OBNOVLJIVI IZVORI

Preuređenje
Francuski energetski div Total objavio je u srijedu da je započeo s proizvodnjom biogoriva u preuređenoj rafineriji na jugu Francuske u koju su uložili gotovo 280 milijuna eura.

Total je u taj projekt uložio 275 milijuna eura a planiraju zaposliti ukupno 250 radnika. Proizvodnja je trebala početi prošle godine ali je rok pomaknut iz „tehničkih razloga”, povezanih s prenamjenom.

Godišnje će moći proizvoditi 500.000 tona biodizela, uključujući gorivo za zrakoplovnu industriju, navode u Totalu. Biogorivo se proizvodi izravno ili neizravno iz biljnih materijala kao što su biljno i palmino ulje a ekološki aktivisti smatraju njegovu proizvodnju glavnim uzrokom krčenja šuma, uglavnom u jugoistočnoj Aziji.

Biorafinerija u La Medeu projektirana je za proizvodnju biogoriva iz raznih vrsta ulja, od čega će 60 do 70 posto činiti sirova biljna ulja uljane repice, suncokreta, soje, kukuruza te palmino i ulje novih biljaka kao što je carinata

Totalu najavljuju da planiraju uvoziti do 300.000 tona palminog ulja godišnje, što je razljutilo francuske uzgajivače uljane repice i suncokreta. U Totalu su obećali da će od ukupno 650 tisuća tona biljnih materijala koliko će ih se godišnje moći prerađivati u biorafineriji u La Medeu najmanje 50.000 tona činiti uljana repica uzgojena u Francuskoj.

WPD Europa
Tvrtke wpd europe GmbH iz Bremena i riječki Tekol Teri d.o.o. osnovale su zajedničko društvo VE Krmpote za razvoj projekta vjetroelektrane na lokaciji Ruševo – Krmpotsko iznad Novog Vinodolskog.

VE Krmpote je poslovanje započela danas potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju s Gradom Novim Vinodolskim u kojem je istaknuta namjera investitora da pri realizaciji projekta vodi računa o interesima i potrebama zajednice te doprinosi gospodarskom razvoju, dok će Grad pružiti podršku ostvarenju investicije koja se procjenjuje na više od 120 milijuna Eura.

Ugovor o osnivanju VE Krmpote su potpisali Andreas Chollet, prokurist wpd europe i Mato Markanović, savjetnik za razvoj Tekol Terija. Memorandum o razumijevanju su potpisali gradonačelnik Novog Vinodolskog Velimir Piškulić i predsjednik uprave VE Krmpote Zoran Obradović, koji je ujedno direktor wpd Adria, regionalne podružnice njemačkog developera i svjetskog lidera u razvoju vjetroelektrana. wpd u Hrvatskoj ima četiri uspješne vjetroelektrane, a ukupno više od 4,500 MW instalirane snage u dvadeset država.

Gradonačelnik Piškulić je u svom obraćanju istaknuo zadovoljstvo dolaskom wpd-a kao strateškog partnera te naglasio kako će Grad podržavati razvoj ove vjetroelektrane. Andreas Chollet, koji je u aktivnosti wpd-a u Hrvatskoj uključen gotovo dva desetljeća, je također govorio na hrvatskom te naglasio kako je wpd-ovo iskustvo ovdje pozitivno, a projekt u Novom Vinodolskom vidi kao odličan početak novog razvojnog ciklusa. Direktor wpd Adria Zoran Obradović je predstavio ostale aktivnosti tvrtke u regiji, među kojima se ističe projektni sustav Livno – Grahovo – Knin s više od 1000 MW predviđene instalirane snage.

O dosadašnjem tijeku razvoja projekta je govorio njegov voditelj Milorad Milošević. Posebno značajno je bilo uvrštenje lokacije u prostorne planove Grada i Županije te postavljanje mjernog stupa visine čak 100 metara za potrebe procjene vjetro-potencijala. Mato Markanović je zaključio kako je pronalazak strateškog partnera bio logičan korak prema realizaciji projekta, a činjenica da je to wpd je potvrdila ugled i značaj njegove tvrtke koja ima bogato međunarodno iskustvo i uspijeva odoljeti izazovima vremena.

VE Krmpote će imati do 90 MW instalirane snage na širem obuhvatu od 27 kilometara kvadratnih. Očekivana godišnja proizvodnja je oko 250,000 MWh čiste energije što će značajno doprinijeti smanjenju emisija štetnih plinova, ovisnosti o uvozu električne energije i tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu – ova proizvodnja je dovoljna za podmirenje godišnjih potreba za električnom energijom više od 50,000 hrvatskih kućanstava.

Solari
Tvrtka Emirates Electricity and Water Company (EWEC) objavila je da je Noor Abu Dhabi, najveća neovisna solarna elektrana na svijetu, počela s radom.

Elektrana se sastoji od više od 3,2 milijuna solarnih panela, na površini od osam četvornih kilometara, a osim svoje veličine, također je postavila rekord u svjetskoj najkonkurentnijoj tarifi, od samo 2,4 američka centa/kWh. Godišnje će proizvoditi 1,2 GW električne energije, što zadovoljava potrebe 90.000 ljudi.

Fotonaponska elektrana, koje se nalazi u Sweihanu u Abu Dhabiju, ima snagu od čak 1.177MW, a zajednički je pothvat između Abu Dhabi Power Corporation i kineskog Jinko Solar Holdinga te japanske korporacije Marubeni.

IEA
Globalni uzlet popularnosti plinovoda i terminala za ukapljeni prirodni plin stavlja energetsku industriju u koliziju s pariškim klimatskim ciljevima, prema novoj analizi ulaganja u novo omiljeno svjetsko gorivo.

Više od 200 terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) su ili u izgradnji ili se planiraju graditi diljem svijeta, uglavnom u Sjevernoj Americi, što predstavlja izdatak od 1.300 milijardi dolara, prema podacima regulatora. Godine 2015. velika većina zemalja svijeta obvezala se ograničiti rast globalne temperature na „znatno manje od 2 Celzijeva stupnja, odnosno, po mogućnosti, na još sigurnijih najviše 1,5 stupnja Celzija.

Da bi im to pošlo za rukom, moraju drastično smanjiti emisije stakleničkih plinova, od kojih veliki dio dolazi od izgaranja fosilnih goriva za proizvodnju energije, tumače znanstvenici. U Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama kažu da bi najsigurniji način da se dosegne cilj o maksimalnom povećanju temperature za 1,5 Celzijeva stupnja uključivao trenutno smanjenje upotrebe fosilnih goriva, uključujući i 75-postotno smanjenje potrošnje prirodnog plina, u svim njegovim oblicima, do sredine stoljeća.

Tržište plina doživljava pak pravi procvat. Prema Međunarodnom udruženju za energiju, potrošnja plina porasla je 4,6 posto samo u 2018. godini, što predstavlja gotovo polovinu globalnog porasta energetske potražnje.

Glavni je motor tog povećanja nagli skok proizvodnje u SAD-u i neutaživa potražnja za alternativama ugljenu u Kini, tumače. Industrija i mnoge vlade tvrde da je LNG takozvano „prijelazno gorivo” između ugljena i obnovljivih izvora energije, kao što su vjetar i Sunce. Paralelno sve više zabrinjava moguća cijena plina gledano iz perspektive okoliša jer iako je plin bolji za planet nego ugljen, on ipak proizvodi veliku količinu stakleničkih plinova koji zagrijavaju našu atmosferu.

U izvješću koje je u utorak objavio Global Energy Monitor navodi se da bi aktualni razmjeri širenja LNG-a diljem svijeta mogli u konačnici značajnije pridonijeti globalnog zagrijavanja od širenja elektrana na ugljen. Razlog je količina metana koji LNG proizvodi prilikom vađenja i transporta. Metan je, kao staklenički plin, više od 80 puta jači u kratkoročnom razdoblju od ugljičnog dioksida.

“Popularnost LNG-a raste nevjerojatno naglo, baš u trenutku kada su istraživanja počela pokazivati da je metan puno negativniji faktor no što se mislilo. I dan-danas se govori da je prirodni plin mostu prema obnovljivim izvorima, što je potpuno u suprotnosti s činjenicama”, rekao je izvršni direktor tvrtke Global Energy Monitora Ted Nace.

Okrugli stol
Hrvatska mora ambicioznije planirati energetsku strategiju, mora imati jasnu i konzistentnu politiku, bilo bi dobro da napravi investicijsku mapu s konkretnim potencijalima te ukloni barijere kako bi se koristilo što više domaćih izvora, privuklo veći broj investitora i ubrzala tranziciju prema obnovljivim izvorima energije (OIE).

To je, suma sumarum, zaključak nedavno održanog okruglog stola ‘OIE – potencijal i investicije u Hrvatskoj’ u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika.

U raspravi je, prije svega, naglašen potencijal korištenja domaćih obnovljivih izvora, potreba za dosljednošću te većom ambicijom u kreiranju Strategije energetskog razvoja, a sudjelovali su direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) Maja Pokrovac, predsjednika OIEH i direktor Acciona energije za Hrvatsku Aljoša Pleić te Nikola Blažeković, voditelj OIE u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

Ono što u ovoj godini čeka Hrvatsku donosi velike promjene na tržištu: dobivamo novu energetsku strategiju u kojoj su definirani ciljevi za OIE u narednih 10 godina, a do kraja godine moramo donijeti i integrirani energetski i klimatski plan (NCEP). On mora pokazati koliko si je točno MW zemlja zacrtala, kako će se postojeće barijere za investitore ukloniti i, kako je naglasila Pokrovac, kako omogućiti direktno kupnju između proizvođača i potrošača električne energije. To je, napomenimo samo, obveza na razini EU i nešto što već prakticiraju brojne kompanije. Google ili Microsoft, primjerice.

No s obzirom na sve te nemale promjene postavlja se pitanja koliko je Hrvatska spremna. Jer, ako ćemo suditi po prijedlogu Strategije oko kojeg je nedavno završilo e-savjetovanje, Pokrovac vjeruje da nije.

– Hrvatska svakako razmišlja ambiciozno, ali je li spremna – mislim da nije. U NECP-u smo zacrtali udio od 36,4% OIE u bruto neposrednoj potrošnji za 2030. i s time smo se stavili u vrh ambicija u narednih 10 godina. S druge strane, EIHP je jasno rekao da Hrvatska ima potencijal od 8 do 10 tisuća MW u suncu i isto toliko u vjetru, a Strategijom smo zacrtali petinu manje. To je nelogično. Nedostaje i gospodarski segment, odnosno konkretni pokazatelji koristi za industriju, poduzetništvo i građane. Imamo domaće resurse i možemo ih iskoristiti, zato Strategiju treba ojačati – mišljenje je direktorice OIEH.

Smatra da Hrvatska mora napraviti i jednu mapu s javno dostupnim lokacijama na kojoj će se vidjeti i koliki su potencijali za određenu vrstu OIE.

– Nedostaje transparentnost, jasan pokazatelj ciljeva koje želimo, MW koje želimo, prepreka koje mičemo. I onda će projekti i investitori doći – jasna je bila Pokrovac.

I Pleić misli da Strategija mora biti ambicioznija:

– Moramo zacrtati smjer i biti dosljedni. Jasna i konzistentna politika te strategija kao podloga recept su za dugoročni uspjeh. Mi smo još uvijek na putu da budemo spremniji za promjene, no čak neovisno o tome koliko je država kao zakonodavac spremna, gospodarstvenici pa i fizičke osobe već su krenuli u razvoj projekata iz OIE koji će se realizirati kroz nekoliko godina bez obzira kakav će biti zakonodavni okvir. Tržište i potrebe će nas voditi ka tome. Određene mjere su nužne u ovom trenutku kako bi se Hrvatska bolje pozicionirala na investicijskoj mapi jer investicijski rizici još uvijek postoje. Tu država mora biti konkretnija. Prošlo je vrijeme poticaja, trebaju nove mjere kako bi se ponovo privukli investitori koji će se onda na tržišnim razinama boriti, odnosno sa što nižim cijenama električne energije – istaknuo je predsjednik OIEH.

Referirao se, naime, na premijski model na kojemu se trenutačno radi, a koji mijenja feed-in sustav poticaja kroz koje su OIE i dalje snažno percipirani u javnom prostoru u negativnom kontekstu.

– Čak i da su loši, prednost im je što se daju za proizvedeno za razliku od drugih poticaja koji se daju u ovoj državi. Feed-in je imala cijela Europa, ne samo Hrvatska, a služio je kao prvi ‘boost’ novim tehnologijama. No mana je bila što je taj sustav nudio fiksnu cijenu na određeni broj godina, trpio i loše i dobre projekte. Sada dolazi natječajni model u kojem će država postaviti cijenu i ako je, primjerice, tržišna cijena električne energije niža, u tom međuprostoru vodit će se aukcije, odnosno svatko će nuditi svoju cijenu. Onaj s najnižom dobiva ugovor na određeni broj godina. Ako je tržišna cijena veća, država i potrošači ionako nemaju nikakav trošak po tom pitanju. To je budućnost, taj model je prisutan svugdje u svijetu – pojasnio je Pleić ukratko model koji se očekuje i na hrvatskom tržištu.

Zelenu budućnost podržava i FZOEU, što je Blažeković istaknuo nabrojavši natječaje koje provode. Najsvježiji je natječaj za korištenje OIE u obiteljskim kućama vrijedan 11 milijuna kuna za koji interes iz dana u dan raste. U ovoj godini planiraju dodijeliti još 50 milijuna kuna, od toga 11 milijuna kuna za sustave centralnog grijanja, 20 milijuna kuna za fotonaponske elektrane u obiteljskim kućama, 18 milijuna kuna za OPG-ove za fotonaponske elektrane.

– Svi ti javni pozivi trebali bi biti objavljeni u rujnu, listopadu ove godine – najavio je Blažeković.

Gledajući sa stajališta investitora, Pleić je komentirao kako Fond uzaludno izlazi s natječajima ako nema tvrtki koje će posao odraditi.

– Ne možete očekivati da poduzetnici ulažu, a ne znaju što država planira u narednim godinama. Mijenjali smo tarifni sustav 2012./2013., išlo se na povećanje solara, uvelo se čak certificiranje tvrtki koje će posao odraditi. A onda se dogodio rez i puno tvrtki je propalo. Nedostaje sigurnosti, koordinacije, jedan sustavni plan. U Njemačkoj je u prvom kvartalu 44% energije došlo iz OIE, oni to rade sa svojom industrijom i imaju jasan plan. Takav pristup omogućava rast industrije, a kada govorimo o solarnoj industriji ona direktno zapošljava 11 milijuna ljudi u svijetu. Ne možemo baš sve proizvoditi, ali pojedine dijelove opreme sigurno možemo – naglasio je Pleić.

Pokrovac je pohvalila inicijativu FZOEU-a, iako ga vidi u drugom ruhu, te i ona posebno naglasila potencijal novih radnih mjesta koji se otvaraju s tranzicijom: 3000 lokalnih zelenih radnih mjesta bi se otvorilo kada bismo solarizirali Hrvatsku. Solari, inače, trenutno čine samo jedan posto ukupnog miksa, dok Slovenija ima dvostruko više solara od Hrvatske, a Grčka čak 50 puta. Hrvatski potencijali su puno veći od jedan posto, ne samo u suncu, stoga Pokrovac smatra da treba krenuti masovnije u tom smjeru.

– Građani imaju veliku štednju, imamo domaća sredstva, a imamo i sredstva iz fondova EU. Zašto ne bismo napravili fond za OIE od 250 milijuna kuna ili zašto ne možemo mapirati krovove zgrada, javnih i lokalnih samouprava? Mislim da se Hrvatska još uvijek nije strateški opredijelila da će koristiti domaće resurse. Ovo je prva Vlada, a mi smo u 2019., koja uopće pozdravlja OIE i govori domaća proizvodnja. Imamo potencijal u geotermalnim izvorima, bioplinu, biomasi, a najviše u sunce i vjetru. Kontinentalni dio Hrvatske pogodan je za biomasu i geotermalne izvore, dok u obalna područja Dalmacije i sjevernog Jadrana povoljnija za ulaganja u vjetroelektrane i solare. Vjetar će do kraja godine zamijeniti prirodni plin kao broj jedan energetski resurs, evo nam prilike da budemo lideri – konstatirala je Pokrovac koja smatra da je najveća prepreka u našim glavama.

Politika si, kaže, dozvoljava ekstremne pozicije pa tako s jedne strane imamo jaki zeleni pokret unutar nevladinog sektora, a s druge veliku tradiciju u fosilnim gorivima.

– Zato nam tranzicija stoji. Puno se lažnih i krivih informacija skupljalo o OIE, no danas postoje jasni pokazatelji da su konkurentniji. A kada govorimo o kombinaciji OIE i plina, nama je za balansiranje elektroenergetske mreže potreban plin, možemo ga kao sektor OIE koristiti. Mi nismo suprotstavljeni s plinom. Štoviše, nudimo nove poslovne modele, imamo poduzetničke zone koje mogu biti energetske, u kojima se mogu razvijati energane i industrija može koristiti svoj domaći izvor – naglasila je direktorica OIEH.

Stoga, kako je zaključila, pitanje je samo hoćemo li razviti energetsko poduzetništvo, proizvoditi dijelove opreme i mudro promišljati o budućnosti ili ne.

Učvrstili poziciju
Gotovo polovina novih automobila prodanih u Norveškoj u prvoj polovini godine koristila je kao pogonsko sredstvo isključivo struju, čime je ta skandinavska zemlja učvrstila vodeću poziciju u svijetu po broju prodanih električnih vozila.

Ukupno 48,4 posto svih novih automobila prodanih u Norveškoj u prvoj polovini godine bilo je električno. Usporedbe radi, u cijeloj prošloj godini njihov je udio u prodaji iznosio 31,2 posto, pokazuju podaci Norveškog cestovnog saveza (NRF), objavljeni u ponedjeljak. Time je Norveška, inače značajan proizvođač nafte, potvrdila status uvjerljivog globalog lidera u prodaji električnih automobila po stanovniku.

Kako bi ostvarila zacrtani cilj i do sredine idućeg desetljeća okončala prodaju dizelaša i benzinaca, Norveška oslobađa kupce automobila s baterijskim pogonom obveze plaćanja velikih poreza Dodatni su mamac pogodnosti poput popusta na cestarine. Te su vladine mjere potaknule prodaju brandova poput Tesle, Nissana, Hyundai i BMW-a, koji redom nude kupcima električna vozila a ne hibride s kombinacijom elektromotora i motora s unutarnjim izgaranjem.

Prema podacima NRF-a, najpopularniji je model među kupcima u prvih šest ovogodišnjih mjeseci bio Teslin Model 3. U lipnju je ukupno prodano 3.760 Teslinih automobila, s udjelom u ukupnoj prodaji od 24,5 posto. posto.

Brandovi koji u ponudi nemaju električna vozila, poput Forda i Mercedes-Benza, zabilježili su pak pad prodaje. Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja u kategoriju električnih automobila uvrštava i hibridne modele, objavila je da je udio Norveške u globalnoj prodaji električnih automobila 2017. godine iznosio 39 posto. Na drugom je mjestu Island s 12 posto a na trećem Švedska sa šest posto.

Rotirajuće predsjedništvo
Finska je u ponedjeljak preuzela rotirajuće šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a od Rumunjske pod motom “Održiva Europa – održiva budućnost”.

Promoviranje Europske unije kao “globalnog lidera u klimatskim aktivnostima” bit će u središtu finskog predsjedanja.

Finski premijer Antti Rinne rekao je obraćajući se parlamentu prošlog tjedna da će to također značiti posvećivanje klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Finska teži obrani zajedničkih vrijednosti EU-a poput “vladavine prava, ljudskih prava, ravnopravnosti i demokracije”, navodi Rinne.

Moguće imenovanje socijalista Fransa Timmermansa za predsjednika Europske komisije može biti odbačeno i samo na temelju toga što je on “čovjek Georga Sorosa”, ali glavni razlog zašto ga Višegradska skupina ne podupire je zato što je on “ideološki borac i protiv je svakoga tko ima drugačiji svjetonazor”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban za novinsku agenciju V4NA u ponedjeljak.

Među izazovima s kojima se suočava EU u sljedećih šest mjeseci je odgoda izlaska Velike Britanije iz EU-a koji je predviđen za 31. listopad. Britanska premijerka na odlasku Theresa May odstupila je prošlog mjeseca nakon što njezin sporazum o brexitu ispregovaran s Bruxellesom nije dobio podršku u parlamentu u Westminsteru. Torijevci su trenutno usred natjecanja za nasljednika May, a bivši ministar vanjskih poslova i zagovarač brexita Boris Johnson glavni je favorit za novog britanskog premijera.

Johnson zagovara nove pregovore o brexitu s EU-om, što je već nekoliko najviših europskih dužnosnika odbilo. Ako se sporazum ne postigne do 31. listopada, Britanija bi mogla izaći iz EU-a bez sporazuma što bi moglo donijeti probleme i Britaniji i 
Uniji.

 

Piše Ivan Brodić, glavni urednik portala
U ponedjeljak, prvoga srpnja proslavili smo dvije važne obljetnice.

One ulaska u Europsku uniju te nikada, barem verbalno, razjašnjenog odlaska bivšeg premijera Ive Sanadera s premijerske funkcije. Pa, kakva je Hrvatska šest, odnosno deset godina kasnije?

Dugo očekivani ulazak u Europsku uniju, slavimo u ozračju smanjenja porezne presije, rasta BDP-a od gotovo 4 posto, te smanjene nezaposlenosti i velike potrebe za random snagom, što dokazuje rast ekonomije. Prosječna je plaća porasla. Kreditne agencije su nam povećale kreditni rejting. Ulaskom u Uniju, napravili smo iskorak, rastemo na zdravijim osnovama, upozorio je Kristijan Kotarski (Otvoreno, HRT, 1. Srpnja 2019. godine).

Hrvatski politički kadrovi bivaju uzimani u obzir za visoke političke funkcije u Europi, Marija Pejčinović Burić upravo je izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe, Andrej Plenković je kadar kojega na čelu Europske komisije vide vrlo ozbiljni političari, a belgijski novinski kuloari govore o Kolindi Grabar Kitarović na vrlo ozbiljnim funkcijama. Važno je to stoga što se politička scena Unije mijenja. Ideja spitzenkandidata je u krizi, a struja oko Emmanuela Macrona i Angele Merkel ima ozbiljne oponente.

Nema brige, od ulaska u EU ekonomija pršti, upozoravaju nas iz vlade, kroz usta Gabrijele Žalac (Otvoreno, HRT, 1. Srpnja 2019. godine).

Ipak, prema nalazima Udruge poreznih obveznika Lipa, porezna presija, onaj dio koji je moguće izračunati, tek se neznatno promijenila. Još uvijek pola godine radimo za državu. Skeptici će reći, I dobar dio ostatka godine, jer nemoguće je sve izračunati. “Gospodarstvo je i dalje u čvrstom zagrljaju preskupe i trome države i politike”, kaže Velimir Šonje (Poslovni dnevnik, 1. Srpnja 2019. godine).

Naime, dopustite mi da pojasnim, BDP nam se temelji na rashodovnoj strain proračuna, turizmu I građevinskom sektoru, što bi nas moglo skupo koštati u situaciji neke nove gospodarske krize, u koju svijet periodično ulazi.

Bez obzira što smo mi iz prošle izašli tek nedavno, ako se kriza pojavi, kolika je šansa da će nas zaobići? Jer, vijesti svjetskih medija nalikuju na prilike prije gospodarskih kriza. Rast protekcionizma, poskupljenje nafte i zlata. Nedostaju samo značajnije neravnoteže na valutnim tržištima.

Verbalizirano prsnuće ekonomije, međutim, kao da ima zadatak neke stvari pomesti pod tepih, jer sport je to u kojemu je vjerojatno svjetski prvak Andrej Plenković. Sjetimo se samo slučaja otkupa INA-e ili pak odgađanja odluke o brodogradnji sve do kreditnog nalaza agencije Fitch.

Elementarni nedostatak radne snage, na koji upozorava praksa, HUP, HUT ili HGK, iz vlade smatraju panikom. Oslanjaju se na neke analize, prema kojima je statistički, u RH, bez obzira na poreznu presiju, moguće podići plaće na europsku razinu kako ne bismo imali odljev radne snage. Razradili su dobru demografsku politiku, kažu, kao da za rezultate iste ne treba, elementarna logika kaže, čekati barem petnaest godina.

Posebna je priča, koju je tek dotaknuo u intervjuu Večernjem listu Domagoj Ivan Milošević, rashodovna strana proračuna. On je predložio da ona bude bazen za transfer djelatnika u realni sector, čime će se ubiti dvije muhe jednim udarcem, rasteretiti rashodi I riješiti problem radne snage. No, namjerno ili ne, zaboravio je spomenuti kako se na rashodovnoj strain proračuna velikim dijelom nalaze pripadnici plaćenog elektorata velikih stranaka i interesnih grupacija. Oni koji to nisu, koji bi, kladim se, prvi prihvatili takvu ponudu, oni I tako trebaju za funkcioniranje države.

Postavlja se pitanje koliko još pometanje problema pod tepih i odgađanje reformi rashoda proračuna te smanjenja porezne presije, može donositi dobre rezultate. Percepcija, naime, poput statistike, može zbrajati dojmove netočnih rezultata. Jer, o indeksu realne ekonomije, u ovoj temeljito deindustrijaliziranoj zemlji, još nismo ni započeli razgovarati.

Tek naoko nevezana s time jest ona ranija obljetnica, Sanadera koji je odradio svoju dionicu pa otišao, da bi se vratio, pa pobjegao……

Tko god prati situaciju vjerojatno je s velikom dozom samosigurnosti zaključio kako se Sanader zasitio misleći kako je nedodirljiv zbog sredstava koje je skupio, ali i zbog toga što je u poziciju moći doveo svoju do tada odanu zamjenicu.

Tko je tada mogao misliti kako mu ona nije baš tako beskrajno odana? Mnogi je nepažljivi čitatelj Machiavellijeva Vladara tada mogao doživjeti iznenađenje. Imenovana, a ne izabrana, premijerki je od važnosti političkog života bilo učvrstiti svoju moć. Povezanost Banskih Dvora, represivnog aparata, tužiteljstva, dijela sudstva s dijelom novinstva, a za svrhu početka javnih progona, u cilju stvaranja percepcije vlastite pravednosti i čistoće, bio joj je alat u tome, pisali su mediji nakon nekoliko godina. Sjetimo se samo koliko su nevjerodostojni svjedoci pokajnici dobivali svjetla pozornice ili pak političkih obrazloženja presuda, kako su utvrdila barem dva međunarodna suda ili pak toga da slučajevi, za koje se I zrakoplova vidi da je netko uzeo vrlo veliki mito, ne dobivaju sudski epilog.

I, pustila je duha iz boce. Posljedica? U ovoj potjerničkoj državi, i danas si kriv dok ti se ne dokaže suprotno.

Antiinvesticijske, sudske i javne potjere, poput Golfa na Srđu, rata protiv MOL-a, sve vjerojatnijeg otimanja Agrokora te napada na Brodosplit sa željom nacionalizacije, samo su posljedica. Baš kao I pojava dviju antisistemskih stranaka koje su te ratove provodile, s pripadajućim im klonovima u strankama glavne struje. To je dovelo do toga da u svijetu investitora vlada uzrečica Anything But Croatia, pri čemu su Boeing I Rimac tek izuzeci. Pobogu u ovu zemlju ne žele doći ni državne tvrtke poput kineskih u brodogradnju. Znaju oni, mogao bi im se dogoditi Borg, kao ruskima.
Jer zemlja u kojoj si kriv dok se ne dokaže suprotno ima problema ući u klub slobodnotržišnih zemalja poput OECD-a.

No, vratimo se mi na Uniju.

Čestitao nam premijer ulazak. Tvrdi petnaest milijardi eura smo u plusu. EU je I Pelješki most, LNG terminal na otoku Krku, zadovoljeni ciljevi obnovljive energije i trgovina emisijama CO2 za što je ova temeljito deindustrijalizirana zemlja iznimno kapacitirana. Međutim, nije spomenuo kako je Unija i Sjeverni tok 2, koji svako malo za račun ne znam ni ja koga napadnemo, ona je i Turski tok na koji nismo ispregovarali priključak, ona je i Jadransko jonski plinovod na koji već desetljeće čekamo spoj, zbog čega plaćamo možda najskuplji transport plina u ovom dijelu EU. Unija je i rad na nuklearnim kapacitetima što stalno zanemarujemo…..

Iako se o tome često priča, no valja napomenuti kako postoje politike koje bi Plenkovića I društvo, u povijesti mogle svrstati u krug izuzetno pozitivnih političara. Nakon ulaska u euroatlantske integracije, nacionalni interes ove zemlje jest integrirati se u Uniju kroz Schengen i Euro. Bez toga Unija nema geopolitički smisao (kao čuvarica mira), a niti gospodarski (kao jedinstveno tržište), bez obzira govorimo li o zajednici neovisnih država ili o naddržavi. Bez slobodnog protoka ljudi i rob ate zajedničke valute, možemo je ukinuti.

Jer, ne moraš za to pročitati Šonjinu knjigu Euro u Hrvatskoj, Hrvatska je i tako visokoeurizirana zemlja, a većina tzv. suverenista je također već odlučila – podigli su kredite u eurima, a u imovinskim karticama se baš i ne vidi štednja u nacionalnoj valuti.

Porez za poticaje
Nizozemska vlada namjerava nametnuti ugljični porez industrijskim kompanijama, javljaju danas Bloomberg i BBC.

Cilj je smanjenje stakleničkih plinova za 49 posto do 2030. godine u odnosu na emisije iz 1990. godine.

Porez će iznositi 34 dolara po toni emisije CO2, navide iz nizozemske vlade, no porez može porasti I na 130 dolara po toni emisije. Iz nizozemske vlade navode kako će sredstva iz tog poreza usmjeriti prema industriji, I to za održivu industriju.

Čini se kako vlada za taj potez ima konsenzus tvrtki, industrije, vlade I NGO-ova. No, institute za održivi razvoj PBL navodi kako cilj posve sigurno neće biti dosegnut do 2030. godine.

Obnovljivci
Austrijska naftna i plinska grupa OMV i komunalna tvrtka Verbund objavile su u ponedjeljak da su postigle dogovor o zajedničkom projektu solarnog pogona koji će strujom moći opskrbiti 5.500 kućanstava u Austriji.

Fotonaponski sustav isporučivat će oko 18 gigavat sati energije trebao bi početi s radom u četvrtom tromjesečju iduće godine i smanjit će emisiju ugljičnog dioksida u zemlji za 12 tisuća tona godiošnje, priopćile su tvrtke.

OMV i Verbund uložit će u projekt po pet do šest milijuna eura, objavio je izvršni direktor Verbunda Wolfgang Anzengruber na konferenciji za novinare. OMV i Verbund godinama razgovaraju o mogućim zajedničkim projektima. OMV je 2017. godine kupio 40 posto udjela u tvrtki Smatrics, koja nudi punktove za punjenje električnih automobila a u vlasništvu je Verbunda i njemačkog Siemensa.

OMV i Verbund također su danas priopćili kako će analizirati mogućnosti za izgradnju pogona za elektrolitičku proizvodnju vodika. Ta tehnologija koristi energiju iz obnovljivih izvora za elektrolizu vode. Zeleni vodik proizveden ovim postupkom može se koristiti za procese kemijske proizvodnje.