OBNOVLJIVI IZVORI

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Europska investicijska banka (EIB) potpisale su u utorak ugovor o zajmu vrijedan 100 milijuna eura za financiranje projekata srednje kapitaliziranih poduzeća (MidCap) i ostalih prioriteta u Hrvatskoj.
Ugovor je potpisao potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco, a u ime HBOR-a predsjednica Uprave Tamara Perko i član Uprave Hrvoje Čuvalo.

Perko je istaknula da je ovime nastavljena jako dobra suradnja s EIB-om, koja datira od 2001. godine, a u sklopu koje su do sada potpisali 19 ugovora ukupne vrijednosti od 2,6 milijardi eura. To je HBOR-u omogućilo da financira više od 3.500 projekata u Hrvatskoj, napomenula je.

Kako je navela Perko, ovim ugovorom će se financirati MidCap poduzeća, koja imaju između 250 i 3.000 zaposlenih. Pritom je poduzećima u djelatnostima turizma, proizvodnje te uslužnim djelatnostima namijenjeno 70 posto kreditne linije, dok je preostalih 30 posto predviđeno za projekte u infrastrukturi te u područjima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Investicije su namijenjene kako privatnom, tako i javnom sektoru.

“Takve investicije su vrlo potrebne za razvoj gospodarstva, povećanje konkurentosti te otvaranje novih radnih mjesta. Nadam se da ćemo ova sredstva što prije potrošiti i da ćemo se što brže naći ovdje na potpisivanju jubilarnog 20. ugovora s EIB-om”, zaključila je predsjednica Uprave HBOR-a.

Potpredsjednik EIB-a je istaknuo iznimno dobru suradnju između EIB-a i HBOR-a, pri čemu je podsjetio da su prije nekoliko tjedana potpisali i ugovor vrijedan 250 milijuna eura za podršku malim i srednjim poduzećima.

Inače, tijekom 2016. godine, EIB je u Hrvatskoj sklopio ugovore o financiranju vrijednosti 530 milijuna eura.

Kako su u utorak izvijestili iz EIB-a, ukupno u Hrvatskoj u utorak potpisuju sporazume o kreditiranju sa četiri banke, ukupne vrijednosti 220 milijuna eura. Osim ovog s HBOR-om, danas je potpisan i ugovor s Hrvatskom poštanskom bankom vrijedan 20 milijuna eura, a predviđeni su i s Privrednom bankom Zagreb, vrijednosti 60 milijuna eura te Zagrebačkom bankom (Zaba), u iznosu 40 milijuna eura.

Ugovori su namijenjeni financiranju malih projekata s dugotrajnim učinkom, koji se uglavnom odnose na mala i srednja te midcap poduzeća, općine i inicijative s područja energetske učinkovitosti, navode iz EIB-a.

Vlada je danas prihvatila izmjene Zakona o vodama, koji je između ostalog bitan u kontekstu HEP-ovog vlasništva nad hidroelektranama.  
S ovakvim rješenjem HEP neće biti osobito atraktivan investitorima ako dođe do privatizacije jer se i dalje neće moći uknjihiti na objekte u koje je ulagao. Ovim Zakonom se omogućava osnivanje prava građenja odnosno prava upravljanja određenim dijelovima hidroenergetskih objekata za proizvodnju električne energije izgrađenih na javnom vodnom dobru u korist Hrvatske elektroprivrede d.d.

Zadržat će se vlasništvo Republike Hrvatske nad izgrađenim akumulacijama, dovodnim i odvodnim kanalima i tunelima radi osiguranja kontinuiteta vodnoga toka, a Hrvatska elektroprivreda d.d. će steći pravo građenja nad ostalim dijelovima postojećih hidroenergetskih objekata izgrađenih na javnom vodnom dobru na 99 godina, bez naknade, dok nad akumulacijama, dovodnim i odvodnim kanalima i zemljištu pod njima stječe zakonsko pravo upravljanja, koje traje dok traje i pravo građenja. Na taj će način Hrvatska elektroprivreda d.d. nastaviti neometano upravljati hidroenegetskim objektima , a vodno dobro i dio hidroenergetskih vodnih građevina koje su nužne za osiguranje kontinuiranog vodnog režima ostaju u vlasništvu Republike Hrvatske.

Na odgovarajući način je uređeno i građenje novih hidroenergetskih objekata za proizvodnju električne energije neovisno o tome je li investitor privatni ili u njemu Republika Hrvatska ima potpuni ili većinski udio, stoji u obrazloženju zakona. Investitor vodnih građevina za proizvodnju električne energije koje se grade na javnom vodnom dobru može ih graditi na temelju prava građenja na 99 godina, bez naknade, ako je zemljište otkupio vlastitim sredstvima u korist Republike Hrvatske odnosno uz plaćanje naknade ako se pravo građenja osniva na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Iznimno od toga akumulacije, dovodne i odvodne kanale i tunele investitor gradi izravno u korist vlasništva Republike Hrvatske – jer su akumulacijske građevine fizički (pa prema tome i pravno) neodvojive od zemljišta pod akumulacijom, a nad kanalima i tunelima – jer oni supstituiraju prekinuti vodni tok, tj. zadržavaju kontinuitet vodnoga toka.

Ako investitor pak gradi vodne građevine za proizvodnju električne energije na vodnom dobru u privatnom vlasništvu, dakle za koje zemljište nisu ispunjene zakonske pretpostavke da bude javno vodno dobro, po odredbama ovoga Zakona investitor je dužan takvo zemljište otkupiti ili izvlastiti u korist Republike Hrvatske, na teret vlastitih sredstava, a zemljište postaje javnim vodnim dobrom. Jednak tretman se propisuje i za zemljište koje ne ispunjava uvjete biti vodnim do brom ako se na njemu grade dovodni i odvodni kanali i tuneli vodne građevine za proizvodnju električne energije.

Svim tim građevinama investitor upravlja na temelj u prava građenja, a akumulacijama, dovodnim i odvodnim kanalima i tunelima i zemljištem pod njima upravlja, u ime Republike Hrvatske, na temelju zakonskog prava upravljanja čiji je sadržaj definiran člankom 24. stavkom 7. Zakona: „Pod upravljanjem u smislu ovoga članka smatraju se poslovi investitora gradnje vodnih građevina, njihovo održavanje, čuvanje i korištenje za namjene kojima vodne građevine služe.“. Takvo pravo imaju npr. Hrvatske vode kada upravljaju javnim vodnim dobrom i regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama koje služe obrani od poplava (nasipi, brane, obaloutvrde i dr.).

 Britanija će od iduće godine povećati porez vlasnicima novih dizelskih automobila koji ne zadovoljavaju najnovije standarde emisija štetnih plinova.
U ovoj je godini prodaja dizelskih automobila na drugom tržištu automobila u Europi pala 15 posto dok je potražnja za benzincima porasla tri posto, budući da kupci izbjegavaju dizelske modele u strahu od većih nameta i regulatornih mjera.

Nakon skandala s Volkswagenovim krivotvorenjem podataka o emisijama štetnih plinova iz 2015. godine brojni su veliki europski gradovi, uključujući Madrid, Pariz i Atenu, najavili mjere koje bi trebale smanjiti emisije štetnih plinova iz dizelskih automobila, uključujući zabrane, novčane kazne i ograničenja.

Britanija je u srijedu priopćila da će od travnja sljedeće godine povećati trošarine na nove dizelske automobile koji ne budu udovoljavali strožim standardima sprječavanja onečišćenja i vjerojatno će obuhvatiti većinu novih kupaca.

Pritom će kupci manjih modela morati platiti 20 funti (27 dolara) više trošarine dok će oni koji kupe veće modele morati plaćati i nekoliko stotina funti više.

Više trošarine neće obuhvatiti čiste dizelske motore sljedeće generacije sa certifikatima o ograničenim emisijama u stvarnim uvjetima vožnje, ističu iz vlade.

“Porezni sustav može igrati važnu ulogu u zaštiti okoliša”, izjavio je ministar financija Philip Hammond pred parlamentom u godišnjem obraćanju o budžetu. “Našoj djeci dugujemo da zrak koji dišu bude čist”, naglasio je Hammond.

Napominje da će se prihodom od većih trošarina financirati 220 milijuna funti ‘težak’ Fond za čisti zrak kako bi se podržali planovi za poboljšanje kakvoće zraka.

Iz udruge automobilske industrije priopćili su da će im trebati vremena da razviju nove tehnologije, upozoravajući da nova mjera neće na britanskim cestama smanjiti broj starijih vozila koja najviše zagađuju.

“Nerealno je smatrati da možemo svesti na četiri mjeseca uvođenje nove generacije čiste dizelske tehnologije čiji razvoj inače traje nekoliko godina”, rekao je Mike Hawes, izvršni direktor Društva proizvođača motora i trgovaca.

“Ovim se proračunom također neće učiniti ništa kako bi se s naših cesta u narednim godinama uklonila najstarija vozila i najveći zagađivači”, ističe Hawes.

IEA očekuje kako će obnovljive energije imati jednake kapacitete napajanja kao i ugljen do 2040, jer korištene ugljena dosegnulo je vrhunac 2013. među najvećim svjetskim potrošačima energije, 
No, najveći zagađivač planete danas je predvodnik revolucije za čistom energijom, navode iz IEA. Jedna trećina njihovih solarnih postrojenja i vjetrenjača do 204. godine izgradit će se u Kini, a strategija im ja i 40 posto globalnih ulaganja u električne automobile.

U Kini je korištenje ugljena dosegao vrhunac prije četiri godine, a poslije 2025. godine planiraju smanjiti svoju ulogu u velikom izvozu nafte u Indiju.

Još je jedan pokazatelj kako dolazi do promjena sve razvijenija ekonomija koja se odmiče od energetski teških industrija, te se usmjeravaju ka čišćenju zraka čije onečišćenje uzrokuje gotovo dva milijuna preuranjenih smrtnih slučajeva godišnje. Kako cijene obnovljive energije padaju, tako utječu na smjer politike, jer solarna će energija predviđa se Kini pružiti najjeftiniji izvor energije. Procjenjuju kako će obnovljivci preuzeti vodstvo nad plinom kao izvorom energije do 2020. godine a ugljenom do 2030. godine.

Do nedavno, kineska je ekonomija bila usredotočena na izvoz. Zato su posljednjih 15 godina potrošiti puno novca na energetske izvore kako bi se opskrbili gorivom, jer je 260 milijuna ljudi donedavno ovisilo o drvenom ogrjevu. Takav je ekonomski razvoj donio u naslijeđe problem s okolišem, jer samo 2 posto kineske populacije udiše zdrav zrak.

Nove državne odluke donesene su sa namjerom povratiti bolju kvalitetu zraka te su se u prvo koraku orijentirali na prirodni plin, koji je najmanje štetan od svih fosilnih goriva, i na obnovljivce. Korištenje prirodnog plina ju Kini je iznosilo oko 210 milijarde kubičnih metara prošle godine, a predviđa se rast na 400 milijardi kubičnih metara do 2040. godine. Njihov će se izvoz tada moći mjeriti s izvozom Europske Unije, drugim glavnim igračem svjetske trgovine.

Kina je već sada predvodnik u obnovljivoj energiji. Na prvom su mjestu u svijetu po instaliranom kapacitetu korištenja energije vjetra, solarne energije i hidroenergije. Do 2040. godine će Kina predstavljati 40 posto svjetske količine stvaranja energije, predviđaju iz IEA. Ugljen, koji danas iznosi 67 posto njihove energetske potrošnje, trebao bi do tada pasti na 40 posto.

Tempo kojim Kina radi ekonomsku tranziciju, brzina promjene njihove energetske potrošnje bit će od najviše važnosti za postizanje globalnih i klimatskih ciljeva. Iz IEA tvrde kako će, ako bude potrebno i 10 godina više, povećat će se potrošnja fosilnih goriva te povećati emisiju ugljika na 2.7 milijardi tona. Ukoliko im bude potrebno 10 godina manje, to će olakšati atmosfru za 5.3 milijardi tona emisije ugljika, piše Bloomberg.

Preveo Ivo Ott

Kineska kompanija CMEC (China Machinery Engineering Corporation) položila je danas kamen temeljac za izgradnju novog, trećeg bloka u Termoelektrani Kostolac, snage 350 MW, a očekivana godišnja proizvodnja električne energije je oko 2,5 milijardi kWh.
Vrijednost radova je 613 milijuna USD. V.d. direktora Elektroprivrede Srbije (EPS) Milorad Grčić je rekao da je B3 u Kostolcu prvi termoblok koji se gradi nakon 26 godina i da on čini pet posto od ukupnih instaliranih elektroenergetskih kapaciteta u Srbiji. Po njegovim riječima, u izgradnji tog bloka sudjelovat će veliki broj srpskih tvrtki. On je kazao da je odmakla izgradnja luke na Dunavu, kao i da su oba bloka TE Kostolac modernizirana, napravljeno je odsumporavanje i prošireni kapaciteti kopa Drmno.

Podpredsednik CMEK Tong Zigang rekao da je napravljen veliki deo pripremnih radova za B3. “Kineski partneri će se pridržavati ugovora, zakona i lokalnih običaja”, rekao je Zigang i dodao da će iz Kine biti isporučena najkvalitetnija oprema za novi blok. Projekt u Kostolcu realizira se na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine o ekonomskoj i tehničkoj suradnji u području infrastrukture, koji je potpisan 2009. godine.

Izgradnja bloka B3 dio je druge faze realizacije projekta uz povećanje proizvodnje Kopa Drmno s devet na 12 milijuna tona ugljena godišnje. Ukupna vrijednost druge faze projekta modernizacije Teremoelektrane Kostolac B je 715,6 milijuna USD. Kineska Exim banka osigurala je 85% sredstava za financiranje projekta, a 15% Elektroprivreda Srbije (EPS). Rok otplate je 20 godina, uključujući i period počeka od sedam godina, a fiksna kamata je 2,5% godišnje.

U TE Kostolac B u okviru prve faze projekta završene su revitalizacije blokova B1 i B2 snage 700 MW koji sada proizvode električnu energiju a izgrađeno je i novo postrojenje za odsumporovanje. Prvi dio kineskog kreditnog aranžmana uključuje i izgradnju infrastrukturnih objekata, pristaništa na Dunavu, koja je počela ove godine i željezničke pruge u dužini od 18 km za dovoz krečnjaka i opreme i odvoz gipsa. Ugovorena vrijednost tog dijela projekta je 344,6 milijuna USD, javlja Beta.

Tehnološka tvrtka Tesla Inc u četvrtak je pripremila spektakl predstavivši novi kamion na električni pogon, te sportski automobil Roadster vrijedan 200 tisuća dolara za koji je izvršni direktor tvrtke Elon Musk rekao da će biti najbrži serijski proizvedeni automobil u povijesti.
Ovo je iznenađenje raspametilo publiku prisutnu na prezentaciji, ali je izazvalo i negodovanje nekih analitičara koji su nezadovoljni raznovrsnošću novih projekata koje ta tvrtka pokreće dok istodobno ne uspijeva u dovoljnim količinama proizvoditi svoj Model 3, automobil za široku proizvodnju po pristupačnoj cijeni koji se smatra ključnim za financijski održivo poslovanje tvrtke.

Pri kraju prezentacije Tesle Semija, kamiona koji bi trebao uvesti revoluciju u špedicijski promet, iz njegove je prikolice iznenada izašao crveni Roadster. Taj sportski automobil s uklonjivim staklenim krovom nova je verzija prvog vozila koji je Tesla proizveo. Ima četiri sjedala, a na jednom punjenju baterije moći će prijeći oko 1000 kilometara, što je novi rekord za električna vozila, istaknuo je Musk.

Od 0 do 100 kilometara na sat stići će za 1,99 sekundi, a maksimalna brzina će mu biti preko 400 kilometara na sat, čime će postati i najbrži električni automobil u serijskoj proizvodnji.

“Moći ćete putovati od Los Angelesa do San Francisca i nazad, brzinom autoceste, bez punjenja. Poanta toga je zadati žestok udarac vozilima na fosilna goriva”, rekao je Musk, dodavši kako će nakon toga vožnja automobila na unutarnje izgaranje podsjećati na upravljanje parnim strojem.

Prvih tisuću automobila koštat će 250 tisuća, a kasniji modeli će se moći kupiti za 200 tisuća dolara.

Musk nije otkrio cijenu za Semi, niti kako i gdje će se ta dva nova modela proizvoditi, no najavio je da će se kamion početi proizvoditi 2019., a da će Roadster na cestama biti godinu kasnije.

Sve više projekata i proizvoda

Musk je električne kamione predstavio kao najnoviji pokušaj Tesle da odvrati gospodarstvo od fosilnih goriva, što već čini projektima poput električnih automobila, solarnih krovova ili baterijama.

Neki analitičari strahuju da će kamion biti skupa distrakcija za Teslu koja troši ogromne količina novca, nije nikad objavila koliki joj je godišnji prihod, te se nalazi u samoprozvanom “proizvodnom paklu” zbog pripreme proizvodnje 35 tisuća dolara vrijedne limuzine Model 3.

“Elonova sposobnost privlačenja pozornosti javnosti je nedirnuta, čak i dok strpljenje njegovih klijenata koji čekaju Model 3 nestaje”, smatra Karl Brauer, predstavnik tvrtki za procjenu i prodaju automobila Kelley Blue Book i Autotradera.

“Specifikacije novog kamiona i sportskog automobila stavljaju oba vozila na vrh svojih konkurencija… ako pretpostavimo da će se oni moći proizvoditi i prodavati u sklopu održivog ekonomskog plana. Zasad kod Tesla Motorsa nismo svjedočili tom završnom elementu, zbog čega je teško te nove modele smatrati ničim više nego ‘što ako’ konceptualnim vozilima”, dodaje Brauer.

On smatra kako Tesla mora uvjeriti i kamionsku zajednicu da može proizvesti dostupan električni kamion s dometom i teretnim kapacitetom koji se mogu natjecati s relativno jeftinim, vremenski testiranim dizelskim kamionima. Teške baterije koje trebaju biti ugrađene u električne kamione znatno će smanjiti ukupnu težinu tereta koji će prevoziti.

Tesla Semi s maksimalnim teretom brzinom autoceste može prijeći do 800 kilometara, istaknuo je Musk. Otkrio je kako vozila osme klase, najviše klasifikacije za kamione po težini, u 30 minuta može napuniti bateriju dovoljno da prijeđe oko 650 kilometara, te da će Tesla izgraditi svjetsku mrežu “megapunjača” na solarnu energiju.

Dizelski kamioni na jednom punjenju mogu putovati do 1600 kilometara, no Musk naglašava kako su oni 20 posto skuplji za upravljanje po jednoj milji od njegove električne verzije.

Tehnologija koja omogućava vožnju bez vozača omogućit će kamionima da putuju u konvojima, zbog čega će samo u prvom od njih biti potreban vozač, čime će takav promet postati jeftiniji od željeznice, rekao je Musk.

Toj ideji pak prijeti nesigurna regulatorna budućnost jer Kongres razmišlja o izuzeću velikih kamiona iz ublaživanja zakona o vožnji bez vozača, za što su lobirale transportne tvrtke tvrdeći da to predstavlja sigurnosni rizik i prijetnju milijunima radnih mjesta.

Tesla mora investirati velik novac da bi izgradila tvornice za takve kamione. Tvrtka po kvartalu trenutno troši oko milijardu dolara, većinom za uspostavljanje proizvodnje Modela 3, te razmišlja o pokretanju tvornice u Kini. Njezine dionice ove su godine narasle za 46 posto, čime je postala drugi najvrijedniji proizvođač automobila u Sjedinjenim Državama.

Hrvatska unatoč 300 sunčanih dana godišnje, bogatim prirodnim resursima i tisućama krovova hotelsko-turističkih objekata premalo koristi mogućnosti obnovljivih izvora energije u turizmu, posebno sunčeve energije, rečeno je na konferenciji “Uloga turizma u energetskoj tranziciji”.
Taj je skup u organizaciji Greenpeace Hrvatska okupio predstavnike strukovnih i udruga civilnog društva, proizvođača energije, opskrbljivača te državnih institucija i turističkog sektora. Potonjih je bilo najmanje, jer se, kako je kazala Marija Tomac iz Greenpeacea, nije odazvao nitko iz ministarstava turizma, gospodarstva, zaštite okoliša i energetike, a i iz turizma je došlo manje sudionika nego što se očekivalo.

Naglasivši da je energetska tranzicija svjetski proces kojim se s fosilnih goriva do 2050. u potpunosti treba prijeći na čistu ili energiju iz obnovljivih izvora, Tomac je poručila da je vrijeme za konkretne aktivnosti, jer klimatske promjene su sve izraženije i donose sve veće posljedice.

“Zbog klimatskih promjena i sprječavanja njihovih negativnih posljedica u tu se tranziciju moraju uključiti svi, ne samo države i vlade nego i svi gospodarski sektori, u čemu je turizam, pogotovo u Hrvatskoj, iznimno važan jer čini 19 posto udjela u BDP-u i na sebe veže brojne druge djelatnosti. Tome u prilog ide dobar položaj hotela, kampova i drugih turističkih objekata koji su većinom na Jadranu, gdje je dosta sunca”, istaknula je Tomac.

Dodala je kako profit u turizmu raste pa bi se jako isplatilo uložiti u prelazak na obnovljive izvore energije. Te bi se investicije, smatra ona, najbrže vratile. Ističe da je za to idealan trenutak, jer postoje velika sredstva u europskim fondovima te da bi turizam mogao povući i mnoge druge sektore.

Stoga je Greenpeace Hrvatska pokrenuo novu kampanju i izdao brošuru o mogućnostima šire primjene tih izvora energije u hrvatskom turističkom sektoru, s pregledom poslovnih modela financiranja projekata.

“Mediteran se uslijed klimatskih promjena zagrijava brže od ostatka svijeta i već trpi posljedice poput smanjenja zaliha pitke vode, velikog porasta temperature i druge, a kako je turizam iznimno ovisan o okolišu, korištenje obnovljivih izvora postaje pitanje njegova opstanka”, upozorio je direktor Greenpeaca Hrvatska Zoran Tomić.

Unatoč upozorenjima, ali i mogućnostima te Bogom danim izvorima poput sunca, vjetra i drugih, Hrvatska je na začelju europskih zemalja po korištenju energije sunca, kaže on.

“Slovenija primjerice ima pet puta više solarnih kapaciteta nego Hrvatska, a Grčka 50 puta, te bi bi bilo jako dobro kada bi se osvijestilo da su krovovi hotela, kampova i drugih objekata u turizmu idealni za solarne kolektore i fotonaponske ćelije, ali i za led rasvjetu, pri čemu je prilično siguran brz povrat investicija, u rasponu od pet do osam godina”, poručio je Tomić.

Slično razmišlja i vlasnik malog obiteljskog hotela Split Mladen Tomić. On je hotel s investicijom od 40 milijuna kuna otvorio prije pet godina kao prvi “zeleni” hotel u Hrvatskoj, pri čemu je zapazio da u arhitekturi, gradnji, uređenju te u svim operacijama – od kuhinje, praonice do zbrinjavanja otpada i korištenja vode, ima elemenata održivosti, uključujući primjenu najmodernijih tehnologija za izolaciju i obnovljive izvore energije.

“Prednost našeg hotela je pozicija u Dalmaciji, u Splitu, gdje ima puno sunca, što koristimo za solarne panele, dok od vode skupljamo kišnicu i koristimo je za pranje. Ima i niz drugih primjera, a da smo na dobrom putu potvrđuju i ocjene na TripAdvisoru gdje smo od početka rada stalno među 20 najboljih hotela u Hrvatskoj”, kaže Tomić.

Dodaje da iduće godine planira postaviti solarnu elektranu na hotelu, no da za to nije dobio nikakve poticaje ni potpore.

Poručio je da svaka solarna elektrana u svijetu koja proizvede 1 kilovat dobije jedan Solar Coin (kriptovaluta), što je, kako je kazao, veliki trend i u turizmu, a smatra i da bi se svima otvorila velika prilika kada bi Vlada i Ministarstvo gospodarstva donijeli odluku da građani mogu prodavati energiju iz svojih solarnih elektrana.

Najveći proizvođač vjetroagregata u svijetu Vestas izvijestio je u četvrtak o nižim prihodima i dobiti u trećem tromjesečju, ukazujući na oštru konkurenciju i smanjenu profitabilnost.
Vestasova je neto dobit u trećem tromjesečju potonula 18 posto, na 253 milijuna eura. Prihodi su pali 5,5 posto na 2,74 milijardi eura. Marža operativne dobiti, koja isključuje izvanredne stavke, smanjena je za dva postotna boda, na 12,9 posto.

Izvršni direktor Vestasa Anders Runevad objašnjava rezultate u širem kontekstu nepovoljnih trendova s kojima se sučeljava industrija turbina. “U trećem tromjesečju Vestas je osigurao više narudžbi i ostvario zdrave rezultate s obzirom na tržište na kojem se konkurencija zaoštrava a profitabilnost smanjuje.”

Istaknuo je 18-postotni rast nerealiziranih narudžbi i prihoda od usluga u odnosu na isto lanjsko tromjesečje. U prvih devet mjeseci ove godine prihodi su stagnirali, dodaje.

Kompanija je blago snizila procjenu ovogodišnje marže operativne dobiti, na 12 do 13 posto, u odnosu na dosada očekivanih 12 do 14 posto.

Očekuju također da će im se prihodi kretati između 9,5 i 10,25 milijardi eura, u odnosu na prethodno procijenjeni raspon od 9,25 do 10,25 milijardi eura.

Vestasova je dionica u četvrtak potonula više od 17 posto nakon što je već krajem prošlog tjedna pala 11 posto nakon što je SAD objavio plan porezne reforme, koji predviđa ukidanje olakšica za proizvođače turbina. SAD su inače najveće Vestasovo tržište.

Britanski energetski regulator Ofgem planira povećanje naknade za održavanje energetske mreže. Plan je dio šire obnove elektroenergetske mreže u Velikoj Britaniji do 2020. godine, a posebno načina na koji će se to financirati.
Kućanstva sada plaćaju u prosjeku oko 120 funti godišnje za održavanje mreže, što se plaća u mjesečnim računima. Iznos koji pojedini potrošaču plaćaju povezani su s količinom energije koju troše i oni koji troše više, više i plaćaju za održavanje mreže.

S druge strane, kućanstva koja koriste sunčane elektrane mogu sama proizvoditi dio energije za vlastite potrebe i do sada su bolje prolazila jer su trošila manje električne energije iz javne elektroenergetske mreže pa su plaćala i manji iznos naknade za održavanje mreže. Ofgem sada planira njima povećati naknadu jer takva situacija nije poštena prema ostalim potrošačima, a upravo se takva kućanstva zimi snažnije uključuju na elektroenergetsku mrežu kada njihova vlastita elektrana prestaje proizvoditi, javlja rumunjski portal ‘Energy World Magazine’.

Cilj jučer predloženih novih smjernica Europske komisije za automobilski promet je smanjivanje emisija ugljičnog dioksida i veća primjena električnih automobila i kombija.
U 2030. CO2 emisije iz tih vozila trebale bi biti 30 posto niže za nova vozila, u odnosu na 2021., kaže Komisija koja se nada da će stimulirati nove tehnologije i motivirati proizvođače. Obrazlažu da ciljevi smanjenja emisija CO2 koje Komisija predlaže proizlaze iz temeljite analize i kontakata sa širokim krugom dionika, od nevladinih organizacija do industrije.e

“Od 2030. više od 70 posto naše energije proizvodit će obnovljivi izvori, dakle imat ćemo čistu energiju da pogonima čista vozila, a to je ono čemu težimo jer to je istinska tranzicija, fundamentalna promjena”, izjavio je Maroš Šefčović, potpredsjednik EK za energetsku uniju. Lobi europskih proizvođača automobila ACEA smatra da je cilj od 30% preambiciozan i “preizazovan”, no jedna grupacija, Transport and Environment kaže da su ti planovi “poklon proizvođačima automobila” i neće dotaknuti najveći europski klimatski problem. Pozdravljaju cilj od 30 posto, ali kazne za nepostizanje tog cilja čine ga uglavnom neučinkovitim, objavio je Euronews.

Kako Energetika-net doznaje sa stranica EK paket za čistu mobilnost uključuje brojne nove dokumente koji će biti doneseni. To su novi standardi emisija CO2, kako bi se potaklo proizvođače na uvođenje inovacija i zadovoljavanje potreba tržišta za vozilima s niskom razinom emisija. Prijedlog uključuje i ciljeve za 2025. i 2030. Tako se potiče prijelaz s automobila s konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem na čišća vozila. Zatim, tu je Direktiva o čistim vozilima, kojom će se promicati rješenja za čistu mobilnost u javnim natječajima te stoga zamjetno potaknuti potražnja za čistom mobilnošću i daljnja primjena rješenja za postizanje tog cilja.Slijedi akcijski plan i niz mogućnosti za ulaganje u uspostavu transeuropske infrastrukture za alternativna goriva, a cilj je povećati ambicioznost nacionalnih planova, ulaganja i prodaju.

Očekuje se i revizija Direktive o kombiniranom prijevozu, čime se promiče kombinirana uporaba različitih vrsta prijevoza za robu (npr. kamiona i vlakova), koja će olakšati da poduzeća dobivaju poticaje te stimulira kombinirano korištenje kamionskog, željezničkog i brodskog prijevoza robe. Također, očekuje se Direktiva o uslugama autobusnog prijevoza kako bi se poticala ponuda usluga autobusnog prijevoza u međugradskom prometu širom Europe te ponudile alternative korištenju osobnih automobila, čime će se dodatno pridonijeti smanjivanju prometnih zagušenja i emisija iz prijevoza. Na taj će se način ponuditi dodatna, bolja kvaliteta i jeftinije mogućnosti prijevoza, posebno za osobe s malim primanjima. Osim toga tu je i nedavna značajna inicijativa za proizvodnju baterija u Europi, koja je od strateške važnosti za integriranu industrijsku politiku EU-a i za omogućavanje da buduća vozila i druga prometna rješenja budu razvijena i proizvedena u EU. Ovaj je paket dio šireg političkog konteksta usmjerenog na jačanje europske industrije i njezine konkurentnosti.

Kako je najavljeno u Obnovljenoj strategiji industrijske politike EU-a, koja je predstavljena u rujnu 2017., cilj je Komisije pomoći europskoj industriji da zadrži vodstvo odnosno postane svjetski predvodnik u inovacijama, digitalizaciji i dekarbonizaciji. Jučerašnji je paket drugi paket za mobilnost koji Komisija ove godine predstavlja. Paket „Europa u pokretu” predstavljen je u svibnju 2017. uključivao je širok raspon inicijativa s ciljem postizanja veće sigurnosti prometa, poticanja „pametne” naplate za korištenje cesta, smanjivanja emisija CO2, zagađenja zraka i zakrčenja prometa, smanjivanja birokratskog opterećenja za poduzeća, suzbijanja nezakonitog zapošljavanja te osiguravanja primjerenih uvjeta za radnike, uključujući odgovarajuće trajanje odmora.

Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku, Miguel Arias Cañete, izjavio je tom prilikom: „U tijeku je globalna utrka u razvoju čistih automobila. Ne možemo se vratiti na staro. Međutim, Europa se mora prvo sama promijeniti kako bi pokretala i predvodila promjene na globalnoj razini. Trebamo prave ciljeve i odgovarajuće poticaje. Upravo to osiguravamo ovim mjerama za automobile i kombi vozila. Naši su ciljevi ambiciozni, isplativi i provedivi. Ciljevima za 2025. potaknut ćemo ulaganja već sada, a krajnjim ciljevima, onima za 2030., osiguravamo stabilnost i smjer za održavanje tih ulaganja. Danas ulažemo u Europu i radimo na smanjenju onečišćenja kako bismo ispunili svoje obveze preuzete Pariškim sporazumom, tj. smanjivanje svojih emisija za najmanje 40 posto do 2030.”