OBNOVLJIVI IZVORI

Ministarstvo i HGK

Svjetski dan prava potrošača tradicionalno se obilježava svake godine, u svrhu jačanja svijesti o pravima potrošača te promicanja aktivne rasprave s ciljem unapređenja potrošačke politike.

Ove godine povodom obilježavanja Svjetskog dana prava potrošača, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, organiziralo je zajedničku konferenciju pod nazivom „Osnaživanje potrošača u energetskoj tranziciji” kojom je naglasak stavljen na podizanje svijesti potrošača o važnosti energetske tranzicije te unaprjeđenje zaštite prava potrošača na energetskom tržištu u jeku energetske krize.

Jedan od ključnih prioriteta Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2021. do 2024. je poticanje politike održive potrošnje i energetske učinkovitosti.

Prema mišljenju najvećeg broja hrvatskih građana, korištenje energije iz obnovljivih izvora te ulaganje u energetsku učinkovitost je, uz razvrstavanje otpada, aktivnost koja ima najveći učinak na zaštitu okoliša i održivu potrošnju.

Uvodno su se sudionicima konferencije obratili državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović te predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher.

Državni tajnik Bujanović istaknuo je mjere koje Vlada poduzima kako bi pomogla građanima i gospodarstvu, kao i onim najranjivijima skupinama, s naglaskom na ograničavanje cijena plina, naftnih derivata i struje. „Uklanjanje prepreka i rasterećenje administrativnih postupaka koji ograničavaju veće korištenje energije iz obnovljivih izvora omogućava da svako kućanstvo koje se odluči na solarnu elektranu postane neovisno i slobodno od promjena cijena na energetskom tržištu.‟, istaknuo je državni tajnik Bujanović.

„Na razini EU održivost, energetska učinkovitost i zelena tranzicija strateške su teme, a energetski izazovi s kojim smo suočeni, zahtijevaju i odgovorno ponašanje svih u opskrbnom lancu. Hrvatska gospodarska komora kroz cijeli niz aktivnosti nastoji educirati gospodarstvenike i biti im platforma za prijenos i razmjenu znanja i iskustva, s ciljem stvaranja otpornijeg, održivog gospodarstva. U svjetlu geopolitičke, energetske i resursne krize, potreba transformacije postaje sve izraženija.‟, istaknuo je Zaher.

U cilju pravovremenog informiranja i savjetovanja potrošača, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u izravnoj komunikaciji s potrošačima putem nekoliko komunikacijskih kanala koji su potrošačima svakodnevno na raspolaganju, kao što su besplatni telefon za potrošače, mail Prava potrošača te Centralni informacijski sustav za zaštitu potrošača.

Tijekom prošle godine, Ministarstvo je odgovorilo na oko 4 tisuće potrošačkih poziva, te na više od 3 tisuće pisanih upita.

Planovi za smanjenje ovisnosti

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iznijela je u srijedu planove za smanjenje ovisnosti Europske unije o uvozu sirovina potrebnih u industriji čistih tehnologija.

“Želimo ekstrahirati više ruda i minerala ovdje u Europskoj uniji. Želimo povećati naše prerađivačke kapacitete na najmanje 40 posto godišnje potrošnje”, rekla je von der Leyen, naglašavajući važnost recikliranja.

Ključne sirovine potrebne su za telefone, električna vozila, čipove, baterije, solarne ploče i vjetroturbine, rekla je von der Leyen Europskom parlamentu u francuskom gradu Strasbourgu.

EU dobiva 98 posto zaliha rijetkih zemnih metala i 93 posto magnezija iz Kine, rekla je von der Leyen.

“Ako želimo biti neovisni, hitno moramo ojačati i diversificirati naše opskrbne lance s partnerima koji slično razmišljaju”, rekla je.

Komisija bi u četvrtak trebala predstaviti niz nacrta zakona za veću konkurentnost bloka u sektorima čistih tehnologija i istraživanja.

Cilj Komisije je da EU proizvede najmanje 40 posto čiste tehnologije potrebne bloku, olakša izdavanje dozvola i stvori jednostavnije sheme državne potpore, rekla je.

Von der Leyen je dalje rekla da bi članice EU-a trebale povećati izdvajanja za istraživanja i obećala da će se raditi na tome da se smanji birokracija za mala i srednja poduzeća i troškovi provedbe zakona EU-a.

Europska komisija pokušava potaknuti konkurentnost bloka u tehnologijama nultih emisija nakon što su Sjedinjene Države i Kina najavile velike subvencije za ovaj sektor.

Ulazak u investicijski ciklus

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) će se zadužiti kod konzorcija nekoliko stranih banaka s predstavništvom u Crnoj Gori ili kod Investiciono-razvojnog fonda za financiranje 70 milijuna eura vrijednog projekta Solari 5000+.

To je službeno potvrđeno Vijestima iz EPCG, navodeći da su do 13. veljače, kada je poziv završen, stigle dvije valjane ponude. U EPCG su rekli da su pregovori oko izbora kreditora još u tijeku, te da ne mogu iznositi detalje iz ponuda.

Na poziv su se mogle prijaviti banke koje su u cijelosti ili djelomično sudjelovale s minimalnom ponudom od 10 milijuna eura. Predmet ugovora trebao je sadržavati bespovratna sredstva, uvjete i rok povrata kredita, kamatnu stopu i poček. U pozivu je navedeno da će ovlaštena lica iz EPCG donijeti odluku o izboru najpovoljnije ponude na prijedlog Komisije za provođenje postupka u roku od 30 dana od dana pregovora.

Osim ovog poziva, istekao je i rok za natječaj namijenjen građanima i gospodarstvu za ugradnju fotonaponskih sustava. Kako je saopćeno iz EPCG News, prijavilo se 5.286 potrošača, a budućim korisnicima bit će omogućena subvencija od 20 posto ugovorene vrijednosti investicije.

Ukupna odobrena snaga iz sustava obračuna je 4242,62 kilovata (kW), a ukupna planirana godišnja proizvodnja je 212.614.320 kW – pojašnjavaju iz EPCG. Projektom je predviđeno da korisnik otplaćuje fotonaponski sustav u jednakim mjesečnim iznosima u visini prosječnog mjesečnog računa za električnu energiju, a maksimalni rok povrata investicije je 10 godina.

Za još uvijek aktualni projekt Solari 3000+ prijavilo se više od 14.500 građana, a svi oni koji nisu postali korisnici unutar tog projekta automatski su se prijavili za novi i imaju pravo prvenstva pri instalaciji. Osim u kućanstvima i poslovnim subjektima, projektom Solari 5000+ planira se ugradnja sustava u zgrade do četiri etaže – za etažne vlasnike, no to će ovisiti o tehničkim mogućnostima.

Analiza Politica

Najavljena zabrana prodaje automobila koji imaju motore s unutarnjim sagorijevanjem izazvala je diplomatski rat na relaciji između Njemačke i Francuske, piše Politico.

Njemačka i zemlje saveznice koje podržavaju automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem zaoštrile su retoriku oko europskog zakona koji bi te motore poslao na odlagališta otpada u sklopu povijesnih nastojanja da se smanji emisije stakleničkih emisija u prometu.

Nakon sastanka u Strasbourgu ključni ministri iz te skupine zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035., što je već prihvatio Europski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.

„Ne postoji prijedlog (Europske komisije) koji je odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj”, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing nakon sastanka.

No Francuska se ne kani predati.

Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU-a da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Europi, svrstale uz skupinu manjih zemalja koje su se već obvezale da će smanjiti emisije CO2 iz osobnih vozila.

„Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila pogreška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska pogreška”, rekao je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire.

S druge strane je je njemačka vlada koja se zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom zauzima za to da se rupom u zakonu omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem.

Najviše za cijene energenata

Najveći dio četvrtog Vladinog paketa mjera pomoći, vrijednog 1,7 milijardu eura, odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije za što će država osigurati 1,181 milijardu eura, za zaštitu od inflacije predviđeno je 169 milijuna eura, a za posebne potpore i poticaje 347 milijuna eura.

Predstavljajući četvrti paket mjera pomoći građanima, ustanovama i poduzećima, premijer Andrej Plenković u utorak je naglasio kako nastavljaju s mjerama želeći dati odgovor na globalnu ekonomsku krizu i inflatorne pritiske s kojima smo suočeni.

Do kraja rujna ista cijena za el. energiju, do kraja ožujka iduće godine za plin

Prema paketu mjera, cijena električne energije za kućanstva, za javni i neprofitni sektor, za malo poduzetništvo te poduzetnike do kraja rujna ostaje na istoj razini kao i u jesenskom paketu koji je vrijedi do 31. ožujka, a na snagu je stupio 1. listopada prošle godine.

Kod kućanstava mjera se odnosi se na ukupno 2.115.552 mjernih mjesta i vrijedna je 82 milijuna eura, u javnom i neprofitnom sektoru mjera obuhvaća 13.080 korisnika i vrijedna je 50 milijuna eura, dok je za sektor poduzetništva mjera ukupno vrijedna 464 milijuna eura.

Cijena plina neće se mijenjati do travnja iduće godine za kućanstva, javni i neprofitni sektor te za sve mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh, a ukupna vrijednost mjere je 150 milijuna eura.

Produžuje se, također do travnja iduće godine, i primjena snižene stope PDV-a od pet posto za isporuke prirodnog plina, za grijanje iz toplinskih stanica, za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, a vrijednost mjere je 35 milijuna eura.

I dalje će biti snižene trošarine na naftne derivate (bezolovni motorni benzin, dizel i loživo ulje), a ukupna je vrijednost mjere 133 milijuna eura.

Do travnja iduće godine ostaje nepromijenjena i jedinična cijena toplinske energije za sve toplinske sustave. Vrijednost mjere je 267 milijuna eura, a odnosi se na 159.000 kupaca (npr. gradove Zagreb, Sisak, Zaprešić, Velika Gorica).

Za zaštitu od inflacije najugroženijih građana Vlada će osigurati 169 milijuna eura te će tako za potpore umirovljenicima biti osigurano ukupno 75 milijuna eura kroz jednokratne naknade te ukidanjem dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Naknade u sustavu socijalne skrbi i potpore za nezaposlene hrvatske branitelje ukupno su vrijedne 35 milijuna eura, potpore korisnicima doplatka za djecu 9 milijuna eura, a samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna 2,3 milijuna eura (povećava im se koeficijent za izračun osnovice plaće s 0,8 na 1,2).

Jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 100 eura dobit će 60 tisuća nezaposlenih (ukupno 6 milijuna eura), a nepromijenjena će ostati cijena obroka za studente (vrijednost potpore za 111 tisuća studenata ukupno 8 milijuna eura).

Primateljima dječjeg doplatka isplatit će se u travnju posebna novčana naknada (128 tisuća obitelji odnosno 230.000 djece), a ovisno o broju djece iznosit će od 45 do 160 eura.

Premijer je najavio i manju izmjenu u košarici proizvoda čija je cijena fiksirana te će na sjednici Vlade u četvrtak donijeti odluku kojom se iz košarice “miču”, svinjska lopatica i vratina, a dodaje se carsko meso, te će ubuduće fiksna cijena biti za osam proizvoda.

Za energetsku učinkovitost zgrada i obnovljive izvore energije potpore će ukupno iznositi 291 milijun eura pri čemu se do kraja godine nastavlja s postojećim potporama stradalima u potresu.

Analiza Marka Lovrića

Zahvaljujući velikoj proizvodnji hidroelektrana, u veljači je Hrvatska bila izvoznik energije. U udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) očekuju da će zbog topljenja velike količine snijega koji je pao prošli mjesec, u ožujku i travnju rijeke primiti obilje vode te svi pokazatelji upućuju na uspješan nastavak proizvodnje hidroelektrana u naredna dva mjeseca.

Pema podacima iz analize koju je za OIEH napravio energetičar Marko Lovrić, u veljači su u ukupno raspoloživoj proizvodnji hidroelektrane sudjelovale sa 35,58%, vjetroelektrane sa 14,36%, nuklearna elektrana Krško sa 15,10 posto, a ostali obnovljivi izvori energije s 5,23%. Fosilni su energenti u ukupnoj energetskoj strukturi u Hrvatskoj u veljači sudjelovali s 29,75%.

”Velika je proizvodnja hidroelektrana u veljači ostvarena i zbog malog pražnjenja akumulacija. Istovremeno su i vjetroelektrane imale prosječno dobru proizvodnju, a nuklearna elektrana Krško radila je punom snagom, većom od nominalne. Zbog istovremeno velike proizvodnje hidro i vjetroelektrana te zbog toga manjka resursa fleksibilnosti u sustavu, bilo je potrebno povremeno izvoziti energiju. U veljači je tako ostvaren neto izvoz električne energije od 51 GWh”, navodi Lovrić.

Dodaje da je protekli mjesec bila vidljiva i velika promjenjivost dnevne potrošnje i vršnog opterećenja zbog klimatskih uvjeta tijekom mjeseca.

Zbog niže temperature zraka za 0,25 °C u odnosu na normalnu, potrošnja električne energije bila je veća za 6 GWh u veljači u odnosu na mjesec ranije. Ostvaren je i veliki fizički tranzit električne energije preko visokonaponske mreže HOPS prema susjednim regulacijskim područjima, prosječno oko 452 MWh/h što je dovelo do povećanja gubitaka u prijenosnoj mreži Hrvatske.

Kada se promatra dnevna potrošnja i vršno opterećenje u veljači, maksimalna dnevna potrošnja iznosila je 61.663 MWh/h, a ostvarena je 8. veljače, dok je minimalna 19. veljače pak iznosila 44.612 MWh/h dana. Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u veljači iznosila je 223.288 MWh, a faktor korištenja snage bio je 33,4%.

Prosječna proizvodnja vjetroelektrana u veljači iznosila je 332,3 MWh/h, dok je maksimalna dosegla 793 MWh/h, a maksimalni faktor snage 80,8%. Prosječna satna cijena iznosila je 145,60 eura za MWh, što je pad od 25,4% u odnosu na veljaču prošle godine. Prosječna satna cijena za prva dva mjeseca ove godine iznosila je 146,08 eura za MWh i manja je za 27 posto.

U prva dva mjeseca 2023. Hrvatska je imala na raspolaganju 3335 GWh električne energije i nije ju trebala uvoziti. Hidrološke su prilike u prva dva mjeseca ove godine bile izvrsne te je hidroenergija sudjelovala s gotovo 40% u ukupno raspoloživoj energiji u Hrvatskoj, dok su vjetroelektrane sudjelovale s 14,48%.

Vjetroelektrane su u prva dva mjeseca proizvele gotovo istu količinu energije kao i nuklearna elektrana Krško. Prema dostupnim podacima obnovljivi su izvori energije u veljači činili 55% ukupno raspoložive energije u Hrvatskoj, a siječnju čak 61%, piše Poslovni dnevnik.

Epilog suđenja na sudu EU

Nakon što je Europska komisija sredinom veljače ove godine najavila da će Hrvatsku prijaviti sudu Europske unije zbog neprovođenja direktive o obnovljivim izvorima energije (OiE) i predložiti njezino kažnjavanje, Vlada je u četvrtak na redovitoj sjednici donijela dvije uredbe o OiE kojima bi trebala spriječiti pokretanje postupka na spomenutome sudu i plaćanje kazne. Riječ je o uredbama o sustavu jamstva podrijetla energije i korištenju obnovljivih izvora energija i visokoučinkovitih kogeneracija, piše Jutarnji list.

Uredbom o sustavu jamstva podrijetla energije u naše zakonodavstvo transponiramo Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća EU od 11.prosinca 2018., posebno u dijelu jamstva podrijetla obnovljive toplinske energije i plina – upozorio je na sjednici Vlade ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, navevši kako je postojeću uredbu o sustavu jamstva podrijetla energije bilo potrebno izmijeniti jer se odnosi samo na električnu energiju. Na spomenuti nedostatak upozorila je i EK prijavljujući Hrvatsku, Portugal i Mađarsku za neprovođenje spomenute direktive o OiE.

Sustav jamstva podrijetla energije uveden je u sklopu Zelenog plana Europske unije o smanjenju emisije štetnih plinova u okoliš i postizanju klimatski neutralne EU do 2050.. Jamstvo podrijetla potvrđuje da je energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije, a koristi se na dražbama prihod s kojih služi za investiranje u razvoj ‘obnovljivaca‘.

Ministar Filipović kao jednu od novina u novom sustavu jamstva podrijetla energije naveo je prihvaćanje u naš sustav jamstava izdanih u drugim članicama Unije, donosi Jutarnji list.

Analiza IEEFA

Centar za životnu sredinu upozorava da nema opravdanja za izgradnju termoelektrane “Gacko 2” nakon što je prije dva dana Institut za energetsku ekonomiku i financijske analize (IEEFA) objavio istraživanje koje se bavi tržištima i trendovima u energetici.

Analiza pokazuje da bi razvoj solarnih i vjetroelektrana u regiji ponudio sigurnije povrate i čišću energiju te bi mogao imati koristi od politika poticaja.

Krajem prošle godine u javnosti se pojavila informacija o iskazanom interesu češke Witkowitz grupe za ulaganje u izgradnju nove termoelektrane u Gacku.

No, kako ističu u Centru za životnu sredinu, najnovije analize potvrđuju da je ovaj projekt ekonomski neisplativ.

Do potencijalnog puštanja u rad TE Gacko 2 (nakon 2028.) očekuje se da će sadašnje visoke cijene električne energije biti uvelike snižene i da termoelektrana neće imati koristi od njih.

Alternative za obnovljivu energiju, kao što su solari i vjetar, predstavljaju bolje prijedloge jer bi imali koristi od jednostavnijeg pristupa financijama i vjerovatne podrške budućim politikama. Gacko I je termoelektrana od 300 megavata (MW). Jedna je od pet termoelektrana na ugljen u BiH i nalazi se pored Rudnika Gacko, koji ga snabdijeva sa 1,8 milijuna tona lignita godišnje.

Nova pravila

Poduzeća iz EU-a mogu dobiti onoliko državnih sredstava koliko je predviđeno američkim paketom subvencija za zelenu energiju, prema novim labavijim pravilima Europske komisije objavljenima u četvrtaka, a kojih je cilj zadržati tvrtke u Europi.

Pravila ciljaju na ulaganja u obnovljivu energiju, vodik, vozila s nultom emisijom ugljika i slično.

Pokušaj je to suprotstavljanja američkom Zakonu o smanjenju inflacije (IRA), a riječ je o programu zelenih subvencija vrijednih ukupno 369 milijardi dolara, a uključuje i porezne olakšice.

Ti propisi najnoviji su potez EU-a u cilju smanjenja ovisnosti o američkim i kineskim proizvodima te tehnologijama.

Predloženi Akt o industriji s nultom neto stopom emisija ubrzao bi izdavanje dozvola za zelene projekte u EU-u, dok se Aktom o kritičnim sirovinama, koji bi trebao biti objavljen 14. ožujka, namjerava poticati recikliranje i diverzificiranje izvora.

Komisija je rekla da se odgovarajuća državna pomoć može usmjeriti kada postoji stvarni rizik od odljeva ulaganja iz Europe.

“Države članice mogu osigurati iznos potpore koje bi korisnik mogao dobiti za ekvivalentno ulaganje na toj alternativnoj lokaciji (tzv. ‘podudarna pomoć‘)”, navodi se u priopćenju Europske komisije.

Države također mogu osigurati financiranje potrebno kako bi se motiviralo kompanije da ulože u Europi.

Kako bi se osiguralo da će potpora stvarno potaknuti kompaniju da ostane u Europi, prekogranična ulaganja moraju uključivati projekte u najmanje tri zemlje EU-a.

Tvrtke također moraju koristiti najsuvremeniju proizvodnu tehnologiju kako bi smanjile emisije ugljika.

Komisija je rekla da zemlje EU imaju rok do kraja 2025. da pripreme projekte o obnovljivoj energiji i dekarbonizaciji kako bi se natjecale po novim labavijim propisima.

Obnovlivi izvori energije

Zakon o industriji nulte stope emisija (Net-Zero Industry Act, NZIA) predložit će u utorak, 14. ožujka Europska komisija. Cilj zakona je da se pojačaju europski proizvodni kapaciteti za tehnologiju obnovljivih izvora energije.

On bi trebao poslužiti kao europski odgovor na američki zakon IRA koji predviđa subvencije za proizvodnju i prodaju električnih vozila iz domaće proizvodnje, i drugih ekoloških tehnologija.

Europska komisija i vlade država članica više puta su prozivale SAD jer je u zakon IRA uvrštena stavka koja propisuje da subvencionirana tehnologija mora djelomično biti iz domaće proizvodnje. Kažu da se radi o diskriminatornoj odredbi i da stoga nike kompatibilna s propisima Svjetske trgovinske organizacije WTO.

U nacrtu prijedloga Komisije koji je procurio medijima, uvedene su klauzule sa sličnim sadržajem – što potencijalno dovodi u pitanje i koliko se EU misli pridržavati pravila WTO.