OBNOVLJIVI IZVORI

Švedska je već instalirala toliko vjetroturbina da je ta nacija na najboljem putu da ostvari ciljani udjel obnovljivih izvora energije iz 2030. godine i to već krajem ove godine.
Do prosinca, Švedska će imati instalirane 3.681 vjetroturbinu, procjenjuje lobističko udruženje švedske udruge za energiju vjetra. Ako se tome pribroje i druga polovina investicijskih odluka koje tek trebaju biti donesene, to će biti više nego dovoljno kapaciteta za postizanje cilja za dodavanje 18 TWh nove obnovljive izvore energije do kraja sljedećeg desetljeća.
Ž

Neka postrojenja bit će izgrađene od strane Norveške, s kojima Švedska dijeli tržište zelenih certifikata. Povećanje novih postrojenja i investicijskih odluka rađa zabrinutost za postojeće proizvođače električne energije koji se oslanjaju na subvencije kako bi njihovi projekti bili financijski održivi. Cijene forwarda na tržištu zelenih certifikata za 2021 godinu su niže za 70% nego godinu dana ranije zbog svih novih postrojenja.

“Da bi Švedska ostala zanimljiva ulagačima pred tržištima s većim prihodima, ali većim političkim rizicima, važno je da kreatori politike pokazuju da im je stalo do prošlih ulaganja”, izjavio je Mattias Wondollek, glasnogovornik Udruženja švedske energije vjetra. On drži da se to najbolje postiže uvođenjem pravila da kada se postigne cilj 2030., novi investitori ne bi mogli dobiti subvencije. Konačne investicijske odluke za čak 840 MW donesene su u drugom tromjesečju, a prema procjenama lobističke skupine do prosinca će u Švedskoj raditi ukupno 7.506 MW kapaciteta vjetra, većina novih na kopnu.

Ukupno će 2.609 MW kapaciteta vjetra na kopnu biti dodano 2018. i 2019. godine, prema najnovijim prognozama, a to se uspoređuje s 970 MW za isto razdoblje u prošlomjesečnom izvješću, javljaju švedski mediji, prenosi Energetika-net.

Japanska vlada obvezala se u utorak skromno povećati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora otprilike na četvrtinu u novom planu prema kojem bi ipak središnje mjesto i dalje trebalo pripadati nuklearnoj energiji.
Tokio planira do 2030. godine podmirivati 20 do 24 posto potreba za energijom iz obnovljivih izvora, uključujući vjetar i energiju Sunca. Trenutno njihov udio iznosi oko 15 posto. Kritičari su plan ocijenili neambicioznim a i sam ministar vanjskih poslova Taro Kono kazao je ove godine da je navedeni cilj “znakovito nizak” a obveze zemlje u pogledu obnovljivih izvora “vrijedne žaljenja”.

Usporedbe radi, Europska unija odlučila je nedavno povećati udio obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj mješavini do 2030. godine na 32 posto. Novi japanski plan predviđa također da će nuklearna energija pokrivati više od 20 posto energetskih potreba zemlje do 2030. godine, što odražava kontinuiranu sklonost vlade nuklearnom sektoru usprkos dubokoj zabrinutosti javnosti nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine.

Vlada je smanjila ovisnost zemlje o tom sektoru ali brani nuklearnu energiju kao izvor koji ne uključuje emisiju štetnih plinova i pomoći će zemlji da ispuni obveze vezane za klimatske promjene. Japan trenutno generira oko 90 posto svoje energije iz fosilnih goriva čiji bi udio prema novom planu trebao biti više nego prepolovljen, uz podršku politike energetske učinkovitosti kako bi se smanjila potražnja.

Nakon katastrofe u Fukushimi Japan se počeo više oslanjati na fosilna goriva poput ugljena, privremeno isključivši nuklearne reaktore. Trenutačno je u pogonu šest reaktora i unatoč političkoj podršci koju uživa nuklearna industrija, nastojanja komunalnih poduzeća da ih aktiviraju više suočavaju se s otporom javnosti.

Japanski TEPCO, koji je upravljao nuklearkom u Fukushimi, naznačio je prošlog tjedna kako su spremni nastaviti s gradnjom nove nuklearne elektrane na sjeveru zemlje. „Unatoč snažnim obvezama proizišlim iz nesreće u Fukushimi, smatramo da je naša dužnost osigurati dovoljnu količinu električne energije kako bismo izbjegli ograničenja u opskrbi“, izjavio je u petak šef TEPCO-a Tomoaki Kobayakawa,

Vladin plan također uključuje obećanje da će smanjiti zalihu od 47 tona plutonija, što je količina dovoljna za proizvodnju 6.000 atomskih bombi. Doduše, plutonij je većinom uskladišten u inozemstvu. Japan je pokušao proizvesti energiju i iz plutonija ali desetljeća istraživanja nisu rezultirala učinkovitom i komercijalno održivom metodom proizvodnje, te je Tokio izložen međunarodnim kritikama zbog nastavka proizvodnje i posjedovanja plutonija.

 Britanski naftni div BP odlučio je kupiti proizvođača punjača za električna vozila Chargemaster, čije će proizvode u početnoj fazi uključiti u mrežu benzinskih stanica u matičnoj Britaniji da bi ih potom proširio i na Kinu.
Kao i njegovi konkurenti Shell i francuski Total, i BP planira upotrijebiti svoju ogromnu globalnu mrežu benzinskih postaja kako bi osigurao poziciju na tržištu električnih automobila, s obzirom na prognoze da će potražnja za benzinom dosegnuti vrhunac već krajem sljedećeg desetljeća.

„Želimo vodeću poziciju u Velikoj Britaniji, kojegod gorivo naši kupci izabrali“, objasnio je za Reuters čelnik BP-ova odjela prerade i prodaje Tufan Erginbilgić nakon što je tvrtka najavila kupnju Chargemastera za 130 milijuna funti (170 milijuna dolara).

U BP-u predviđaju da će broj električnih automobila do 2040. dosegnuti 12 milijuna, u odnosu na prošlogodišnjih oko 175.000. Napominju kako će u idućih 12 mjeseci na 1.200 benzinskih stanica u Velikoj Britaniji postaviti vrlo brze punjače od 150 kilowata, koji će puniti automobile u samo 10 minuta.

Iako većina vozača puni automobile kod kuće ili na uličnim punjačima, Erginbilgić smatra da će stanice i dalje biti važne jer će samo one nuditi iznimno brzo punjenje. BP planira investirati oko 500 milijuna dolara godišnje u tehnologiju s niskim emisijama ugljika i potom iskoristiti svoje britansko iskustvo kako bi se proširio na druga brzo rastuća tržišta, prvenstveno Njemačku i Kinu, izjavio je Erginbilgić. “Kina i Njemačka definitivno će biti među prioritetnim tržištima s obzirom na trendove… a našim ultra-brzim punjačima možemo zapravo omogućiti povećanje broja električnih automobila”, naglasio je.

U svibnju su najavili partnerstvo s kineskim NIO Capitalom kako bi istražili ulaganja u električna vozila, energetsku infrastrukturu i tehnologiju proizvodnje baterija. Partnerstvo se nadovezalo na zajednički projekt s kineskim Shandong Dongming Petrochemical Groupom, usmjeren na razvoj stanica diljem Kine. Naftni i plinski div Royal Dutch Shell, proizvođači automobila Volkswagen i Daimler također su uložili u tržište električnih vozila, čiji rast potiče odmak od zagađujućih fosilnih goriva.

Najveća solarna elektrana u Hrvatskoj, snage 6,5 megavata, bit će izgrađena na otoku Cresu, na lokaciji Orlec Trinket, najavili su župan Zlatko Komadina, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje PGŽ-a Adam Butigan i direktor Regionalne energetske agencije (REA) Kvarner Darko Jardas, na konferenciji za novinare u Rijeci.
Već danas će, istaknuo je Komadina, u Zagrebu biti potpisan sporazum o suradnji na 45 milijuna kuna vrijednom projektu, između HEP-a kao investitora, Primorsko-goranske županije čije su institucije pripremile projekt, te franjevačke provincije čiji je samostan Svetog Frane u Cresu vlasnik zemljišta na kojemu će biti podignuta sunčana elektrana.

Sunčana elektrana Orlec Trinket-istok bit će smještena dva kilometra sjeverno od naselja Orlec, uz državnu cestu D100, a prostirat će se na ukupno 17 hektara. Podijeljena je na 13 segmenata, pojedinačne snage po 500 kilovata, a zadovoljavat će potrebe za električnom energijom za oko dvije tisuće kućanstava.

Prema sporazumu koji će biti potpisan u Zagrebu, Primorsko-goranska županija se obvezuje ustupiti HEP-u, bez naknade, ishođenu lokacijsku dozvolu, s pripadajućom projektnom i drugom pratećom dokumentacijom, dok se HEP obavezuje ishodovati građevinsku dozvolu, te osigurati sredstva potrebna za realizaciju projekta čija je vrijednost procijenjena na oko 45 milijuna kuna, te solarnu elektranu staviti u puni pogon.

Sunčana elektrana Orlec Trinket jedna je od 25 građevina županijskog značenja, definiranih Prostornim planom Primorsko-goranske županije, među kojima je po još pet solarnih elektrana i vjetroelektrana. Orlec Trinket među njima je odabran kao pilot-projekt, za bržu pripremu gradnje objekata od županijskog značenja i privlačenje investitora, u ovom slučaju HEP-a, koji je bez naknade dobio u cijelosti pripremljen projekt. Franjevački samostan u Cresu HEP-u će zemljište, prema istom sporazumu, iznajmiti na 25 godina, s pravom prvenstva produženja zakupa po isteku tog roka.

HEP će do 2050. godine 70 posto energije proizvoditi iz obnovljivih izvora, izjavio je u četvrtak predsjednik uprave te kompanije Frane Barbarić, prilikom potpisivanja sporazuma za projekt sunčane elektrane na Cresu, prvog u planiranom ciklusu razvoja solarnih elektrana i ostalih izvora obnovljive energije. Sporazum o suradnji na projektu Sunčana elektrana Orlec Trinket na otoku Cresu, osim Barbarića, potpisali su zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić i Zdravko Tuba, gvardijan samostana svetog Frane na Cresu, na čijem zemljištu će se elektrana i graditi.

Elektrana Orlec Trinket gradit će se na lokaciji površine 17 hektara, a sa snagom od 6,5 megavata bit će najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, 6,5 puta veća od trenutno najveće elektrane takvog tipa. Prosječno će proizvoditi oko 8,5 milijuna kilovatsati godišnje, što odgovara potrošnji oko dvije tisuće kućanstava. Predsjednik Uprave HEP-a Barbarić istaknuo je da HEP ovime kreće u izgradnju svoje prve neintegrirane sunčane elektrane, a ona će dati svoj doprinos jačanju infrastrukture u funkciji razvoja turizma na otocima Cresu i Lošinju jer će električnu energiju najviše proizvoditi kada je najpotrebnije, odnosno u “špici” turističke sezone.

HEP će na Cresu uložiti oko 45 milijuna kuna, a kako je kazao Barbarić, iako elektrana nije u sustavu poticaja, kompanija je pronašla svoju računicu, čime želi biti primjer i drugim potencijalnim investitorima u sunčane elektrane.

HEP u ovom trenutku razvija pet do šest vrlo ozbiljnih projekata u obnovljive izvoreBarbarić je poručio da HEP u ovom trenutku razvija pet do šest vrlo ozbiljnih projekata u obnovljive izvore, a kako je ovaj na Cresu tek prvi. “Sunčana elektrana na Cresu naš je tek prvi projekt u sklopu planiranog ciklusa izgradnje sunčanih elektrana, ali i ostalih obnovljivih izvora energije. Razvoj elektrana koje koriste obnovljive izvore dio je naše dugoročne strategije razvoja. Strategija predviđa povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji HEP-a na 50 posto do 2030., odnosno 70 posto do 2050. godine. Time ćemo odigrati vodeću ulogu u energetskoj tranziciji Hrvatske”, istaknuo je Barbarić.

Nakon ishođenja građevinske dozvole i raspisivanja natječaja za izvođača radova, početkom iduće godine predviđen je početak izgradnje elektrane, a u HEP-u se nadaju da bi 2019. mogla i početi s radom.

Predsjednik Nadzornog odbora HEP-a Goran Granić kazao je da dolazi vrijeme tranzicije u energetici, a kako će pojmovi “obnovljivi” i “energetska učinkovitost” postati dominantni. Ustvrdio je da će u budućnosti projekte najviše pokretati investitori u okviru svojih poslovnih interesa, pri čemu će uloga države biti u regulaciji i usmjeravanju procesa, a manje u smislu financijskih poticaja. “Svi oni koji danas očekuju da će dobiti veliki novac od države neka zaborave na to, to je vrijeme iza nas”, poručio je Granić.

Hidroelektrana Miljacka, smještena u “utrobi” Nacionalnog parka Krka, dobitnica je prestižnog priznanja ‘Hydro Hall of Fame’. Inače, Miljacka je u rad puštena samo tri dana nakon otvorenja hidroelektrane na slapovima Niagare. A Šibenik je prije 112 godina bio jedan od prvih gradova na svijetu s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju.
HE Miljacka je jedna od najstarijih aktivnih hidroelektrana u svijetu. Bila je to oko 1906. jedina elektrana u Europi iz koje je generatorski napon od 30 000 V odvođen do 35 kilometara udaljenog potrošača. Sagradilo ju je društvo Sufid za potrebe svojih tvorničkih postrojenja u Šibeniku. Tu jedinstvenu hidroelektranu, zbog koje je rijeka Krka ostala bez čak 4 slapa, ručno su gradili radnici iz Albanije. Ručno je prokopan njen gravitacijski tunel promjera 10,7 metara, dug 1 620 metara, kojim se voda iz jezera Brljana dovodi do elektrane. Iskustva stečena na HE Miljacka bila su dragocjena za razvoj elektroindustrije u Europi.

Miljacka, smještena na području Nacionalnog parka Krka, najveća je hidroelektrana na rijeci Krki i jedna od najstarijih još uvijek aktivnih hidroelektrana u svijetu, koja je od 1906. do danas u neprestanom pogonu. U svojim počecima HE Miljacka je bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi (do 1910. i najsnažnija u Europi) te svojevrsno tehnološko čudo. Naime, HE Miljacka je tada bila jedina elektrana u Europi iz koje su generatori bili izravno, bez transformacije, spojeni na dalekovod pod naponom od čak 30.000 volti, što je zadivljujuće čak i po današnjim tehnološkim mjerilima. Zbog specifične lokacije, cijela hidroelektrana građena je ručno, a elektrostrojarski dijelovi su dopremani iz tvornice Ganz u Budimpešti. Posebno je fascinantna činjenica kako je ručno prokopan čak i njen 1.620 metara dug gravitacijski tunel kojim se voda iz jezera Brljan dovodi do elektrane.

HE Miljacka je imala izravan utjecaj na industrijalizaciju grada Šibenika i tog dijela Hrvatske. Iskustva stečena na HE Miljacka bila su dragocjena za razvoj elektroindustrije u Europi te su po njenim principima izgrađene brojne druge hidroelektrane u Europi. Danas HE Miljacka, sa svoja četiri agregata ukupne snage 24 MW, prosječno godišnje proizvodi oko 80 GWh električne energije.

 Zelena akcija podnijela je tužbu Upravnom sudu u Rijeci protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike kojim je zahvat hidroenergetskog sustava (HES) Kosinj ocijenilo prihvatljivim za okoliš, izvijestili su u četvrtak iz te udruge.
U svojoj tužbi, koji su podnijeli u utorak, 26. lipnja, Zelena akcija dokazuje kako u postupku procjene utjecaja na okoliš za HES Kosinj nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti za zaštitu okoliša.

“Taj je zahvat bilo potrebno ocijeniti neprihvatljivim za okoliš s obzirom na manjkavosti studije o utjecaju na okoliš te određene propuste i greške u proceduri”, izjavila je Željka Leljak Gracin, pravnica Zelene akcije.

Iz Zelene akcije podsjećaju da je riječ o starom HEP-ovom projektu koji je zamišljen još prije više od 40 godina, a kojim je predviđena izgradnja hidroelektrane (HE) Kosinj i pripadajućeg akumulacijskog jezera na rijeci Lici, uz već postojeću HE Sklope i akumulaciju Kruščica.

S okolišnog aspekta, tvrde, možda je najupitnija izgradnja više od šest kilometara dugačke injekcijske zavjese što pretpostavlja upumpavanje preko 75.000 tona cementa u osjetljive podzemne ekosustave kako bi se osigurala vododrživost akumulacije u ovom poroznom, krškom terenu.

“Uz činjenicu da je projekt planiran na prirodno vrijednom području koje se djelomično preklapa i s ekološkom mrežom NATURA 2000, najveći će utjecaj imati na stanovnike Kosinjske doline i okolnih područja. Naime, izgradnjom akumulacijskog jezera površine 1155 ha u potpunosti će biti potopljena naselja Gornji Kosinj i Mlakva, a njihovo stanovništvo raseljeno”, ističu iz Zelene akcije te napominju da su na te i brojne druge nedostatke studije utjecaja na okoliš, upozoravali i tijekom javne rasprave.

U obrazloženju rješenja o prihvatljivosti zahvata navodi se kako su neki od komentara prihvaćeni, no, budući da javnosti nije omogućen uvid u te izmjene, iz Zelene akcije navode kako se ne može procijeniti u kojoj su mjeri te primjedbe zaista adekvatno usvojene.

“Smatramo kako to dovodi u pitanje svrhu javne rasprave, kao i samog postupka procjene utjecaja na okoliš. Na taj se način stvara dojam da se radi o pukim formalnostima kako bi se ispoštovala zakonska obveza i progurali projekti za koje je unaprijed odlučeno da moraju proći”, rekla je Leljak Gracin.

Nadalje, u studiji se na više mjesta jasno navodi neodvojiva povezanost sustava HES Kosinj s planovima za izgradnju hidroelektrane Senj 2. Oba ta zahvata u okoliš dio su istog hidroenergetskog sustava (HES) Senj, no usprkos toj činjenici, postupak procjene utjecaja na okoliš proveden je zasebno za HES Kosinj, a zasebno za HE Senj 2. Točnije, jedan zahvat u okoliš, rascjepkan je na dva manja zahvata umjesto da se radila studija utjecaja na okoliš za cjelokupni zahvat.

“Prema tumačenjima Direktive o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, zabranjeno je jedan zahvat dijeliti na više manjih kako bi se na obmanjujući način smanjio njihov ukupni utjecaj na okoliš. Procjenu utjecaja na okoliš potrebno je napraviti za cjelokupni zahvat”, podsjetila je Leljak Gracin.

Osim toga, u studiji nisu adekvatno obrađene različite varijante zahvata u okoliš. To znači da nije obrađena nulta varijanta, odnosno varijanta u kojoj se objekt ne gradi, kao niti alternativni načini proizvodnje električne energije, alternativne lokacije za smještaj hidroelektrane ili mogućnost smanjenja potrošnje električne energije putem mjera energetske učinkovitosti, stoji u priopćenju Zelene akcije.

Projekt Sunčane elektrane Orlec Trinket na otoku Cresu, čijom će se izgradnjom osigurati dodatna opskrba električnom energijom u ljetnim mjesecima na otocima Cresu i Lošinju, predstavljen je u srijedu u primorsko-goranskoj županijskoj upravi.
Vrijednost investicije procjenjuje se na 45 milijuna kuna. Župan Zlatko Komadina najavio je sutrašnje potpisivanje sporazuma u sjedištu HEP-a u Zagrebu, kojim će se utvrditi zajednički interes Primorsko-goranske županije, Hrvatske provincije sv. Jeronima – Samostana sv. Frane u Cresu i HEP-a za realizaciju projekta izgradnje sunčanih elektrana Orlec Trinket istok i zapad. Županija će ustupiti lokacijsku dozvolu i dokumentaciju, franjevci zemljište, a HEP će osigurati novac za izgradnju i stavljanje sunčane elektrane u pogon.

Komadina je rekao da se tim projektom kreće u ostvarivanje ciljeva iz županijske razvojne strategije korištenja obnovljivih izvor energije. Ravnatelj županijskog Zavod za prostorno planiranje Adam Butigan rekao je da se s pripremom tog velikog energetskog projekta započelo 2014. godine te da je dovršena cjelovita dokumentacija, uključujući i lokacijsku dozvolu. Naveo je da će se HEP potpisivanjem sporazuma obvezati nastaviti s aktivnostima pripreme izgradnje sunčane elektrane Orlec Trinket – istok i osigurati sredstva za izgradnju i stavljanja elektrane u puni pogon. Početak radova očekuje se sljedeće godine.

Ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner Darko Jardas istaknuo je da će daljnje aktivnosti na izgradnji elektrane u ime županije pratiti ta agencija. Rekao je da je riječ o najvećoj sunčanoj elektrani u Hrvatskoj, budući da je do sada najveća takva elektrana u Hrvatskoj snage 1 megavata, a nova sunčana elektrana na Cresu bit će snage 6 i pol megavata. Proizvodit će električnu energiju za 2000 kućanstava, a njena najvažnija uloga bit će sprječavanje “ispadanja” sustava tijekom ljetnih mjeseci, kada su potrošnja struje i opterećenje najveći.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za korištenje obnovljivih izvora energije iz Programa ruralnog razvoja, objavilo je u srijedu Ministrstvo poljoprivrede, napominjući kako ukupan iznos potpore iznosi 200 milijuna kuna.
Prvi put u ovom programskom razdoblju Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za provedbu tipa operacije 4.2.2 “Korištenje obnovljivih izvora energije” iz Programa ruralnog razvoja, navodi se u priopćenju. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 200 milijuna kuna. Intenzitet bespovratnih novčanih sredstava po korisniku iznosi najviše 50 posto ukupno prihvatljivih troškova.

Najniži iznos javne potpore iznosi 15.000 eura u protuvrijednosti u kunama, a najviši iznos po korisniku je 400.000 eura u protuvrijednosti u kunama, navode iz Ministarstva. Svrha natječaja je povećanje učinkovitosti korištenja energije, a zahtjevi za potporu moći će se podnositi od 23. srpnja do 21. rujna.

Prihvatljivi materijalni troškovi za sufinanciranje su građenje/rekonstrukcija i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa i sunce) za potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika, s pripadajućom opremom i infrastrukturom, zatim prijem, obrada i skladištenje sirovina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa) s pripadajućom opremom i infrastrukturom za vlastite potrebe te troškovi obrade, prerade i skladištenje supstrata za organsku gnojidbu s pripadajućom opremom i infrastrukturom za vlastite potrebe.

Među prihvatljive troškove ulaze i nabava strojeva za transport i primjenu supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim površinama s pripadajućom opremom i infrastrukturom, za vlastite potrebe.

Danas je u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Splitu otvoren Energetski tjedan u organizaciji Splitsko dalmatinske županije.
Ovaj se događaj održava već nekoliko godina s ciljem umrežavanja i uključivanja svih dionika zainteresiranih za rad i razvoj u ovom području. Svjedoci smo energetske tranzicije koja u svijetu traje već neko vrijeme te potrebe za sve većom zaštitom okoliša i korištenjem obnovljivih izvora energije.

Za održivi razvoj na svim nivoima – nacionalnim, županijskim i lokalnim, potrebno je zajedničko djelovanje i uključivanje svih na svim razinama. Župan Splitsko-dalmatinske županije najavio energetsku obnovu škola – Energetska tranzicija i racionalno korištenje energije naša je budućnost. Očekuje nas primjena novih tehnologija, onih koje su obnovljive i zelene, što će nam znatno ubrzati modernizaciju, omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, te osigurati razvoj niskougljičnog, održivog energetskog društva.

S obzirom da je Splitsko dalmatinska županija bogata resursima i potencijalima za razvoj obnovljivih izvora energije samim tim dodatno je olakšana njezina buduća energetska tranzicija. Motivaciju za organizaciju energetskog tjedna, predstavnici Splitsko dalmatinske županije, pronašli su u potrebi da osvijestimo sve dionike o važnosti tranzicije i razvoja energetike te našim pojedinačnim ulogama u istima. Svjestan sam važnosti ljudskih potencijala i njihove svijesti o važnosti energetike u svakodnevnom životu te ćemo kao Županija pokušati sve napraviti da osvijestimo što više pojedinaca. Donijeli smo i program mjera kojim ćemo raditi na osvještavanju svih dionika, također krećemo s energetskom obnovom 5 osnovnih škola, a plan nam je u sljedećih 6-7 godina energetski obnoviti sve osnovne i srednje škole na području županije.

Smatram da je najvažnije osvijestiti mlade generacije da je energetika i energetska tranzicija put budućnosti kojim treba ići. S obzirom da je energetska tranzicija put koji neće trajati nekoliko godina, već nekoliko desetljeća, na nama starijima je da mladima postavimo temelje, kako bi u budućnosti mogli živjeti kvalitetan život kakav i zaslužuju. – rekao je nazočnima g. Blaženko Boban, župan. Osvrnuo se i na njegov posjet Izraelu iz kojeg nosi uspomenu koja ga je osvijestila. Naime u razgovorima su se osvrnuli na Hrvatsku i njezino bogatstvo te utvrdili da je upravo blagoslov koji Hrvatska ima da je bogata resursima i mogućnostima razvoja energetike zapravo otežala situaciju jer smo kolektivno nesvjesni što imamo dokle god svega imamo dovoljno, donosi Dalmacija danas.

Prošle su godine kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u svijetu povećani za rekordnih 178 gigawata jer su troškovi proizvodnje energije iz vjetra i sunca postali još konkurentniji u odnosu na fosilna goriva.
Prošle je godine instalirano rekordnih 98 gigawata solarnih fotonaponskih kapaciteta, što je 29 posto više nego u godini ranije. Novi kapaciteti za proizvodnju struje iz energije vjetra iznosili su 52 GW, što je četiri posto manje nego u 2016. godini, pokazuje godišnje izvješće organizacije za obnovljive izvore REN21.

Ukupni globalni kapaciteti za obnovljive izvore energije, uključujući i proizvodnju iz hidrocentrala, porasli su u 2017. godini na 2.195 GW,, u odnosu na 2.017 GW u godini ranije.

Prošlogodišnje je povećanje kapaciteta za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora također nadmašilo ono u segmentu fosilnih goriva. Njihov je udio, promatrano u neto dodanim kapacitetima, u 2017. godini iznosio 70 posto svih novih dodanih kapaciteta, navodi se u izvješću.

Nova ulaganja u obnovljive izvore energije i goriva iznosila su gotovo 279 milijardi dolara i veća su za pet milijardi nego u 2016. godini. Također su više nego dvostruko nadmašila ulaganja u nove nuklearne i kapacitete za proizvodnju energije iz fosilnih goriva.

U prošloj je godini porasla i potražnja za energijom i emisija ugljičnog dioksida u energetskom sektoru, prvi puta u četiri godine, pokazuje izvješće.

Globalna potražnja za energijom bila je tako 2,1 posto veća nego u 2016. godini, a emisija ugljičnog dioksida za 1,4 posto zbog gospodarskog rasta zemalja u razvoju te porasta stanovništva.

“Povećanje kapaciteta u segmentu obnovljivih izvora energije zaostaje za rastom potražnje za energijom i za kontinuiranim ulaganjima u fosilne i nuklearne kapacitete”, zaključuju autori istraživanja.

Sektori toplinarstva, hlađenja i transporta, koji zajedno čine oko četiri petine globalne potrošnje energije, i dalje zaostaju za sektorom električne energije kada su u pitanju obnovljivi izvori.

Tako se oko 92 posto potražnje za energijom u prometu i dalje pokriva iz naftnih proizvoda, a samo 42 zemlje usvojile su ciljeve za korištenje obnovljivih izvora energije u transportu.

“Možda se krećemo ubrzanim tempom prema budućnosti u kojoj će se struja proizvoditi isključivo iz obnovljivih izvora, ali kada je riječ o grijanju, hlađenju i transportu, ponašamo se kao da na raspolaganju imamo svo vrijeme svijeta. Žalosno je, ali nemamo”, izjavila je Randa Adib, izvršna tajnica REN21.