OBNOVLJIVI IZVORI

Znanstvenici sa Carnegie instituta otkrili su da oceanski vjetar može proizvesti pet puta više energije od kopnenog vjetra.
Stoga bi vjetroparkovi nasred mora mogli proizvoditi više obnovljive energije od onih postavljenih na kopnu, a vrlo vjerojatno bi proizvodili sasvim dovoljnu količinu za opskrbu cijelog svijeta energijom, navodi se u studiji čiji su rezultati objavljeni u časopisu Proceeding of the National Academy of Sciences.

Iako trenutno na otvorenom moru ne postoji niti jedan vjetropark, rezultati studije upućuju na to da bi se isplatilo proučavanje ove tehnologije, čak i kad bi se radilo o različitoj produktivnosti parkova, ovisno o izmjeni godišnjih doba.

“U zimskom bi periodu vjetroparkovi na sjeveru Atlantskog okeana mogli proizvoditi dovoljnu količinu energije za potrebe svih stanovnika našeg planeta”, piše u članku objavljenom u PNAS-u.

“Tijekom ljeta takvi bi parkovi pak proizvodili samo onoliko električne energije da se pokriju potrebe europskih zemalja ili Sjedinjenih Američkih Država”, navodi se u članku.

Studija se temelji na informatičkim modelima kojima se produktivnost velikih vjetroparkova u Kanzasu uspoređuje s imaginarnim vjetroparkovima koji bi bili postavljeni nasred oceana.

U nekim područjima, posebno na sjevernom Atlantiku, vjetroparkovi mogli bi biti puno produktivniji od onih na kopnu, jer bi otpor zakrivljenih lopatica vjetroturbina vjetru bio veći nego kod onih na kopnu. “Divovski oceanski vjetroparkovi mogli bi velikim dijelom koristiti vjetar iz atmosfere, za razliku od onih na zemlji, koji su ograničeni vjetrom koji puše u nižim dijelovima”, rekla je koautorica istraživanja Anna Possner.

Podsjetila je da se u kalifornijskom Palm Springsu na jednoj poljani okreću krila 3.700 vjetroturbina koje proizvode električnu energiju za obližnji Las Vegas. One rade na pustinjski vjetar, a grad se nalazi usred pustinje Nevade. Ne treba zaboraviti ni da Belgija i Španjolska 30 posto ukupne proizvodnje električne energije dobivaju iz energije vjetra.

Skupina na visokoj razini „GEAR 2030“ objavila je izvješće o globalnoj konkurentnosti i održivom rastu automobilskog sektora. Europska komisija okupila je predstavnike javnog i privatnog sektora koji su automobilskoj industriji preporučili ulaganja u čista vozila s nultom razinom emisija te u povezana i automatizirana vozila.
Povjerenica za industriju Elżbieta Bieńkowska pozdravila je izvješće: „Automobilska industrija nalazi se na prekretnici. Skandal s emisijama ozbiljno je naštetio njezinu ugledu i vjerodostojnosti. U pitanju su javno zdravlje i okoliš. Društvena se očekivanja mijenjaju, a globalna je konkurentnost na visokoj razini. Ovo izvješće predstavlja dobar temelj za novi početak.

Sretna sam što su ga u velikoj mjeri podržali i državna tijela i industrija. Očito je da bliskom suradnjom možemo ostvariti svoje ciljeve.” Komisija će sada razmotriti preporuke i istražiti mogućnosti za njihovu primjenu u okviru svojih politika. U pripremi su već brojne inicijative, kao što je predstojeći drugi paket mjera za mobilnost, koji obuhvaća strože standarde za emisije CO2, te inicijativa za razvoj i proizvodnju baterija u Europi. Automobilska industrija ima ključnu ulogu u Komisijinoj strategiji industrijske politike koju je predsjednik Juncker najavio u svojem govoru o stanju Unije.

Punionice na crpkama Royal Dutch Shella

Anglonizozemski Shell odlučio je na svoje benzinske postaje u Velikoj Britaniji instalirati velik broj postaja za brzo punjenje električnih vozila, snage 50 kW, s planovima o širenju te mreže.

Vozači će za početak na Shellovim postajama u Londonu, Surreyu i Derbyju moći napuniti 80% baterije svog električnog vozila u roku od pola sata, a na širem području Londona i Readinga brze punionice (chargeri) bit će instalirani do 2018. Punionice Shell Recharge reakcija su diva naftne industrije na elektrifikaciju transportnog sektora koja pomalo sve više uzima zamah, a potez je došao tek nekoliko dana nakon što je Shell objavio da je kupio dansku tvrtku NewMotion koja je već instalirala 30.000 punionica u domove i urede diljem Europe.

“Shell Recharge pogodnost je za vozača električnih vozila, a naša kompanija širi izbor goriva za vozače. Uskoro će te punionice biti dostupne na deset mjesta u Velikoj Britaniji a vozači će uživati u pouzdanom i udobnom punjenju bez potrebe za pretplatom”, komentirala je Shell-ova managerica za goriva budućnosti Jane Lindsay-Green. Velika Britanija je prva zemlja u kojoj je Shell napravio ovakav pomak, a napravljena je i prva postaja na kojoj je moguće puniti goriva na vodik. London je iznimno motiviran izgraditi što više punionica kojih bi uskoro trebalo biti 1.500 diljem grada, a vozila će koristiti jedinstveni identifikator automobila koji komunicira s postajom a nakon registracije pružatelj usluge punjenja će prepoznati vozilo i naplatiti struju, objavio je Edie.

Inovativna kompanija Northvolt u četvrtak je objavila da je izabrala matičnu Švedsku za lokaciju na kojoj će graditi najveću tvornicu baterija za električne automobile u Europi.
Iz švedske start-up kompanije su poručili da su odabrali grad Skelleftea, smješten u priobalju na industrijskom sjeveroistoku Švedske, gdje će izgraditi postrojenja u kojima će zaposliti do 2.500 ljudi.

U blizini su i glavna švedska nalazišta nikla, kobalta, litija i grafita.

Prateći istraživački centar s 300 do 400 zaposlenika bit će smješten u gradu Vasterasu 150-ak kilometara zapadno od Stockholma, prvom sjedištu švedsko-švicarskog ABB-a koji je partner Northvoltu u ovome projektu. “Europa ubrzano korača prema elektrifikaciji. Švedska raspolaže čistom i cjenovno pristupačnom energijom, lako dostupnim sirovinama i snažnom industrijskom tradicijom duboko zapisanom u genima pa je u jedinstvenom položaju da uspostavi uspostavi masovnu proizvodnje baterija koja će poduprijeti tu tranziciju “, kazao je Peter Carlsson, utemeljitelj i izvršni direktor Northvolta.

Švedski ministar gospodarstva Mikael Damberg kazao je tom prigodom da je “to veliki dan, ne samo za dva odabrana grada, nego i za Švedsku i za Europu”.

Izgradnja tvornice trebala bi započeti u drugoj polovini iduće godine a očekuje se da će progresivno povećavati proizvodnju između 2020. i 2023. godine. Nakon što bude u potpunosti operativna, u toj će se tvornici godišnje proizvoditi litij-ionske baterije od ukupno 32 gigavatsata.

Projekt zahtijeva ulaganje od četiri milijarde eura kroz šestogodišnje razdoblje za što su sredstva već osigurana. Northvoltova tvornica neće biti usmjerena samo električnim automobilima i drugim vozilima, nego i proizvođačima obnovljive energije koji traže skladišta za električnu energiju, kao i drugim industrijskim tvrtkama.

Tvrtka Tesla Inc. otpustila je neodređeni broj zaposlenika nakon niza procjena učinkovitosti. Procjenjuje se da je Tesla ovog tjedna otpustila između 400-700 radnika, uključujući inženjere, menadžere i radnike u tvornici.
Tvrtka je izjavila da su otpušteni dio godišnje revizije, pogotovo kada ima više od 33.000 zaposlenika, gdje tada procjena učinkovitosti ponekad rezultira otpuštanjima. Međutim tvrtka planira rasti i zapošljavati nove ljude diljem svijeta, pa je tako na vlastitoj stranici za karijere otvoreno 2.000 radnih mjesta.

Naime, otpuštanje je nastupilo nakon što je tvrtka izjavila da je napravila samo 260 vozila Model 3 Sedan ove godine, manje od petine od 1.500 prognoziranih jedinica, a početna cijena mu je bila 35.000 USD, dvostruko niža od Model S Sedana. Odgođeno povećanje proizvodnje je rizik za gotovo pola milijuna rezervacija koji su početkom prošle godine počeli plaćati 1.000 USD depozita. Otpuštanja su se također dogodila nakon što je tvrtka kupila proizvođača solarnih panela SolarCity Corp. za oko 2 milijarde USD 2016. godine, gdje je odmah otpustila 63 zaposlenika, objavio je Renewable Energy World.

Ina je u ponedjeljak predstavila svoj pilot projekt prikupljanja otpadnog jestivog ulja, koji je pokrenut na 30 odabranih Ininih maloprodajnih mjesta u središnjoj Hrvatskoj.
“U Hrvatskoj kućanstva godišnje stvore oko devet milijuna litara otpadnog jestivog ulja, više od dvije litre po stanovniku, a njegovo recikliranje postaje lakše nego ikada”, ističu iz Ine u priopćenju.

Iz Ine pozivaju građane koji već recikliraju otpadno jestivo ulje ili će to tek početi da na jednoj od odabranih lokacija dođu po svoj besplatni Ina lijevak i tako si olakšaju prikupljanje ulja u vlastitim kućanstvima.

Direktorica Naprednih tehnologija i razvoja proizvoda u Ini Tea Tonković Pleša ističe kako za odlaganje otpadnog jestivog ulja “više nije potrebno tražiti dvorišta za reciklažu već je to moguće učiniti kada dođete točiti gorivo, opskrbiti se namirnicama ili jednostavno dok se vozite na posao.

Na predstavljanju Inine nove “zelene” usluge u ponedjeljak na benzinskoj postaji Maksimirska-sjever u Zagrebu bili su i poznati domaći blogeri o hrani Željka Gulan i Darko Kontin koji su uz ostalo naglasili da otpadno ulje može biti korisno, a ujedno i štetno za okoliš te kako svi skupa moramo biti svjesni da otpadnom jestivom ulju nije mjesto u odvodu.

Predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske Matija Hlebar ističe potrebu za recikliranjem svih vrsta otpada pa tako i otpadnog jestivog ulja.

“Otpadnom jestivom ulju nikako nije mjesto u odvodu. Iako je biorazgradivo, ako završi u okolišu u većim količinama privremeno može onečistiti tlo i ugroziti rast bilja, a u vodi može ugroziti i životinjski svijet jer se hvata na dlaku i perje. Istovremeno, ono je i vrijedna sirovina jer se reciklirano jestivo ulje može koristiti u proizvodnji bio dizela, sapuna, deterdženata i sintetskih guma”, kaže Hlebar.

Iz Ine ističu kako će otpadno jestivo ulje prikupljati u skladu s važećim zakonskim propisima, a odvoz kontejnera s Ininih maloprodajnih mjesta i daljnje zbrinjavanje obavljat će tvrtka Agroproteinka, koja ima dozvolu za gospodarenje otpadom na području Republike Hrvatske, a s kojom Ina surađuje na ovom pilot projektu.

U idućih godinu dana Ina će ispitati kako tržište reagira na ovakvu mogućnost te donijeti konačnu odluku o nastavku projekta prikupljanja otpadnog jestivog ulja, najavljuje se u priopćenju Ine.

Vjetroelektrane na otvorenom oceanu generirale bi puno više energije nego one na kopnu, možda dovoljno čak i za cijelogi svijet, pokazala je u ponedjeljak objavljena američka studija.

Istraživači Carnegiejevog instituta za znanost izračunali su da bi se pri većim brzinama vjetra na otvorenom moru moglo proizvesti pet puta više energije nego što proizvode vjetroagregati na kopnu.

Iako trenutno na dubokom moru nema vjetroelektrana koje bi proizvodile dovoljno energije za komercijalne potrebe, rezultati upućuju na zaključak da bi vrijedilo razvijati takvu tehnologiju, pri čemu bi energije ovisila o godišnjim dobima.

“Zimi bi vjetroelektrane na sjevernom Atlantiku mogle osigurati dovoljno energije da u cijelosti podmire trenutačne potrebe civilizacije”, navedeno je u studiji objavljenoj u Zborniku radova Nacionalne akademije znanosti.

Ljeti bi pak te vjetroelektrane generirale dovoljno energije da pokriju potražnju za električnom energijom u Europi ili Sjedinjenim Državama, pokazuje studija.

Njezini zaključci temelje se na računalnim modelima koji su usporedili produktivnost velikih vjetrofarmi u Kanzasu sa zamišljenim velikim vjetroelektranama na otvorenom moru. Na nekim područjima, osobito na sjevernom Atlantiku, proizvodni kapacitet vjetroelektrana bio bi daleko veći jer kočnice u vjetroturbinama ne bi usporavale vjetrove kao na kopnu.

Također bi vjetroelektrane na otvorenom moru bolje koristile energiju koja nastaje kretanjem zraka visoko u atmosferi i prenosi se na površinu mora gdje je turbine mogu zahvatiti. “Otkrili smo da bi divovske vjetroelektrane na moru koristile energiju vjetrova iz velikog dijela atmosfere, dok su vjetroelektrane na kopnu ograničene na resurse vjetra blizu površine Zemlje”, navodi koautorica studije Anna Possner.

Microsoft je najavio kako je sklopio dogovor s tvrtkom GE Renewable Energy, koji predviđa otkup 37 megawata energije dobivene iz vjetra.
 Ona će biti generirana u sklopu nove vjetroelektrane Tullahennel smještene u okrugu Kerry na jugozapadnom dijelu Irske (pokrajina Munster).

Microsoft će kupljenu energiju iskoristiti za svoje usluge s područja cloud računalstva koje ima u toj zemlji. Dogovor predviđa i eksperiment u vidu skladištenja generirane energije, svaka od vjetroturbina sadržavati će bateriju pomoću koje će se ispitivati mogućnost prikupljanja i skladištenja viška generirane energije, koja bi se onda koristila ovisno o potrebama.

Microsoft je također osigurao licencu na irskom tržištu opskrbe energijom, što će mu pak omogućiti širenje svojih trenutačnih kapaciteta temeljenih na obnovljivim izvorima energije, pokretanje investicija na području obnovljive energije, ali i mogućnost da i sam Microsoft postane opskrbljivač energijom na irskom tržištu putem vlastite podružnice nazvane ElectroRoute.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike otvorilo je u utorak Poziv na dostavu projektnih prijedloga namijenjenih povećanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) u proizvodnim industrijama, a za što je za ovu godinu ukupno raspoloživo 114 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Prijave će se zaprimati od 6. studenog ove do 17. siječnja slijedeće godine. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu je 350 tisuća kuna, a najviši 20 milijuna kuna, objavilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Pozivom se, kako ističu, želi poduprijeti ostvarenje energetskih ušteda kroz povećanje učinkovitosti korištenja energije u proizvodnim industrijama, omogućujući jednake količine rezultata korištenjem manje količine energije, kao i smanjenje udjela konvencionalnih, odnosno fosilnih goriva u ukupnoj potrošnji energije.

Projektni prijedlozi, uz mjere energetske učinkovitosti te ugradnje opreme za korištenje OIE u proizvodnim pogonima, mogu uključivati i mjere energetske obnove zgrada pratećih proizvodnom pogonu, poput uredskih zgrada, proizvodnih hala i sl.

Poziv je namijenjen mikro, malim, srednjim i velikim privatnim poduzećima koja su registrirana za obavljanje djelatnosti iz područja proizvodne industrije koja uključuje sve proizvodne i prerađivačke djelatnosti u skladu s Nacionalnom klasifikacijskom djelatnosti (NKD), osim djelatnosti proizvodnje i prerade hrane, pića i duhanskih proizvoda.

Iz Ministarstva ističu i da prijavitelji moraju djelovati pojedinačno, partnerske organizacije i partnerstvo nisu prihvatljivi, a potencijalni prijavitelji mogu prijaviti jedan projektni prijedlog te se s jednim prijaviteljem može sklopiti maksimalno jedan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

Poziv se provodi u okviru Prioritetne osi 4. “Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije”, specifičnog cilja 4b1 “Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama”, Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” 2014-2020., pojašnjavaju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

 Stručnjaci iz ruske Silicijske doline Zelenograda i Toljatija proizveli su mali električni automobil koji u sva četiri kotača ima ugrađene motore inovatora Dmitrija Dujunova.
Novitet je prvi put pokazan u Uljanovsku, prilikom nedavnog posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina. Zasad ima dva radna imena, Zetta i El-Panda. Baziran je na univerzalnoj platformi, a litij-ionske baterije nalaze se ispod poda. Postoji mogućnost skaliranja, a može se koristiti i za razradu električnih automobila različitih gabarita, prenosi Rambler.ru.

Minimalna snaga kotača-elektromotora novog automobila je 18,1 kilovat, a sva četiri će razvijati 98 konjskih snaga. Do sljedećeg punjenja moći će prijeći oko 200 kilometara.

Karoserija je proizvedena tehnologijom karakterističnom za male serije, s varenom karoserijom, a obložena je panelima od stakloplastike. Nije, međutim, poznato kada bi se automobil mogao naći na tržištu, jer nema osigurane investicije, pišu mediji.

Pomalo čudan izgled vozila njegovi konstruktori objasnili su željom da bude komforan za širok dijapazon korisnika, uključujući ljude s posebnim potrebama.

Udio obnovljivih izvora energije raste brže od predviđenoga prije nekoliko godina, nakon ulaska velikih vjetroturbina na tržište, piše Bloomberg.
Takav je zaključak istraživačke skupine Bloomberg New Energy Finance, čiji osnivač Michael Liebreich procjenjuje kako će čista energija zauzimati 86 posto od da će čista energija zauzeti 86 posto od 10,2 bilijuna dolara koji će se, vjerojatno, uložiti u daljnju proizvodnju električne energije do 2040. godine.

U nedavnoj prezentaciji, na konferenciji spomenute istraživačke skupine u Londonu, Leinbreich je rekao kako tehnologija koja smanjuje troškove solara i vjetroelektrana čini neizbježnim porast ekonomičnosti obnovljivih izvora energije nauštrb fosilnih goriva. Pogotovo će to biti vidljivo u komunalnim uslugama.

Kada je 2004. godine ova istraživačka skupina počela s prikupljanjem podataka nije se moglo predvidjeti kako će velike vjetroturbine danas povećavati udio obnovljivaca. Ljestvica velikih turbina započinje s onim Simensovima, ali i Vestas Wind Systemsa koji se do sada primarno bavio isporučivanjem turbina za zrakoplove Airbus.

Obećanje razvoja još većih turbina ohrabrilo je projektante plutajućih vjetroelektrana u Njemačkoj na obećanje kako će uskoro biti mogući obnovljivci bez poticaja. Slična je situacija, najavljuje Liebreich i u proizvodnji energije iz fotonapona. Zbog toga će uskoro postati skuplje raspolagati postojećim postrojenjima iz ugljena i plina. Ova točka očekuje se prvenstveno u Njemačkoj i Kini, početkom sljedećeg desetljeća, donosi Bloomberg.

Međutim, to ovisi od zemlje do zemlje jer primjerice Brazil se oslanja na hidroelektrane, a Francuska na nuklearnu energiju, no Liebrech je siguran kako je napredak tehnologije vjetra glavni argument protiv Trumpove politike energije iz ugljena.