OBNOVLJIVI IZVORI

Brojke
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je da je prošle godine uložila 4,6 milijardi eura u projekte tranzicije u ‘zelenu’ ekonomiju, gotovo polovinu ukupnog iznosa i najviše otkada su 2015. pokrenuli taj program.

Banka je 2015. godine, prilikom sklapanja Pariškog sporazuma o klimi, najavila da će do 2020. godine povećati udio ulaganja u projekte ‘zelene’ tranzicije s 25 na 40 posto godišnje. U 2019. godini njihov je udio dosegnuo 46 posto od ukupno uloženih 10,1 milijardu eura, izvijestili su iz EBRD-a krajem prošlog tjedna.

Ukupni iznos ‘zelenih’ ulaganja i njihov udio u ukupnim ulaganjima najveći su otkada je EBRD 2015. pokrenuo program potpore zemljama-članicama u prijelazu na niskougljično i klimatski otporno gospodarstvo.

Banka je do sada potpisala ugovore o ulaganju u više od 1.900 ‘zelenih’ projekata ukupne vrijednosti 34 milijarde eura koji bi trebali smanjiti ugljičnu emisiju za 102 milijuna tona godišnje. Ukupno su prošle godine financirali 2,2 gigawata novih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, navodi se u priopćenju.

Zelena su ulaganja gotovo udvostručena u regiji srednje i istočne Europe a gotovo utrostručena u jugoistočnoj Europi, ističu u EBRD-u, ne navodeći brojke.

Trenutno pripremaju novu petogodišnju strategiju koju će predstaviti dioničarima na godišnjoj skupštini u svibnju. U sklopu priprema odlučili su povećati financiranje projekata u zemljama-članicama a najavljuju i novu “zelenu strategiju” s ambicioznijim klimatskim ciljevima za petogodišnje razdoblje nakon 2020.

Analiza
Sve su ambicioznije tvrtke u SAD-u u poticanju tranzicije prema zelenoj energiji, preuzimajući ciljeve Europske unije, piše The Wall Street Journal.

Tako je američki div Google prošle godine kupio električnu energiju dobivenu iz vjetra i sunca za opskrbu podatkovnih centara u Europskoj uniji, koja može opskrbiti približno pola milijuna domova, a Amazon ovih dana preuzima prvu tržišnu solarnu elektranu u Irskoj, ali i projekte obnovljivaca u drugim zemljama. Tim se primjerom vode i Facebook i Microsoft.

Takvi potrošači sklapaju dugoročne ugovore i time pomažu u preoblikovanju elektroenergetskih mreža u kojima su dugo dominirali konvencionalni oblici energije. No, izazov im je adekvatan prijenos obnovljive energije s jednog kraja Europe na drugi.

Dugoročnim ugovorima vide priliku za uštedu, a povećanje kapaciteta stvara zdravu konkurenciju fosilnim gorivima, sve to usprkos rascjepkanoj elektroenergetskoj mreži Europe i ograničenju prijenosa energije.

Analitičari se nadaju kako će takvi projekti dovesti do otvaranja 220 tisuća novih radnih mjesta i oko 750 milijardi eura investicija, piše WSJ

Racija
Add content here
 U prostorijama njemačke podružnice automobilskog koncerna Mitsubishi provedena je racija zbog sumnje u manipulacije dizelskim motorima, a pokrenut je istražni postupak i protiv centrale te kompanije u Japanu.

Pretresi su obavljeni u deset objekata na području nekoliko saveznih pokrajina. Pretraga je bila usredotočena na dokaze o uređajima koji manipuliraju motorima kako bi na ispitivanjima ispušnih plinova pokazivali bolje rezultate od stvarnih.

Istraga je provedena u objektima Mitsubishija, ali i kod dobavljača, između ostalog, i kod Continentala, jednog od najvećih njemačkih dobavljača automobilske industrije.

Prema saopćenju državnog tužilaštva, pogođeni su dizelski motori zapremnine 1,6 i 2,2 litra s oznakom euro 5 i 6. Tužilaštvo je pozvalo kupce Mitsubishija koji posjeduju modele izrađene nakon 2016. da se jave policiji.

Mitsubishi Njemačka, firma koja je uvoznik automobila te marke, u utorak je potvrdio medijske napise o pretresu, ali je odbio saopćiti detalje. Japanska kompanija već je 2016. priznala manipulacije motorima u svrhu prikazivanja lažnih rezultata na ispitivanju ispušnih plinova, ali je tada bila riječ o motorima na benzinski pogon. Skandali s manipulacijom automobilima s dizelskim motorima već godinama pogađaju njemačke automobilske kompanije, ponajprije one u sastavu koncerna Volkswagen.

Balkan Energy News
Investitori imaju rok do 16. ožujka za podnošenje zahtjeva za izgradnju fotonaponske elektrane jugozapadno od glavnog grada Tirane, snage 140 MW.

Procjena predkvalifikacija i tehničkih čimbenika trajati do 26. ožujka, a žalbe se primaju do 31. ožujka, s rokom odgovora do 6. travnja. Ugovor s pobjednikom natječaja trebao bi biti potpisan 8. svibnja, piše Balkan Energy News portal.

Albanija planira prodavati dio energije na tržištu, a proizvodnja iz druge polovice sustava u blizini Nacionalnog parka Karavasta imat će povlaštenu cijenu na 15 godina. Procijena je taj pothvat vrijedi ukupno sto milijuna eura.

Analiza
Žene predstavljaju samo 21 posto radne snage u industriji vjetra, što je ispod udjela ženske radne snage u globalnom sektoru svih obnovljivih izvora energije (32 posto) i u tradicionalnoj energetskoj industriji poput nafte i plina – 22 posto, pokazuje izvješće ‘Wind energy: A gender perspective’ koje je objavila Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA).

U analizi provedenoj u 2019., temeljenoj na anketi s više od 1400 zaposlenika, tvrtki i institucija, Europa i Sjeverna Amerika pokazuju najveći udio žena na poslovima s energijom vjetra (26 posto), uočene su nejednakosti u plaćama koje su niže u industriji vjetra (40 posto) nego u ukupnom gospodarstvu (68 posto), a analiza pokazuje i da žene posjeduju vještine, no kulturno-društvene norme često su i dalje glavne prepreke za veću prisutnost u sektoru. Veće sudjelovanje žena u industriji vjetra, ističu u IRENA-i, omogućilo bi tom brzorastućem sektoru da se usredotoči na neiskorištene ženske talente, osiguravajući da energetski sustavi budućnosti odgovaraju potrebama suvremenih društava i ne ostave nikoga iza sebe.

Žene su već dugo nedovoljno zastupljene u energetskoj industriji i sve dostupne informacije upućuju na to da muškarci premašuju broj žena na većini radnih mjesta, posebno na tehničkim i upravljačkim pozicijama. Energija se još uvijek smatra muškom domenom u kojoj kulturne i društvene norme utječu na donošenje odluka o zapošljavanju. Još prozaičnije, razlike na radnom mjestu odražavaju se u obrazovnim putevima, a rasprostranjena percepcija da energetika zahtijeva, prije svega, tehničke vještine i da je energija ‘prljav’ posao, pojačava te ustaljene obrasce. Drugi je čimbenik nedovoljne zastupljenosti žena oskudica ženskih uzora u sektoru i neadekvatna mreža za mentorstvo.

No koristi za tvrtke su opipljive i velike. Studije u mnogim sektorima gospodarstva pokazuju da je raznolikost radne snage dobra za rast, kulturu i održivost same organizacije. A uklanjanje prepreka koje odvraćaju ili sprečavaju žene da uđu u sektor vjetra (i ostanu u njemu) nudi nekoliko prednosti industriji, od privlačenja puno šireg talenta u tehničkim, poslovnim i administrativnim zanimanjima, novih i svježih ideja, do drugačijih gledišta.

Prema procjeni IRENA-e, gotovo četiri milijuna radnih mjesta stvoreno je u sektoru obnovljivih izvora energije između 2011. i 2019. Kao takva, industrija nudi različite mogućnosti i karijere, zahtijevajući pritom i različite vještine, talente i znanje. Stoga, poručuje se, industrija ima veliki izazov kako bi privukla i zadržala što više žena te im omogućila napredovanje, donosi portal OIE.hr

Gotovo 5 milijardi eura
Njemačka vlada izdvojit će 4,81 milijardu eura kako bi podržala radnike koji se bliže mirovini, a koji će izgubiti posao zbog plana da zemlja prekine koristiti smeđi ugljen do 2038. godine.

„Procjenjuje se da će trošak potpore biti najviše 4,81 milijardu eura u razdoblju od 2020. do 2043. godine”, navodi se u nacrtu zakona njemačkog ministarstva gospodarstva.

U dokumentu se dodaje da će dvije trećine iznosa pokriti savezna vlada, dok će preostalu trećinu pokriti države pogođene postupnim ukidanjem lignita. Rudari stari 58 godina i više, koji će izgubiti posao kao dio promjene politike, mogu dobiti pristup sredstvima kako bi premostili razdoblje do pet godina do umirovljenja. Također mogu imati subvencioniranu mirovinu ako njihov gubitak posla rezultira nižim isplatama.

Početkom siječnja njemačka je vlada odobrila sporazum vrijedan više milijardi eura kako bi kompenzirala troškove energetskim kompanijama i regijama koje će puno izgubiti u procesu ukidanja upotrebe ugljena. Ministar financija Olaf Scholz rekao je da će operatorima termoelektrana na ugljen biti dodijeljeno ukupno 4,35 milijarde eura kompenzacija za postupno napuštanje ugljena.

Uz naknadu za prerano zatvaranje tvornica energetskih kompanija, regije zahvaćene tim industrijskim promjenama trebaju dobiti 40 milijardi eura državnih sredstava za udaljavanje svojih lokalnih gospodarstva od ovisnosti o ugljenu.

Analiza
Ekonomski institut Zagreb (EIZG) objavio je novi broj publikacije Sektorske analize: Energetika, obnovljivi izvori energije, autorice Biljane Kulišić (Energetski institut Hrvoje Požar) i Ivane Rašić (EIZG), i donosi analizu stanja i kretanja u sektoru. 

Danas donosimo dio analize posvećen trgovačkim društvima

“Prema podacima Poslovne Hrvatske u 2018. godini je u djelatnosti „Vađenje sirove nafte i prirodnog plina“ bilo aktivno 15 poslovnih subjekata, dok je u djelatnosti „Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija“ bilo aktivno njih 877. Unutar djelatnosti vađenja nafte i prirodnog plina najveći je poslovni subjekt 2018. godine bila INA d.d. koja je s ostvarenim ukupnim prihodima u visini od 21,92 milijarde kuna u 2018. godini ostvarila 98,7 posto ukupnih prihoda te djelatnosti.

Značajan dio njenog poslovanja vezan je uz poslove s Vladom Republike Hrvatske, njenim ministarstvima i agencijama. INA d.d. tako ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te prodaji plina i naftnih proizvoda. Prema podacima Poslovne Hrvatske INA d.d. je u 2018. godini ostvarila ukupne prihode u visini od 21,92 milijarde kuna i bruto dobit od 1,66 milijardi kuna.

U odnosu na 2017. godinu ukupni prihodi povećani su za 19,6 posto, dok se dobit smanjila za 6,5 posto. Promotri li se struktura ukupnih prihoda, vidljivo je da najveći dio čine prihodi od prodaje koji su u 2018. godini iznosili 21,07 milijardi te činili 96,1 posto ukupnih prihoda. Na međugodišnjoj razini oni bilježe rast od 19,8 posto. Istovremeno troškovi sirovina, materijala i energije bilježe rast od 34 posto, i to uslijed porasta cijena nafte i više razine prerade.

Detaljniji uvid u stanje i dinamiku kretanja u djelatnosti „Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija“ osigurava analiza financijskih pokazatelja deset vodećih trgovačkih društava. Osnovna obilježja poslovanja vodećih trgovačkih društava u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije tijekom 2018. godine su povećanje prihoda te smanjenje zaposlenosti i dobiti.

Ukupni su prihodi deset vodećih trgovačkih društava ove djelatnosti u 2018. godini iznosili 33,3 milijarde kuna i bili za 1,2 posto veći nego 2017. godine. Broj zaposlenih se na razini deset vodećih društava ove djelatnosti smanjio za 7,7 posto, i to s 11.439 zaposlenih u 2017. godini na 10.555 zaposlenih osoba u 2018. godini. Iako je deset vodećih trgovačkih društava kumulativno u 2018. godini zabilježilo pozitivno poslovanje (1,9 milijardi kuna dobiti), dobit i bruto marža značajno su se smanjili u usporedbi s prethodnom godinom. Iskazana dobit bila je manja za 25,3 posto, dok je bruto marža bila manja za 26,2 posto.

Takvom je kretanju ponajprije doprinijelo negativno poslovanje društva HEP-Toplinarstvo d.o.o. i društva Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. HEP-Toplinarstvo d.o.o. je 2018. godinu zaključilo s gubitkom od 39,4 milijuna kuna, dok je Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. ostvarila gubitak u visini od 13,2 milijuna kuna. Preostalih osam vodećih društava djelatnosti „Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija“ 2018. godinu zaključilo je s pozitivnim poslovnim rezultatom. Povećanje prihoda praćeno smanjenjem zaposlenosti rezultiralo je povećanjem proizvodnosti rada od 9,7 posto.

Vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti za deset vodećih društava djelatnosti opskrbe električnom  energijom, plinom, parom i klimatizacije niža od 1,5 (1,33) ukazuje da su ona u 2018. godini imala određenih poteškoća u održavanju likvidnosti. Ipak, u odnosu na prethodnu godinu likvidnost je povećana za 8,1 posto. Koeficijent zaduženosti vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije u visini od 0,46 u 2018. godini ukazuje na relativno nisku zaduženost društava. Ujedno je njegova vrijednost bila za 4,1 posto niža nego godinu dana ranije.

Od deset najvećih trgovačkih društava u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije, u stopostotnom privatnom vlasništvu su svega dva društva, i to Prvo plinarsko društvo d.o.o. koje je u domaćem vlasništvu te GEN-I Hrvatska d.o.o. koje je u stranom vlasništvu. Preostalih osam društava su u stopostotnom državnom vlasništvu. Tu se pored društva HOPS d.o.o.3 i društva Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. nalazi HEP d.d. kao vladajuće društvo HEP grupe, te pet društava u stopostotnom vlasništvu HEP-a d.d.: HEP-Proizvodnja d.o.o., HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., HEP ELEKTRA d.o.o., HEP-Opskrba d.o.o. i HEP-Toplinarstvo d.o.o”, stoji u analizi.

Analiza
Ekonomski institut Zagreb (EIZG) objavio je novi broj publikacije Sektorske analize: Energetika, obnovljivi izvori energije, autorice Biljane Kulišić (Energetski institut Hrvoje Požar) i Ivane Rašić (EIZG), i donosi analizu stanja i kretanja u sektoru. S 2020. godinom, podsjećaju autorice, završava desetogodišnje razdoblje za ispunjenje obvezujućih zajedničkih i nacionalnih ciljeva iz politike smanjenja emisija stakleničkih plinova iz energetskog sektora, a koji već imaju definirani nastavak do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu (udio energije iz obnovljivih izvora na 32 posto do 2030. godine, s mogućnošću dodatnog povećanja tog udjela kroz reviziju predviđenu u 2023. godini).

Hrvatska je postvila ambicioznije ciljeve od onih na razini EU (36,4 posto) i očekuje je dinamično desetljeće. A uskoro i model tržišne premije. On će zamijeniti poticajni sustav koji je prestao vrijediti za nove projekte krajem 2015. godine i potaknuti daljni razvoj sektora obnovljivih izvora energije (OIE). Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji još je 2016. godine predvidio natječajni model s tržišnom premijom za OIE po kojem Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) objavljuje natječaj i predviđenu referentu cijenu za pojedinu OIE tehnologiju (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i HROTE zaduženi su za pripremu i izračun referentnih cijena za pojedine tehnologije). Projekti koji zadovoljavaju uvjete prijavljuju se na taj natječaj s cijenama istim ili nižim od referentnih, a pobjeđuje onaj projekt koji ponudi najnižu cijenu otkupa električne energije proizvedene iz OIE. Volumen natječaja je uvijek manji od volumena projekata koji su u tom trenutku spremni za natječaj, a projekti koji se izgrade po ovom modelu snosit će sve rizike koje nosi tržište te imati obvezu dostavljati planove proizvodnje kao i svi drugi proizvođači na tržištu. Premijski model donosi javno i transparentno nadmetanje.

Posljednje izvješće Eurostata navodi da je 2017. godine OIE imali udio od 17,5 posto energije potrošene u EU, što je značajan porast u usporedbi s 2004. godinom kada je taj udio iznosio 8,53 posto. Ukupno 11 od 28 zemalja članica već je u 2017. godini ostvarilo ispunjenje cilja: Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Hrvatska, Italija, Litva, Mađarska, Rumunjska i Švedska. Najveće udjele energije iz obnovljivih izvora imaju Švedska (54,5 posto), Finska (41 posto), Latvija (39 posto), Danska (35,8 posto) i Austrija (32,6 posto). S druge strane, najmanje udjele OIE imaju Luksemburg (6,4 posto), Nizozemska (6,6 posto) i Malta (7,2 posto).

U 2017. godini, pokazuje analiza, Hrvatska je imala 27,3 posto energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji, od čega je udio električne energije iznosio 46,4 posto, a grijanja i hlađenja 36,6 posto. U 2018. godini ostvaren je porast udjela za 0,7 postotnih bodova koji se može pripisati porastu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i porastu korištenja energije iz obnovljivih izvora u prometu. Udio energije iz obnovljivih izvora u prometu u bruto finalnoj potrošnji energije iznosio je 1,2 posto u 2017. godini.

Prema podacima za 2017. godinu, stoji dalje u analizi, u Hrvatskoj su u strukturi proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora najveći udio od 77,3 posto imale vodne snage koje uključuju i proizvodnju električne energije iz velikih hidroelektrana. Zatim slijedi energija iz vjetra s 14,5 posto udjela te energija iz biomase sa 7,35 posto kao treći pojedinačni najznačajniji izvor električne energije iz obnovljivih izvora. Električna energija iz krutih biogoriva (poglavito drvna sječka i drvni ostatak) činila je 3,4 posto ukupne proizvodnje iz OIE, dok je električna energija iz bioplina prikazana zbirno s ostalim OIE sudjelovala s 3,9 posto.

U odnosu na 2017. godinu svi izvori električne energije iz obnovljivih izvora bilježe porast u 2018. godini, s izuzećem energije iz Sunca čija se proizvodnja smanjila za 4,83 postotna boda. Zbog dobre hidrologije u 2018. godini, proizvodnja hidroenergije na međugodišnjoj je razini porasla najviše u realnim brojevima (13,7 ktoe2), ali u apsolutnom iznosu za samo 2,31 postotna boda. Nova postrojenja proizvodnje električne energije iz krutih biogoriva povećala su u 2018. godini proizvodnju za 45,07 postotnih bodova, a iz plinovitih biogoriva za 15,24 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodnja električne energije iz vjetra porasla je za 9,53 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.

Od početka uspostave sustava poticanja proizvodnje električne energije iz OIE i kogeneracije u Hrvatskoj (srpanj 2007. godine) do kraja 2018. godine sklopljeno je 1.378 ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja na OIE ukupne instalirane snage 956,5 MW.

U 2018. godini je proizvedeno 2.482 GWh električne energije iz OIE u 1.335 postrojenja u sustavu poticanja s ukupnom instaliranom snagom od 829 MW. Od 2015. do 2018. godine zabilježena je prosječna godišnja stopa rasta broja postrojenja od pet posto, dok je u razdoblju od 2007. do 2014. godine ta stopa iznosila u prosjeku 204 posto godišnje, a odnosila se većinom na male sunčane elektrane. U 2018. godini broj postrojenja je porastao za dva posto u odnosu na 2017. godinu. Do studenog 2019. godine u sustavu poticanja je bilo 1.344 postrojenja, što je međugodišnji porast od jedan posto.

U odnosu na 2017. godinu, 2018. godine je proizvodnja električne energije iz OIE ostvarila porast od 10 posto, dok je instalirana snaga postrojenja povećana za osam posto. Preliminarni podaci o instaliranoj snazi i proizvodnji električne energije iz OIE (do studenog 2019. godine) ukazuju na nastavak trenda i godišnji porast u instaliranoj snazi od tri posto, a u proizvodnji od 10 posto.

U strukturi elektrana na OIE u sustavu poticaja u 2019. (studeni), najveću proizvodnju električne energije ostvaruju vjetroelektrane sa 67 posto, slijede ih elektrane na bioplin sa 17 posto i elektrane na krutu biomasu s 12 posto. Sličnu raspodjelu, navode autorice, imaju i kod ostvarene proizvodnje električne energije iz OIE do studenog 2019. godine: vjetroelektrane 75 posto, elektrane na biomasu 10 posto, sunčane elektrane sedam posto, a elektrane na bioplin šest posto. Od 2019. godine, podsjeća se u Sektorskoj analizi, prvi put se bilježi proizvodnja električne energije iz geotermalnog izvora (geotermalna elektrana Velika 1 u Cigleni kod Bjelovara).

U 2018. godini, u isplati poticaja na proizvedenu električnu energiju iz OIE prema tehnologiji najveći su porast od 57 posto ostvarile elektrane na biomasu. Hidroelektrane su povećale iznos isplaćenog poticaja za 37 posto, vjetroelektrane za 16 posto, a elektrane na bioplin za 14 posto. Sunčane elektrane su ostvarile godišnji pad u isplaćenim poticajima od sedam posto.

Izvor: https://www.eizg.hr/userdocsimages/publikacije/serijske-publikacije/sektorske-analize/SA-Energetika-2019.pdf

 

WEF
Jubilarni 50. godišnji samit Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), koji počinje u ponedjeljak u Davosu, i ove će godine okupiti pripadnike svjetske političke i gospodarske elite koji će u idiličnom alpskom okruženju imati priliku razmijeniti mišljenja o najaktualnijim globalnim izazovima.

Uz neke od najmoćnijih čelnika svijeta, među kojima su američki predsjednik Donald Trump i njemačka kancelarka Angela Merkel, na petodnevnom samitu koji se od 1971. svake godine održava u tom selu u švicarskim Alpama sudjelovat će i hrvatski premijer Andrej Plenković. Kako je najavljeno, Plenković će u utorak i srijedu u Davosu sudjelovati u tri rasprave, a također bi trebao održati niz bilateralnih sastanaka s uglednim svjetskim državnicima i gospodarstvenicima.

Očekuje se da će sudionici najpoznatijeg foruma svjetske elite, koji se ove godine u švicarskom zimovalištu održava od 20. do 24. siječnja, voditi rasprave o nizu tema, među kojima su klimatske promjene, usporavanje globalnog rasta, trgovinski ratovi, te sukobi i napetosti na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i u istočnoj Aziji, piše WEF..

U ponedjeljak će WEF biti formalno otvoren govorima utemeljitelja foruma Klausa Schwaba i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, te prigodnim koncertom povodom 250. obljetnice rođenja Ludwiga von Beethovena. Radni dio samita počinje u utorak kada se, između ostaloga, očekuje govor američkog predsjednika Trumpa.

Kako se globalna moć više ne mjeri samo vojnom ili gospodarskom snagom već jednako tako i utjecajem na društvenim medijima, ton sastanka mogla bi odrediti još jedna slavna sudionica, 17-godišnja švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg. U otvorenom pismu objavljenom uoči Svjetskog gospodarskog foruma, Thunberg i skupina mladih aktivista za klimu zatražili su hitnu globalnu obustavu subvencioniranja i ulaganja vezanih uz fosilna goriva. “U slučaju nužde, potrebno je iskoračiti iz zone ugode i donositi odluke koje ne moraju biti osobito ugodne”, stoji u njihovom otvorenom pismu objavljenom u britanskom Guardianu.

Svjetskom gospodarskom forumu često se predbacuje da proizvodi puno buke, ali malo konkretnih rezultata. Dok globalna mladež zahtijeva aktivno suočavanje s klimatskim promjenama i drugim gorućim problemima, organizatori godišnjega samita u Davosu njegov 50. rođendan planiraju proslaviti s opipljivim rezultatima.

Utemeljitelj WEF-a, 81-godišnji Schwab, koji svake godine na svoj forum poziva svjetsku političku, gospodarsku i intelektualnu elitu, ne samo da je drugu godinu za redom pozvao Thunberg u Davos, već je i sam preuzeo dio njezine retorike. Na konferenciji za tisak prošli tjedan podsjetio je novinare da se svijet nalazi u “izvanrednom stanju”. “Ne želimo dosegnuti kritičnu točku po pitanju klimatskih promjena”, rekao je tom prilikom Schwab. “Ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe neprijateljski svijet koji postaje sve neprikladniji za život – samo se prisjetite požara koji divljaju Australijom”, upozorio je Schwab, prenosi Reuters.

U fokusu radnog dijela samita, od utorka do petka, bit će i druge goruće teme, među kojima usporavanje globalnog gospodarskog rasta, trgovinski ratovi, geopolitičke napetosti u Istočnoj Aziji i bliskoistočne žarišne točke, stoji na stranici WEF-a.

Popis sudionika uključuje čelnike država i vlada iz Jordana, Palestine, Iraka, Afganistana i Pakistana, ali uz jednu upečatljivu odsutnost: svoju nazočnost na jubilarnom 50. sastanku u Davosu otkazao je iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Javad Zarif. To znači da islamska regionalna sila uključena u rastući nuklearni sraz sa svjetskim silama i različite bliskoistočne krize neće imati svojega predstavnika na ovogodišnjem WEF-u.

Svjetski gospodarski forum ponosan je na svoju sad već 50-godišnju ulogu njegovatelja diplomatskih rješenja, među kojima je i govor ministra vanjskih poslova Zapadne Njemačke Hansa-Dietricha Genschera 1987., koji je smatran presudnim za okončanje Hladnoga rata, prenosi agencija dpa. Godinu dana kasnije, sastanci turskih i grčkih čelnika u Davosu pridonijeli su sprječavanju rata između dvaju sredozemnih rivala.

Povrh toga, godišnji samit svjetske elite u Švicarskoj pridonio je rađanju nekoliko međunarodnih inicijativa, kao što je skupina G20 vodećih razvijenih i gospodarstava u razvoju. Globalni savez za cjepiva (GAVI) i Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije (GFATM) također su inicirani u Davosu. Bez obzira na ta postignuća, kritičari Davos smatraju mjestom na kojemu se svjetske elite igraju velikim novim idejama, ali bez konkretnih rezultata. Schwab ulaže velike napore kako bi dokazao suprotno.

Program ovogodišnjega sastanka organiziran je oko koncepta “dioničkog kapitalizma” prema kojemu treba uzeti u obzir interese svih dionika, odnosno čimbenika i interesnih skupina, za razliku od “dioničarskog kapitalizma” u kojemu se tvrtkama upravlja samo na temelju interesa vlasnika dionica. Schwab već duže vrijeme promovira tu ideju kao način da se tvrtke natjera da se odgovorno ponašaju prema društvu i okolišu, a ne samo prema dioničarima.

Uz to, najavio je da će na samitu biti pokrenuta globalna inicijativa u sklopu koje će tijekom sljedećeg desetljeća milijarda ljudi biti osposobljena za suočavanje s digitalizacijom posredovanim promjenama na radnom mjestu, kao i novi plan sadnje tisuću milijarda stabala do 2030.

Dozvole
Vlada FBiH je Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dala prethodne suglasnosti u postupku izdavanja energetske dozvole za četiri vjetroelektrane.

Dozvolu su dobile tvrtke VE Gradina iz Tomislavgrada za izgradnju prve faze vjetroelektrane Gradina, Relax iz Posušja za izgradnju VE Oštrc, Tomkup iz Tomislavgrada za izgradnju VE Baljci i Kamen-Dent iz Mostara za izgradnju VE Pakline 2.

Mesihovina, prva vjetroleketrana u BiH i jedna od najvećih vjetroelektrana u jugoistočnoj Europi, puštena je u rad u ožujku 2018. godine, a kasnije su otvorene i druge elektrane na vjetar. No nije u BiH sve išlo glatko. Tako je vlada RS u ožujku 2019. raskinula koncesijski ugovor o izgradnji vjetroparka Trusina u Nevesinju s kompanijom Eol prvi, u koji je bilo najavljeno ulaganje od oko 76 mil. eura. Milan Baštinac, pomoćnik ministra za elektroenergetiku RS, rekao je da je ugovor raskinut jer investitor godinama nije dostavio bankarsko jamstvo.