OBNOVLJIVI IZVORI

Europska komisija pokrenula je novi postupak vezan za transponiranje europskog energetskog zakonodavstva u naše nacionalno zakonodavstvo.
Naime, 13. ovog mjeseca EK je poslala “službenu obavijest” jer Hrvatska, čini se, u pilot proceduri nije dokazala korektno postupanjevezano za integraciju europskog tržišta električne energije, kao i za direktivu  koja se veže za integrirano europsko plinsko tržište.

Također, spominje se i nedovoljno dobra primjena uredbe o uvjetima za pristup plinskim mrežama. Hrvatska bi na službenu obavijest trebala odgovoriti u danom roku.  Komisija također zahtijeva da Hrvatska osigura potpunu usklađenost s Direktivom o radioaktivnom otpadu  te, posebno, da Komisiju obavijeste o svojim nacionalnim programima za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom.

Direktivom se uspostavlja okvir za osiguravanje odgovornog i sigurnog gospodarenja radioaktivnim otpadom i istrošenim gorivom kako bi se izbjeglo nametanje nepotrebnog tereta budućim generacijama. Direktivom se zahtijeva od država članica da donesu odgovarajuće nacionalne mjere za postizanje visoke razine sigurnosti u gospodarenju istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom.

Cilj je zaštititi radnike i stanovništvo od opasnosti od ionizirajućeg zračenja. Države članice bile su obvezne do 23. kolovoza 2015. obavijestiti o svojim nacionalnim programima, a sada Hrvatska uz još nekoliko zemalja imaju rok od dva mjeseca za ispunjavanje svojih obveza. U protivnom, Komisija može odlučiti predmete uputiti Sudu Europske unije, stoji u objavi za medije EK. Podsjećamo da je EK također ovaj mjesec objavila da Hrvatska nije uskladila svoje zakonodavstvo vezano za specijalna prava u INA-i, na što se upozoravalo par godina, te joj sada ozbiljno prijeti spor na Sudu Europske unije.

U Vinkovcima je u srijedu potpisan sporazum o partnerskim odnosima u provedbi projekta prekogranične suradnje vrijednog više od 1,6 milijuna eura, kojim je predviđena izgradnja 380 kW solarne elektrane na objektima Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije te kogeneracijskog postrojenja u Somboru na bioplin proizveden pročišćivanjem otpadnih voda.

Sporazum su potpisali predsjednik Uprave Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije Dražen Milinković i Branimir Šimić s Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Nositelj projekta je novosadsko Sveučilište, a partneri sa srbijanske strane komunalno poduzeće Vodokanal iz Sombora i Fond Europski poslovi Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Po riječima direktorice Agencije za investicije i razvoj Grada Vinkovaca Mirte Štrk, projektom će se izraditi tehnička dokumentacija za izgradnju bioplinskoga i kogeneracijskog postrojenja u Somboru i solarne elektrane u Vinkovcima te postavljeni preduvjeti za realizaciju tih objekata.

Omogućit će se i uspostavljanje pokretnog laboratorija na osječkome Poljoprivrednom institutu i novosadskom Sveučilištu čiji će stručnjaci na terenu raditi na receptima za bioplinska postrojenja kako bi pronašli najučinkovitiju smjesu za proizvodnju bioplina u pročišćivačima otpadnih voda komunalnih poduzeća, rekla je Štrk.

Po riječima predsjednika Uprave Dražena Milinkovića, Vinkovački vodovod i kanalizacija postavit će u sklopu projekta šest solarnih elektrana ukupne snage 380kW, vrijednih više od 545.000 eura, na šest objekata: vodospremnik Lipovac (50kW), Vinkovce (140 kW) i Retkovce (40 kW) i tri elektrane ukupnog izlaza 50kW na pročistačima otpadnih voda u Ivankovu, Cerni i Otoku.

Ova konstrukcija će osigurati proizvodnju električne energije koja će pozitivno utjecati na smanjenje emisije ugljičnog dioksida i osigurati proizvodnju dodatnih kilovati električne energije iz obnovljivih izvora energije koja će služiti za proizvodnju pitke vode na području rada naše tvrtke, rekao je Milinković. “Poljoprivredni institut iz Osijeka zainteresiran je za nabavu mobilnog laboratorija u kojem bi mogli načiniti kemijsku analizu same mase i silaže kukuruza koji je u proizvodnji bioplina u nas zastupljen čak 70 posto”, objasnio je Branimir Šimić te dodao da će rezultati takvih analiza stručnjacima dati podatke o tome koje kombinacije biljnih masa i hibrida kukuruza daju najveću proizvodnju bioplina i energije.

Projekt EXploitation of Different Energy sources for GREen Energy production – X–DEGREE financira se nepovratno iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija. Od 127 prijavljenih projekata u sklopu tog programa, zajednički odbor za praćenje odabrao je za financiranje na temelju prvog poziva 24 projekta vrijedna više od 18 milijuna eura, a među njima je i projekt X-Degree. Srbijanski partneri potpisali su sporazum o partnerskim odnosima prošlog tjedna u Novom Sadu.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori pred velikim brojem zainteresiranih održano je danas javno predstavljanje i stručna rasprava o prijedlogu Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., za koju javna rasprava završava ovaj tjedan.

Robert Krklec, savjetnik u Upravi HEP Proizvodnje i predsjednik Udruženja energetike HGK rekao je da HEP podržava donošenje te strategije iako unutar sektora postoje razmišljanja da je prvo trebalo donijeti novu Energetsku strategiju a zatim Niskougljičnu. Kako bi se to ostvarilo potreban je stabilan i poticajan regulatorni okvir s čim svi investitorima imaju problem u zadnje vrijeme, rekao je, te dodao da ulaganja u elektroenergetsku mrežu koja podržava OIE ima svoju cijenu. Krklec drži da su ulaganja u energetsku učinkovitost u zgradarstvu doista razlog za optimizam i zapitao se je li si Hrvatska općenito postavila previsoke ciljeve, jer o njima treba pregovarati, a ne samo prepisati zadane EU brojke.

Ivo Čović iz Končar Elektroindustrije rekao je da je ta tvrtka spremna svojim inovacijama i proizvodima sudjelovati na tržištu, ali sve će ovisiti o stimulaciji koju će dati država i zato je upozorio da poticaje treba usmjeravati u razvoj industrije i proizvodnje, a ne u forsiranje uvoza.

Bojan Reščec iz Zajednice OIE pri HGK je kazao da je politička igra ‘toplo-hladno’ za investitore u te oblike energije uzdrmala povjerenje investitora ali da drži da su ciljevi koje spominje strategija za OIE osvarivi, jer su ti izvori postali ‘mainstream’ a troškovi su se smanjili.

Emanuel Kovačić iz INA-e je upozorio da će u budućnosti biti manje besplatnih ETS kvota i bit će skuplje te da Hrvatska između ostalog treba odrediti svoje ciljeve za primjenu biogoriva. Ljubomir Majdandžić je, govoreći u svoje ime, savjetovao da se poveže Niskougljična strategija sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama, a da bi Hrvatska dostigla prosjek EU već sada bi trebala umjesto 50 MW u solaru imati 500 MW.

Ana Pavičić Kaselj, jedna od autorica Niskougljične studije, prigovorila je da prioriteti i mjere izgledaju kao da ih je pisala druga osoba i da mjere nisu dovoljno detaljno razrađene, dok su neki segmenti manje ambiciozni od već postojećih usvojenih planova, poput Trećeg NAP-a za energetsku učinkovitost.

Andreja Ana Lopac iz LNG Hrvatske je govorila o ogromnim potencijalima plina kao goriva u prometu te da bi trebalo napraviti punionice za brodove u većim lukama, a i INA bi sada nepridobiv plin mogla pročišćavati i prodavati na svojim pumpama.

Zbog povećanja naknade za poticanje obnovljivih izvora s 3,5 na 7,7 lipa po kilovatsatu struja će poskupjeti, ali računi će biti manji nego lani
a računima za struju u kolovozu bit će obračunata naknada od 7,5 lipa za poticanje obnovljivih izvora je dugo odgađala ono što je neizbježno – povećanje naknade za poticanje obnovljivih izvora energije sa 3,5 na 7,5 lipa po svakom potrošenom kilovatsatu električne energije.
N

No, prema svim najavama, tim odgodama je došao kraj i već na računima za struju u kolovozu bit će obračunata naknada od 7,5 lipa, a to znači i da će ukupno računi za struju biti viši za oko 170 kuna na godišnjoj razini za prosječno kućanstvo koje troši 3600 kWh godišnje.

Vlada će, naime, ovaj ili sljedeći tjedan donijeti Uredbu kojom se povećava naknada za obnovljive izvore energije, a koju država mora povećati jer se obvezala da će otkupljivati svu proizvodnju električne energije iz sunca, vjetra, biomase i drugih obnovljivih izvora. S obzirom na to da su proizvođači struje iz obnovljivih izvora povećali svoju proizvodnju, mora se povećati i naknada koju plaća svaki potrošač električne energije. No, računi za struju će i kad se ta naknada poveća na 7,5 lipa po kilovatsatu biti niži u odnosu na račune iz 2016. godine jer je u međuvremenu smanjen PDV na električnu energiju s 25 na 13 posto.

Vlada je imala priliku istodobno od 1. siječnja ove godine i smanjiti PDV na električnu energiju i povećati naknadu za poticanje obnovljivih izvora, no to nije učinila pa je donošenje odluke o povećanju naknade odgađala u više navrata. Donošenje te odluke dodatno je prolongiralo održavanje lokalnih izbora u svibnju, piše Večernji list.

Talijanska policija u ponedjeljak je oduzela 350 milijuna eura vrijednu imovinu, uključujući i vjetrofarmu brata pokojnog kalabrijskog mafijaškog šefa Carminea Arene, koji je ubijen u mafijaškom obračunu iz bazuke 2004.

Vjetrofarma je u vlasništvu Pasqualea Arene, a smještena je u mjestu Isola di Capo Rizzuto u provinciji Crotone na talijanskoj obali. Ta imovina je bila inicijalno zaplijenjena od Arene u ožujku i sada je oduzeta za stalno jer je dokazano da je kontrolira mafija. Kalabrijska mafija ‘Ndrangheta najbogatiji je talijanska mafijaška organizacija i među najjačim je međunarodnim mafijaškim organizacijama, s operacijama od sjevera Europe, do Australije i u obje Amerike, prenosi Energycentral.

Prošle godine instalirana je globalno rekordna nova snaga u obnovljivim izvorima energije, objavljeno je iz pariške organizacije za politike u obnovljivim izvorima REN21, koja je izdala globalni statusnom izvještaj za OIE u 2016.

Kapaciteti u obnovljivcima lani su rasli rekordno, s procijenjenih 161 GW novih dodanih kapaciteta globalno. Ukupna globalna snaga u OIE, uključujući hidroelektrane povećala se na 2.017 GW što je devet posto više u odnosu na 2015.! Ukupno 62% neto dodanih kapaciteta prošle godine odnosi se na OIE, čiji kapaciteti rastu brže nego fosilni izvori. Ipak, u padu su investicije u ovaj izvor energije – ulaganja su pala s 312,2 milijarde USD u 2015. na 241 milijardu USD prošle godine, ili 23%. Do pada investicija došlo je zbog usporavanja rasta u Kini, Japanu u ostalim ekonomijama u razvoju, kao i zbog pada cijena fotonaponskih sustava i vjetroelektrana, što je doprinijelo njihovoj troškovnoj kompetitivnosti. Do kraja ove godine više od 50 nacija se obvezalo ukinuti subvencije fosilnim gorivima, javlja EMP.

Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA) objavila je prošli tjedan da je na globalnoj razini u industriji obnovljivih izvora energije, uključujući fotonapon, vjetroelektrane, biogoriva, hidroelektrane i ostale ugljično-neutralne izvore energije, u 2016. zaposleno 9,8 milijuna ljudi, što je rast od 1,1% u godinu dana. Kada bi se isključila industrija hidroelektrana može se doći do podatka da je u tom segmentu zaposleno 8,3 milijuna ljudi, što je porast od 2,8% u godini dana, pokazala je IRENA-ina statistika zaposlenosti. To je najveći rast zaposlenosti u tom segmentu od 2012., uključujući gubitke poslova u industriji hidroelektrana i solarnog grijanja. Fotonapon i vjetroelektrane od 2012. više su nego udvostručile broj radnih mjesta – u fotonaponu otvoreno je 3,1 milijun radnih mjesta, a u vjetru 1,2 milijuna prošle godine. Generalni direktor IRENA-e Adnan Z. Amin komentirao je da bi broj zaposlenih u tom sektoru od 2030. mogao doseći 24 milijuna ljudi, što bi više nego “pokrilo” gubitak poslova u industriji fosilnih goriva te postalo veliki ekonomski poticaj u predstojećim godinama, objavila je IRENA.

Američki tajnik za energetiku Rick Perry u ponedjeljak je rekao kako će Sjedinjene Države ostati predane okolišu unatoč odluci predsjednika Donalda Trumpa da povuče tu državu iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine.

Američki saveznici i borci za okoliš prošlog su tjedna kritizirali tu Trumpovu odluku, no Perry je u Tokyju, gdje je došao razgovarati o energetskim pitanjima, rekao kako će SAD nastaviti raditi na smanjenju emisije stakleničkih plinova. “SAD ne odustaje od svoje uloge vođe čišćenja atmosfere”, rekao je Perry novinarima i dodao kako se nada da će Kina iskoristiti tu priliku kako bi “istupila naprijed i poslala pravi predvodnik”.

Kina je trenutno država koja ima najveće emisije plinova koji uzrokuju rast globalne temperature.

Američki portal ‘HydroWorld.com’ je izvijestio da je zahvaljujući gradnji velikih hidroelektrana broj zaposlenih u području obnovljivih izvora širom svjeta u 2016. godini povećan s 8,3 na 9,8 mil.

To pokazuju podaci iz izjvešća s održanog 13. vijeća Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA). Najviše zaposlenih u području obnovljivih izvora danas ima u Kini, Brazilu, SAD-u, Indiji, Japanu i Njemačkoj, pri čemu samo u Kini u tom području radi 3,64 mil. ljudi. Istodobno, najveći porast zaposlenosti u tom području ostvaren je u Africi, pri čemu samo na zemlje južnog i sjevernog dijela Afrike otpada čak 3/4 od ukupno 62 000 takvih radnih mjesta na kontinentu.

Istodobno, na osnovi istraživanja koje je provela njemačka Savezna vlada smatra se da bi do 2050. godine ulaganja u projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora mogla dosegnuti čak 19 bil. dolara.

Vlada je na prošlotjednoj sjednici objavila hodogram provedbe Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od ove do kraja 2022. godine, koji predviđa prevelike Centre za gospodarenje otpadom, a za koje u budućnosti neće biti dovoljno otpada za preradu. Njihov prazan hod u radu mogao bi značajno poskupjeti račune građana za odvoz otpada.

Gradit će se još osam centara, planiranih od 2007. godine, koji bi trebali biti završeni do kraja 2020., dok na reviziju ide samo jedan projekt – CGO Lučino Razdolje za otpad Dubrovačko-neretvanske županije. Zajedno s Marišćinom i Kaštijunom, to znači da će u Hrvatskoj raditi ukupno deset ili, prođe li projekt Lučinog Razdolja reviziju, 11 županijskih CGO-ova. U te će centre kao sirovina za rad dolaziti sav miješani komunalni otpad, iz kojeg nastaje gorivo za cementare, oko pet posto se uspije izdvojiti za reciklažu, a u konačnici ono što nije pretvoreno u gorivo, kao biostabilni otpad bude odloženo na odlagalište. “Kvaka” je u tome da CGO-ovi, dakle, za obradu trebaju što više smeća, pa tako i vrijedne sirovine poput plastike, papira i biootpada, koje se mogu reciklirati., piše Novi list.

EU nam nalaže da do 2020. na kućnom pragu odvajamo najmanje 50 posto papira, stakla, plastike i metala, u protivnom će Hrvatska plaćati velike, milijunske penale za neispunjavanje obaveza. Vlada je, međutim, svojom odlukom ostavila prevelike kapacitete budućih CGO-ova, što znači da ćemo skupo graditi nešto što u budućnosti neće imati sirovine za rad, jer ćemo otpad morati odvajati dvostruko više nego sada. Ne bude li dovoljno odvajanja, gradovi i općine će državi morati plaćati visoke kazne za previše miješanog otpada na odlagalištima, što će u konačnici prevaliti na račune građana. Istovremeno, račune bi povećati mogla i gradnja prekapacitiranih CGO-ova koji, budemo li odvajali dovoljno, neće imati sa čime raditi.

Prva dva centra – Marišćina i Kaštijun, već su izgrađeni i imat će definitivno prevelike kapacitete ako Hrvatska 2020. godine bude ispunjavala uvjet odvajanja 50 posto otpada. Marišćini godišnje treba sto tisuća tona miješanog otpada, a u Primorsko-goranskoj županiji, kažu zadnji podaci, za 2015. godinu, prikupljeno je ukupno 142.000 tona. Dakle, bude li polovica toga odlazila u reciklažu, Marišćini će nedostajati 30 tisuća tona za rad, a što Europa više bude postrožavala kriterije odvajanja, s godinama će joj nedostajati i više. “Prvi mačić”, također već izgrađeni Kaštijun, godišnje treba 90.000 tona smeća, a Istra ga je u 2015. godini, kažu podaci Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, proizvela oko 115 tisuća tona. Prepolovi li se ta količina, u Kaštijun će odlaziti manje od 60 tisuća tona.

Vlada je odlučila i neke druge “mačiće” unaprijed baciti u vodu pa će CGO Piškornica, koji se tek treba graditi za preradu miješanog otpada iz šest sjeverozapadnih županija, imati kapacitet od čak 140.000 tona, iako tih šest županija zajedno ne proizvodi niti 135 tisuća tona otpada. Riječ je o Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, koje i danas ostvaruju dobre rezultate u odvajanju otpada, a kad prijeđu zadani prag od najmanje 50 posto odvajanja, za Piškornicu će ostajati niti 70 tisuća tona sirovine.

Vlada je zeleno svjetlo dala i CGO-u Lećevica za otpad iz Splitsko-dalmatinske županije, kapaciteta 110 tisuća tona godišnje, kojem će, prepolovi li se miješani otpad, nedostajati tek nekoliko tisuća tona sirovine za rad, no zato Zelena akcija upozorava da je riječ o lokaciji koja mora ići na reviziju jer se nalazi na krškom terenu, na što je upozoravao i bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović. I on je najavljivao veliki zaokret u smanjenju kapaciteta davno planiranih CGO-ova, no do toga nije došlo. Smanjen je samo kapacitet CGO-a Zagreb, sa 400 na 180 tisuća tona, što će i dalje, bude li se recikliralo dovoljno, biti previše, jer će miješanog otpada za taj pogon ostajati manje od 130 tisuća tona godišnje.

Zelena akcija zajedno s udrugama i građanskim inicijativama iz koalicije Zero Waste Hrvatska upozorava da je Vladina odluka o provedbi Plana gospodarenja otpadom do 2022. godine prepuna nelogičnosti i štetnih odredbi. Bez ikakvih se revizija i studija, kažu, dalje guraju CGO-ovi, pri čemu se ne preispituje mogućnost promjene tehnologije i kapaciteta postrojenja u četiri centra pokrenuta prije donošenja Plana – Marišćina, Kaštijun, Bikarac, Biljane Donje. To će, zaključuju, štetno djelovati na postotak recikliranja, kao i na cijenu usluge za građane. Na Krku, koji već odvaja preko 50 posto otpada, izračunali su svoj neto trošak odvojenog skupljanja otpada od 240 kuna po toni, dok je cijena prijevoza i obrade na Marišćini 470 kuna, i to bez troškova pretovarnih stanica, piše Novi list.

Američki predsjednik Donald Trump kazao je osobama od povjerenja među kojima je i ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša Scott Pruitt kako namjerava napustiti međunarodni sporazum o klimatskim promjenama, prenio je u subotu medij Axios pozivajući se na tri različita izvora s izravnim saznanjima.

U subotu Trump je na Twitteru napisao kako će sljedećeg tjedna donijeti odluku hoće li podržati pariški klimatski sporazum. Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentarom vijesti. “Donijet ću konačnu odluku o Pariškom sporazumu sljedećeg tjedna!”, napisao je u tvitu zadnjeg dana summita sedam najrazvijenijih zemalja svijeta u Italiji na kojem je odbio podleći pritiscima saveznika da podrži sporazum koji je 2015. dogovoren i označio je prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena.

Trump je globalno zatopljenje nazvao prijevarom i izložen je udruženom naporu svjetskih vođa da poštuje pariški sporazum o ograničavanju emisije ugljičnog dioksida. Njegova nespremnost da prihvati prvi pravno obvezujući globalni klimatski sporazum koji je potpisalo 195 zemalja iznervirao je kancelarku Angelu Merkel.