuvremenijih tehnologija i rješenja, poput električnih vozila, čime se pruža poticaj stvaranju održivog i čišćeg okoliša kroz smanjuje emisije štetnih plinova, što pozitivno utječe na veću kvalitetu života, zaključuje se u priopćenju.

Studija
Samo 13 od 132 najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju ugljena, električne energije, nafte i plina obvezalo se smanjiti emisiju ugljičnog dioksida na nulu.

To je pokazalo istraživanje Instituta za klimatske promjene i okoliš Grantham na London School of Economics, Oxford Martin School, Sveučilišta u Oxfordu i Inicijative za tranziciju. Velika većina tvrtki iz cijelog energetskog sektora otkrila je malo informacija o politikama dekarbonizacije u skladu s onoim što znanost govori o promjeni klime.

Izvještaj konstatira da energetski sektor postiže ograničen napredak u ostvarivanju ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine. Proučeni su javni izvještaji 20 kompanija koje rudare ugljen, 62 dobavljača električne energije i 50 proizvođača nafte i plina. Istraživanjem je utvrđeno da su tri kompanije koje rudare ugljen (BHP Billington, Exxaro Resources i South32), devet električne energije (ČEZ, EDF, Endesa, Enel, Eon, Iberdrola, National Grid, Ørsted i XCEL Energy) i jedan dobavljač nafte i plina (Eni), odredili vremenski rok kako bi se emisije povezane s barem jednom od njihovih osnovnih aktivnosti smanjile na nulu.

Od 13, devet ih je postavilo manje ambiciozni datum do 2050. da bi se postiglo nula emisija a ostale četiri odlučile su se za 2025. ili 2030. godinu. Samo su se tri tvrtke (BHP Billington, Exxaro Resources i XCEL Energy) obvezale ukloniti neizravne emisije, poput emisija proizvedenih proizvodnjom električne energije koja se koristi u njihovim procesima ili kada njihova fosilna goriva spaljuju drugi. Samo 54% ispitanih tvrtki izričito priznaje ciljeve Pariškog sporazuma da ograniči porast globalne temperature na 1,5 ° C, a 39% njih aktivno je podržalo ciljeve. Opskrba energijom čini otprilike 72% globalnih emisija stakleničkih plinova u 2013. godini, prema Centru za klimatska energetska rješenja, javlja Energy reporters.

CRIIC
 Podgorička kompanija World vision corp (WVC) namjerava, prema riječima jednog njenih od osnivača i suvlasnika, Sretena Đuretića, u Crnoj Gori izgraditi prve elektrane na kinetički pogon, uz strateškog partnera China Rainbow International Investment (CRIIC).

Đuretić je rekao da ta kompanija s jedne strane raspolaže tehnologijom, a s druge sposobnim partnerom kineskom državnom firmom China Rainbow International Investment (CRIIC), spremnom da u Crnoj Gori investira i u elektrane snage veće od 100 megavati (MW). Đuretić je izjavio podgoričkoj Pobjedi da je kinetička energija najjeftinija i najzelenija energija, kao i da će ta kompanija predložiti Vladi da ti energetski objekti na kinetički pogon uđu u zakon o zelenoj energiji.
Đuretić je naveo da je kompanija World vision corp u suradnji sa svojim strateškim partnerom za Europu kineskom kompanijom CRIIC, već više od četiri godine pratila razvoj projekta takozvane kinetičke energije njemačko-švicarskog holdinga Save the Planet, i sada je nositelj projekta, a uskoro i licencirani partner za teritoriju Crnu Gore i Srbije.

“Kad je to sve počelo, malobrojni su oni koji su bili spremni da se izbore sa svim predrasudama i realnim preprekama koje su prije svega dolazile od interesnih grupa kojima nije bilo pogodno da se ova najzelenija i najjeftinija energija utemelji na tržištu uvijek neophodne i deficitarne energetike. Razlog je veoma jasan i leži u velikoj isplativosti ove tehnologije u odnosu na sve ostale”, kazao je Đuretić. Prema njegovim riječima, vrijeme povrata te investicije je mnogo brže nego u slučajevima elektrana na druge vidove energije.

“Cijena proizvodnje je u periodu otplate investicije manja od tri centa za jedan kilovat (kW), s vremenom otplate investicije od svega nešto više od pet godina”, rekao je Đuretić.
On je naveo da ti projekti i tehnologija ne zahtijevaju nikakve koncesije, niti subvencije za zelenu energiju.
Glavni posao CRIIC-a su međunarodni projekti ugovaranja, ulaganja i trgovine, s bogatim iskustvom za ugovaranje međunarodnih projekata.

Rade u zemljama Azije, Afrike i Amerike i to u sektorima elektroenergetike, transportnog inženjeringa, 
petrokemijskog inženjerstva i medicine, a svojim partnerima nude i mogućnost financiranja.

Analiza
Obnovljivi izvori energije pokrivali su 42,9% bruto potrošnje električne energije u Njemačkoj tijekom prva tri tromjesečja ove godine.

S obzirom da je ovo povećanje od gotovo pet postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada su OIE pokrili 38,1% bruto potrošnje, ovo je novi rekord. Značajno je da se udio obnovljivih izvora popeo na čak 52 posto tijekom neobično vjetrovitog ožujka. Do ovih podataka došli su Centar za istraživanje solarne energije i vodika Baden-Württemberg (ZSW) i Njemačka udruga za upravljanje energijom i vodama (BDEW).

Ako proizvodnja iz vjetroelektrana i fotonapona u četvrtom tromjesečju bude u skladu s prosjekom posljednjih nekoliko godina, udio obnovljivih izvora mogao bi u 2019. iznositi dobrih 42%. Svi OIE kumulativno proizveli su oko 183 milijardi kWh električne energije u prva tri tromjesečja 2019.. Proizvodnja energije iz ugljena ukupno je iznosila 125 milijardi kWh (za usporedbu – isti period 2018: 171,1 milijardi kWh). Tijekom tog razdoblja lani, obnovljivi izvori i ugljen imali su gotovo isti udjel, no u međuvremenu su obnovljivci porasli, a ugljen je pao. Suprotno tome, proizvodnja električne energije na prirodni plin porasla je ove godine za više od 11% na 66 milijardi kWh, što se uglavnom može pripisati višoj cijeni certifikata za CO2.

Najveći rast proizvodnje zabilježile su offshore vjetroelektrane za 31% s gotovo 17 milijardi kWh proizvodnji električne energije u prva tri tromjesečja godine. Drugo dugotrajno sušno razdoblje ostavilo je nizak udio hidroelektrane na oko 16 milijardi kWh, objavio je Offgridenergyindependence.com.’, a prenosi Energetika-net.

Europsko-kineske veze
Kineski predsjednik Xi Jinping i francuski predsjednik Emmanuel Macron podržali su slobodnu trgovinu i jačanje europsko-kineskih veza u Pekingu u srijedu.

Kina i Francuska zauzimaju stav protiv protekcionizma i protiv “zakona džungle”, rekao je Xi na zajedničkoj novinskoj konferenciji s Macronom u Velikoj dvorani naroda.

Macron je kritizirao porast “straha i protekcionizma” širom svijeta Macron je rekao u srijedu kako je s Xijem razgovarao o uspostavljanju “strateškog kinesko-europskog partnerstva” za trgovinu, znanost, kulturu i zaštitu okoliša. Potpisani su sporazumi o suradnji u područjima nuklearne energije, zrakoplovstva, prijevoza, turizma, sporta i financija.

Potpisani ugovori vrijedni su ukupno 15 milijardi dolara, rekao je dužnosnik kineske vlade.

Xi i Macron poručili su da da će poduzeti mjere za zaštitu biološke raznolikosti te su podržali Pariški sporazum, dan nakon što je SAD započeo s formalnim povlačenjem iz tog sporazuma.

Dvije zemlje “ponovno ističu svoju snažnu podršku Pariškom sporazumu, koji smatraju neponištivim procesom i kompasom za snažno djelovanje prema klimatskim promjenama”, stoji u zajedničkom priopćenju francuskog i kineskog predsjednika.

Velika većina obveza preuzetih Pariškim sporazumom iz 2015. nisu dovoljne za sprječavanje ozbiljne štete koju će prouzročiti klimatsko zagrijavanje, stoji u apelu 11 koji je potpisalo 11 tisuća znanstvenika u utorak.

Znanstvenici su preporučili šest koraka koji bi trebali ublažiti najpogubnije učinke klimatskih promjena: zamijeniti fosilna goriva niskougljičnim obnovljivim izvorima; smanjiti emisije onečišćivača poput metana; zaštititi ekosustave na Zemlji; jesti uglavnom hranu baziranu na biljkama, a manje na proizvodima životinjskog podrijetla; stvarati gospodarstvo bez korištenja ugljika; stabilizirati svjetsku populaciju.

Naime, iše od 11.000 znanstvenika iz 153 države proglasilo je izvanredno stanje za klimu upozorivši da ono može donijeti “nečuvene patnje” ako se hitno ne poduzme akcija radi očuvanja biosfere. Preporučuju šest koraka koji bi trebali ublažiti najpogubnije učinke klimatskih promjena: zamijeniti fosilna goriva niskougljičnim obnovljivim izvorima; smanjiti emisije onečišćivača poput metana; zaštititi ekosustave na Zemlji; jesti uglavnom hranu baziranu na biljkama, a manje na proizvodima životinjskog podrijetla; stvarati gospodarstvo bez korištenja ugljika; stabilizirati svjetsku populaciju.

Otvorenost kineskog tržišta uvozu prilika je koju Hrvatska mora još bolje iskoristiti, a očekuje se i jačanje kineskih ulaganja u Hrvatsku, istaknuto je na Hrvatsko-kineskom poslovnom forumu koji je u organizaciji HGK održan u Šangaju, priopćeno je u srijedu iz HGK-a.

Forum je održan na marginama Drugog kineskog međunarodnog uvoznog sajma (2nd China International Import Expo). Sudjelovalo je 12 hrvatskih i 30 kineskih tvrtki, a između ostalih nazočili su mu i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministrica poljoprivrede Marija Vučković te predsjednik HGK Luka Burilović.

Jandroković, koji je sudjelovanjem na ovom forumu i okončao svoj službeni posjet Kini, pozvao je kineske tvrtke na ulaganja u Hrvatsku, a istaknuo i da Hrvatska želi povećati izvoz u Kinu i uravnotežiti trgovinsku razmjenu.

Smatra da će direktni razgovori tvrtki pridonijeti daljnjem razvoju poslovne suradnje između Hrvatske i Kine, odnosno povećanju hrvatskog izvoza u Kinu, jačanju kineskih investicija u Hrvatsku i daljnjem porastu broja kineskih turista koji dolaze u našu zemlju.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat poručio je da se Hrvatska uspinje na ljestvici globalne konkurentnosti, što je dokaz da se u Hrvatskoj lakše i jednostavnije posluje.

Kaže da je kinesko gospodarstvo posebno zanimljivo, ne samo zbog svoje veličine, već i zbog usmjerenosti na ulaganja u istraživanje i razvoj.

Predsjednik HGK Luka Burilović ustvrdio je da gospodarski odnosi Hrvatske i Kine idu uzlaznom putanjom, no i kako je otvorenost kineskog tržišta uvozu prilika koju moramo još bolje iskoristiti. Prošlogodišnja trgovinska razmjena premašila je milijardu dolara, što je dokaz da itekako možemo konkurirati na ovako velikom tržištu, dodaje predsjednik Komore, koja je svoje poslovne prostore u Šangaju, koje dijeli s predstavništvom HTZ-a, ponudila na korištenje zainteresiranim hrvatskim tvrtkama.

Pomoćnik ministra turizma Frano Matušić istaknuo je da je kinesko tržište izuzetno važno za hrvatski turizam.

 

 

 

Prijatelji kohezije
Predstavnici 17 zemalja članica EU-a, okupljenih u neformalnoj skupini Prijatelji kohezije, zatražit će u utorak na svom sastanku u Pragu da se u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. zadrži isti iznos kohezijskih sredstava kao i dosada, da se zadrži ista razina nacionalnog udjela u sufinanciranja projekata, da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata te da se ukinu svi rabati na koje imaju pravo neke od najbogatijih članica.

“Kohezijska politika predstavlja glavni investicijski alat EU-a koji je znatno i vidljivo pridonio realnoj konvergenciji regija i država članica unutar EU-a i funkcioniranju unutarnjeg tržišta, te na taj način pomaže rastu, jačanju konkurentnosti, stvaranju radnih mjesta i olakšavanju tranzicije prema dekarbonizaciji EU-a…Istodobno, ona je važan alat za suočavanje s novim izazovima, uključujući klimatske promjene, industrijsku tranziciju i demografske izazove. Stoga je od ključne važnosti zadržati financiranje kohezijske politike na razini sadašnjeg Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014-2020 u realnim iznosima. Znatna proračunska smanjenja predviđena u prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021-2027 nose rizik ometanja u ispunjavanju ciljeva utemeljnih na Ugovoru o EU”, kaže se u nacrtu zajedničke izjave koja bi trebala biti usvojena na sastanku u Pragu.

Od prošlog samita Prijatelja kohezije prije godinu dana u Bratislavi, sada se toj skupini pridružila još jedna članica, Španjolska. Od 17 zemalja, deset ih je zastupljeno na razini premijera, među kojima je i hrvatski predsjednik vlade Andrej Plenković, a ostale zastupaju ministri ili državni tajnici.

U nacrtu zajedničke izjave se također traži da se zadrži sadašnji udio nacionalnog sufinanciranja, to jest na 15 posto, umjesto 30 posto koliko predlaže Komisija.

“Treba zadržati stopu sufinanciranja na sadašnjoj razini iz VFO-a za 2014-2020, s dovoljno fleksibilnim pravilima, budući da bi pretjerana krutost u tom području mogla imati znatan utjecaj na korisnike i mogla bi ugroziti učinkovite apsorpcijske kapacitete”, kaže se u izjavi te dodaje da je također potrebno zadržati dostatnu razinu predfinanciranja projekata te ostaviti rok za provedbu projekata na tri godine, a ne na dvije kako predlaže Komisija.

Upravo su to i bile glavne hrvatske zamjerke prijedlogu VFO-a koje je u svibnju prošle godine objavila Komisija. Osim što je nezadovoljna prijedlogom smanjenja kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dvije zamjerke: povećanje nacionalnog udjela sufinaciranja s 15 na 30 posto te smanjenje razdoblja za provedbu projekata; pravilo N+3, koje bi trebalo postati N+2.

U novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. trebat će se naći rješenje za, s jedne strane, rupu na prihodovnoj strani zbog odlaska Velike Britanije, a s druge naći dodatna sredstva za financiranje novih prioriteta poput zaštite granice, istraživanja i razvoja, migracija i obrambene politike.

Komisija je, da bi doskočila tom problemu, predložila kresanje nekih tradicionalnih politika poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, na koje otpada više od dvije trećine europskog proračuna i povećanje izdvajanja zemalja članica za europski proračun na 1,114 posto BND-a.

Taj prijedlog ne zadovoljava nijednu od dvije skupine zemalja koje se tradicionalno suprotstavljene svaki puta kada se vode rasprava o dugoročnom proračunu. S jedne strane su bogatije članice, koje u proračun daju više nego što iz njega dobiju i koje uvijek traže što manji proračun, a s druge strane su siromašnije članice koje traže više sredstava za kohezijsku politiku, a pritom se ne protive da i same izdvajaju više u zajednički proračun.

Nizozemska, Njemačka i nordijske zemlje zemlje traže da se izdvajanja u proračun dodatno smanje na 1 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). S druge strane, Europski parlament traži povećanje na potpuno nerealnih 1,3 posto BND-a.

Međutim, pet zemalja koje inače plaćaju vrlo velike doprinose proračunu EU-a, imaju pravo na znatne popuste, korektivne mehanizme, tzv. rabate s pomoću kojih uplaćuju ipak manje nego što bi trebale u odnosu na svoj bruto nacionalni dohodak. Rabat je prvi put uveden 1984. kada je Velikoj Britaniji omogućeno znatno smanjenje doprinosa europskom proračunu nakon što je tadašnja premijerka Margaret Thatcher izgovorila čuvenu rečenicu “I want my money back” (Hoću svoj novac natrag).

No, rabat za Veliku Britaniju u to vrijeme bio je itekako opravdan. Tih je godina dvije trećine europskog proračuna odlazilo na poljoprivredu, a većina tih sredstava završavala je u Francuskoj, dok je Ujedinjena Kraljevina povlačila vrlo malo sredstava iz poljoprivrednih fondova. Osim toga, britanski BDP tada je bio ispod prosjeka tadašnje Europske zajednice. Nakon Velike Britanije postupno su s vremenom dopušteni rabati za još pet članica – Austriju, Dansku, Njemačku, Nizozemsku i Švedsku.

Opravdanje za te rabate pronađeno je u potrebi da se osigura kako nijedna zemlja članica ne bi imala pretjerana izdvajanja u europski proračun u odnosu na svoje bogatstvo. Danas nijedna od tih pet zemalja ne zadovoljava kriterij pretjeranog izdvajanja u europski proračun. Također danas se iz europskog proračuna najviše izdvaja za istraživanje i razvoj, investicije, sigurnost, obranu itd. od čega sve zemlje članice imaju koristi.

Sadašnji sustav rabata doveo je do nepravedne raspodjele tereta jer zemlje s većim BND-om po glavi stanovnika ne plaćaju veće nacionalne doprinose adekvetne njihovom BND-u. Tako primjerice, četiri zemlje – Velika Britanija, Nizozemska, Švedska i Njemačka – u zadnje tri godine doprinose europskom proračunu između 0,40 i 0,60 posto svoga BND-a, a Luksemburg, Malta, Hrvatska, Cipar doprinose između 0,60 do preko 0,80 posto svoga BND-a.

I Europska komisija je predložila da se predviđeni izlazak Velike Britanije iskoristi kao povod za ukidanje svih rabata što bi uvelike pojednostavilo donošenje odluka o višegodišnjim proračunima. Sada to traže i zemlje Prijatelji kohezije, što se može razumjeti i kao pritisak na one zemlje koje se najviše zauzimaju da se europski proračun ograniči na samo 1 posto BND-a, plaćaju relativno manje u odnosu na svoje bogatstvo.

Prijateljice kohezije naglašavaju u nacrtu izjave “da sustav vlastitih prihoda mora biti pošten, racionalan i pojednostavljen te da treba iskoristiti jedinstvenu prigodu koju nudi izlazak Velike Britanije da se ukinu svi rabati i korekcije od 2021. godine”.