OBNOVLJIVI IZVORI

Ulaganje od 700 milijuna eura
Njemačka vlada obavezala se u srijedu da će do 2025. godine uložiti oko 700 milijuna eura u istraživanja o upotrebi vodika u gospodarstvu u sklopu planiranog prijelaza na čišće izvore energije.

Ministrica istraživanja Anja Karliczek predstavila je u Berlinu tri projekta odabrana na natječaju za državne potpore. Prema njezinom ministarstvu, projekti obuhvaćaju više od 230 partnera iz industrije i akademske zajednice.

Cilj je jednog od tri odabrana projekta proizvodnja elektrolizatora, koji koriste energiju – u idealnom slučaju proizvedenu iz obnovljivog izvora – za razlaganje sirovina poput vode na vodik i kisik. Karliczek želi pretvoriti njemačke proizvođače u svjetske lidere na tom području, rekavši da bi sektor u nastanku mogao izrasti u motor za otvaranje novih radnih mjesta.

Drugi projekt cilja na proizvodnju vodika pomoću energije vjetra na moru a treći na istraživanje infrastrukture za siguran transport vodika, primjerice u visokotlačnim spremnicima ili plinovodima. „Njemačku želimo pretvoriti u vodeće tržište i najvećeg svjetskog dobavljača tehnologija baziranih na vodiku“, rekla je ministrica.

Vodik će po njezinim riječima ključni element ambiciozne preobrazbe Njemačke iz gospodarstva ovisnog o ugljenu u gospodarstvo bazirano na zelenijoj energiji.Realizacija tri odabrana istraživačka projekta trebala bi krenuti uskoro, napominje dpa.

Hydro Review
Najnovija istraživanja Sveučilišta u Oxfordu pokazuju da će se proizvodnja električne energije u Africi udvostručiti do 2030. godine, pri čemu će fosilna goriva ipak nastaviti dominirati u energetskom miksu.

Takvi su rezultati dobiveni primjenom tehnika strojnog učenja, pri čemu je anlizirano čak 2500 energetskih projekata u Africi i njihove prilike za ostvarivanje. Pri tome se smatra da će udio nehidroenergetskih obnovljivih izvora u Africi i do 2030. godine ostati manji od 10%, dok će se čak 18% dodatne proizvodnje električne energije ostvariti u novim hidroelektranama.

Na žalost, unatoč svim naporima na ublažavanju klimatskih promjena primjenom ‘čišćih’ energetskih tehnika, iz fosinih goriva će u afričkim zemljama u prosjeku potjecati čak 2/3 električne energije. S druge strane, proizvodnja električne energije u afričkim hidroelektranama, koliko god će se povećati, bit će pod sve većim utjecajem upravo klimatskih promjena koje uzrokuju smanjene dotoke rijeka.

Kada je riječ o ostalim, ‘nehidroenergetskim’ obnovljivim izvorima, vodeća afrička zemlja po njihovoj primjeni i dalje će biti JAR, gdje bi se do 2030. godine trebalo ostvariti čak 40% snage novoizgrađenih sunčanih elektrana u Africi. No, i Namibija se sve više okreće obnovljivim izvorima i postavila je cilj proizvodnje čak 70% električne energije iz sunčanih elektrana, vjetroelektrana i hidroelektrana do 2030. godine.

Sudan, Egipat i Etiopija nastavili su pregovore u nastojanju rješavanja problema oko najvećeg afričkog hidroenergetskog projekta, Brane velikog etiopskog preporoda (GERD) koju na gornjem toku Modrog Nila gradi Etiopija. No, pronalaženje konačnog rješenja ugrožavaju trenutačni oružani sukobi u etiopskoj pokrajini Tigray.

Radi se o brani koja će značajno promijeniti hidrološke uvjete u cijelom Nilu, zbog čega joj se najviše protivi Sudan koji je dulje vrijeme bojkotirao bilo kakve razgovore i prijetio većim sudjelovanjem Afričke unije u rješavanju problema. Istodobno, i Egipat je zabrinut zbog mogućih smanjenih dotoka Nila, koji su ključni za njegov cjelokupni život i gospodarstvo. S druge pak strane, za Etiopiju je to ključan energetski projekt koji će značajno olakšati njezin ubrzani gospodarski razvoj, prenosi ENergetika-net.

U svakom slučaju, dogovor bi trebalo postići prije drugog punjenja akumulacijskog jezera, dok je puštanje cijelog hidroenergetskog sustava u pogon planirano do kraja godine, izvijestio je američki hidroenergetski portal ‘Hydro Review’.

Analiza PwC-a
Predviđa se da će tržišne tečajne stope globalnog gospodarstva u 2021. godini porasti za oko 5 %, što je najbrža stopa zabilježena u 21. stoljeću, vraćajući ukupno globalno gospodarstvo na razine proizvodnje prije pandemije do kraja 2021. ili početkom 2022. godine.

Predviđanja upravo objavljena u PwC-ovom izvješću „Global Economy Watch for 2021. – From the Great Lockdown to the Great Rebound” ističu ključne teme za 2021. godinu povezane sa širim resetiranjem gospodarstava, vještina i društva.

Rast će se vratiti, ali će biti neujednačen, a ovisit će o uspješnoj i brzoj primjeni cjepiva i kontinuiranim prilagodljivim fiskalnim, monetarnim i financijskim uvjetima u većim svjetskim gospodarstvima. Još jedna ključna tema bit će sinkronizacija ulaganja u zelenu infrastrukturu kroz nastojanja za oporavak i rast, stvarajući prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena. Unatoč predviđenom porastu tržišnih tečajnih stopa ove godine od 5 %, predviđanja upozoravaju da će sljedećih tri do šest mjeseci i dalje biti izazovno, posebno za zemlje sjeverne hemisfere koje prolaze kroz zimske mjesece jer bi mogle biti prisiljene na daljnja lokalizirana ili potpuna zaključavanja na razini cijele ekonomije (kao što se nedavno pokazalo u Velikoj Britaniji).

Na primjer, proizvodnja u nekim naprednim gospodarstvima mogla bi se smanjiti u prvom kvartalu, a ukupni rast vjerojatnije će se ubrzati u drugoj polovici godine, kada se očekuje da će velika napredna gospodarstva već procijepiti najmanje dvije trećine svog stanovništva. „Iako je dobra vijest da će se ukupno globalno gospodarstvo vjerojatno do kraja 2021. ili početkom 2022. godine vratiti na razinu proizvodnje od prije krize, prepoznatljiva značajka Velikog oporavka je da će biti neujednačen u različitim zemljama, sektorima i za različite razine dohotka. Na primjer, kinesko je gospodarstvo već veće od svoje pred-pandemijske veličine, ali malo je vjerojatno da će se druga napredna gospodarstva, posebno gospodarstva temeljena na uslugama poput Ujedinjene Kraljevine, Francuske i Španjolske ili ona usmjerene na izvoz kapitalnih dobara, poput Njemačke i Japana, oporaviti i do kraja 2021. godine dostići razinu prije krize – rekao je Barret Kupelian, viši ekonomist u PwC-u.

U gospodarstvima poput Ujedinjene Kraljevine, Francuske, Španjolske i Njemačke, predviđa se da će rastuće, ali niže razine proizvodnje, donijeti porast stope nezaposlenosti, pri čemu će većina pogođenih radnih mjesta biti ona na donjem kraju raspodjele dohotka, što će pogoršati nejednakosti u dohotku. „Jednom kada virus bude pod kontrolom, pažnja kreatora politika morat će se usredotočiti na postavljanje temelja održivom i inkluzivnom rastu s posebnim naglaskom na stvaranje radnih mjesta i promicanje agende zelene ekonomije. Poslovni lideri sada moraju planirati i u smislu rasta i ulaganja, uključujući usavršavanje postojeće radne snage kao ključni aspekt – dodao je Kupelian.

Zaštita okoliša bit će važan fokus za 2021. godinu i već se postavlja kao prilika za ubrzanje tranzicije poslovanja i politika na nultu neto stopu. Značajne promjene ulaganja i politika povezanih s Pariškim klimatskim sporazumom očekuju se 2021. godine u glavnim trgovinskim blokovima, uključujući SAD, Kinu i EU.

Zelene obveznice, koje se koriste za izravno financiranje projekata zaštite okoliša, trenutno čine manje od 5 % globalnog tržišta s fiksnim dohotkom. Ukupno izdavanje zelenih obveznica 2021. godine povećat će se za preko 40 % i prvi put će dosegnuti pola bilijuna američkih dolara. Uz to, apetit investitora za ESG sredstva nastavit će se povećavati, a mogli bi činiti do 57 % ukupnih europskih investicijskih fondova do 2025. godine.

Globalno, analiza ukazuje na to da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora nastavlja dobivati zamah, a solarni fotonaponski (PV) kapacitet vjerojatno će rasti brzim ritmom kao posljedica sve većih kapaciteta u EU, Indiji i Kini. Ako se trenutačni trendovi nastave, u globalnom elektro-energetskom sektoru solarni fotonaponski kapaciteti mogli bi 2023. premašiti prirodni plin, a 2024. godine ugljen, piše Novac.hr.

Za 153 milijuna eura
Cijena izgradnje hidroelektrane Dabar za samo nekoliko godina porasla je za 300 milijuna maraka (oko 153 milijuna eura).

Nakon što je sredinom 2019. godine skočila s prvobitnih 352 na 488 milijuna KM, nove procjene pokazuju kako će taj energetski objekt stajati čak 661 milijun maraka (oko 338 mil. eura). U skladu s tim procjenama, tvrtka HE Dabar je pripremila izmjenu Investicijske odluke o izgradnji objekta, piše portal Capital.ba.

Suglasnost su dobili od Hidroelektrana na Trebišnjici (HET) koju su njihovi osnivači i nositelji koncesije te vlade Republike Srpske. Posljednju riječ trebala je dati skupština HET-a, koja je bila zakazana prije nekoliko dana, ali nije održana zbog nedostatka kvoruma. HE Dabar, naime, pripada hidroenergetskom sustavu Hidroelektrane na Trebišnjici i najvažnija je hidroelektrana (snage 159 megavata) u sustavu Gornji horizonti. Koncesija će trajati 30 godina.

U novoj Investicijskoj odluci navodi se kako je jedan od glavnih razloga za poskupljenje projekta promašaj u procjeni, jer će sredstva za izvlaštenja zemljišta biti znatno veća od prvobitno planiranih. “Glavnim projektom utvrđena je procijenjena vrijednost od 488 milijuna KM.

Nakon provedenog postupka javne nabavke putem natjecateljskog dijaloga i dobivanjem konačne ponude odabranog ponuđača, kao i studije ekonomske isplativosti koja je sastavni dio konačne ponude, vrijednost investicije iznosi 661,070.540 KM”, navodi se u odluci.

Također, u tom dokumentu objašnjava se kako je rok za završetak izgradnje kraj 2024. godine te da je do sada u taj projekt uloženo oko 130 milijuna maraka. Početkom svibnja prošle godine Elektroprivreda Republike Srpske i kompanija China Energy Gezhouba Group potpisali su ugovor o izgradnji HE Dabar po načelu “ključ u ruke”. Ta kineska kompanija posao je dobila godinu i pol dana nakon što je raspisan natječaj, a za koji su konkurenti tvrdili da je namješten.

“Javni poziv za financiranje i izgradnju svih objekata HE Dabar samo je paravan da se izabere ponuđač koji je već unaprijed određen bez stvarne želje da se na transparentan i pravičan način dođe do najboljeg ponuđača”, navedeno je u žalbi konzorcija CNEEC-Riko upućenoj Uredu za razmatranje žalbi BiH.

Konzorcij, kojeg čine kompanije China National Electric Engineering i Riko iz Slovenije, žalio se na odluku kojom im nije dopušteno sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu. Iz HE Dabar odluku su objasnili time što konzorcij CNEEC-Riko nije dostavio dokumentaciju traženu javnim pozivom, i to ovjerene fotokopije diploma i licencija za stručne osobe, a također niti reference potvrđene i potpisane od strane investitora kojima se potvrđuje da su stručne osobe ranije sudjelovale u sličnim projektima. Iz konzorcija je odgovoreno da Zakon o javnim nabavkama to ne propisuje.

Iako je u planu bilo da HE Dabar počne s radom još 2016. godine, do danas nije proizveden niti jedan kilovat električne energije. Međutim, tvrtka HE Dabar isplaćuje plaće radnicima kojih je iz godine u godinu sve više. Tako ih je 2011. bilo samo tri da bi 2019. godine taj broj porastao na 45 zaposlenih.

U Kaliforniji i Teksasu
S radom je započela trenutno najveća baterijska pohrana na svijetu za potrebe energetske kompanije, a vlasništvo je tvrtke Vistra u SAD-u, koja je razvila baterijska pohrane na još tri lokacije u Kalifoniji i Teksasu.

Postrojenje za skladištenje energije Moss Landing priključeno je na električnu mrežu i počelo je s radom u prosincu 2020.

Sustav za pohranu sačinjen od litij-ionskih baterija snage 300 MW/1.200 MWh, smješten je u Vistrinoj elektrani Moss Landing u okrugu Monterey, Kalifornija. Smješten u potpuno obnovljenoj bivšoj zgradi elektrane i prostirući se na dužini od gotovo tri nogometna igrališta, faza I baterijskog sustava može napajati približno 225.000 kućanstava tijekom razdoblja vršne potrošnje električne energije.

Sustav se sastoji od više od 4.500 naslaganih baterija ili ormarića, od kojih svaki sadrži 22 pojedinačna modula akumulatora, koji pohranjuju višak električne energije iz mreže, uglavnom tijekom visoke insolacije. Već je u tijeku priprema za Fazu II, koja će postrojenju dodati dodatnih 100 MW/400 MWh do kolovoza 2021., čime će ukupni kapacitet beterijska pohrane biti 400 MW/1.600 MWh.

Električnu energiju iz baterijska pohrane ugovorno kupuje elektroenergetska kompanija Pacific Gas and Electric Company, objavio je Offgrid independence, piše Energetika-net.

Ministarstva za klimu
Njemačka i Danska usko će surađivati na širenju proizvodnje struje u vjetroturbinama na moru, objavilo je njemačko ministarstvo gospodarstva i dansko ministarstvo za klimu.

Zajednički projekti “značajno će pridonijeti” proizvodnji električne energije bez štetnih emisija u Europi i zato su u fokusu njemačkog predsjedanja Europskim vijećem, kazao je njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier.

Istaknuo je i moguće sinergije u razvoju zelenog vodika u proizvodnji energije. Strategija Europske unije za obnovljive izvore energije predviđa povećanje proizvodnje struje iz energije vjetra za pet puta do 2030. godine, a sličan rast zacrtan je i za 20-godišnje razdoblje zaključno s 2050. godinom.

To implicira da će se kapaciteti u sljedećih 30 godina povećati sa sadašnjih 12 na 300 gigawata. Danska trenutno radi na projektima dva ‘energetska otoka’ u Sjevernom i Baltičkom moru, gdje planira izgraditi umjetni otok.

Energetski otoci trebali bi označiti početak novog energetskog doba u kojem će preuzeti primat od samostalnih vjetroparkova na moru. Tako proizvedena električna energija konvertirati će se tehnologijom “power-to-x” u druge oblike energije koji će se naknadno moći koristiti u raznim sektorima, poput transporta.

Analiza Eurostata
Obnovljivi izvori činili su 34 posto bruto potrošnje električne energije u Europskoj uniji u 2019. godini. Njihov udjel tako je uvećan za 6,3 posto u odnosu na 2018. godinu kada je iznosio 32 posto.

Na vjetroelektrane i hidroelektrane otpadalo je više od dvije trećine potrošene električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Točnije, vjetar i voda u bruto potrošnji sudjelovali su s po 35 posto, čineći tako 70 posto obnovljivog udjela.

Zatim, slijede Sunce (13 posto), ostali obnovljivi izvori (devet posto) i kruta biogoriva (osam posto). Valja istaknuti kako je Sunčeva energija najbrže rastući obnovljiv izvor, jer je njezin udjel u 2008. godini iznosio tek jedan posto.

Austrija (75 posto) i Švedska (71 posto) prednjače među 27 članica EU-a s najviše potrošene električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u 2019. godini. Visok udjel također imaju Danska (65 posto), Portugal (54 posto) i Latvija (53 posto).

S druge, pak, strane, objavio je statistički ured EU-a Eurostat, Malta ima najmanji udjel električne energije iz obnovljivih izvora (osam posto), kao i Cipar, Luksemburg i Mađarska (po 10 posto). Na koncu, valja naglasiti kako su obnovljivi izvori činili približno polovicu bruto potrošnje električne energije u Hrvatskoj u 2019. godini.

Trgovinski dogovor
Portugalsko predsjedništvo EU kazalo je da će pokušati zaključiti sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i južnoameričkog bloka Mercosura koji je dogovoren 2019. nakon dva desetljeća pregovora, ali još nije finaliziran.

Portugalski ministar vanjskih poslova Augusto Santos Silva rekao je da Portugal mora postići napredak jer bi neuspjeh naštetio ugledu Europske unije, najvećeg trgovinskog bloka na svijetu. “U pitanju je naša vjerodostojnost. Dužnost je Portugala da pokuša zaključiti taj proces i preuzimamo je”, rekao je Santos Silva na online briefingu u četvrtak.

Europska unija je u lipnju 2019. dogovorila uspostavu prostora slobodne trgovine od 700 milijuna ljudi s Mercosurom koji čine Argentina, Brazil, Paragvaj, Venezuela i Urugvaj. No, Francuska i Europski parlament od tada predvode otpor finaliziranju sporazuma, tvrdeći da Mercosur mora učiniti više da bi ostvario svoje obveze iz Pariškog sporazuma o klimi te da se Brazil ne bori protiv deforestacije u Amazoniji.

Brazilska vlada odbacuje te kritike. Santos Silva poručio je da Francuska i Irska ne bi smjele koristiti zaštitu okoliša kako bi skrenule pozornost sa zabrinutosti zbog razmjera budućeg uvoza mesa u Europsku uniju, ističući da će europske zemlje imati koristi od većeg izvoza u Latinsku Ameriku. Izbor predsjednika Alberta Fernandeza u Argentini u kolovozu 2019. potaknuo je također sumnje u predanost Mercorusa, četvrtog trgovinskog bloka na svijetu, sporazumu s EU-om. Fernandez želi ponovno pregovarati o nekim dijelovima sporazuma. Santos Silva naglasio je da se pregovore o trgovini neće ponovno otvarati.

Portugal će tijekom šestomjesečnog predsjedanja EU nastojati finalizirati povijesni europski zakon o klimi koji će obuhvaćati nove ciljeve za smanjenje emisija CO2, rekao je portugalski ministar za zaštitu okoliša. Zakonom će europski klimatski ciljevi postati neopozivi, uključujući plan da se neto emisije stakleničkih plinova smanji na nulu do 2050. te da se ubrza smanjenje emisija u ovom desetljeću. Ministar Joao Pedro Matos Fernandes rekao je za Reuters kako se nada da će zakon biti dogovoren do travnja. “Naš glavni cilj je da se usvoji zakon o klimi”, rekao je. “To je definitivno naš glavni prioritet”.

No, napomenuo je da predstoje teški pregovori budući da među EU institucijama postoje velike razlike. Države članice i Komisija žele da zakon uključuje cilj smanjenja neto emisija za najmanje 55% do 2030. u odnosu na 1990. te da cilj klimatske neutralnosti do 2050. EU ostvari kolektivno. Europski parlament traži odlučnije djelovanje protiv klimatske krize. Želi da se emisije u ovom desetljeću smanji za 60% te da svaka država članica pojedinačno bude klimatski neutralna do sredine stoljeća. Matos Fernandes rekao je da će također nastojati da države članice do lipnja postignu dogovor o europskom planu za prilagodbu posljedicama klimatskih promjena, piše Poslovni dnevnik

Signal predstojećih trendova
U dubokoj sjeni aktualnih zbivanja vezanih uz pandemiju Covid-19 i potrese, na prijelazu iz prošle u ovu godinu na bioenergetskom tržištu u Hrvatskoj zaključene su dvije transakcije koje bi mogle biti i signal predstojećih trendova u sektoru.

Osim što je Fortenova grupa objavila da je zaokružila proces potpunog ovladavanja nad Energijom Gradec pod čijim je okriljem pet bioplinskih elektrana u Slavoniji i Središnjoj Hrvatskoj, na samom kraju 2020. zaključena je i dosad najveća M&A transakcija u domaćem bioenergetskom sektoru, i to prekogranična.

Francuski fond Pearl Infrastructure Capital, specijaliziran za energetska ulaganja, postao je novi vlasnik Energy 9, kogeneracije na biomasu smještene u poduzetničkoj zoni Trnovača kod Slatine. Pearl fond ju je kupio od slovenske Resalte, jednog od najvećih pružatelja energetskih usluga u regiji, i hrvatske tvrtke Iskraemeco. Radi se o kogeneracijskom postrojenju na šumsku biomasu neto električnog kapaciteta 5 MW te toplinskog kapaciteta 13 MW.

Kogeneracija ima 14-godišnji ugovor o otkupu električne energije s Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE) do kraja 2032. Na godišnjoj razini proizvede oko 40.000 MWh električne energije, što je ekvivalentno potrošnji 5000 kućanstava, odnosno cjelokupnim potrebama kućanstava u Slatini.

Uz to, toplinskom energijom iz te bioelektrane se (po konkurentskim uvjetima) opskrbljuju lokalna poduzeća u drvnoj i prehrambenoj industriji, što u osnovi znači jeftiniju opciju opskrbe i pogoduje troškovnoj efikasnosti.

Francuski fond koji je postao njezin vlasnik pod upravljanjem ima 280 milijuna eura i orijentiran je na ulaganja u obnovljive izvore energije te upravljanje otpadom i otpadnim vodama. Kupnjom Energy 9 ujedno započinje i proces konsolidacije sektora u Hrvatskoj s ciljem stvaranja bioenergetskog portfelja, objašnjavaju u Interkapitalu koji je u netom završenoj transakciji bio angažiran kao ekskluzivni savjetnik prodavatelja, piše Poslovni dnevnik.

 

Izvješće
Električni automobili pretekli su u 2020. u Norveškoj one s pogonom na fosilna goriva, a njemački Volkswagen preoteo je američkom proizvođaču Tesli poziciju glavnog proizvođača električnih automobila, pokazuje izvješće objavljeno u utorak.

U Norveškoj je prošle godine prodano ukupno 141.412 novih automobila, od čega njih 76.789 isključivo na baterijski pogon. Njihov je udio u norveškom tržištu time poskočio na 54 posto, što je Norvešku katapultirao na sam vrh svjetske ljestvice. U 2019. iznosio je 42,4 posto a deset godina ranije samo jedan posto, navodi Norveška federacija za cestovni promet (OFV).

Električna su vozila već ranije premašivaIa polovinu prodaje u pojedinim mjesecima ali 2020. prva je godina u kojoj je ostvaren takav rezultat. Pred kraj godine prodaja je ubrzala i električni su automobili u prosincu dosegnuli rekordnih 66,7 posto udjela u norveškom tržištu. Potpuno suprotan trend bilježila su dizelska vozila, čiji je tržišni udio prošle godine potonuo na samo 8,6 posto, sa 75,7 posto u 2011.

Norveška želi postati prva zemlja u svijetu koja će dokončati prodaju benzinskih i dizelskih vozila, do 2025. godine, a vlada podupire taj cilj njihovim izuzećem od poreznih nameta propisanih za vozila na fosilna goriva.

Takva porezna politika pretvorila je norveško tržište automobila u laboratorij za kompanije koje se okušavaju u proizvodnji automobila bez motora s unutarnjim sagorijevanjem, a rezultat je sve veća popularnost novih brendova i modela vozila. “Definitivno smo na dobrom putu da ostvarimo cilj za 2025. godinu”, izjavio je na konferenciji za novinare izvršni direktor OFV-a Oeyvind Thorsen.

Prošla je godina donijela i veliku promjenu na čelu ljestvice najpopularnijih proizvođača, koju je zauzeo Volkswagenov brend Audi električnim sportskim terencem e-tronom i sportsbackovima. Američki Tesla i njegov Model 3 pali su na drugo mjesto.

Prodaja električnih vozila snažno će porasti i ove godine, predviđaju analitičari automobilskog sektora i distributeri, ukazujući na najavu novih modela. “Naša je preliminarna procjena da će električni automobili u 2021. premašiti tržišni udio od 65 posto”, navela je čelnica udruženja proizvođača električnih automobila Christina Bu.

“Ako nam to pođe za rukom, cilj da se od 2025. prodaju samo automobili s nultom emisijom štetnih plinova bit će nadohvat ruke”, dodala je Bu.