OBNOVLJIVI IZVORI

Izvještaj

Europa je uložila 43 milijarde eura u nove vjetroelektrane u 2020. godini, što je drugi najveći godišnji iznos zabilježen, 70 posto viši u odnosu na 2019. godinu, otkriva novi izvještaj udruženja WindEurope ‘Financing and investment trends 2020’. Ulaganja se odnose na 20 GW novih kapaciteta koji će se graditi u narednim godinama, od čega 13 GW u EU. Detaljnije, čak 16,5 milijardi eura odnosilo se na onshore vjetar, pokrivajući novih 13 GW novih kapaciteta, a 26,3 milijardi eura za offshore vjetar, pokrivajući 7 GW novog kapaciteta.

No, to je puno manje od onoga što Europa treba za postizanje svojih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine. EU treba graditi 27 GW nove energije vjetra godišnje kako bi postigla svoj novi cilj smanjenja emisije od 55 posto. Glavni problem je spora stopa izdavanja dozvola za nove vjetroelektrane. Novac je vani, ali nema dovoljno novih projekata, upozoravaju u udruženju WindEurope.

Velika Britanija je od 43 milijarde eura uložila 13 milijardi eura, slijedi je Nizozemska s osam milijardi eura, Francuska (6,5 milijardi eura) i Njemačka (4,3 milijarde eura). Njemačka i Francuska najviše su uložile u onshore vjetar. Francuska je također financirala svoju drugu i treću vjetroelektranu na moru. Turska je bila peti najveći investitor s 1,6 milijardi eura, Poljska šesti s 1,6 milijardi eura. Veliki projekti pojačali su brojke vjetroelekrana na moru, uključujući Dogger banku u Velikoj Britaniji koja će biti najveća europska vjetroelektrana po završetku i Hollandse Kust Zuid u Nizozemskoj.

“Energija vjetra i dalje je atraktivna investicija unatoč pandemiji. S obzirom na to da su uspostavljeni pravi mehanizmi stabilizacije prihoda, na raspolaganju je dovoljno kapitala za financiranje vjetra. To potvrđuje da je energija vjetra u savršenom položaju za potporu europskom gospodarskom oporavku od Covida. Svaka nova turbina generira 10 milijuna eura gospodarske aktivnosti u Europi. A proširenje energije vjetra predviđeno nacionalnim energetskim i klimatskim planovima može stvoriti 150 000 novih radnih mjesta do 2030.“, kaže Giles Dickson, izvršni direktor WindEuropea.

U udruženju upozoravaju da dozvole ostaju glavno usko grlo. Pravila i postupci za izdavanje dozvola su previše složeni, što odgađa projekte i povećava troškove. Također napominju da nema dovoljno osoblja za obradu postojećih zahtjeva, a kamoli veće količine potrebne za naše klimatske i energetske ciljeve. Većina država članica ne poštuje rokove za izdavanje dozvola utvrđene EU direktivom o obnovljivoj energiji.

„Europa želi više energije vjetra kako bi ispunila svoje klimatske i energetske ciljeve. Tehnologija je dostupna, a dostupan je i novac. No, nedostaju ispravne politike. Vlade trebaju pojednostaviti svoje dozvole i osigurati da dovoljan broj ljudi koji će obrađivati ​​zahtjeve za dozvole. U suprotnom nema smisla imati veću metu obnovljivih izvora energije “, napominje Dickson.

Važan trend koji navode u WindEuropeu je i sve veća uloga korporativnih ugovora o kupnji energije iz obnovljivih izvora (cPPA) u potpori financiranju vjetroelektrana. Korporativni i industrijski potrošači energije sve su više željni opskrbe izravno iz vjetroelektrana. PPA-ovi osiguravaju stabilne dugoročne prihode, a isto se odnosi na Ugovori o razlikama (CfD) koje vlade sve češće nude na svojim aukcijama energije vjetra. Kao mehanizmi stabilizacije prihoda, CfD-ovi smanjuju troškove financiranja, a time i ukupne troškove energije vjetra, donosi portal OIE.

Novi Teslin izazivač

Prva poveznica za većinu ljudi kada im spomenete imena kompanija poput Applea, Xiaomija i Huaweija bit će – pametni telefoni. No sve ove kompanije razmišljaju dugoročno i o drugim tržištima na kojima mogu iskoristiti svoje tehnološko znanje i ekspertizu. Jedno od tih tržišta je i ono koje je sve donedavno bilo nezamislivo za klasične tehnološke ili mobilne kompanije – automobilsko tržište.

No kaže se kako su moderni automobili, po tehnologiji koju koriste, više gadgeti, nego klasična vozila pa je jasno zašto na tom tržištu svoju priliku vide i spomenute kompanije. O Appleovim planovima, iako nisu službeni, zna se puno toga zahvaljujući brojnim glasinama koje kruže mrežom, Xiaomi je najavio kako će tijekom sljedećeg desetljeća investirati 10 milijardi dolara u razvoj električnih vozila, a sada su slične planove najavili iz Huaweija.

Kineska kompanija tako namjerava uložiti milijardu dolara u razvoj autonomne tehnologije i električnih automobila, a prilikom ove najave dotakli su se i Tesle. Naime, trenutačni CEO kompanije Eric Xu za Bloomberg rekao je kako mu se ekipa koja razvija autonomnu tehnologiju u Huaweiju pohvalila da njihovi automobili već sada mogu voziti tisuću km bez ljudske intervencije: To je mnogo bolje od Tesle, bocnuo je Muska.

Plan tehnološkog diva kojeg je na pragu najvećeg uspona nokautirao Trump jest da na početku surađuju s tri kineska proizvođača automobila na razvoju samovozećih automobila. Čak i ako se automobili budu prodavali samo na kineskom tržištu, imaju veliki potencijal jer Xu kaže kako se u toj zemlji godišnje proda 30 milijuna novih vozila. Ta će brojka rasti i dalje, pri čemu će se naročito povećati potražnja za električnim vozilima koja će, s padom cijene i daljnjim razvojem infrastrukture biti sve zanimljivija kupcima, piše Zimo

Stanje u Hrvatskoj

S ukupno 10.519 vozila hrvatsko tržište novih automobila je 2021. nešto bolje u usporedbi s prvim kvartalom 2020. kad ih je bilo 10.029.

U istom razdoblju imali smo 152 električna automobila što bi bio napredak u odnosu na 2020. ako bi se ova prodaja održala do kraja godine. Pri tome je ožujak sa 71 registracijom bio uvjerljivo najbolji do sad.

Pomalo iznenađujuće na vrhu je Tesla model 3 koji u prva dva mjeseca imao samo jednu registraciju, a onda čak 31 u ožujku. Očito su se tek sad stigle narudžbe od prošlogodišnjih poticaja, a ostaje za vidjeti je li ovo sve ili ne.

Ostali su rasli polaganim ritmom pa je Škoda CITIGOe iV sada na drugom mjestu, a slijedi Renault Twingo Electric, itd.

Dobili smo i neke nove modele kao što je Volkswagen ID.4, Škoda Enyaq, Citroën ë-C4, Fiat 500e kao i gospodarski Opel Vivaro-e.

Treba istaknuti i 1467 hibrida što je oko 14% tržišnog udjela, ali tu ima jako puno mild hibrida koji nisu hibridi u pravom smislu riječi, a broj full i plug-in hibrida je negdje oko polovice ukupnog broja.

Poručio čelnik savjetničke skupine

Europska unija mora se oduprijeti političkom pritisku da razvodni propise o zelenom financiranju, ističe čelnik savjetodavne skupine, poručujući da su znanstveni kriteriji važniji od političkog kompromisa. EU mora do 21. travnja objaviti prvi dio “zelene taksonomije”, popisa gospodarskih aktivnosti koje će od iduće godine nositi ‘zelenu’ oznaku.

Rad na popisu zaglibio je u lobiranju i svađama država EU-a oko toga trebaju li oznaku ekološke prihvatljivosti dobiti prirodni plin, bioenergija i drvna građa.

Europska komisija ne bi smjela žrtvovati znanstvene dokaze na oltaru političkog kompromisa, poručio je u pismu upućenom Bruxellesu krajem prošlog tjedna čelnik savjetodavne skupine koja prati proces izrade liste Nathan Fabian.

“Odstupanje od ekološki prihvatljivih parametara u taksonomiji širenjem njezina postojećeg okvira izvan striktno znanstvenih granica stvara značajne rizike za njezinu deklariranu svrhu i za kredibilnost cijelog projekta”, stoji u pismu, koje je potpisao Nathan Fabian.

Fabian predsjeda savjetodavnom “platformom” 57 članova i 10 promatrača.

Čini se da je Komisija pri izradi nacrta “uglavnom” zanemarila savjete stručnjaka, primjećuje on u pismu.

Stručnjaci su savjetovali da propisi zrcale znanstvene dokaze da gospodarska aktivnost koju se ulagači spremaju financirati nastoji izbjeći najteže posljedice po klimu.

Prijedlog EK potaknuo je devet savjetnika da zaprijete povlačenjem iz stručnog tijela.

Čini se da se politički pregovori o taksonomiji “udaljavaju” od znanstveno utemeljenih dokaza, stvarajući rizik da taksonomija neće ispuniti svoju prvotnu svrhu, upozorio je čelnik grupe.

“Njezin je cilj definirati znanstveno utemeljene kriterije koje će tržište koristiti kako i kada to bude smatralo potrebnim. Ta je izvorna svrha dovedena u pitanje, bilo nesporazumom bilo namjerom “, rekao je.

Taksonomija neće blokirati financiranje aktivnosti koje nemaju zelenu oznaku, ali će ekološki održive aktivnosti učiniti vidljivijima za investitore, objašnjava Reuters.

Prema Bloombergu

Rimac Automobili proizvodit će najviše 100 vozila godišnje. Nakon što je njegova tvrtka objavila detaljne planove za novi kampus, a koji će uključivati i prvu tvornicu automobila u Hrvatskoj, Mate Rimac u razgovoru za Bloomberg izjavio je da će njegov fokus u tom segmentu ostati na malim serijama.

Bloomberg piše da Rimac navodi da će se automobili s njegovim imenom uvijek prodavati u maloj količini – manje od 100 jedinica godišnje – kako bi se izbjeglo nadmetanje s proizvođačima koji su kupci njegove tvrtke.

Naime, Rimac Automobilima temeljno poslovanje nije proizvodnja električnih vozila već razvoj i proizvodnja komponenti za električna vozila. Tehnologija Rimčeve tvrtke tako se ugrađuje u modele Aston Martin Valkyriu i Koenigsegg Regeru.

Usto, najveći partner Rimac Automobila, Volkswagen već duže vremena preko hrvatske tvrtke želi konsolidirati Bugatti. Nakon što je Rimac odbio mogućnost da većinsko vlasništvo u Rimac Automobilima prebaci na Volkswagen, odnosno Porsche, u zamjenu za Bugatti, Nijemci su predstavili novi plan.

Bloomberg podsjeća da je u ožujku Herbert Diess, izvršni direktor Volkswagena predložio da Porsche uđe u joint-venture s Rimcem i tako preuzme Bugatti.

Volkswagen je toliko zainteresiran za to da nudi Rimcu većinski udio u novoj tvrtki. Dakle, Volkswagen, odnosno Porsche de facto bi se odrekao večeg dijela vlasništva nad Bugattijem samo da poznatog francuskog proizvođača jurilica s motorom na unutarnje izgaranje preuzme i modernizira najuspješniji europski proizvođač tehnologije za električna vozila.

Rimac se pri tome našao u nezahvalnoj poziciji, jer je Porsche ujedno, nakon Rimca, pojedinačno najveći suvlasnik Rimac Automobila i tvrtka koja mu je tržišnu valuaciju podigla na status tik do 1 milijarde dolara, odnosno statusa jednoroga.

Bloomberg donosi i da, iako je Mate Rimac, već jednom upozorio da nije sklon izlasku na burzu preko SPAC-a, da o tome ipak, barem teoretski, promišlja. Ne bi mi bio dobar osjećaj, da dok svi skupljaju hrpe novca na taj način i možda nemaju toliko stvari za pokazati, supstance, kao mi, da mi ostanemo iza njih bez kapitala, tako da naravno, provjeravamo tu mogućnost – kaže Mate Rimac.

SPAC je poseban način izlaska na burzu, gdje se stvara kompanija koja ima obvezu preuzeti neku drugu kompaniju i de facto kroz sebe prodaje dionice te druge kompanije. Rimac je Bloombergu izjavio da ima visoko mišljenje o tvrtkama poput Ricid Automotive, koju podržavaju Lucid i Amazon.com, ali i da je sumnjičav koliko SPAC mogu koristiti drugi startupi za elektromobilnost.

Krajem prošle godine Rimac je u izjavi za Financial Times izjavio da bi učestalo korištenje SPAC-ova moglo naštetiti dugoročnim izgledima industrije u kojoj posluje. Menadžeri takvih specijaliziranih tvrtki (SPAC) ne snose istu odgovornost za potencijalne izglede za rast kompanije kao menadžeri koji skupljaju novac inicijalnom javnom ponudom (IPO) na tržištima dionica, što potiče bojazni od stvaranja balona – naveo je tom prilikom Mate Rimac.

Objasnio je da se danas može nabaviti jako puno novca za kompanije koje nemaju nikakav proizvod i da ga to plaši. Kad mi uvrstimo dionice u burzovnu kotaciju, želim pokazati brojke, želim da se dionicama trguje na temelju činjenica a ne nabrijavanja. Nadam se da će SPAC-ovi biti uspješni. Mnogi od njih neće. Nadam se da neće previše naštetiti sektoru – kazao je tada Financial Timesu Rimac.

Sada za Bloomberg ističe da se niti jedna druga tvrtka u području elektromobilnosti ne može pohvaliti da već pet godina stvara profit. U 2019. imao je prihod od 23 milijuna eura i dobit od 1,4 milijuna eura.

Za 2020. u Rimac Automobilima ističu da su ostvarili snažan rast i da očekuju još jače širenje u ovoj godini. No, rezultat za 2020. još nisu revidirani pa nisu ni javni.

Zbog kapitala za rast i činjenice da mu putem SPAC-ova konkurencija lako dolazi do kapitala, Bloomberg navodi da Rimac ipak ne može zanemariti takav način izlaska na burzu. Djevojka za koju se svi žele oženiti – to smo trenutno mi za SPAC-ove. Svi nas zovu jer imamo ovu jedinstvenu priču i vrijednu ponudu. Razgovaramo, provjeravamo sve mogućnosti i vidjet ćemo kasnije ove godine – zaključuje Rimac.

Anketa među potrošačima

Europski i američki kupci sve su skloniji kupnji električnog automobila, ali ih i dalje najviše u tome sputava njegova cijena, pokazalo je istraživanje, ističući potrebu za državnim subvencijama u zelenoj tranziciji. Udio kupaca koji razmišljaju o kupnji potpuno električnih vozila značajno je porastao, pokazala je godišnja anketa tvrtke OC&C Strategy Consultants, koju je Reuters dobio na uvid.

U razdoblju od prosinca do siječnja tvrtka je provela istraživanje među više od 7.500 potrošača na globalnoj razini.

OC&C nije primio vanjska sredstva za financiranje istraživanja, ističe glavna autorica istraživanja Felicity Latcham.

Zaokret u stajalištu kupaca vremenski se podudara s ključnim razdobljem za autoindustriju, koja lansira sve više električnih modela kako bi ispunila strože zahtjeve o emisiji ugljičnog dioksida i sustigla američkog proizvođača Teslu, dominantnu tvrtku na tržištu e-vozila.

U Velikoj Britaniji, Francuskoj i Italiji, više od polovine ispitanika razmišlja o tome da njihov idući automobil bude na električni pogon. Slično se izjasnila gotovo polovina ispitanika u Njemačkoj i SAD-u, pokazalo je istraživanje.

Njihov je udio znatno porastao na prošlu godinu, posebice u Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje je udio građana voljnih kupiti e-automobil poskočio za 81 odnosno 61 posto.

Potrošače međutim i dalje brine cijena tih automobila, koji su obično skuplji od istih modela uz pogon motora s unutarnjim sagorijevanjem, primjećuje Reuters.

Ponuda i infrastruktura za punjenje brinu ih manje nego prije godinu dana, pokazala je anketa, a najveća im je prepreka i dalje ukupan trošak nabave.

Među onima koji će ga vjerojatno kupiti, njih 69 posto reklo je da je spremno za vozilo na elekrični pogon izdvojiti najviše 500 dolara više nego za benzinca, pokazalo je istraživanje.

Takav scenarij, međutim, nije moguć bez državnih subvencija, primjećuje Reuters.

Veću prodaju e-vozila bilježe zemlje koje su osigurale poticaje za kupnju, a europske zemlje uvele su nekoliko izdašnih programa poticaja.

Nova američka vlada predsjednika Joea Bidena u planu ulaganja u infrastrukturu naglasak je stavila na povećanje broja e-vozila u prometu, najavljujući 100 milijardi dolara za dodatne rabate pri kupnji e-vozila i 15 milijardi dolara za izgradnju 500 tisuća novih stanica za punjenje.

Novi Zeland

Novi Zeland namjerava postati prva zemlja sa zakonom koji će od banaka, osiguravatelja i investicijskih menadžera zahtijevati da izvješćuju o utjecaju njihovih ulaganja na klimatske promjene, rekao je u utorak ministar za klimatske promjene James Shaw.

Sve banke s ukupnom imovinom većom od milijarde novozelandskih dolara (700 milijuna američkih dolara), osiguravatelji s ukupnom imovinom u upravljanju većom od jedne milijarde novozelandskih dolara i svi izdavatelji koji kotiraju na burzi morat će objaviti te podatke.

“Jednostavno ne možemo doći do neto nula emisija ugljika do 2050. ako financijski sektor ne zna kakav utjecaj imaju njihova ulaganja na klimu”, rekao je Shaw.

“Ovaj će zakon unijeti klimatske rizike i otpornost u srce financijskog i poslovnog odlučivanja”, dodao je.

Prijedlog zakona koji je predstavljen u parlamentu, a očekuje se da će prvo čitanje proći ovaj tjedan, zahtijeva od financijskih tvrtki da objasne kako bi upravljale klimatskim rizicima i mogućnostima.

Oko 200 najvećih tvrtki u zemlji i nekoliko stranih tvrtki bit će podvrgnuto zakonu.

Objava podataka tražit će se za financijske godine koje počinju sljedeće godine nakon donošenja zakona, što znači da će prva izvješća tvrtke podnijeti 2023.

Vlada Novog Zelanda prošlog je rujna najavila da će objaviti izvješća financijskog sektora o klimatskim rizicima, a oni koji to ne učine morat će objasniti svoje razloge.

Vlada je uvela nekoliko politika smanjenja emisija stakleničkih plinova tijekom svoga drugog mandata, uključujući obećanja da će do 2025. godine javni sektor učiniti ugljično neutralnim i od sredine ovog desetljeća kupovati samo autobuse javnog prijevoza s nultom emisijom.

Premijerka Jacinda Ardern, koja se vratila na vlast prošlog listopada odnijevši najuvjerljiviju objedu na izborima za svoju Laburističku stranku lijevog centra u pola stoljeća, klimatske promjene i borbu protiv njih stavila je u središte svoje politike.

Uz pomoć EBRD-a

Uz pomoć zajma Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu do 25 milijuna eura, Poljska će postati prva država u EU u kojoj će se reciklirati baterije iz električnih vozila i ostalog otpada koji sadrži metale, javlja EBRD.

EBRD-ovo financiranje poljske tvrtke Elemental Holding dio je šireg financijskog programa za gradnju pionirskog pogona koji će biti jedan od prvih u svijetu i u kojem će se, među ostalim, obrađivati istrošene litij-ionske baterije električnih vozila. Elemental Holding je, inače, tvrtka koja se bavi sakupljanjem i recikliranjem metala i električnog otpada, a prisutna je širom svijeta. Tvrtka posluje u Poljskoj, drugim europskim zemljama, na Bliskom Istoku i u SAD-u.

Postrojenje podrazumijeva primjenu najsuvremenije inovativne tehnologije, a proizvodit će sekundarne metale i druge materijale koji se mogu ponovno upotrijebiti kao sirovine za nove baterije ili druge primjene, pružajući osnovnu uslugu u lancu vrijednosti litij-ionskih baterija. Te su baterije temeljna komponenta električnih vozila, čija će prodaja premašiti prodaju automobila na benzinski i dizelski pogon kako odmiče tranzicija u gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, javlja OIE.

Analiza Markita

IHS Markit je značajno povećao svoju prognozu novoinstaliranih fotonaponskih sustava za ovu godinu, i to sa 158 na 181 GW, piše Ekovjesnik. Navodeći glavne trendove u obnovljivim izvorima energije za 2021., britanski analitičari ističu kako bi ovaj rast značio porast od 27 posto u odnosu na 2020. godinu.

Očekuju snažni porast potražnje unatoč povećanim cijenama modula, dužim rokovima isporuke i rastućim cijenama prijevoza te vjeruju kako će Kina i ove godine ponovno biti najveće svjetsko tržište s oko 60 GW novoinstaliranih solarnih kapaciteta.

Rast cijena polisilicija, bakra i čelika pomoći će pri održavanju cijena foronaponskih modula na trenutnim razinama iako bi cijene solarnog stakla mogle početi padati od drugog tromjesečja 2021. godine. S druge strane, u IHS Markitu od svibnja nadalje očekuju porast potražnje u Kini i na međunarodnim tržištima solarnih sustava.

Smatraju da lanac opskrbe u ovoj industriji ulazi u novu fazu s većim fokusom na profitabilnost, tehnološko vodstvo i konsolidaciju te predviđaju kako će oko 72 posto modula proizvesti 10 najboljih tvrtki u 2020. godini. To će biti važan čimbenik stabilnih cijena modula uz visoke proizvodne troškove i pritisak investitora da u 2021. povećaju profitabilnost tvrtki, prenosi portal OIE.

Analiza Večernjeg lista

Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) lani je proizvođačima obnovljivih izvora energije isplatio nešto više od tri milijarde kuna poticaja, no prihodi te državne tvrtke nisu pokrili rashode pa je zabilježen minus od 371 milijun kuna, piše u subotu Večernji list.

HROTE sredstva za isplatu poticaja za obnovljive izvore energije (OIE) prikuplja iz naknade za OIE koju plaćaju svi potrošači električne energije u iznosu 10,5 lipa po kWh te od prodaje struje iz obnovljivih izvora.

Ukupno je lani prikupljeno 2,68 milijardi kuna, a povlaštenim proizvođačima isplaćeno je 3,04 milijarde kuna. Ta razlika od 371 milijun kuna pokrivena je iz akumulacije prethodnih godina koja je početkom 2020. iznosila oko 480 milijuna kuna te sustav nije bio ugrožen, objašnjavaju u HROTE-u. Ali upozoravaju da su negativni trendovi, iako u nešto blažem obliku, nastavljeni i početkom 2021. te u ovoj godini više nije moguće pokriće negativne bilance iz akumuliranih sredstva.

S nadležnim ministarstvom od jeseni prošle godine traju konzultacije u traženju optimalnog rješenja kako bi se minimalno opteretilo kućanstva i industriju, a s druge strane uredno servisiralo postojeće proizvođače u sustavu poticanja, kao i pokrenuo novi ciklus investicija u OIE kroz sustav tržišne premije i zajamčene otkupne cijene, a to se odnosi na natječaje iz studenog 2020. i nove u 2021. No podizanje naknade neće se moći izbjeći, ali traže se i druga rješenja kako bi to povećanje naknade bilo minimalno, priznaju u HROTE-u.

Objašnjavaju da je negativna bilanca rezultat pada potrošnje električne energije od oko šest posto, a taj pad je doveo do smanjenja prihoda s osnove naknade za poticanje proizvodnje iz OIE. Minus je nastao i zbog pada cijena na tržištu električne energije, a uz to u 2020. dogodio se ulazak 152 nova povlaštena proizvođača koji će u prosječnoj godini proizvesti gotovo pola TWh električne energije, za što će im biti isplaćeno oko 380 milijuna kuna.

U HROTE-u kažu da će bez mjera koje su predložene nadležnom ministarstvu sustav poticanja vrlo će brzo doći u blokadu jer su rezerve iz prijašnjih razdoblja pri kraju. Bez mjera procijenjen je manjak oko 300 milijuna kuna u sustavu poticanja za 2021. koji je potrebno pokriti iz dodatnih izvora prihoda, što je ekvivalent od 2 lipe kW/h naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, kažu u HROTE-u u kojem kategorički tvrde da ove godine sigurno neće biti podizanja naknade za OIE sa sadašnjih 10,5 lipa.

Jedna od opcija u koju polažu najviše nade je da se sredstva iz naknada za emisije CO2 preusmjere u HROTE kako bi se pokrili minusi.

No direktor HROTE-a Boris Abramović uvjeren je da i do tog minimalnog povećanja naknade neće doći ako zaživi reforma kojom bi se naknada od CO2 preusmjerila u HROTE. A ako i dođe do povećanje te naknade od 2 lipe, to bi značilo povećanje računa za struju šest kuna mjesečno, piše Večernji list.

Gotovo 15 posto potrebe za energijom

Luka Koper povećava broj mikro solarnih elektrana na lučkom području. Planiraju izgraditi dodatne solarne elektrane snage 1,25 MWp do 2025. godine, pokrivajući do četiri posto vlastite potrošnje energije.

Luka Koper očekuje do 2030. godine izgradnju solarnih elektrana od 4 MWp, što predstavlja 14 posto trenutne potrošnje električne energije cijele luke.

Luka Koper odlučila je započeti postupnu izgradnju solarnih elektrana, uglavnom zbog smanjenja utjecaja lučke djelatnosti na okoliš i djelomične samodostatnosti električne energije. Istodobno, prema njihovim riječima, razvoj solarnih elektrana usmjeren je na smanjenje proizvodnih troškova i povećanje njihove učinkovitosti, što znači da su optimalno dizajnirane solarne elektrane ekonomski opravdane za uporabu i bez subvencija. Trenutno u koparskoj luci imaju 268 kWp solarnih elektrana koje proizvode 280.000 kilovat sati električne energije ili postotak potrošnje električne energije luke Koper.

Cilj koperske tvrtke je postavljanje solarnih elektrana na sve nove objekte koji će se graditi u luci. Prema njima, veliki problem su krovovi skladišta koji su građeni 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Naime, na njih je potrebno uložiti dodatna sredstva za povećanje nosivosti krovova ili čak zamjenu krova tako da je moguće instalirati solarne elektrane. Stoga će se svakom obnovom skladišta pobrinuti i za odgovarajuću nosivost krova, dodali su, prenosi SeeBiz.