OBNOVLJIVI IZVORI

Prikupljanje ulaganja
Tvrtka Greyp Bikes, nastala 2013. izdvajanjem iz tvrtke Rimac Automobili, pokreće prodaju digitalnih dioničkih tokena (equity token offering – ETO).

U kampanji će zainteresirani ulagači za minimalni ulog od 100 eura moći kupiti tokene te tako postati dioničari, čime stječu pravo glasa u upravljanju tvrtkom i pravo na isplatu dividende.

Kampanja, odnosno predbilježbe za kupnju tokena, kreće u ponedjeljak, 23. rujna u 12 sati, a vodit će se preko platforme Neufund koja je nedavno dobila odobrenje za rad od nadležne regulatorne agencije u Lihtenštajnu. Greyp Bikes bit će prva tvrtka koja će pokrenuti ETO na ovoj platformi.

Berlinski startup Neufund pokrenut je 2016. s ciljem da “omogući financiranje svima”. Da bi to postigao, tvrtka tokenizira kapital koristeći blockchain tehnologiju i tako omogućava startapima te malim i srednjim poduzećima da dobiju pristup izvorima financiranja uz niže troškove u usporedbi s tradicionalnim modelima financiranja.

Sam model ETO nije novina, ali Neufund je prvi razvio platformu za maloprodaju digitalnih dioničkih tokena utemeljenu na blockchainu koja omogućuje da vrijednost ulaganja iznosi samo 10 eura, što je čini dostupnom širokom krugu ulagača.

Platforma je pod jurisdikcijom njemačkog i lihtenštajnskog regulatora, ali mogu je koristiti tvrtke iz cijelog svijeta. Uz Greyp Bikes, navode iz tvrtke Neufund, za pokretanje kampanja prijavile su tvrtke iz Belgije, Njemačke i Indije.

Procedura predviđa da se potencijalni ulagači prvo prijave na platformu i tako iskažu interes za kupnju tokena bez obveze. Nakon predbilježbe (whitelisting) kreće (pret)prodaja prijavljenim ulagačima uz popust od 10 posto. Ako se svi tokeni ne prodaju, kreće javna ponuda, odnosno drugi krug u kojem tokene mogu kupovati svi.

Cilj – pet milijuna eura
Greyp Bikes kroz kampanju planira prikupiti pet milijuna eura. Jedan token vrijedi 0,16187 eura, a milijun tokena predstavlja jednu dionicu. To znači da je raspoloživo 30 dionica po cijeni od 161.870 eura, a minimalno ulaganje iznosi 100 eura.

>>Porsche povećao udjel u Rimac automobilima s 10 na 15,5 posto

Osim u eurima, ulagači će moći tokene plaćati i u kriptovaluti ether, u kojoj će se isplaćivati i dividenda. Drugim riječima, vrijednost ulaganja i prinos (dividenda) ovisit će i o visoko volatilnoj kriptovaluti.

Tvrtka Greyp Bikes je visoko tehnološka kompanija za razvoj mobilnih rješenja. Proizvodi električne bicikle, ima 68 zaposlenih, glavni izvršni direktor je Mate Rimac, a među dosadašnjim ulagačima su Porsche Engineering Group i Camel Group. Partneri tvrtke su T-Mobile i Energy Web Foundation.

Najava Neufundove prve ETO kampanje dobra je vijest za ulagače u digitalnu imovinu s obzirom na to da dosadašnji slični modeli nisu ispunjavali zahtjeve ulagača.

ICO-i (Initial Coin Offering) su omogućili svima u svijetu da ulažu u digitalne tokene novih startupa. Međutim, zaštita ulagača bila je nedostatna pa je to odbijalo potencijalne investitore. Novi, bolje regulirani model ICO-a – Equity Token Offering – mogao bi ponovo demokratizirati prikupljanje svježeg kapitala na profesionalniji i za ulagača prihvatljiviji način u odnosu na prethodni disruptivni, ali falični model.

Ako više regulatora prihvati novi model, tržište tokena bi moglo ponovo oživjeti. To bi moglo koristiti i startupima i ulagačima. Ako pak model ne bude široko prihvaćen od strane regulatora, mala europska kneževina mogla bi postati glavno središte za trgovanje digitalnim tokenima, navode analitiačari.

U teritorijalnim vodama UK
Norveškom Equinoru i britanskom SSE Renewablesu povjeren je posao izgradnje najveće svjetske vjetroelektrane na moru u teritorijalnim vodama Velike Britanije, što je investicija vrijedna 10,2 milijarde eura, objavio je u petak Equinor.

Dvjema energetskim grupama dodijeljeni su ugovori za razvoj tri velika priobalna projekta vjetroelektrana na području Dogger Banka u Sjevernom moru kapaciteta 3,6 gigavata, za koje se očekuje da će proizvesti dovoljno energije za opskrbu ekvivalenta 4,5 milijuna britanskih domaćinstava, stoji u priopćenju Equinora.

Vjetropark će se sastojati od tri projekta, Creyke Beck A, Creyke Beck B i Teesside A, s kapacitetima proizvodnje od po 1,2 gigavata struje. Investicija obuhvaća razdoblje od 2020. do 2026. godine, pri čemu bi konačna odluka o prvom projektu trebala biti donesena tokom iduće godine. Početak proizvodnje električne energije planiran je za 2023. godinu.

Trenutna je veleprodajna cijena megavata struje oko 45 eura. SSE, čije je sjedište u Škotskoj a dionice su mu izlistane na Londonskoj burzi, bit će nadležna za izgradnju vjetroelektrane, a Equinor će biti operator.

Priopćenje
U Vodicama, u Hotelu Olympia Sky, jučer je počela IV. Regionalna konferencija o procjeni utjecaja na okoliš koja je već zauzela svoje istaknuto mjesto u regiji, a prepoznata je i šire kao važan i jedinstveni događaj takve vrste u Europi.

Konferencija je okupila oko 300 sudionika iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije: predstavnike tijela državne uprave, ovlaštenike na poslovima zaštite okoliša, poduzetnike i investitore te udruge civilnog društva, koji će naredna dva dana raspravljati o aktualnim temama iz područja zaštite okoliša.

Događaj organizira Hrvatske udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i brojnih ministarstava te uz partnersku podršku UNECE-a (United Nations Economic Commission for Europe) i gospodarsko-interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

Konferenciju je službeno otvorio predsjednik Organizacijskog odbora dr. sc. Nenad Mikulić. Zahvalio je svim sudionicima, sponzorima i pokroviteljima te uveo u sadržaj dvodnevnog događaja. „Bit će prezentirano oko 100 stručnih i znanstvenih radova, a prezentacije će se izlagati u tri tematski odvojene sekcije. U sekciji Procjene utjecaja na okoliš sudionici će imati prilike slušati o različitim metodologijama i alatima koji se koriste u procjeni, rezultatima i iskustvima s projekata, ali i o očekivanjima šire zajednice od postupaka koji se provode. Sekcija Strategije zaštite prirode i okoliša bavi se novim elementima i postignućima u strateškoj procjeni utjecaja strategija, izazovima s kojima se ovlaštenici susreću. Sekcija Održivog i uključivog razvoja, pak, obrađuje i teme indirektno vezane za okoliš i prirodu, poput financiranja projekata, uloge organizacija civilnog društva i komunikacije između dionika“, istaknuo je Mikulić te posebno naglasio da je cilj konferencije okupiti sve sektore koji primjenjuju rezultate postupaka zaštite okoliša i prirode.

Osim tradicionalnih sekcija, održat će se i dva okrugla stola: Obnovljivi izvori energije i Natura 2000 te Prostorno uređenje i postupci zaštite okoliša. „Teme stolova nisu slučajno odabrane. Uređenje i zaštita prostora je uskom suradnjom prostornih planera i stručnjaka zaštite prirode i okoliša, primjenom postupaka Strateške procjene i postupka ocjene prihvatljivosti na ekološku mrežu, dobila instrumente kojima se na strateškoj razini razmatraju pitanja zaštite prirode i okoliša. I upravo o toj suradnji i razumijevanju potrebe naših postupaka ovisi konačna kvaliteta dokumenata prostornog uređenja – glavnog instrumenta zaštite našeg prostora i okoliša. Obnovljivi izvori energije više nisu nekoliko egzotičnih polja vjetroelektrana sa simboličnim udjelom kapaciteta u ukupnim energetskim bilancama zemalja. Danas je to značajan dio energetskih kapaciteta koji se snažno i dalje razvija. I dok su utjecaji vjetroelektrana većim dijelom prepoznati, okrugli stol o obnovljivim izvorima energije trebao bi i ponuditi odgovore na pitanja koje stručne izazove stavlja pred nas razvoj solarnih elektrana“, pojasnio je Mikulić.

U ime Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja prisutne je pozdravila pomoćnica ministra Sanja Šaban. „Za dugoročno održiv razvoj od iznimnog je značenja primjena principa integralnog planiranja, a strateška procjena utjecaja na okoliš predstavlja jedan od alata takvog pristupa. Ona daje smjernice u fazama razvoja, planova i programa na temelju prihvatljivih i ekonomski učinkovitih analitičkih metoda i tehnika te ba proaktivan način promiče transparentnost u postupku odlučivanja javnosti u samom postupku“, istakla je Šaban.

Organizatorima je čestitala i Adriana Grzunov iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK. „U HGK već dugi niz godina djeluje Zajednica za zaštitu okoliša u gospodarstvu koja je u svojim aktivnostima nastojala raditi na podizanju svijesti o važnosti strateške procjene utjecaja na okoliš. Pokrenuli smo i inicijativu osnivanja novog Udruženja koje bi okupljalo tvrtke koje se bave stručnim poslovima u zaštiti okoliša. Inicijativom želimo povećati vidljivost ove važne djelatnosti te unaprijediti suradnju sa stručnim udrugama, ministarstvom, akademskom zajednicom i ostalim dionicima u zaštiti okoliša. S Hrvatskom udrugom stručnjaka zaštite okoliša i prirode već imamo dobru suradnju te je ovime u budućnosti želimo dodatno osnažiti i poboljšati“, poručila je Grzunov.

U ime Šibensko-kninske županije koja je aktivno uključena u borbu protiv klimatskih promjena prisutne je pozdravila Sanja Slavica Matešić, pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove. „U zaštiti okoliša pred nama je još dosta posla. Prvi na listi prioriteta je svakako sanacija lokacije onečišćene otpadom tzv. crna točka u sklopu bivše tvornice vijaka TVIK u gradu Kninu. U tijeku su aktivnosti pripreme Programa sanacije te lokacije koje provodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Hrvatske vode, a u što smo kao županija aktivno uključeni. Koncept održivog razvoja vrlo je bitno, više nego ikad, ugraditi u sve naše politike i djelovanja. Iako nas pomalo plaše sve ocjene o potrebi procjene, strateške procjene, ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i ostali postupci, svjesni smo da je nužno pronaći pravu mjeru između razvoja i zaštite, a to je jedino moguće upravo kroz sve ove postupke i procedure“, naglasila je Matešić.

Nakon svečanog otvorenja, krenula su uvodna predavanja o aktualnoj problematici u sektoru. Anamarija Matak, pomoćnica ministra zaštite okoliša i energetike, naglasak je stavila na novo programsko razdoblje 2021. – 2027. koje donosi nove uvjete za projekte koji će se sufinancirati sredstvima EU. Nabrojala je i izazove s kojima se susreću te naglasila dugotrajnost samih postupaka, što je problem s kojim se suočavaju i druge države članice. U nekim državama, naime, postupci traju od pet do 27 mjeseci. „Europska unija razmatra osnivanja nekih instrumenata i mehanizama gdje bi se na jednom mjestu ishodile sve dozvole. Jedna od mogućnosti je osnivanje jednog tijelo na razini države i u okviru tog tijela provesti sve postupke zaštite prirode i okoliša koji završavaju jednom odlukom“.

Vesna Kolar-Planinšič iz slovenskog Ministarstva za okoliš i prostorno planiranje okoliša prezentirala je iskustva Slovenije te održala predavanje na temu kvalitete strateške procjene utjecaja na okoliš za planove i programe u EU kontekstu.

Tina Klemenčić iz slovenskog Zavoda za zaštitu prirode, pak, je govorila o migracijskim i kompenzacijskim mjerama te iskustvima u progovorima oko tih mjera s Europskom komisijom.

Savezni ured za statistiku
Njemačka je u drugom tromjesečju gotovo polovinu električne energije proizvodila iz obnovljivih izvora ali je ugljen zadržao status najvažnijeg pojedinačnog izvora, objavio je u petak savezni ured za statistiku.

Izvor za 46 posto struje proizvedene u Njemačkoj u razdoblju od travnja do lipnja bila je energija vjetra, Sunca i drugi obnovljivi izvori, prema podacima Destatisa. U istom razdoblju prošle godine njihov je udio u proizvodnji iznosio 41 posto. Ukupno je u drugom tromjesečju iz obnovljivih izvora proizvedeno 56 milijardi kilovatsati struje, što je povećanje za 6,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuje izvješće Destatisa.

Zakonske povlastice za korištenje obnovljivih izvora jamče povlašteni tretman proizvodnji električne energije iz tih izvora, napominju statističari. Unatoč povećanom korištenju obnovljivih izvora energije, ugljen ostaje najvažniji pojedinačni izvor za proizvodnju električne energije. U drugom je tromjesečju bio zaslužan za 29 posto proizvedene električne energije u najvećem europskom gospodarstvu.

U prvom prošlogodišnjem tromjesečju ugljen je bio izvor za čak 37 posto električne energije proizvedene u Njemačkoj, podsjeća dpa. Na drugom je mjestu u drugom ovogodišnjem tromjesečju energija vjetra s udjelom od 20 posto, solarna energija s 13 posto i nuklearna energija s 12 posto, pokazuju podaci statističkog ureda.

Objava najnovijih podataka vremenski se poklopila sa završetkom sjednice njemačke vlade koja se otegnula dugo u noć na petak a tema joj je bilo kreiranje ekološki prihvatljive energetske politike. Tijekom dana trebale bi biti objavljene cijena emisija ugljika i visina poreza na fosilna goriva. Paralelno se danas u gradovima diljem Njemačke održavaju masovni prosvjedi u sklopu globalne inicijative kojom se svakog petka upozorava na opasne promjene klime na Zemlji.

Demantirao portal Net.hr
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u četvrtak je izjavio da u slučaju poslovne povezanosti njegove supruge s direktoricom udruge koja zagovara obnovljive izvore energije nema sukoba interesa oko vjetroelektrana, ocijenivši da je novinarski tekst koji na to upućuje, zlonamjeran.

Portal Net.hr u četvrtak je objavio članak u kojemu se problematizira odnos ministrove supruge Dubravke Sinčić Ćorić i Maje Pokrovac, direktorice gospodarskog udruženja Obnovljivi izvori energije (OIE). Ministrova supruga je potpredsjednica Hrvatskog društva lobista (HDL), dok je Pokrovac, direktorica OIE-a i poznata lobistica za obnovljive izvore energije, predsjednica tog društva, navodi se u članku.

Ministar Ćorić novinarima je nakon sjednice Vlade izjavio kako smatra da je riječ o zlonamjernom tekstu te demantirao da zbog toga, u vezi s ulaganjem u vjetroelektrane, što zagovara Pokrovac, ne postoji sukob interesa.

Ministar je dodao da ni on niti njegova supruga nisu prijatelji direktorice Pokrovac. Za odluku premijera Andreja Plenkovića o prihvaćanju zahtjeva inicijative “67 je previše rekao je da to “nije nikakva kapitualcija”.

 

Školarci za klimu eskiviraju školu
Tisuće školaraca u petak su na ulicama Australije i azijskopacifičkih zemalja počele globalni štrajk za klimu pozivajući svjetske čelnike da na UN-ovu summitu o klimi donesu hitne mjere kako bi spriječili ekološku katastrofu.

Uz transparente s porukama “Oceani rastu, ali i mi” ili “Nismo mi počeli krizu, ali se protiv nje borimo”, učenici su prosvjedovali u Sydneyu, Melbourneu, Alice Springsu i drugim australskim gradovima.

Slični prosvjedi, na poticaj 16-godišnje švedske aktivistice Grete Thunberg, planirani su u oko 150 država u petak. Cilj je učenika i drugih aktivista progovoriti jednim glasom o izravnim posljedicama klimatskim promjena na planetu. Štrajk će kulminirati u New Yorku kada će Thunberg, već nominirana za Nobelovu nagradu zbog svog aktivizma za klimu, predvoditi skup ispred sjedišta Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Rano poslijepodne prosvjednici u Sydneyu već su okupirali 34 hektara otvorenog prostora grada. Slični skupovi održani su u Brisbaneu i drugim glavnim gradovima australskih država.

UN-ov summit o klimi koji će se održati u sklopu godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a okuplja svjetske čelnike koji bi trebali razgovarati o nužnim strategijama u borbi za očuvanje planeta, kao što je masovnije korištenje obnovljivih izvora energije umjesto fosilnih goriva.

Globalno zagrijavanje izazvano visokim količinama stakleničkih plinova iz korištenja fosilnih goriva već je odgovorno za suše i učestale toplinske udare za topljenje ledenjaka, porast razine mora i poplave, upozoravaju znanstvenici.

Emisije ugljičnog dioksida bile su rekordne lani, unatoč upozorenju UN-ova Međuvladina panela za klimatske promjene u listopadu da emisije moraju biti srezane u idućih 12 godina kako bi se klima stabilizirala.

Organizatori su kazali da će se prosvjedi održati u različitim oblicima diljem svijeta, a cilj je promicati svjesnost na klimatske promjene i tražiti političku akciju za suzbijanje čimbenika koji potiču klimatske promjene. Planirano je više od 5000 događaja, a središnji je divovska manifestacija u New Yorku gdje se očekuje 1,1, milijun učenika iz 1800 javnih škola koji su dobili dopuštenje za izostanak s nastave, prenosi francuska agencija France presse.

Okupljanje u petak uvod je u njujoršku dvotjednu akciju za za klimu. U subotu se održava prvi Summit mladih za klimu u organizaciji UN-a. Uz Gretu Thunberg sudjelovat će 500 mladih ljudi iz Južne Amerike, Europe, Azije i Afrike.

Vlasnik Amazona Jeff Bezos obećao je postizanje ugljične neutralnosti do 2040. i pozvao druge tvrtke da pokušaju ostvariti ciljeve iz Pariškog klimatskog sporazuma deset godina prije nego što je predviđeno.

Amazon je predstavio svoju inicijativu “Obećanje klimi” za koju tvrdi da je prvi znak napora u smanjenju emisija plinova i korak prema dostizanju cilja o ugljičnoj neutralnosti do 2050. Bezos je rekao da je razgovarao s drugim izvršnim direktorima globalnih tvrtki i poručio da je “primijetio veliki interes da se pridruže obećanju”.

Kao dio pojačanih napora, Amazon je pristao kupiti 100.000 električnih dostavljačkih vozila tvrtke Rivian kako bi se smanjile emisije ugljika. Amazon je ranije najavio 440 milijuna dolara vrijedno ulaganje u Rivian. Prvi električni kombiji prometovat će 2021., a sva vozila će biti potpuno operativna 2030. Amazon je također obećao uložiti 100 milijuna dolara u sadnju šuma u suradnji s neprofitnom organizacijom za očuvanje prirode Nature Conservancy.

A sada vlada
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u HRT-ovoj emisiji ‘A sada Vlada’ osvrnuo se na uhićenje novinara Gordana Duhačeka, strože kazne za prometne prekršaje te sigurnost građana u Hrvatskoj.

MInistar Davor Božinović komentirao je uhićenje novinara portala Index.hr Gordana Duhačeka. Kazao je da je zatražio izvješće o tome od glavnog ravnatelja policije i da bi ono uskoro trebalo biti gotovo.

“Kao što sam već rekao, ovdje nema govora o ograničavanju medijskih sloboda ili o zastrašivanju. Jučerašnje izjave iz vrha policije govore kako smatraju da je sve bilo u skladu sa zakonom te da privođenje nije bilo povezano s onim što je bilo objavljeno na twitteru, već zbog toga što je bila raspisana potraga u cilju istraživanja s obzirom na to da nije bilo moguće utvrditi njegovu adresu”, kazao je ministar u emisiji ‘A sada vlada’.

Na pitanje o drastičnom povećanja kazni izmjenom zakona i njihovih prvih učinaka, Božinović je rekao da su trendovi pozitivni i na tragu su očekivanog. “Ove je godine, s današnjim danom, četrdesetak manje poginulih u prometu, što je 17 posto. To pripisujemo Zakonu, ali i činjenici da smo ga od početka godine najavljivali, tako da, kada je stupio na snagu 1. kolovoza, svi su znali koje su odredbe mijenjane i kolike su kazne”, rekao je i dodao kako poanta Zakona nije kažnjavanje, nego doprinos promjeni prometne kulture te da ovo nije usmjereno na građane koji normalno voze, već na recidiviste.

Ministar je naglasio kako je brzina najveći problem, ali da se ne smije umanjiti ni problem korištenja mobitela, ni problem korištenja opijata. Vozače je zamolio da uzmu u obzir da je počela nova školska godina te da su se djeca vratila na cestu. Roditelje je zamolio da djecu prevoze u skladu s propisima, budući da djeca najčešće stradavaju kao suvozači kada ih prevozi najbliža rodbina.

Ministar Božinović osvrnuo se i na velik problem motociklista koji stradavaju te nereguliranost pravila za električne bicikle, motore i romobile. “Električni romobili su vrlo brzi, voze se po pješačkim zonama, dosežu 20 km/h i to će se prije ili kasnije morati regulirati.”

Na pitanje kakva je sigurnost u Hrvatskoj, ministar je odgovorio kako pokazatelji govore da je sigurnost bolja nego prošle godine. “Imamo 15 posto manje nasilnih djela prema strancima, 17 posto teških krađa i to je sve posljedica jedne dobre organizacije i prisutnosti policije”, rekao je i dodao da je dobra suradnja s međunarodnim partnerima, s dvadeset i jednom policijom iz 19 zemalja svijeta.

“Turistička sezona je pokazala i ove godine da je Hrvatska sigurna destinacija”, zaključio je ministar Božinović.

Ankica Kovač
Voditeljica Laboratorija za energetska postrojenja Fakulteta strojarstva i brodogradnje Ankica Kovač krenula je na put od Zagreba do Bruxellesa automobilom na vodik.

Projektom “Croatia Mirai Challenge” želi promovirati takve automobile te upozoriti na potrebu postavljanja odgovarajućih punionica u Hrvatskoj.

– Imamo kapacitet, imamo znanje samo je potreban još taj jedan hrabri korak da se upustimo u to da bi bili na taj način povezani s Europom. Mi smo sada, ako se pogleda mapa europske infrastrukture, koja je vrlo razvijena zapravo kao da smo jednom crtom odsječeni od Europe, naglasila je dr.sc. Ankica Kovač s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Zagreb.

Upozorenje
Klimatske promjene globalni su problem koji sve više ljudi tjera iz svojih domova. A posljedice su sve veće.

Vatra proždire šume Australije, Brazila, Portugala. Poplave haraju Španjolskom. Uragan Dorian i dalje bijesni na Bahamima. I sve to samo u zadnja 24 sata. “Vrijeme se brže mijenja nego što su svi klimatolozi uopće pretpostavljali i ekstremi se događaju non stop”, kaže klimatolog Branko Grisogono za RTL.

“Vidi se da dolaze drugačije biljke, a ove naše i biljke i kukci se sele ka sjeveru i u veće visine. Vinogradari kažu da imaju mini poplave i mini suše skoro stalno. Kiša ne pada kada treba. Kada treba, onda previše padne. I onda je predugi period od suše. Znači trajanje i intenziteti se bitno mijenjaju nego ono na što smo navikli”, dodaje za RTL Danas klimatolog Grisogono.

Zato su neke zemlje već napravile projekciju o tome što će saditi i koje životinje uzgajati u skladu s klimatskim promjenama.

“Gorski kotar će imati vjerojatno 50 posto manje snijega zimi nego što ima sada za svega 10-20 godina. Drugačije vrste riba će ovdje biti. Mi ćemo imati sve manje i manje tekuće protočne vode. Hrvatska je bogata vodom, ali ona isto i ponire. Imat ćemo problema s Neretvom, rijekom Mirnom. Na puno mjesta će se događati prebrze promjene”, napominje klimatolog.

Investicija
Hrvatska elektroprivreda nedavno je zaključila ugovor za kupnju vjetroturbina za svoju prvu vjetroelektranu VE Korlat snage 58 MW.

Ta bi vjetroelektrana, s proizvodnjom od oko 170 GWh godišnje, u rad trebala biti puštena sredinom iduće godine. No, manje je poznato da HEP planira prostor obuhvata vjetroelektrane iskoristiti za gradnju velike fotonaponske elektrane snage čak 75 MW te je već krenuo prema ishođenju dozvola. Bila bi to najsnažnija FN elektrana u HEP-ovom rastućem portfelju.

U tom smislu nedavno je zaključen ugovor za konzalting i inženjerske usluge sa splitskom tvrtkom Fractal doo iz Splita koja je dala idejno rješenje za elektranu i napravila elektrotehnički projekt, a nositelj zahvata je tvrtka ‘Energetski park Korlat’, registrirana na adresi HEP-a d.d. u Vukovarskoj. Priključna snaga fotonaponske elektrane na pragu trebala bi iznositi 75 MW, a primjenom FN modula snage od 85 do 90 MWp godišnje bi se iz te elektrane moglo proizvesti 115 GWh električne energije. Obuhvat zahvata pokriva površinu od čak 50 hektara. Elektrana će koristiti istu infrastrukturu kao VE Korlat tj. priključak na elektroenergetsku mrežu na 110 kV dalekovod Obrovac (Benkovac) – Zadar.

Vlada je elektroprivredi ovaj mjesec odobrila zaduženje od 1,2 milijarde kuna, a 560 mil. trebalo bi pokriti investiciju u VE Korlat i SE Vis i Cres i druge. Sunčane elektrane Kaštelir, Cres, Vis i Vrlika Jug, ukupne snage 11,6 MW i vrijednosti 80 milijuna kuna, prve su četiri sunčane elektrane u velikom investicijskom ciklusu HEP-a do 2023. godine uložiti 750 milijuna kuna, najavili su predstavnici HEP-a u travnju. HEP će također ove i iduće godine uložiti 13 mil. kn u postavljanje 2,1 MW sunčanih elektrana na zgradama HEP-a. Sinergija vjetra i Sunca zanimljiva je i drugim developerima u Hrvatskoj, poput Accione i Eko d.o.o., u čije projekte su nedavno ušli i mirovinski fondovi.