OBNOVLJIVI IZVORI

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić izjavio je u utorak da se intenzivno radi na širenju broja punionica za električna vozila, a podsjetio je i na javni poziv za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila.

Milatić, koji je sudjelovao na konferenciji Trendovi i perspektiva e-mobilnosti, koju su organizirali Američka gospodarska komora (AmCham) u Hrvatskoj te tvrtke Hrvatski Telekom, Mitsubishi Motors i Porsche Croatia, istaknuo je da tehnologija proizvodnje električne energije iz sunca, vjetra i vode postaje sve pristupačnija i isplativija, što je jedan od razloga zašto je elektromobilnost smjer u kojem treba krenuti u tranziciji prometa.

Pritom je naveo da je sektor prometa zaslužan za trećinu ukupne potrošnje finalne energije u Hrvatskoj, pri čemu nešto manje od 90 posto goriva za promet su dizeli i benzinska goriva.

Podsjetio je na javni poziv koji će biti objavljen u srijedu, vrijednosti 12 milijuna kuna, za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila, i to u ovom slučaju za fizičke osobe, odnosno građane. Pritom iznos dodijeljenih sredstava neće prijeći 40 posto ukupno opravdanih troškova, a sufinanciranje će iznositi do 80 tisuća kuna.

Milatić je kazao da je Ministarstvo proteklih godinu dana intenzivno radilo na izmjeni i dopuni zakona o biogorivima koji se upravo nalazi u javnoj raspravi. Pritom je naglasio da je zbog uzastopnog nečinjenja dvije prethodne administracije realiziranje zakona o biogorivima praktički bilo stavljeno sa strane, što je onemogućavalo postizanje zadanih ciljeva.

Izvršna direktorica AmCham-a Andrea Doko Jelušić napomenula je da je ovo treće događanje koje je AmCham organizirao na temu e-mobilnosti, kazavši da raste važnost tog segmenta, pri čemu Hrvatska prati trendove.

Prema podacima Europske komisije, navela je Doko Jelušić, 2011. godine u EU je bilo 9.400 novoregistriranih plug-in električnih vozila, dok je 2016. ta brojka iznosila 157 tisuća. Kad je pak riječ o punionicama, 2011. u upotrebi ih je bilo 3.800, dok je u 2016. ta brojka u EU dosegnula 91 tisuću.

U sklopu konferencije održane su i panel rasprave “Infrastruktura za e-mobilnost u Hrvatskoj i europske dobre prakse” te “Budućnost automobilske industrije i značenje poticaja za razvoj e-mobilnosti”, na kojima je detaljnije bilo riječi o trendovima i aspektima e-mobilnosti.

Ulaganja u nove vjetroelektrane u Europi prošle godine pala su za 19% na 22,3 milijarde dolara u odnosu na 2016., navodi se u godišnjem izvješću udruge WindEurope.
Ukupne investicije u vjetar, uključujući refinanciranje i akvizicije projekata, iznosile su više od 51 milijardi eura, pri čemu vjetroelektrane čine polovinu svih ulaganja u elektroenergetskom sektoru u 2017. godini.

Za manje uloženih novaca dobiveno je više instalirane snage: 11,5 GW financirano je 2017., u usporedbi s 10,3 GW u 2016. godini, što je odraz pada cijene energije vjetra. “Isporučuje više kapaciteta za manje novca, što je u velikoj mjeri posljedica povećane konkurencije na aukcijama i tehnološkom napretku koji su smanjenje troškova u opskrbnom lancu”, rekao je predsjednik WindEurope Pierre Tardieu.

Europski proizvođači energije vjetra dodali su rekordnih 15,7 GW novih kapaciteta u 2017. godini, što je 20% više nego 2016. godine, s ukupnim kapacitetom u cijeloj EU, sada 169 GW, priopćila je skupina ranije ove godine. “Izgledi za 2018. su jaki s povećanjem volumena ulaganja”, dodao je Tardieu.

Ali ulaganja u Južnu i Istočnu Europu i dalje su niska na 3,5 milijardi eura, što predstavlja samo 16% ukupne nove imovine financirane prošle godine. Prema S & P Global Plattsovom Trackeru europske obnovljive snage, vjetroagregati diljem pet najvećih europskih tržišta u prvom tromjesečju 2018. ostvarili su rekordnih 81 TWh električne energije, što je povećanje za 25% u odnosu na godinu prije, a vjetar je bio najveći pojedinačni izvor električne energije u Njemačkoj ove zime, objavio je Platts.

U okviru konferencije o pametnim selima koja su se održavala u Bledu, službeno je pokrenuta i globalna platforma SunContract. Platforma se temelji na tehnologiji blockchaina i otvara potpuno nove mogućnosti i usluge na tržištu za kućanstva koja proizvode električnu energiju, naglasio je direktor platforme Gregor Novak.
Platforma će povezati proizvođače i potrošače električne energije i stvoriti tržište na kojem sudionici mogu razmjenjivati ​​električnu energiju i trgovati međusobno bez posrednika (peer to peer). SunContract platforma tako daje moć pojedincima koji su slobodni kupiti, prodati, trgovati električnom energijom ili je razmjenjivati ​​po cijeni koju unaprijed postavljaju.

Tvrtka planira platformu ponuditi za inozemna tržišta. Kao što je Novak rekao teško da bi se to prije par godina moglo očekivati, da ćete odlučiti o energiji na ovaj način. Razvoj ovog poslovnog modela podudara se s razvojem i rastom obnovljivih izvora energije i procesima decentralizacije opskrbe energijom. S druge strane, blockchain tehnologija podataka pokazala se idealnom za razvoj novih poslovnih modela u energetskom sektoru. Trenutačno većina ograničenja propisuje zakonodavstvo, a zajedno s njima rade na tome da donesu relevantne izmjene i izmjene koje bi omogućile daljnji razvoj novih poslovnih modela.

Ipak, po njegovom mišljenju, spremni smo da napravimo sljedeći korak, uzmemo stvari u svoje ruke i postanemo energetski samodostatni. EK je za projekte koji podupru blockchain tehnologiju do 2020. osigurala 83 milijuna eura, što će se uvećati na dodatnih 340 milijuna.

U Vukovaru je u petak održan prvi od tri najavljena okrugla stola koje je organizirao Jozo Radoš, zastupnik u EU parlamentu, kako bi upozorio na činjenicu da Hrvatska umnogome kaska za Europom kada je u pitanju proizvodnja biodizela.

‘Slučaj vukovarske biorafinerije – europska rafinerija s hrvatskom sudbinom’ nazvan je prvi okrugli stol na kojemu su u Vukovaru sudjelovali broj stručnjaci iz polja energetike, obnovljivih izvora energije, nadležnih ministarstava i lokalne vlasti.

– Cilj je razmotriti mogućnost proizvodnje biogoriva u Hrvatskoj. Mi imamo tri rafinerije i sve tri su ugašene. Ne ispunjavamo svoje ciljeve. Trenutno je u tijeku stvaranje nova europske strategije obnovljivih izvora općenito, bio goriva posebno. To su vrlo zahtjevne i skupe politike i bilo bi šteta da ne stavimo u pogon naše potencijale, uključujući i ova tri postrojenja koje imamo. Ako to ne učinimo, to će nas koštati radnih mjesta, gubitak novca, penalizaciju, zagađenje zraka i puno toga. Cilj koji sam si postavio je da pokušam to osvijestiti, na neki način pritisnuti hrvatske vlasti da nova strategija i nove politike budu u skladu sa time što se upravo sada dogovara u EU. Bilo bi doista šteta da budemo na repu – pojasnio je svoju inicijativu Jozo Radoš.

Hrvatska ima staru strategiju donesenu još 2009. godine. Ona je umnogome donesena samo na papiru. Hrvatske se obvezala do 2020. godine proizvoditi 3 posto od ukupne europske potrebe biodizela. Proizvodnja je krenula i temeljila se na iskoristivosti uvezene sirovine, jer nismo imali svoju. Nakon što su tri hrvatske biorafinerije gorivo proizvele, nitko ih nije htio kupiti.

– Još nije jasno da li se zbog toga što više ne proizvodimo ništa plaćaju penali prema RH ili mi plaćamo penale prema biorafinerijama koje su izgrađene a ne funkcioniraju a postoji opasnost i plaćanja penala prema EU ukoliko ne budemo ostvarivali postavljene ciljeve. Jedan od ciljeva je i da utvrdimo što se tu zapravo radi. Da li uopće naša ministarstva naplaćuju te penale ili smo donijeli neke odluke koje ne poštivamo. Zašto se nije poticalo poljoprivrednike na proizvodnju sirovine, zašto su poticaji za rafinerije bili toliko mali da one nisu mogle egzistirati. Zna se da proizvodnja biodizela nije tržišno isplativa. Trebalo je napraviti cijeli projekt poticanja proizvodnje sirovine, poticanje proizvođača i poticanje distributera. Hrvatska vlada u to vrijeme nije postavila tu mrežu poticaja i taj cijeli posao je propao. Zato danas imamo nula posto proizvodnje bioetanola u Hrvatskoj – istaknuo je Radoš.

Biti će održana tri okrugla stola; prve se bavi mogućnostima korištenja neobrađenog poljoprivrednog zemljišta kojih u Hrvatskoj ima 600 tisuća hektara; drugi će se baviti mogućnostima proizvodne biogoriva iz šumske biomase , a treći će biti završna konferencija u Sisku na kojoj će se sumirati zaključci dvaju konferencija i donijeti neki smjer koji bi za Hrvatsku bio optimalan, piše 24sata.

Klimatske promjene mogle bi biti najveća prijetnja s kojom se naša vrsta ikada susrela i to dijelom zbog toga što učinci klimatskih promjena obuhvaćaju puno više sve očitijih posljedica od samog porasta globalne temperature.
Uz otapanje ledenjaka što uzrokuje sve brže podizanje razine mora, meteorološke anomalije poput tropskih ciklona, koji su prošle godine prouzročili velike štete u tropskom pojasu, smatraju se posljedicama fluktuacije globalne temperature. Sve navedeno stvara sumornu sliku budućnosti koja će nas zadesiti brže nego li mislimo i s kojom ćemo se teško nositi ne poduzmemo li nešto po tom pitanju odmah i sada.

Po pitanju problema klimatskih promjena, prst je već dugo uperen u ljude i ljudsku proizvodnju i emitiranje velike količine stakleničkih plinova u atmosferu. Prošle je godine čak i američka vlada objavila izvješće o procjeni klime u kojem se navodi kako su klimatske promjene gotovo u cijelosti vođene ljudskom aktivnošću te upozorava da bi razina mora mogla porasti do 2,4 metra do 2100. godine nastavi li se raditi na ovaj načinom i ovim tempom. Za rješavanje problema na svjetskoj razini vjerojatno će biti potreban sastanak vođa svjetskih sila kako bi zajedno pronašli rješenje za ublažavanje utjecaja ljudske vrste na klimatske promjene, no te ne znači da smo kao pojedinci bespomoćni i da nemamo mogućnost sami se boriti protiv istih. Smanjenje emisija stakleničkih plinova nameće se kao najbolja metoda za rješavanje problema klimatskih promjena, a za većinu nas to bi moglo značiti bicikliranje na posao ili nabava hibridnog vozila. Međutim, ove metode nisu nužno izvedive, praktične i svakome ekonomične, što je prepoznala ova američka elektroenergetska tvrtka.

Arcadia Power je američka tvrtka za distribuciju energije dobivene iz obnovljivih izvora koja pomoću internetske aplikacije povezuje svoje korisnike s mogućnostima korištenja čiste energije te im pruža uvid u uštede koje time ostvaraju. Dostupna stanovnicima SAD-a, Arcadia Power omogućava svojim korisnicima da svoje račune energetskih usluga povežu s aplikacijom i dobiju besplatan pristup čistoj energiji, poboljšavajući tako energetsku učinkovitost svojih domova. Nadalje, aplikacija korisnicima pomaže u pronalaženju načina za uštedu energije pružajući im time mogućnost da sudjeluju u borbi protiv klimatskih promjena, dok istovremeno tim procesom štede svoj novac. Članovi Arcadia Powera do sada su uspjeli uštedjeli i do 30 posto godišnje nakon prelaska na nove planove opskrbe potrošača energijom iz obnovljivih izvora.

Arcadia Power svojom tehnologijom prati kupovnu moć više od 100.000 članova kojima omogućuje ostvarivanje posebnih popusta i korištenje raznih ponuda opskrbe energijom. Nakon što se osigura niža tarifa, Arcadia Power obavještava svoje korisnike putem e-maila i zaključuje s njima novu, nižu cijenu. To je trenutačno dostupno u odabranim državama SAD-a te omogućava korisnicima uštedu od 17 posto u odnosu na njihove troškove starog načina opskrbe energije iz tradicionalnih izvora.

Ova internetska aplikacija nabavlja čistu energiju iz vjetroelektrana putem Green-e kredita za obnovljive izvore energije, što predstavlja efektivnu valutu tržišta zelene energije. Nadalje, korisnici Arcadia Powera mogu potom potpisati korištenje do 50 posto energije dobivene u vjetroelektranama bez dodatnih troškova za svoj dom, ili mogu mjesečno nadoplatiti nekoliko dolara na osnovni iznos za potrošnju 100-postotne energije iz obnovljivog izvora, odnosno vjetra. Ukratko, sustav funkcionira na sljedeći način: korisnici prvo povežu svoje korisničke račune energetskih usluga s Arcadia Powerom kako bi mogli pratiti korisničku potrošnju energije. Arcadia Power zatim isporučuje energiju vjetra s izvora i podešava njenu potrošnju za svakog korisnika na 50 ili 100 posto te tako korisnici mogu pratiti utjecaj korištenja energije zelenih izvora u svojim domovima putem vlastite kontrolne ploče.

Arcadia Power svojim korisnicima daje interaktivne kontrolne ploče koje im omogućuju održavanje troškova potrošnje energije u njihovim domovima, praćenje raznih, novih mogućnosti distribucije i korištenja čiste energije te plaćanje njihovih računa putem debitne ili kreditne kartice, i to sve na jednom sučelju. Osim toga, aplikacija je dizajnirana za rad s korisničkim mobilnim uređajem, tako da korisnik ostaje povezan bez obzira gdje se nalazio. Čini se kako zaustavljanje klimatskih promjena zahtjeva djelovanje na globalnoj razini. No, zahvaljujući Arcadia Poweru, sve veći broj korisnika može se uključiti u korištenje čistijih izvora energije i smanjenje njihovog oslanjanja na fosilna goriva i ostale izvore energije kojima dolazi do proizvodnje stakleničkih plinova, a sve uz značajnu uštedu u procesu, piše portal Ekovjesnik

 Njemačka automobilska industrija mora snažno ulagati u tehnologiju električnih automobila i razvijati postrojenja za proizvodnju baterija u Europi kako bi zadržala korak s globalnim konkurentima, izjavio je ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier.
Altmaier je kazao da proizvođači automobila moraju uložiti visoke “dvoznamenkaste iznose milijardi” u tehnologiju električnih automobila, rekavši kako ne razumije zašto su tvrtke tako dugo oklijevale.

Ulaganja su također potrebna u proizvodnji baterija, s obzirom na očekivanu potražnju za milijunima električnih baterija, a koje bi mogle pomoći tvrtkama zaraditi dobar novac, kazao je Altmaier u razgovoru za dnevni list Bild, objavljenom u ponedjeljak.

“Inače ćemo morati prihvatiti da će veliki dio dodane vrijednosti biti proizveden u Aziji ili Sjedinjenim Američkim Državama, umjesto ovdje kod nas”, ustvrdio je.

Njemačka automobilska industrija, koja u najvećem europskom gospodarstvu broji oko 800 tisuća radnih mjesta, bori se s globalnom reakcijom i zazorom prema dizelskim automobilima nakon što je Volkswagen (VW) 2015. godine priznao da je u SAD-u lažirao testove emisija štetnih plinova.

Kako bi pomogli smanjiti razinu onečišćenja i izbjegli potpunu zabranu dizelskih vozila, VW, Daimler i drugi su pojačali razvoj električnih automobila. Nova njemačka koalicijska vlada planira ublažiti porezno opterećenje za vozače električnih vozila, osigurati najmanje dodatnih 100 tisuća punionica širom zemlje te subvencionirati dijeljenje automobila, a s ciljem snažnijeg kretanja prema “zelenijem” prijevozu.

Također planiraju osigurati sredstva za istraživanje tehnologije autonomne vožnje te podršku uspostavi proizvodnje baterija u Njemačkoj. Altmaier je rekao kako bi njemački proizvođači automobila trebali razviti model koji ima doseg barem kao Tesla, ali je jeftiniji, te kako bi trebali raditi na razvoju tehnološke platforme za samovozeće automobile. “Prvi sigurni autonomni automobili moraju raditi s njemačkom tehnologijom”, rekao je.

Njemačke tvrtke također bi trebale surađivati ​​s drugim europskim tvrtkama kako bi razvile proizvodnju baterija na razini Europe. Ministar iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) ustvrdio je da je neophodno osigurati stotine tisuća radnih mjesta koja sada podupiru industriju automobila i dobavljača.

CRED (CX) je nova kripto valuta koja ima svoju vlastitu mobilnu aplikaciju posvećenu podršci obnovljive energije i rješavanju problema koje imaju ostale kriptovalute.
Nova jedinstvena kriptovaluta donosi povijesni trenutak na tržištu kripto valuta. Po prvi puta neće biti glavni fokus samo investiranje već investiranje sa svrhom. Kripto valuta se naziva CRED, sa skraćenicom CX, ova kriptovaluta je na futurističkoj misiji da podrži ZELENU energiju dajući mogućnost rudarenja preko mobilnog uređaja.

U ponedjeljak, 2. travnja, CRED je započeo sa svojom ICO fazom, po cijeni od $0.01 po tokenu. Credits kripto valuta će svojim korisnicima omogućiti da koriste mobilne uređaje u svrhu rudarenja CRED tokena. Naime, korisnici će moći odabrati koliku rudarsku snagu žele iskoristiti ‘visoku’, ’srednju’ ili ’nisku’. Njihova aplikacija ima intuitivno sučelje kako bi osigurali da je slanje, zaprimanje i kupovina CRED tokena bila brza i jednostavna.

Kupnja i korištenje CRED tokena će podržati obnovljivu energiju i projekte koji rade s njom, što će pomoći u promociji zelenijeg planeta. Planiraju napraviti 25Mh solarnu farmu, 40Mh vjetrenu farmu i projekt koji će se fokusirati na agrikulturu i koristiti vertikalnu poljoprivredu i hidroponske tehnike.

Preostali dohodak generirat će se iz crpne snage natrag na energetsku mrežu kako bi se ojačao ekosustav da bi se mogli financirati drugi projekti. Također će izvdojiti 10% prihoda za darivanje humanitarnim organizacijama. To je istinski kripto s većom svrhom.

“Mnogi članovi našeg tima se koriste s Bitcoinom i drugim kripto valutama već nekoliko godina. Kada su me pitali da se pridružim njihovom timu, te kada sam čuo detalje projekta, jedva sam čekao da im se pridružim. Da budem uključen u ‘kripto sa svrhom’ je nešto inspirativno pa sam otišao “all in”. Koliko puno tokena na tržištu ima neku svrhu, cilj ili imaju podršku zbog koje će svijet postati boljim mjestom? Podržati zelenu energiju sa vjetrom i suncem te istovremeno biti uključen oko poljoprivrednih projekata će učiniti svijet boljim mjestom – ne samo ovdje, već globalno, a to me inspirira.” Rick Floyd, Director of Product Development for Credits.Energy

CRED koristi decentralizirani blockchain kako bi omogućili sudionicima da vjeruju CRED transakcijama bez straha da ih neko centralizirano tijelo prati. Osim toga, ovaj projekt koristi CryptoNight algoritam koji je anoniman čak i izvan platforme, piše hrvatski portal za kriptovalute.

Križevcima, 13. travnja 2018., u Razvojnom centru i tehnološkom parku Križevci s početkom u 10:00 sati, održat će se konferencija “Sporazum gradonačelnika – stvaranje održivih zajednica” kojom će se obilježiti 10 godina te inicijative.
Claire Roument, direktorica energetskog udruženja Energy Cities, Europske udruge gradova koja okuplja više od 1000 gradova u Europskoj uniji i pomaže lokalnim vlastima u energetskoj tranziciji, prenijet će znanja i iskustva njihovog udruženja koje okuplja preko 1000 gradova u 30 zemalja.

Klimatske promjene velik su izazov današnjem društvu, a uloga gradova i općina je ključna u unaprjeđenju i održivom razvoju zajednice. Upravo zato Inicijativa Sporazum gradonačelnika potiče mnoge gradove u Europi da sve aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena budu planski osmišljene, provedive i mjerljive.

Program konferencije obuhvatit će primjere dobre prakse iz hrvatskih gradova u provođenju mjera predviđenih Akcijskim planovima za održivi razvoj zajednice (SEAP), raspravu na temu zašto se ciljevi SEAP-a sporo ostvaruju, kako do realizacije projekata i koje su mogućnosti financiranja, te sve informacije o programu podrške – Akcelerator za razvoj projekata održivog razvoja, prvom takvom programu podrške za lokalne vlasti u Hrvatskoj.

Konferencija je namijenjena gradonačelnicima, načelnicima i njihovim suradnicima koji se bave razvojem, gospodarstvom, energetikom i okolišem te svim zainteresiranim dionicima koji žele sudjelovati u jačanju i stvaranju održive zajednice.

Konferenciju organizira Zelena energetska zadruga uz podršku europskog udruženja Energy Cities te Udruge gradova, Udruge općina, Grada Križevaca i Obnovljivih izvora energije Hrvatske.

Hrvatsko tržište energije proizvedene iz vjetroelektrana, promatrajući razdoblje od 2010. do 2016., vrlo je dinamično i u fazi razvoja. U tom razdoblju proizvodnja energije iz vjetroelektrana porasla je čak 15 puta.
Udio u ukupnoj proizvodnji električne energije povećao se sa 0,5 posto u 2010. na 9 posto u 2016., a udio u ukupnoj potrošnji sa 0,4 na 5,7 posto. Udio proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana u proizvodnji svih povlaštenih proizvođača, pak, iznosio je gotovo 60 posto u 2016. (oko 9 posto ukupne proizvodnje električne energije). Daljnji rast očekuje se zbog ulaska u sustav poticanja novih vjetroelektrana.

Brojke su to koje ukazuju na ekspanziju energije vjetra, a koje otkriva publikacija “Hrvatsko tržište energije proizvedene iz vjetroelektrana” Instituta za javne financije (siječanj 2018.), koju potpisuje tim ekonomskih stručnjaka i profesora sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta – Anto Bajo, Zvonimir Ovanin, Marko Primorac i Hrvoje Šimović, prenosi Jutarnji list.

Cilj publikacije bio je analizirati tržište vjetra i ocijeniti financijsku poziciju društava koja se bave tom, sudeći prema podacima, atraktivnim djelatnošću. Tema obnovljivih izvora i trendova na tržištu ujedno je i jedna od tema o kojoj će se raspravljati i na energetskoj konferenciji “Hrvatsko energetsko tržište u europskoj energetskoj uniji”, koja će se održati na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu 20. travnja, u organizaciji te visokoškolske ustanove i KPMG-a Croatia te u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.

U vezi s vjetroelektranama, autori publikacije pojašnjavaju da su jedan od razloga ekspanzije, naravno, visoki financijski poticaji države koje dobivaju proizvođači. Kao što je poznato, povlašteni proizvođači s Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE) sklapaju ugovor na 14 godina o otkupu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Budući da su poticajne cijene više od one po kojoj HROTE prodaje otkupljenu električnu energiju, razlika se nadoknađuje naknadom koju plaćaju krajnji kupci (od 31. kolovoza 2017. naknada iznosi 0,105 kuna po kilovatsatu).

HROTE je povlaštenim proizvođačima u 2015. isplatio više od milijardu kuna poticaja, a prosječna isplaćena cijena električne energije bila je tri puta viša od godišnjeg prosjeka cijena električne energije na najbližim burzama električne energije. U 2016., pak, ukupan je iznos poticaja porastao oko 50 posto, na 1,5 milijardi kuna. U Hrvatskoj, inače, postoje 22 povlaštena proizvođača, od čega ih je 15 s postrojenjem u pogonu, a sedam još nije. Značajni su i ukupni novoinstalirani kapaciteti koji još nisu u pogonu te čine oko 80 posto sadašnjeg kapaciteta aktivnih vjetroelektrana.

Gledajući financijsku sliku proizvođača, ona pokazuje da su im se prihodi od 2012. do 2016. utrostručili, a rasla je i dobit. Društva su prezadužena i većinu imovine (više od 80 posto) financiraju iz tuđih izvora. No, likvidna su i sposobna financirati kratkoročne obveze, a pokazatelji profitabilnosti prikazuju sposobnost da ostvare profit – prinos na uloženi kapital na razini sektora u 2016. iznosio je 18 posto, što potvrđuje da je ulaganje u vjetroelektrane izrazito profitabilan posao. “Dodamo li tome činjenicu da u strukturi financiranja prevladavaju krediti, lako je zaključiti da je taj posao za vlasnika i relativno siguran”, zaključuju autori.

Dakle, ulaganje u vjetroelektrane pokazalo se kao profitabilan i siguran posao, koncentriran i na relativno mali broj tržišnih sudionika, a poticaji koji se isplaćuju povlaštenim proizvođačima izdašni su i visoki. Imajući sve to u vidu, kao i česte deficite električne energije, ostaje pitanje zbog čega država proizvodnju energije iz vjetroelektrane dodatno ne liberalizira. “Banke su očito spremne preuzeti rizik financiranja jer su svjesne dugoročne financijske održivosti i isplativosti tih projekata. Konačno, nije jasno zašto javno poduzeće HEP nije aktivno uključeno u proizvodnju energije iz vjetroelektrana, pri čemu je cijelo vrijeme imalo obvezu otkupa električne energije povlaštenih proizvođača od HROTE-a, razmjerno tržišnom udjelu po reguliranoj otkupnoj cijeni”, pitaju se autori publikacije.

Član OIEH, Dragutin Domitrović, je 26.3.2018. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održao predavanje pod nazivom ‘Otkrivanje tople vode: zašto je geotermalna energija dobitna karta hrvatske energetike’. Predavanje je organizirala Akademija tehničkih znanosti Hrvatske povodom svoje 25. obljetnice.
Predavanju su nazočili predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske prof. dr. sc. Vladimir Andročec, glavna tajnica ATZH prof. dr. sc. Nediljka Gaurina-Međimurec, tajnica Odjela rudarstva i metalurgije prof. dr. sc. Biljana Kovačević Zelić, predstavnici znanstveno-gospodarske zajednice (HGK, EIHP, INA d.d. itd.) te brojni vrlo zainteresirani studenti RGN fakulteta.

Prema recentnim podacima, u svijetu je početkom 2018. godine ukupna instalirana snaga geotermalnih elektrana bila veća od 14 GW, od čega su u 2017. godini dodana 792 MW. Deset najvećih proizvođača geotermalne energije u svijetu su SAD, Filipini, Indonezija, Turska, Novi Zeland, Meksiko, Italija, Island, Kenija i Japan, a uz evidentan dosadašnji rast predviđa se i daljnji napredak u iskorištavanju ovog obnovljivog izvora energije.

I Hrvatska je u svom kontinentalnom dijelu bogata geotermalnim reursima i ima velik broj geotermalnih izvora o čemu svjedoče dokazi njihovog korištenja još u rimsko doba. Potencijal geotermalnih izvora u Hrvatskoj istražuje se još od 70-ih godina 20. st. Ipak, o korištenju geotermalne energije, pogotovo za proizvodnju električne i toplinske energije, kod nas se još uvijek vrlo malo govori.

Kao svjetlo na hrvatskom geotermalnom horizontu, uskoro će u pogon biti puštena prva hrvatska geotermalna elektrana, na području gdje je još prije 25 godina pronađen dragocjeni geotermalni izvor: u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara. Ovaj je izvor sa svojih 170°C jedan od najtoplijih u regiji, a za nadati se da će ovaj projekt hrvatske tvrtke GEOEN (koja je u suvlasništvu glavnog investitora, turskog MB Holdinga) biti primjer i drugim investitorima zainteresiranima za ulaganje u geotermalnu energiju. Naime, prema procjenama inozemnih stručnjaka u kontinentalnoj Hrvatskoj ima mogućnosti za izgradnju geotermalnih elektrana ukupne snage i nekoliko stotina MW.

Komparativna prednost Hrvatske, osim postojećih geotermalnih resursa, je i višedesetljetna tradicija istraživanja i proizvodnje nafte i plina, koja je stručno i tehnološki vrlo bliska iskorištavanju dubokih geotermalnih ležišta, pa su u Hrvatskoj raspoloživi svi potrebni servisi i znanja za bušenje i opremanje geotermalnih bušotina. No i bogata domaća znanja iz drugih područja potrebnih za izgradnju geotermalnih elektrana – strojarstva, građevinarstva, elektrotehnike, automatike – mogla bi u budućnosti omogućiti razvoj, domaću primjenu te izvoz originalnih tehnoloških rješenja.

Istraživanje geotermalnih resursa, bušenje bušotina i izgradnja geotermalnih elektrana investicijski su vrlo intenzivni, pa bi za poticanje takvih ulaganja trebalo razmotriti razne mogućnosti – primjerice korištenje EU fondova ili davanje povoljnih subvencioniranih kredita. Operativni troškovi geotermalnih elektrana nisu visoki pa bi se, uz takvu pomoć u početnom ulaganju, svakako mogla postići isplativost geotermalnih projekata i uz nižu otkupnu cijenu električne energije.

Jedan od važnih koraka u razvoju hrvatskih geotermalnih resursa trebala bi napraviti i nova Energetska strategija koja je u pripremi, a od koje se očekuje da će ozbiljnije kvantificirati hrvatske geotermalne potencijale. Izgradnjom geotermalnih elektrana bi se u hrvatski energetski miks dodali značajni izvori bazne obnovljive energije, a sudjelovanjem domaćih kompanija u projektiranju i izgradnji ostvarile bi se i brojne druge gospodarske koristi.