OBNOVLJIVI IZVORI

Požalio se Elon Musk

Tesline nove tvornice u Njemačkoj i Teksasu gube “milijarde dolara”, rekao je izvršni direktor američkog proizvođača električnih automobila Elon Musk, istaknuvši visoke troškove, skromnu proizvodnju i probleme u nabavnom lancu.

Teslina gigatvornica u Gruenheideu u blizini Berlina prvi je njegov pogon u Europi, a tvornica u Austinu otvorena je u travnju ove godine.

Ti pogoni “trenutno gutaju puno novca”, rekao je Musk u intervjuu za klub obožavatelja Teslinih automobila u Silicijskoj dolini ukazavši na visoke troškove, skromnu proizvodnju i probleme u nabavnim lancima automobilske industrije.

Trenutno sam fokusiran na održavanje poslovanja kako bi se radnicima isplaćivale plaće i kako kompanija ne bi bankrotirala, rekao je Musk.

Visoki troškovi pokretanja proizvodnje u novim tvornicama uobičajena su pojava, ali Tesla ima problema i u pogonu u Šangaju, zbog lockdowna koji je po Musku izazvao ogromne teškoće u proizvodnji.

Šef Tesle nedavno je najavio ukidanje radnih mjesta, upozorivši u više navrata i da očekuje pad aktivnosti u svjetskom gospodarstvu.

Tesla će u idućim mjesecima ukinuti tri do 3,5 posto radnih mjesta, potvrdio je Musk u ponedjeljak dodavši da će ukinuti desetinu radnih mjesta u odjelima projektiranja i razvoja. Kompanija je na početku godine zapošljavala nešto manje od 100 tisuća radnika.

Finska i Švedska

Potražnja za rijetkim metalima raste. Geopolitička stvarnost i problemi u lancu opskrbe povećavaju pritisak na zemlje EU-a da nastave s vlastitom eksploatacijom ovih metala kako bi dekarbonizirali svoje ekonomije.

Europska unija želi smanjiti svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i ubrzati svoje napore u dekarbonizaciji energetskog sektora. Sirovine i rijetki metali imaju u tome ključnu ulogu. Minerali, posebno litij, najpotrebniji su za tzv. čiste tehnologije. Važna nalazišta za vađenje ovih metala koncentrirana su u Aziji, Južnoj Americi i Oceaniji (Australija, Novi Zeland i nekoliko otočnih skupina u Tihom oceanu).

Finska i Švedska, dvije europske zemlje koje trenutno apliciraju za članstvo u NATO-u, imaju dugu rudarsku tradiciju i mogle bi pomoći u rješavanju deficita u EU, ali tu je još mnogo otvorenih pitanja.

“Mi smo najvažnije rudarske zemlje u Uniji. Švedska sama proizvodi više 90% kompletne željezne rude koja se vadi u EU-u”, kaže za DW Maria Suner, izvršna direktorica Švedskog udruženja za rudarstvo, rijetke metale i mineralne sirovine (Svemin) i dodaje: „No to je tek nešto više od četvrtine potreba, što znači da EU još uvijek mora uvoziti 70 posto svoje željezne rude.” Finska i Švedska također dijele mineralima bogat skandinavski rudni bazen. Prema riječima Marie Suner, stijena ispod Skandinavskog poluotoka i poluotoka Kola ima potencijal pružiti sve što se nalazi na listi rijetkih sirovina potrebnih EU-u.

Europska komisija sastavila je popis rijetkih sirovina (CRM) 2011. Ekonomska vrijednost i rizici u snabdijevanju dva su kriterija koja se koriste za određivanje važnosti materijala. Lista je sve duža.

Ruska invazija na Ukrajinu glavni je razlog što Finska i Švedska podnose zahtjev za članstvo u NATO-u, a vjerojatno i što srednjoročno nastoje ojačati rudarstvo. Izvršna direktorica Svemina kaže da se fokus na rudarstvo povećao zbog pandemije COVID-a uslijed koje je došlo do prekida opskrbnog lanca, ali posebno nakon što je Rusija napala Ukrajinu. To je doprinijelo povećanju potražnje i podizanju cijena sirovina koje su dostigle novi rekord.

Kina je najveći proizvođač grafita i rijetkih sirovina. Prema podacima Međunarodne energetske agencije, Kina prerađuje 87% rijetkih metala, 65% kobalta, 58% litija i 35% nikla. Rusija je druga po važnosti zemlja u svijetu za vađenje nikla i treća po vađenju kobalta.

“Ako postoji veća podrška rudarskim aktivnostima u Europi, ne vidim to kao rezultat ruskih neprijateljskih aktivnosti. Tu se više radi o pitanju je li se Europa probudila kada je riječ o činjenici da joj nedostaju metali”, kaže za DW izvršni direktor Finskog rudarskog udruženja (FinnMin) Pekka Suomela.

Povećanju eksploatacije ruda protive se mnogi ekolozi navodeći potrebu za zaštitom biološke raznolikosti. U ožujku, kada je švedska vlada dopustila eksploataciju najvećeg neiskorištenog nalazišta željezne rude u Skandinaviji, švedska aktivistica za zaštitu klime Greta Thunberg i pokret Fridays for Future rekli su da Švedska “vodi rat protiv prirode”.

Finska, Norveška i Švedska imaju najmanju gustoću naseljenosti u Europi, što bi teoretski moglo biti plus za kopanje ruda. Ipak, mnoga slabo naseljena područja su zaštićena. “Gotovo polovica švedskog teritorija je područje uzgoja sobova, čime se bave pripadnici Samija, jedinog autohtonog naroda u Europi”, rekla je Suner. “Ali područje potrebno za kopanje rijetkih metala je vrlo limitirano i mi znamo kako smanjiti negativan utjecaj na prirodu.”

U Europskoj uniji može proći i do 25 godina da bi se od faze istraživanja prešlo na komercijalnu eksploataciju metala. Iz udruženja Svemin s tim u vezi predlažu 27 reformi, uključujući skraćivanje postupaka za izdavanje dozvola. Brige oko srednjoročnog utjecaja na okoliš često su u suprotnosti s dugoročnim naporima dekarbonizacije. Iako su zemlje članice EU-a odgovorne za zakone na tom području, Bruxelles se bavi aspektima koji se odnose na zdravlje, vodu i korištenje zemljišta.

Trenutna geopolitička situacija mogla bi povećati stupanj društvenog prihvaćanja eksploatacije sirovina i rijetkih metala, ali tu je potreban oprez. Prema riječima Pekka Suomele, Europska unija mora paziti da ne izvrši preveliki pritisak ni na jednu državu, kako bi izbjegla otpor koji bi lako mogao promijeniti javno mnijenje.

Druga moguća prepreka odnosi se na cijene energije. One su prilično fer i umjerene u sjevernoj Švedskoj i Finskoj i znatno su ispod razine cijena koje prevladavaju u srednjoj Europi. Ali povećanje eksploatacije rijetkih metala zahtijeva koherentna ulaganja u energetske projekte.

“Sektor eksploatacije rijetkih metala planira desetostruko povećanje potrošnje električne energije do 2050. godine”, komentirala je Maria Suner i dodala: “Osim toga, imamo i druge projekte za proizvodnju baterija i čelika iz nefosilnih materijala biološkog porijekla. Takvi projekti nisu pokriveni proizvodnjom električne energije kakvu danas imamo u Švedskoj.”

Estonija, još jedna zemlja koja graniči s Rusijom, aktivna je u lancu opskrbe čistom tehnologijom i u njoj se nalazi jedini komercijalni pogon za preradu rijetkih metala u Europi. Objekt je u vlasništvu tehnološke tvrtke Neo Performance Materials iz Toronta. Ova firma je 2020. pokrenula inicijativu za proširenje snabdijevanja rijetkim metalima njihovog pogona za preradu koji se nalazi u mjestu Sillamae u blizini Finskog zaljeva.

Constantine Karayannopoulos, predsjednik i izvršni direktor tvrtke Neo, kaže za DW da je rat u Ukrajini natjerao rafinerije da pomnije preispitaju svoje globalne lance snabdijevanja. “Neo nije iznimka”, objasnio je, podsjetivši da je njihov dobavljač s ruskog poluotoka Kole bio pouzdan isporučitelj više od 40 godina.

“Geopolitički razlozi uvijek su važan faktor, ali naš primarni pokretač je bila i ostala potražnja od strane kupaca”, ističe Karayannopoulos. Kako stvari sada stoje, potražnja će rasti. Prema podacima Europskog udruženja metalske industrije (Eurometaux), upotreba litija u čistim tehnologijama mogla bi se povećati za nevjerojatnih 2.109% do 2050. godine. Očekuje se i da će se potražnja za disprozijem, telurom i skandijem više nego udvostručiti tokom narednih 30 godina, piše DW.

CEE Bankwatch

Energetska postrojenja na ugljen na Zapadnom Balkanu lani emitirala su lani pet puta više sumporovog dioksida i 1,8 puta više prašine nego što je dopušteno.

U 2021. godini termoelektrane na ugljen na Zapadnom Balkanu ponovno su kršile legislativu o onečišćenju zraka četvrtu godinu zaredom, emitirajući pet puta više sumporovog dioksida i 1,8 puta više prašine nego što je dopušteno, navodi se u izvještaju koji je objavila mreža CEE Bankwatch, a podržao Regulatorni institut za obnovljivu energiju i okoliš (RERI).

Bez uporabne dozvole
Stupanje na snagu novih zakonskih standarda 1. siječnja 2018. trebalo je donijeti smanjenje smrtonosnog onečišćenja zraka, piše Danas.

Ali novi izvještaj – Uskladiti ili zatvoriti – pokazuje da su emisije prašine iz postrojenja na ugljen uključenih u nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije porasle u 2021. godini u odnosu na prethodne godine, dok su samo emisije sumporovog dioksida blago smanjene.

Termoelektrana Kostolac B konačno je počela smanjivati emisije sumporovog dioksida 2021. godine, ali Elektroprivreda Srbije (EPS) još uvijek nije pribavila uporabnu dozvolu za postrojenje za odsumporavanje, osam mjeseci nakon podnošenja zahtjeva za njeno izdavanje.

Kostolac B je tijekom 2021. godine emitirao 26.015 tona sumporovog dioksida – što je značajno smanjenje u odnosu na 95.097 tona u 2020. – ali i dalje 1,6 puta više od dopuštenog.

Termoelektrana Kostolac A2 je u 2021. bila najveći onečišćivač kada je riječ o prekoračenju pojedinačne granice onečišćenja, emitirajući 13 puta više sumporovog dioksida od dopuštene granice.

Regionalni lider u onečišćenju u 2021. i dalje je Bosna i Hercegovina. TE Ugljevik je 2021. ponovno emitirala najviše sumporovog dioksida u regiji – 86.774 tone – iako je instalirana oprema za odsumporavanje koja je plaćena 85 milijuna eura.

Najveći emiter prašine u 2021. bila je termoelektrana Gacko u Bosni i Hercegovini, čije su emisije više nego utrostručene prošle godina – na 4960 tona ili 16 puta više nego što je dopušteno NERP-om, ali razlozi za ovo veliko povećanje nisu objavljeni.

U 2020. godini ukupne emisije sumporovog dioksida iz 18 termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu bile su 2,5 puta veće od emisija 221 termoelektrane u zemljama Europske unije.

“Elektroenergetski sustav Srbije, koji se temelji na ugljenu, pokazao je sve svoje slabosti tijekom prethodne zime, a praksa je dokazala da ugljen nije jamstvo stabilnosti energetskog sustava. S druge strane, Republika Srbija ne primjenjuje ključni instrument za smanjenje onečišćenja zraka iz termoelektrana i dopušta da termoelektrane Elektroprivrede Srbije neometano prekoračuju dopuštene vrijednosti.

Za četiri godine od početka primjene Nacionalnog plana za smanjenje emisija i dalje nismo niti blizu usklađivanja. Emisije sumporovog dioksida iz termoelektrana prošle godine bile su čak četiri i pol puta veće od dopuštenih”, izjavio je Mirko Popović, programski direktor RERI-a.

Pippa Gallop iz Mreže CEE Bankwatch navela je da je u 2021. Tajništvo Energetske zajednice otvorilo predmete za rješavanje sporova protiv Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, ali da to nije bilo dovoljno da ih potakne na akciju.

“Europska komisija mora udvostručiti napore za uvođenje kazni odvraćanja u Ugovor o energetskoj zajednici – kakve se primjenjuju u Europskoj uniji – ako želi da vlade Zapadnog Balkana ozbiljno shvate zakonodavstvo EU i zdravlje ljudi”, dodala je Gallop, a prenosi Poslovni dnevnik.

RWE i Commerzbank

Njemačka energetska kompanija RWE i Commerzbank udružuju se u projektu izgradnje vjetroelektrane na moru kapaciteta približno jednog gigavata, objavile su kompanije u ponedjeljak.

Tvrtke planiraju stvoriti ‘zeleni’ fond kako bi srednje velikim industrijskim tvrtkama u Njemačkoj omogućili pristup zelenoj električnoj energiji koju proizvode vjetroelektrane na pučini.

Novi fond će dvjema kompanijama dati priliku da osiguraju zelenu električnu energiju kroz dugoročne ugovore o kupnji struje.

Tvrtke mogu u planiranoj vjetroelektrani na pučini izravno sudjelovati vlasničkim kapitalom ili dugoročno osigurati zelenu električnu energiju putem kupoprodajnog ugovora – ili pak mogu učiniti oboje.

Očekuje se da će se aukcije za područje morskog dna održati tijekom 2023. godine.

Priopćenje HROTE-a

Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) izvijestio je u utorak da je raspisao javni natječaj za dodjelu tržišne premije u svrhu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) i visokoučinkovitih kogeneracija, a predviđena ukupna kvota za nove projekte iznosi 648 megavata (MW).

HROTE je taj javni natječaj raspisao krajem prošlog tjedna (17. lipnja), a otvoren je do 4. srpnja.

Taj natječaj uslijedio je nakon završetka javnog poziva za prikupljanje ponuda s uvjetima za sudjelovanje na javnom natječaju, koji je bio raspisan 20. ožujka.

Natječaj je objavljen na temelju Programa državnih potpora za sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija tržišnom premijom 2021.-2023., kojega je u prosincu 2021. godine odobrila Europska komisija.

“Tržišna premija je sustav poticanja u kojem HROTE isplaćuje proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora energije tržišnu premiju kao razliku između ugovorene referentne vrijednosti postignute na natječaju i tržišne cijene električne energije”, objašnjavaju iz HROTE-a.

Po podacima koje iznose, na ovom je javnom natječaju predviđena ukupna kvota (priključna snaga) za nove projekte u iznosu od 648 megavata, a nositelji projekta natjecat će se po tehnologijama u granicama propisanih kvota.

Natječajem su najveće kvote, po 300 megavata, predviđene za dvije grupe proizvodnih postrojenja – sunčane elektrane instalirane snage veće od 500 kilovata (kW) te vjetroelektrane instalirane snage veće od tri megavata.

Za hidroelektane instalirane snage veće od 500 kilovata do uključivo 10 megavata kvota natječaja je četiri megavata, za elektrane na biomasu instalirane snage veće od 500 kilovata do uključivo pet megavata kvota je osam megavata, a za elektrane na bioplin snage veće od 500 kilovata do uključivo dva megavata kvota natječaja je 16 megavata.

Za geotermalne elektrane instalirane snage veće od 500 kilovata natječajem je predviđena kvota od 10 megavata, a isto toliko (10 megavata) je planirano i za inovativne tehnologije.

Javni natječaj otvoren je do 4. srpnja, a nakon toga slijedi otvaranje ponuda, njihova evaluacija i donošenje odluke o odabiru najpovoljnijih ponuditelja “koja će se temeljiti na najpovoljnijoj ponuđenoj referentnoj vrijednosti”, objašnavaju iz HROTE-a.

“S nositeljima projekata čije će ponude biti ocjenjene dobitnim, HROTE sklapa ugovor o tržišnoj premiji u trajanju od 12 godina koje se računa od dana stjecanja prava na isplatu tržišne premije. Nositelji projekta imaju obavezu u roku od četiri godine od dana sklapanja ugovora o tržišnoj premiji izgraditi postrojenje”, ističu iz HROTE-a.

S obzirom da ukupna kvota iz odobrenog Programa iznosi 2010 MW, HROTE planira tijekom 2022. i 2023. objaviti više javnih natječaja za dodjelu tržišne premije u svrhu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije kako bi se ugovorila cjelokupna kvota, zaključuje se u priopćenju.

Analiza

Rusija je smanjila dotok plina Europi, zbog čega se najveći europski kupci utrkuju u traženju alternativnih goriva, a neki ne isključuju povratak ugljenu zbog prijeteće energetske krize, ako se zalihe plina ne napune do zime.

Talijanski Eni priopćio je kako ga je ruski Gazprom obavijestio da će u ponedjeljak primiti samo dio tražene isporuke plina, čime je ta zemlja došla na korak do stanja pripravnosti koje će se pokrenuti kako bi se uvele mjere za štednju plina.

Njemačka, također suočena sa smanjenim dotokom ruskog plina, u nedjelju je izvijestila o svom najnovijem planu povećanja razine skladištenja plina te priopćila da bi mogla ponovno pokrenuti elektrane na ugljen koje je namjeravala postupno ukinuti.

Rusija je u ponedjeljak ponovila da je Europa sama kriva za plinsku krizu, nakon što je Zapad uveo sankcije kao odgovor na invaziju Moskve na Ukrajinu.

Energetska kriza dodatni je kamen spoticanja europskim zakonodavcima koji su već zabrinuti zbog porasta na računima za energiju u kućanstvima te zbog cijena hrane.

Izvršni direktor najvećeg njemačkog proizvođača električne energije RWE Markus Krebber rekao je da bi moglo proći tri do pet godina u kojima bi se cijene električne energije vrate na niže razine.

Ruski plinski tokovi u Njemačku kroz plinovod Sjeverni tok 1, glavnu rutu koja opskrbljuje najveće europsko gospodarstvo, u ponedjeljak su i dalje radili na oko 40 posto kapaciteta, iako su se povećali od početka prošlog tjedna.

Eni i njemačko poduzeće Uniper priopćili su da primaju manje od ugovorenih količina ruskog plina.

Njemačko ministarstvo gospodarstva priopćilo je da bi vraćanje elektrana na ugljen moglo povećati kapacitet do 10 gigavata u slučaju da opskrba plinom dosegne kritične razine. Zakon u vezi s tim potezom ide u gornji dom parlamenta na izglasavanje 8. srpnja.

Uz povratak ugljenu, njemačke mjere uključivat će sustav dražbi koji počinje u idućim tjednima, kako bi se potaknulo industriju da troši manje plina, te financijsku pomoć za njemačkog plinskog operatera da brže puni skladišta plina, uz pomoć državnog zajmodavca KfW.

Austrijska vlada dogovorila je u nedjelju s komunalnim poduzećem Verbund prenamjenu rezervne plinske elektrane na ugljenu, ako se ograniče isporuke plina iz Rusije te dođe do energetske krize.

Njemačka i Italija nalaze se među zemljama koje su najovisnije o ruskom plinu, no i druge europske zemlje susrele su se s nestašicom plina, dok je potrošnja porasla neuobičajeno visoko za ovo doba godine, nakon što je toplinski val potaknuo pojačano korištenje klima uređaja.

Gazprom nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom o njegovim isporukama Italiji.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u četvrtak je rekao da smanjena opskrba nije planirana i da je povezana s pitanjima održavanja. Talijanski premijer Mario Draghi odbacio je to objašnjenje kao laž.

Italija, čiji bi se tehnički odbor za plin trebao sastati u utorak, priopćila je da bi ovog tjedna mogla proglasiti pojačano stanje pripravnosti po pitanju plina ako Rusija nastavi ograničavati opskrbu.

Taj bi potez pokrenuo mjere za smanjenje potrošnje, uključujući i ograničavanje plina za određene industrijske korisnike, povećanje proizvodnje u elektranama na ugljen te također traženje većeg uvoza plina od drugih dobavljača prema postojećim ugovorima, piše Glas Istre.

U Srbiji

Kompanije iz više europskih zemalja žele otvoriti vjetroparkove u Srbiji, a zanimanje ne kriju niti Rusija i Kina, piše Radio Slobodna Europa.

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije do 6. lipnja 2022. godine izdalo je ukupno 34 energetske dozvole, ali ugovor s Elektroprivredom Srbije (EPS), državnom kompanijom koje ima obvezu otkupa struje dobivene iz obnovljivih izvora, zasad ima osam privatnih kompanija.

Međutim, stručnjaci tvrde da Srbija još uvijek koristi tek mali dio potencijala energije vjetra. Njemačka kompanija Nordex Group priopćila je 13. lipnja da je iz Srbije dobila narudžbu za izradu turbina snage 105 megavata, te da će 2023. godine isporučiti 22 za vjetropark Krivača.

Taj vjetropark nalazi se u blizini granice Srbije i Rumunjske, razvio ga je austrijski proizvođač Ivicom, a njime će upravljati srpska MK Grupa i slovenski ALFI Green Energy Fund.

Krivača će proizvoditi 310 gigavatsati električne energije godišnje, što je oko 1% potrošnje struje u Srbiji. MK Grupa, u vlasništvu Miodraga Kostića, na tržištu Srbije posluje i u području proizvodnje električne energije iz vjetra i biomase.

MK Fintel Wind, zajednička tvrtka MK Groupa i talijanskog Fintel Energia Groupa, već je izgradila tri vjetroparka u Srbiji i privodi kraju četvrti. U planu je izgradnja još devet vjetroparkova.

Najveća vjetroelektrana u Srbiji – Čibuk 1, s kapacitetom od 158 megavata – otvorena je 2019. 50-ak kilometara sjeveroistočno od Beograda. Čibuk 1 u vlasništvu je kompanije Vjetroelektrane Balkana, koja pripada Tesla Windu, zajedničkoj tvrtki koju su osnovali Masdar – Abu Dhabi Future Energy Company (60%), finska razvojna kompanija za energetsku infrastrukturu Taaleri Energia (30%) i DEG, investicijski ogranak Njemačke razvojne banke KfW (10%). Vrijednost projekta bila je 300 milijuna eura, a realiziran je uz financijsku podršku EBRD-a i IFC-a.

Unatoč navedenom, Srbija dosad nije značajnije napredovala u iskorištavanja svih potencijala energije vjetra, ocjenjuje Zvezdan Kalmar, koordinator za energetiku i klimatske promjene u nevladinom Centru za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR).

“Imamo značajne potencijale i postoje projekti koji rade, većinom u Banatu, ali ih je potrebno što prije razviti još dosta”, tvrdi Kalmar. Prema njegovim riječima, vlada Srbije i dalje daje velike subvencije za vađenje ugljena, dominantnog izvora struje u zemlji koja se 70% oslanja na proizvodnju iz termoelektrana.

Energetska zajednica, regulatorno tijelo EU, u više navrata kritizirala je Srbiju što je više subvencija potrošila na vađenje ugljena nego što je uložila u obnovljive izvore energije.

Izgradnju vjetroelektrane u Plandištu najavila je i kompanija Wind Park Plandište, koja je dio kompanije NIS MET ENERGOWIND, u kojoj sudjeluju NIS Petrol, u većinskom ruskom vlasništvu, i švicarski MET Renewables. Naftna industrija Srbije (NIS), u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma, još krajem 2016. godine najavila je izgradnju vjetroparka Plandište, s ukupnim kapacitetom od 102 megavata.

Tu je i kineska kompanija Huayi Wind Energy, koja se bavi proizvodnjom sustava za korištenje snage vjetra i projektiranjem vjetroelektrana, a najavila je da otvara predstavništvo u Beogradu.

Srbija je 2021. donijela Zakon o obnovljivim izvorima energije. On će omogućiti građanima da proizvode i prodaju struju dobivenu iz čiste energije. U tom novom zakonskom okviru Zvezdan Kalmar vidi priliku da država, umjesto stranih investitora, više podržava svoje građane.

“Smatram da je dobar model kakav je uveden u Nemačkoj, gdje su razvojne banke omogućile građanima da podižu kredite i stvaraju eko-energetska sela, a nešto slično treba uraditi u Srbiji”, ističe Kalmar. Prema njegovim riječima, Srbija bi mogla uspostaviti fond ili banku u kojoj bi građani mogli posuđivati novac za izgradnju vjetroelektrana, piše Poslovni dnevnik.

Njemačka do 2030. godine

Njemačko Ministarstvo gospodarstva i klime predstavilo je paket mjera za ubrzavanje ekspanzije proizvodnje struje iz vjetroelektrana na kopnu u nastojanju smanjivanja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.

Njemačkoj je cilj da 80 posto svojih potreba za električnom energijom podmiruje iz obnovljivih izvora do 2030. godine, pri čemu namjerava poveća kapacitete vjetroelektrana na kopnu na 115 gigavata (GW), što je ekvivalentno kapacitetu 38 atomskih centrala, izvještava Reuters.

Međutim, u Njemačkoj je trenutno samo oko 0,8 posto zemljišta namijenjeno za projekte vjetroelektrana, od čega je 0,5 posto u stvari iskorišteno.

Nacrtom zakona predviđa se povećanje na 2,0 posto, tako što će se odrediti minimalni postotak zemljišta koje svaka od 16 saveznih država mora staviti na raspolaganje za vjetroparkove.

Otkako je preuzeo dužnost nakon prošlogodišnjih izbora, njemački ministar gospodarstva Robert Habeck, član ekološke Zelene stranke, bezuspješno pokušava uvjeriti savezne države da dobrovoljno dodjele veće površine za vjetroelektrane.

Broj građevinskih dozvola za nove vjetroturbine na kopnu pao je za 14 posto u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na 2021., a njemačko udruženje za energiju vjetra kaže da bi južne države poput Bavarske i Baden-Württemberga mogle učiniti više.

Prema prijedlogu novog zakona, južna država Bavarska će morati namijeniti 1,1 posto svog zemljišta za vjetroturbine do 2026. godine, a taj postotak će do 2032. morati povećati na 1,8 posto.

Državama će, međutim, biti omogućena opcija da trguju alokacijama ako neka od njih premaši svoju kvotu, a druga ne je uspije ispuniti.

Propis koji nalaže da se vjetroparkovi moraju graditi na određenoj udaljenosti od stambenih područja bit će suspendiran ako je on uzrok da neka od država ne ispuni svoju kvotu.

Prijedlog zakona, koji bi njemačka vlada trebala usvojiti idućeg tjedna, također predviđa ublažavanje pravila o zaštiti divljih životinja uz obrazloženje da je “rad vjetroelektrana u javnom interesu od najvećeg značaja i u funkciji je javne sigurnosti”.

Capital.ba

Gradnja tri hidroelektrane na području Republike Srpske u koje je uključen kineski kapital obilježava zaobilaženje zakonskih odredbi, pokazuje analiza portala Capital.ba.

Cijela priča počinje prije više od 15 godina kada je vlast tog entiteta zamislila gradnju tri hidroelektrane na rijeci Bistrici, kod Foče, a ta zamisao do sada je stajala desetine milijuna maraka. U tih 15 godina izrađivane su strategije, studije, projekti, trošio se novac, te prebacivalo vlasništvo nad hidroelektranama koje postoje samo na papiru.

Vlada Republike Srpske je 2006. dala koncesiju za izgradnju četiri hidroelektrane Elektrodistribuciji Pale koja je zbog toga osnovala poduzeće HE Bistrica. Četiri hidroelektrane na rijekama Bistrici i Janjini trebale su biti ukupne snage oko 38 MW.

Vlada je zatim 2008. u gradnju vrijednu 150 milijuna KM odlučila uključiti tvrtku Kaldera vlasnika Milenka Čičića iz Laktaša, a Skupština dioničara Elektrodistribucije Pale predala je, bez natječaja, 90 posto vlasničkog udjela u HE Bistrica laktaškoj kompaniji za 6,8 milijuna KM. Za Čičića je poznato da je blizak članu predsjedništva BiH iz Republike Srpske Miloradu Dodiku.

Međutim, nekoliko godina kasnije, 2012., Kaldera je zbog nedostatka novca za izgradnju hidroelektrana ponudila Elektrodistribuciji Pale otkup udjela u poduzeću HE Bistrica.

Otkup nije realiziran, a u vlasništvu HE Bistrica pojavljuje se češka tvrtka Energo Bosna. Hidroelektrane nikada nisu izgrađene, a iz nepoznatog razloga, tvrtka HE na Drini u veljači 2019. godine nude otkup 51 posto udjela u HE Bistrica, s tim da otkupe cjelokupan udio Elektrodistribucije Pale (10 odsto), te dio (38,5 odsto) vlasništva češke i (2,5 posto) laktaške firme. Brzo je usvojeno da to bude plaćeno 10,5 milijuna KM.

Nedugo zatim, krajem 2019. godine, Skupština dioničara HE na Drini odlučuje kupiti i preostalih 49 posto udjela u HE Bistrica za oko 11 milijuna maraka. Tako je tvrtku, koje je prodala za 6,8 milijuna, vlada u Banja Luci otkupila za oko 21 milijun maraka.

Tek nakon kupnje ispostavilo se da HE na Drini nemaju novac za gradnju hidroelektrana, a nijedna banka nije htjela dati kredit za te namjene, što je samo bila potvrda neopravdanosti preuzimanja HE Bistrica.

Usprkos tome, kamen temeljac za početak građevinskih radova na rijeci Bistrica postavljen je 27. prosinca prošle godine, uz nazočnost premijera RS Radovana Viškovića i ministra energetike i rudarstva Petra Đokića, i to bez potrebnih građevinskih i ekoloških dozvola, kao i bez novca za gradnju.

Za taj projekt nedostajala je i Investicijska odluka poduzeća HE Bistrica, preporuka Odbora za reviziju i Nadzornog odbora poduzeća, kao i odluka Vlade Republike Srpske i Skupštine dioničara HE na Drini, u čijem je vlasništvu poduzeće HE Bistrica. Prekršena su najmanje dva zakona i niz drugih procedura, pokazuje analiza portala Capital.

Tek dva mjeseca nakon početka radova, u veljači ove godine, HE Bistrica zahtijeva suglasnosti na Investicijsku odluku. Krajem veljače o tome je odlučio Odbor za reviziju i Nadzorni odbor, dok je Odluka Vlade o davanju suglasnosti donijeta tek 10. ožujka. Međutim, ni to nije značilo da radovi mogu započeti, jer odluku o tome nije donio vlasnik, odnosno Skupština dioničara Hidroelektrana na Drini.

Nakon što su ugovorili milijunske poslove izgradnje više hidroelektrana u Republici Srpskoj, autoceste Banja Luka – Prijedor i druge projekte, Kinezi u Srpskoj sada traže način dobivanja projekata uređenja rijeka i reguliranja otpadnih voda u najvećim gradovima tog entiteta, saznaje portal Capital.

Europska komisija

Europska komisija odobrila je Španjolskoj i Portugalu 8,4 milijarde eura subvencija za nabavu fosilnih goriva za termoelektrane koji bi trebali sniziti veleprodajne cijene struje na tržištu u regiji i time ublažiti udar na budžete kućanstava.

Vlade u Madridu i Lisabonu isplaćivat će proizvođačima struje izravnu bespovratnu pomoć za kupnju fosilnih goriva za elektrane koja su naglo poskupjela od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Španjolska će za subvencije izdvojiti 6,3 milijarde, a Portugal 2,1 milijardu eura, a program će ostati na snazi do kraja svibnja iduće godine.

“Privremena mjera.. omogućit će Španjolskoj i Portugalu da snize cijene struje za potrošače koje je teško pogodio rast cijena struje zbog ruske invazije na Ukrajinu i istodobno će sačuvati cjelovitost zajedničkog tržišta”, istaknula je u srijedu potpredsjednica EK Margrethe Vestager.

Madrid se našao pod snažnim pritiskom javnosti da pronađe rješenje za visoke cijene struje koje su u Španjolskoj vezane za cijene plina. Plin je pak snažno poskupio još prošle godine u uvjetima oporavka gospodarstva od koronakrize, a ove godine cijene je potaknuo i rat u Ukrajini.

Premijer Pedro Sanchez snažno se zalagao za reformu energetskog tržišta Europske unije, tvrdeći da bi cijenu električne energije trebalo odvojiti od cijene plina i drugih fosilnih goriva.

Madrid zasada nije uspio ishoditi potporu za svoju inicijativu, između ostalog i izbog otpora Njemačke i Nizozemske, ali je zajedno s Lisabonom dobio ustupak u vidu zelenog svjetla za privremeno ograničenje cijena.

Sanchez je tako najavio 16 milijardi eura državne pomoći i zajmova za tvrtke i kućanstva kako bi lakše prebrodila nagli porast troškova energije.