OBNOVLJIVI IZVORI

Fordovi kamioneti F-serije, poput najprodavanijeg vozila u SAD-u općenito, modela F-150, čista su suprotnost električnim automobilima.
Veliki su, teški, imaju veliku nosivost i gutaju mnogo goriva – a Amerikanci ih naprosto obožavaju. Iz Forda su još ranije najavljivali kako bi nekad u budućnosti mogli F-150 nadograditi na plug-in hibridni pogon, i na tome navodno rade još od 2015., no sada iz ove kompanije stižu sasvim drugačije informacije.

Jim Farley, predsjednik u Fordu zadužen za globalna tržišta, izjavio je na jednoj automobilskoj konferenciji u Detroitu kako će Ford elektrificirati F-seriju kamioneta. To znači da će postojati kako hibridne, tako i potpuno električne inačice ovih vozila. Ovaj potez trebao bi označiti početak velike transformacije Forda, a uvrštavanje hibrida i električnih vozila u ponudu trebalo bi osigurati da milijardu dolara vrijedna franšiza kamioneta F-serije postane “otporna na budućnost”.

Isto tako u Fordu vjerojatno planiraju elektrifikacijom najpopularnije linije svojih proizvoda reagirati na najave iz Tesle o lansiranju električnog kamioneta, ali i na sve više cijene fosilnih goriva u SAD-u.

U nedjelju oko 18 sati u odvodnom tunelu HEP-ove Hidroelektrane Dubrovnik u Platu pronađeno je beživotno tijelo preostalog nestalog radnika, izvijestila je dubrovačka policija.
Podsjetimo, u četvrtak je u hidroelektrani na Platu kod Dubrovnika izbio požar. U trenutku izbijanja požara u hidroelektrani su bila devetorica radnika, a ubrzo se požar pretvorio u veliku tragediju.Šestorica radnika ubrzo su pronađena i primila su liječničku pomoć.

Trojica njih prevezena su u bolnicu, a trojica su puštena na kućno liječenje. Ipak, trojicu radnika nisu uspjeli pronaći ni vatrogasci ni ronioci koji su odmah krenuli u potragu za njima. Istog dana, oko 14 sati, pronađeno je tijelo Mate Maškarića iz Smokovljana koji je imao 35 godina. Oko ponoći je pak pronađeno tijelo Ivice Zvrke iz konavoskog sela Drvenik, koji je imao 47 godina. Kako je došlo do tragičnog požara u HE Dubrovnik u kojem je troje radnika izgubilo živote, trebao bi pokazati očevid koji je počeo jučer čim su to omogućili uvjeti u samom postrojenju. No, određene indicije ukazuju na mogući scenarij katastrofe, iako sve pretpostavke treba uzeti s velikim oprezom prije nego uzrok požara bude službeno utvrđen. Istragu provodi Županijsko državno odvjetništvo.

Najvažnija indicija o uzroku požara je izjava vatrogasnog zapovjednika Stjepana Simovića koji je kazao da je termokamera pokazala izrazito visoku temperaturu od 260 stupnjeva iza kontrolnog punkta. Riječ je o području u kojem se nalazi mnogo signalnih kabela, a osnovna karakteristika požara, koji nastaju njihovim gorenjem, upravo je izrazito visoka temperatura i otrovni dimovi. HE Dubrovnik posljednjih godina obnavljana, a projekt revitalizacije, zamjene stare i ugradnje nove opreme, završen je prije godinu dana, u siječnju 2018. godine. Stručnjak s kojim je Slobodna Dalmacija razgovarala, upravo u nedavno obnovljenim transformatorima vidi mogući uzrok nesreće.

“Odmah da kažem, mogu vam dati samo paušalnu procjenu jer ništa o samoj nesreći ne znam sigurno te baratam samo pretpostavkama. Prvo je moralo doći do eksplozije, a kada dođe do detonacije onda se posljedično razvija požar. Da bi došlo do eksplozije, mora biti prisutna zapaljiva tekućina ili para ili plin. Transformatori su uljni, te ako to ulje procuri razvijaju se uljne pare, koje su zapaljive. Ako su transformatori nedavno mijenjani, tj. bili su neki radovi, to bi moglo signalizirati smjer u kojem treba usmjeriti istragu. Naime, kada se napravi neki remont često nedugo nakon radova dođe do ponovnog kvara. Druga vjerojatnost su signalni kabeli, a to vam je snop od takoreći milijun priključaka, spojnica i dijelova. Ako dođe do kratkog spoja, stručno: razlike potencijala između dva vodiča, tada dođe do iskrenja. Ako su u blizini zapaljive tvari, dolazi do eksplozije koja rezultira razvojem požara. U oba slučaja mislim kako mogu s dosta sigurnosti kazati kako je namjera isključena, vjerojatniji su nehaj ili nepažnja” pojasnio nam je stručnjak za tehnološke eksplozije, piše Energetika-net.

Okolišne udruge pozvale su hrvatsku Vladu da se posveti ublažavanju klimatskih promjena snažnim prelaskom na obnovljive izvore energije, te izrazile nezadovoljstvo hrvatskom okolišnom politikom koju „usmjeravaju partikularni interesi“.
Dok Greenpeace smatra da Hrvatska po stanju okoliša „nije među najugroženijim zemljama Europe“, ali da može puno više i bolje učiniti, Eko Kvarner smatra da se „okoliš pa i životi ljudi smatraju prihvatljivom kolateralnom žrtvom“, te da se Ministarstvo „radikalno privatiziralo u korist energetike“.

Zelena akcija u registar najvećih grijeha te politike ubraja nametanje LNG terminala na Krku unatoč protivljenju lokalne zajednice i lokalnih samouprava, planiranje produljenja vijeka 50 godina stare termoelektrane na ugljen Plomin 1 i to bez studije utjecaja na okoliš, te davanje novih koncesija za eksploataciju nafte i plina na jednoj trećini kopnene površine Hrvatske.

Zelena akcija navodi i oživljavanje 40 godina starog projekta izgradnje hidroelektrane Kosinj, koji predviđa potapanje naselja te raseljavanje stanovništva, zatim davanje zelenog svjetla „apartmanizaciji Srđa u Dubrovniku, bez nove studije i bez javne rasprave, a sve protivno pravomoćnim sudskim presudama“. Također, Zelena akcija upozorava na nepreuzimanje odgovornosti za ekološku katastrofu u Slavonskom Brodu zbog koje je sto tisuća ljudi ostalo bez pitke vode, kao i na kronično izbjegavanje gorućeg pitanja čistoće zraka u spomenutom gradu.

„Čini se kao da neke mjere zaštite okoliša i dalje primjenjujemo tek kad nas neki propisi ili direktive EU na to natjeraju, što nije dobro polazište“, smatra voditeljica kampanje i komunikacija Greenpeacea Marija Tomac.

Tvrde kako je Ćorić privatizirao ministarstvo u korist energetike

Ministar Ćorić je kao čovjek izuzetno arogantan i bahat, ali to je njegov privatni problem. No, kao ministar on je Ministarstvo radikalno privatizirao u korist energetike, te gura promašeni sustav gospodarenja otpadom. Njegov mandat ćemo plaćati dosta dugo, kaže Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera.

Predsjednica Zelene akcije Željka Leljak Gracin podsjeća da je zbog takve politike Zelena akcija već u lipnju prošle godine zatražila ostavku ministra Ćorića.

Daleki EU ciljevi

Udruge brine nedostatak volje hrvatske politike za ostvarenjima okolišnih ciljeva EU, osobito ciljeva na području klimatskih promjena i prilagodbi na klimatske promjene, te ciljeva upravljanja otpadom, posebno plastikom.

Nije se moguće oteti dojmu da ne postoji istinska volja da se promjene provedu kvalitetno i dugoročno korisno, kažu.

Kao najnoviji primjer Greenpeace i Eko Kvarner ističu javnu raspravu za dugoočekivani strateški dokument Integrirani energetski i klimatski plan do 2030., čiji je prvi nacrt bez najave stavljen na javnu raspravu od 17. do 26. prosinca prošle godine.

To je samo šest radnih dana na samom koncu godine, od kojih je jedan Badnjak! Još jednom se ostavlja dojam da se krovni dokumenti donose bez istinske želje da se zaštita okoliša učini prioritetnom i da se Hrvatska ozbiljno priključi borbi protiv klimatskih promjena, ističe Marija Tomac.

Po Piršiću, to pokazuje da Ministarstvo ne shvaća ozbiljno svoj zadatak, nego tek kao „puko stavljanje kvačica na zadatak“.

Neće sunce nego fosilna goriva

Luka Tomac iz Zelene akcije upozorava da se na razini Europske unije pregovara o potpunom prestanku korištenja fosilnih goriva do 2050. godine, a da za to vrijeme njezina članica Hrvatska donosi odluke koje će je dugoročno vezati uz fosilna goriva i nakon tog razdoblja.

U prilog tvrdnji Luka Tomac navodi planirano produljenje rada termoelektrane na ugljen Plomin 1, izgradnju LNG terminala za fosilno gorivo na Krku, te izdavanje novih koncesija za istraživanje pa onda i crpljenje nafte u Slavoniji i ostatku kopna.

Sve te odluke ukazuju da hrvatska politika zaštite okoliša ne uzima u obzir klimatske promjene, kaže potpredsjednik Zelene akcije.

Hrvatska je zemlja čuda. Trenutno forsira projekte na plin, a napravili smo plinovod od Karlovca do Splita koji je potpuno neiskorišten, kaže Piršić i dodaje će tako biti i s LNG terminalom. Istodobno, ističe, Hrvatska je bogata suncem, ali je među zadnjima u Europi po korištenju sunca.

Niskougljična strategija, koja je predstavljena u HGK 2017, dokazuje da bi Hrvatska s prelaskom na niskougljično gospodarstvo godišnje dobila 10 milijuna eura i zaposlila barem dvije tisuće ljudi. Ali taj je dokument u ladici Ministarstva i čeka se nova strategija koja će promicati plin, smatra Piršić.

U politici gospodarenja otpadom šanse za postizanje ciljeva EU do 2020. gotovo su nikakve, ocjenjuje Marija Tomac i podsjeća na probleme „najezde plastike“. Stupila je na snagu odredba o naplati plastičnih vrećica za nošenje, a kreće i dvogodišnje razdoblje u kojem Hrvatska mora implementirati Direktivu o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo. Tu će također biti prilike da se vidi ima li se Hrvatska ambiciju uistinu suočiti s ovim problemima, kaže voditeljica kampanje Greenpeacea.

Za brz i snažan prelazak na obnovljive izvore

Kad bi bile na mjestu ministra, udruge bi, kažu, okrenule politiku prema ublažavanju klimatskih promjena i jačanju adaptacija na te promjene, što uključuje brz i snažan prelazak na obnovljive izvore energije.

Prema izvještaju međunarodnog panela za klimatske promjene, u sljedećih desetak godina moramo značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova, a Vlada u nacrtu nove Energetske strategije i dalje uporno to odgađa, žale se u Zelenoj akciji.

Prvi korak je konačno usvajanje podzakonskih akata kojima bi se operacionalizirale odredbe Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Za povećanje broja malih solarnih elektrana instaliranih na krovovima stambenih objekata potrebno je maksimalno pojednostaviti proceduru ugradnje, spajanja na električnu mrežu, održiv sustav poticaja te ukidanje PDV-a na kupnju i ugradnju sustava, kaže Luka Tomac iz Zelene akcije.

Snažna i brza energetska tranzicija bi otvarala radna mjesta i učinila Hrvatsku nezavisnom od plaćanja plina Rusima i nafte Arapima, kaže Piršić. Važan aspekt tranzicije je poljoprivreda, naša autohtona ekološka poljoprivreda, i oslonac na održivi i odgovorni turizam. Hrvatska se s time može izvući iz kolapsa, smatra Piršić.

Krk prema 100 posto obnovljivoj energiji

Frontmen Eko Kvarnera podsjeća na rad docenta na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu Gorana Krajačića, kojim je dokazano da Hrvatska može imati 100 posto obnovljivu energiju. Mi smo 2012. napravili studiju kojom je dokazano kako otok Krk može biti 100 posto obnovljiv. Treba donijeti političku odluku hoće li to biti do 2030. ili do 2050. i želimo li da bude 80 ili 100 posto, kaže on.

Stječe se dojam da su ulaganju u ovaj “biznis budućnosti” spora jer se široki pristup obnovljivim izvorima energije brani i jer se kapaciteti čuvaju za povlaštene i velike “igrače”, smatra Luka Tomac. On podsjeća kako je u pojedinim državama EU vrlo razvijen koncept energetskih zadruga, u kojima grupe građana i građanki instaliraju solarne sustave ili vjetrenjače. Oni od viška proizvedene energije ostvaruju prihod te ga ulažu u nove održive projekte ili u javnu infrastrukturu poput vrtića i škola, kaže Tomac.

Na Krku gradimo komunalnu fotonaponsku elektranu od pet MW i sto manjih na krovovima kuća, čije je potrošnja na mjestu proizvodnje, a najveća potrošnja u vrijeme najveće proizvodnje – po ljeti. Ali, u ostatku Hrvatske se to sustavno od dolaska Ivan Vrdoljaka na čelo Ministarstva gospodarstva ubija, kaže Piršić i dodaje da je cilj toga da lobiji ugljena, nafte i plina i dalje drže svoj monopol, pa čak ostvaruju i ekstra profite.

Obnovljivi izvori u prošloj su godini u Njemačkoj prvi put pretekli ugaljen i postali glavni izvor za dobivanje električne struje, s udjelom u ukupnoj proizvodnji nešto većim od 40%, pokazalo je najnovije istraživanje.
U godini ranije udio obnovljivih izvora u proizvodnji struje iznosio je 38,2%, a u 2010. samo 19,1%, pokazuje novo istraživanje instituta Fraunhofer za solarne sustave. Promjena na ljestvici za 2018. i uspon obnovljivih izvora predstavljaju napredak u provedbi plana prema kojem bi najveće europsko gospodarstvo do 2030. trebalo iz obnovljivih izvora dobivati 65% električne energije.

Tranzicija će biti skupa pošto Njemačka do 2022. namjerava odustati od nuklearne energije i radi i na planovima reguliranog napuštanja uglja u daljem razdoblju. Istraživanje Fraunhofera pokazuje da je proizvodnja struje iz energije sunca, vjetra, biomase i vode lani u Njemačkoj porasla za 4,3%, na 219 TWh. Ukupno je proizvedeno 542 TWh struje, ako se u obzir uzmu svi izvori, uključujući i fosilna goriva, od kojih je ugljen činio 38%.

Skeptici kažu da proizvodnja struje iz obnovljivih izvora samo zrcali povoljne klimatske obrasce i da se ne može smatrati dokazom o doprinosu tog sektora sigurnoj opskrbi energijom. Istraživanje Fraunhofera pokazuje da je udio Sunčeve energije u proizvodnji struje u Njemačkoj lani uvećan za 16%, na 45,7 TWh, zbog dužeg ljeta. Instalirano je 3,2 GW novih kapaciteta koji sada ukupno iznose 45,5 GW, prema podacima iz istraživanja.

Europska unija postigla je dogovor o zabrani korištenja plastike za jednokratnu upotrebu poput plastičnih tanjura ili slamki, objavilo je u srijedu rano ujutro austrijsko predsjedništvo.
Savezna austrijska ministrica za održivost i turizam Elisabeth Koestinger u tvitu je napisala da je dogovor postignut opisujući to “prekretnicom u našim naporima da smanjimo plastični otpad”. Okvirni dogovor trebaju službeno potvrditi zemlje članice EU-a i parlament EU i očekuje se da će stupiti na snagu za dvije godine.

U svibnju Europska komisija predložila je zabranu niza plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za koje postoje alternative koje nisu od plastike istodobno smanjujući korištenje predmeta poput jednokratnih plastičnih posuda za hranu.

Više od 80 posto otpada u morima čini plastika, navela je tada komisija. Plastični otpad posebni je problem u svjetskim morima jer se sporo razgrađuje i njegovi tragovi često se pronalaze u životinjskim vrstama poput kornjača, kitova ili ptica kao i u plodovima mora kojima se hrane ljudi.

Pregovarači zemalja EU-a i Europskog parlamenta dogovorili su se da će do 2030. smanjiti emisiju ugljikova dioksida iz novih automobila za 37,5 posto, nakon teških pregovora, priopćila je u ponedjeljak navečer Europska komisija.

Taj politički kompromis koji još treba dobiti službenu potvrdu ministara EU-a i Europskog parlamenta koji će održati plenarno zasjedanje, dolazi dva dana nakon završetka COP24 u Poljskoj, na kojemu međunarodna zajednica nije uspjela u pokušaju da se dogovori o novim ambicijama u borbi s klimatskim promjenama.

Postignuta nagodba je na pola puta između stajališta zemalja članica, koje su konzervativnije, i Parlamenta. Usto je stroža od prijedloga Europske komisije. Pregovarači su se dogovorili da će se do 2030. smanjiti ispuštanje CO2 za 37,5 posto u odnosu na 2021. Europsko izvršno tijelo je predložilo 30 posto, a Europarlament 40 posto.

Automobilska industrija se jako mobilizirala tijekom čitavog procesa donošenje teksta upozoravajući na opasnost za zapošljavanje.

C.I.O.S. Grupa oglasila se priopćenjem nakon što je USKOK dopunio optužnicu protiv Milana Bandića u kojoj ga se tereti da je sa sa suradnicima pogodovao tvrtki CIOS u vlasništvu Petra Pripuza u dodjeli poslova.
Priopćenje prenosimo u cijelosti: “C.I.O.S. Grupa, kao ni jedna njezina članica, nije poslovnom suradnjom prouzročila nikakvu štetu Podružnici Čistoća Zagrebačkog holdinga, niti je u bilo kojem poslu sa Gradom Zagrebom bilo ikakvih pogodovanja prema bilo kojoj tvrtki članici C.I.O.S. Grupe.

Stalni sudski vještaci iz područja knjigovodstva, računovodstva i financija te iz područja gospodarenja otpadom, nakon provedenog kombinirano knjigovodstveno-financijskog te vještačenja gospodarenja otpadom o tome je li u konkretnom slučaju poslovne suradnje između članica C.I.O.S. Grupe i podružnice Čistoća Zagrebačkog holdinga nastupila šteta, konačnim mišljenjem su u dokumentu od 4. prosinca 2018. utvrdili da „na temelju usporedbe stvarno obavljenih usluga te plaćene cijene, sve dovedeno u vezu s uobičajenim, postojećim i tržišno prihvatljivim cijenama, u konkretnom slučaju nije nastupila šteta za Zagrebački holding d.o.o., Podružnicu Čistoća“. Vještake je, temeljem Rješenja Županijskog suda od 12. ožujka 2018. i 14. lipnja 2018., imenovalo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Dakle, nema ni ne postoji optužnica protiv društva CE-ZA-R d.o.o., niti protiv bilo koje druge članice C.I.O.S. Grupe, za bilo kakvu navodnu štetu prouzročenu Podružnici Čistoća Zagrebačkog Holdinga.

Iako bi se u javnosti i čitajući medije mogao steći takav dojam, poslovna suradnja C.I.O.S Grupe sa Zagrebačkim holdingom ne čini niti jedan postotni poen od 1,5 milijardi kuna ukupnih prihoda Grupe. Nadalje, tek 1,2 posto ukupnih prihoda CE-ZAR-a, koji će u poslovnoj 2018. iznositi između 780 i 800 milijuna kuna, odnosi se na poslove sa Zagrebačkim holdingom. Pritom su poslovi u Zagrebu (ambalažni otpad – plastika, papir, metal; drvo; glomazni otpad; otpad od čišćenja ulica; ostali otpad koji nije biorazgradiv te neke druge vrste neopasnog otpada s reciklažnih dvorišta), ugovoreni temeljem otvorenih postupaka javne nabave oglašenih u Službenom listu EU (TED) odnosno javnih poziva za dostavom ponuda za otkup otpada. Svim zainteresiranima moguć je uvid u javno objavljenu i svima dostupnu arhivu otvorenih postupaka javne nabave na portalu EOJN.hr, kao i ostvarenje prava na pristup svim informacijama i dokumentaciji postupaka javne nabave, s osnova Zakona o pravu na pristup informacijama.

Lako je provjeriti i utvrditi činjenice da se u otvorenim postupcima javne nabave Zagrebačkog Holdinga od 2013. do 2017. godine u kojima je sudjelovalo, društvo CE-ZA-R vrlo rijetko pojavilo kao jedini ponuditelj odnosno sudionik otvorenog postupka javne nabave. Jednako je tako i kod javno objavljenih javnih poziva za dostavom ponuda za otkup otpada, u kojima CE-ZA-R također nije jedini sudionik takvih postupaka javne prodaje.

Činjenica je da je C.I.O.S. Grupa, najveća hrvatska grupa na području gospodarenja otpadom i vodeća u regiji, koja već 27 godina strateški gradi svoje poslovanje primjenjujući najbolja svjetska iskustva. Grupa sudjeluje sa 22 posto u gospodarenju ukupno obrađenog otpada u RH (izuzme li se građevni otpad koji Grupa ne sakuplja i obrađuje oporabom i zbrinjavanjem). Članice Grupe u Hrvatskoj, u kojima je više od 1.000 zaposlenih, ukupno će u 2018. sakupiti i obraditi preko 570.000 tona različitih vrsta otpada, što također predstavlja rast od 20-ak posto”

Njemački proizvođač automobila Volkswagen proizvest će zadnju generaciju vozila koja koriste tehnologiju motora s unutarnjim sagorijevanjem u 2026. godini, objavio je poslovni direktor Michael Jost.
Volkswagen se odlučio na strateški pomak prema vozilima na baterije nakon skandala s krivotvorenjem podataka o emisijama štetnih ispušnih plinova dizelskih vozila iz 2015. godine. Taj ih je skandal stajao novčanih kazni čiji ukupni iznos premašuje 27 milijardi eura. “U godini 2026. pokrenut ćemo proizvodnju zadnjeg proizvoda na platformi motora s unutarnjim sagorijevanjem“, izjavio je Michael Jost u utorak na konferenciji o visoko automatiziranim automobilima u organizaciji Handelsblatta u Volkswagenovom sjedištu u Wolfsburgu.

Glasnogovornik VW-a potvrdio je da Jostova primjedba znači da će se taj brend putničkih automobila, prvi po prodaji u Europi i Kini, ubuduće fokusirati na proizvodnju električnih automobila. VW će nastaviti s prilagodbom benzinskih i dizelskih automobila radi usklađivanja s ekološkim standardima tijekom njihovog vijeka trajanja ali se sada obvezao na radikalne korake kako bi se zaustavilo globalno zatopljenje, rekao je Jost.

Kako bi pridonio ostvarivanju ciljeva zacrtanih Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, Volkswagen je izmijenio referentne vrijednosti u razvoju automobila, radikalno snizivši dopuštene razine zagađenja ugljičnim dioksidom i u proizvodnji, istaknuo je Jost.

Njemački proizvođač luksuznih automobila Audi najavio je u utorak da će do 2023. godine uložiti 14 milijardi eura u električnu mobilnost, digitalizaciju i tehnologiju visoko automatizirane vožnje.
Ukupno u idućih pet godina u Audiju planiraju 40 milijardi eura ulaganja, pokazuje priopćenje. Najavljuju i mjere restrukturiranja koje će već ove godine povećati dobit za milijardu eura. “Ovaj ciklus planiranja nosi jasan potpis: jako sustavno pristupamo električnoj mobilnosti i u budućnosti ćemo biti daleko više fokusirani”, istaknuo je Audijev privremeni izvršni direktor Bram Schot.

“Dosljedni smo u prioritetnom usmjeravanju resursa u visoko atraktivne i tržišno relevantne proizvode i usluge okrenute budućnosti”, dodaje Audijev čelnik. Schot je u lipnju preuzeo dužnost izvršnog direktora u Volkswagenovom luksuznom brendu nakon uhićenja Ruperta Stadlera zbog skandala s krivotvorenjem podataka o emisijama štetnih plinova iz dizelskih automobila.

U listopadu su iz Audija priopćili da im je zbog kršenja propisa o emisijama štetnih plinova odrezana kazna od 800 milijuna eura. Prihvatili su kaznu i upozorili da će taj trošak negativno utjecati na njihove ključne financijske pokazatelje u ovoj godini.

Njemačka vlada odobrila je gotovo dvije milijarde eura pomoći njemačkim gradovima u borbi za čišći zrak, čime bi se trebale spriječiti zabrane prometa vozilima s motorima na dizelski pogon, priopćeno je u ponedjeljak nakon sastanka predstavnika njemačke vlede, gradova i automobilske industrije u Berlinu.
„Proračun ‘Hitnog programa za čisti zrak’ bi sa sadašnjih milijardu eura trebao biti povećan na 1,5 milijardi“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon sastanka s predstavnicima gradova i automobilske industrije. Njemačka vlada je osigurala i dodatnih 432 milijuna eura, koji bi trebali biti utrošeni na ugradnju filtera u vozila javnih službi u gradovima ta za nabavku elektro autobusa.

Na sastanku u uredu kancelarke u ponedjeljak glavna tema bio je projekt „Hitni program za čisti zrak“, kojim vlada podupire gradove i općine kojima prijeti uvođenje zabrana prometa dizelaša zbog previsokih vrijednosti dušikovih oksida u zraku. Program obuhvaća nabavu uređaja za bolju kontrolu protoka prometa i sprječavanje zastoja koji osjetno utječu na povišenu emisiju čestica, nabavu autobusa javnog prijevoza na električni pogon kao i ugradnja filtera za pročišćavanje ispušnih plinova kod starijih vozila s dizelskim motorima.

Ovim mjerama njemačka vlada pokušava izbjeći zabrane prometa dizelskim vozilima koji na udovoljavaju najnovijim normama za čistoću zraka. Sudovi u nekoliko njemačkih gradova naložili su uvođenje zabrane prometa ovim vozilima od sljedeće godine ukoliko se kvaliteta zraka ne poboljša. Njemačka automobilska industrija sudjeluje financijski u ovom paketu, ali odbija financiranje ugradnje dodatnih katalizatora u dizelaše s oznakom euro 5 i niže, koji spadaju u velike zagađivače, smatrajući to preskupim i neučinkovitim.