OBNOVLJIVI IZVORI

Nizozemska planira izgraditi pokusnu solarnu elektranu na moru 15 kilometara od obale, koja bi trebala početi s komercijalnim radom u roku od tri godine.
Projekt dolazi u kritično vrijeme za Nizozemsku, koja se bori da ograniči uporabu fosilnih goriva i ispuni ciljeve o emisiji stakleničkih plinova nakon godina nedovoljnog ulaganja u obnovljive izvore energije.
Nakon pokusne sljedeće godine, konzorcij koji se sastoji od energetskih tvrtki, znanstvenika i istraživača planira da 2500 četvornih metara plutajućih solarnih panela počne djelovati 2021., rekao je Allard van Hoeken, osnivač Oceana i energije, koji je osmislio projekt.

Pilot projekt, za koji je namijenjeno 1,2 milijuna eura iz državnog proračuna, djelovat će na 30 četvornih metara panela od ovoga ljeta.

Testirat će opremu, vremenske uvjete, utjecaj okoliša i proizvodnju energije. Sveučilište u Utrechtu istražit će proizvodnju energije u prototipu, smještenom oko 15 kilometara od obale kod Den Haaga.

“Kako bi se uklonio problem nestašice zemljišta, ima nekoliko drugih koristi u izgradnji na moru, sličnih onima u energiji vjetra”, rekao je stručnjak za solarnu energiju Wilfried van Sark sa sveučilišta u Utrechtu, koji je uključen u projekt.

“Ovdje je više sunca na moru i dodatna korist od sustava hlađenja panela, koji povećavaju proizvodnju do 15 posto”, rekao je.

Bude li uspješna, postoji mnogo prostora za proširenje solarne farme, za razliku od prenaseljenog nizozemskog kopna gdje vlada otpor javnosti prema vjetroelektranama.

Van Hoeken je rekao da očekuje da ta morska solarna energija u konačnici bude jeftinija od morske vjetroenergije i kopnenih izvora energije, zahvaljujući uglavnom nižim troškovima izgradnje na moru. (Agencije)

Povećanje instaliranog protoka, odnosno instalirane snage, hidroelektrane Zakučac imat će pozitivan ekonomski i okolišni aspekt, a pozitivno će djelovati i na biološki minimum Cetine, posebno u ljetnim mjesecima, rekao je u utorak državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg, braneći u Hrvatskom saboru prijedlog da se instalirani protok HE Zakučac sa postojećih 220 poveća na 240 metara kubnih u sekundi, a instalirana snaga sa postojećih 486 na 576 megavata.
Povećat će se godišnja naknada, te jednokratna naknade od 1,7 milijuna kuna koja ide u državni proračun, kao i naknada za korištenje voda, koja ide Hrvatskim vodama, rekao je Šiljeg.

Razlog povećanja protoka vode i instalirane snahe, tumači, zamjena je dotrajale opreme u HE, koja s tehnološkog aspekta ima puno bolje performanse, pa je uz ekonomski faktor i okolišni pozitivniji.

Šiljeg je time odgovorio na zastupničke upite je li se kod predlaganja spomenute odluke vodilo računa o ekološkim posljedicama koje može imati na kanjon Cetine.

Arsen Bauk (SDP) drži da bi radi biološkog minumuma bilo poželjno i povećati dopušteno istjecanje vode, kako bi se očuvao biljni i životinjski svijet u kanjonu. Ljeti se razina vode smanji i ispod potrebnog minimuma, što ugrožava biološku raznolikost i otežava gospodarske aktivnosti u donjem toku rijeke, kaže zastupnik i predlaže da se dozvoljeno ispuštanje vode od 240 kubika u sekundi dozvoli i do 250 kubika u sekundi.

Dragica Roščić (HDZ) ističe kako su voda Cetine i život uz nju vrlo kvalitetni, a predloženu odluku vidi višestruko korisnom. Stara oprema u HE zamijenjena je opremom koja ima poboljšane tehničke karakteristike, a ostaje unutra postojećih građevinskih objekata, povećava se i iznos koncesije, ukupno sama će koncesija godišnje iznositi preko 1, 7 milijna kuna, jednokratno će se uplatiti oko 800 tisuća kuna, navodi zastupnica.

Rasprava o sasvim konkretnoj temi, motivirala je dio zastupnika da se dotaknu globalnih energetskih problema i strateških dokumenata Hrvatske, poželjnih vrste energije. Vlada, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša pomoglo je u nabavci superračunala Velebit koje je prvi put izdefiniralo i izmodeliralo sve klimatske promjene koje nas očekuju do 2070. godine, otkrio je Šiljeg. (Agencije)

Nova škotska tvrtka Gravitricity osmislila je inovativni način pohrane energije pomoću gravitacije, i to preko cilindričnog utega od 3000 t koji visi u napuštenom rudarskom oknu.
Za razliku od baterija, ovakav sustav pohrane energije može raditi desetljećima (i do 50 godina) bez ikakve degradacije ili smanjenja učinkovitosti. Isto tako, inovacija ima manje troškove od litij-ionskih baterija, a učinkovitost mu je između 80 % – 90 %.

Kapacitet sustava je između 1 – 20 MW, a može raditi od 15 minuta do 8 sati. Novo rješenje bi omogućilo pohranu energije iz obnovljivih izvora u razdobljima kada se proizvodi previše energije. U tom slučaju, uteg se preko kabela i vitla podiže prema vrhu okna i sustav je spreman da proizvede energiju.

U razdobljima velike potražnje, uteg se može u sekundama otpustiti sintetičkim kablovima preko vitla koja služe kao generatori proizvode električnu energiju. Sustav nudi opciju proizvodnje velikih količina energije u kratkom roku (uteg se brže spušta) ili sporija proizvodnja, koja zatim napaja elektroenergetsku mrežu s 33 kV. Novo rješenje bi moglo oživiti bivše rudarske zajednice, stvoriti nova radna mjesta i razviti gospodarstvo. Projekt će se demonstrirati kasnije ove godine, a lokacija za instaliranje cjelovitog prototipa će se naći do 2020. godine. Tvrtka očekuje se da će se s napretkom tehnike troškovi bušenja znatno smanjiti i omogućiti da izrađuje vlastite jame (150 – 1500 m) gdje je to potrebno da ne ovisi samo o napuštenim rudarskim oknima, objavio je Gravitricity.

Francuska je jedna od glavnih predvodnica međunarodnih inicijativa za zaštitu okoliša, a francuska metropola odlučno se opredijelila za napuštanje korištenja fosilnih goriva, posebice otkad je prije tri godine na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) postignut Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Gradsko vijeće Pariza namjera iskoristiti svoj utjecaj u sklopu C40 Cities Climate Leadership Group, kojim predsjedava gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo, kako bi i druge velike svjetske gradove uključio u borbu za napuštanje fosilnih goriva.

Ovog mjeseca Pariz je ponovno pretrpio ogromne štete uzrokovane poplavom rijeke Seine, koje prema gradonačelnici Hidalgo predstavljaju „jasno pitanje prilagodbe grada na klimatske promjene“ donosi Ekovijesnik.

Naime, istraživanja provedena nakon poplava koje su ugrozile Pariz u svibnju 2016. godine pokazuju kako su klimatske promjene gotovo dvostuko povećale šanse za pojavu poplava. Nakon one njujorške iz siječnja ove godine, pariška najava mogućnosti podizanja tužbe protiv industrije fosilnih goriva pokazuje kako su veliki svjetski gradovi ipak spremni poduzeti odlučne mjere radi ublažavanja posljedica klimatskih promjena.

Klimatska organizacija 350.org želi na radikalan i sasvim nesuzdržan način javnosti predstaviti vidljive i stvarne štete uzrokovane klimatskim promjenama, a koje se svake godine sve više osjećaju. „Fantastična je vijest da se gradovi poput New Yorka i Pariza mobiliziraju kako bi zaštitili svoje građane i pritom se suprotstavljaju multinacionalnim tvrtkama koje drže odgovornima za štete koje uzrokuje korištenje fosilnih goriva. To je velik napredak u naporima za napuštanje fosilnih goriva i za tisuće ljudi diljem svijeta koji primoravaju gradove da se zauzimaju protiv onečišćivača koji uništavaju našu klimu i planet“, izjavila je Clémence Dubois iz francuske klimatske organizacije 350.org. „Multinacionalne tvrtke kao što su Total, Shell, BP i Exxon uzrokuju poplave i toplinske valove koji se sve očitije pojačavaju i u Parizu, a u Francuskoj i širom svijeta uzrokuju velike poplave, suše, šumske požare i porast razine mora. Pozdravljamo namjeru Grada Pariza i smatramo je ključnim korakom prema budućnosti bez korištenja fosilnih goriva“, dodala je Dubois.

Kao što smo već ranije izvještavali, dana 10. siječnja 2018. gradonačelnik New Yorka, Bill de Blasio, najavio je kako će tijekom sljedećih pet godina njujorški mirovinski fondovi vrijedni 189 milijardi dolara preispitati i zaustaviti ulaganja u naftnu industriju te se u potpunosti okrenuti prema „čistoj“ energiji. Također, najavljena je i tužba protiv kompanija BP, Shell, ExxonMobil, Chevron i ConocoPhillips. Sličnom najavom Paris potvrđuje svoju solidarnost s hrabrom njujorškom odlukom. Veliki gradovi kao što su Sydney i Cape Town, kao i mnogi europski glavni gradovi poput Berlina, Osla, Kopenhagena i Stockholma, već su se obvezali na napuštanje fosilnih goriva. Može li to biti početak velikog vala gradova i institucija koje tuže industriju fosilnih goriva za štetne posljedice klimatskih promjena? Još 33 francuska grada, među kojima su Bordeaux, Lille, La Rochelle i Dijon, opredjelila su se za napuštanje fosilnih goriva po uzoru na Pariz i druge svjetske gradove.

„Naša će se organizacija mobilizirati na lokalnoj razini kako bismo utjecali na odluke ostalih gradova. Zajednice imaju nevjerojatno veliku snagu i odlučno ćemo se boriti protiv korištenja fosilnih goriva. Mi imamo pravo utjecaja na Caisse des Dépôts et Consignations (francuska državna financijska institucija pod parlamentarnim nadzorom) koja upravlja našim mirovinama i tražit ćemo da ova ključna javna financijska institucija prati naš pokret koji se širi diljem zemlje“, izjavila je Clémence Dubois. Pariškom najavom tužbe dodatno se povećava pritisak na industriju fosilnih goriva, a globalnom se pokretu dosad pridružilo više od 800 svjetskih institucija, uključujući sveučilišta, vjerske i medicinske organizacije. Protivnici fosilnih goriva i zagovornici zaštite okoliša ne miruju i pripremaju se za pokretanje vala lokalnih akcija širom svijeta kako bi fosilna goriva ostala pod zemljom i kako bi se ubrzao prijelaz na 100-postotnu obnovljivu energiju.

Ekološka karta Grada Zagreba koja objedinjuje postojeće podatke o stanju okoliša, prvenstveno zraka, vode i tla, kako bi se nadležnim gradskim uredima omogućilo donošenje kvalitetnih odluka u razvoju grada u skladu s održivim razvojem, predstavljena je u četvrtak u zagrebačkoj Gradskoj upravi.
Projekt predstavlja važan iskorak u zaštiti zdravlja ljudi i zaštite okoliša, ali i učinkovitog planiranja razvoja Zagreba, rekla je na konferenciji za novinare zamjenica ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) “Dr. Andrija Štampar” Sandra Šikić.

“Ekološka karta Grada Zagreba koju je izradio Nastavni zavod za javno zdravstvo (NZJZ) “Dr. Andrija Štampar“ u suradnji s Gradom Zagrebom, Institutom za medicinska istraživanja, Agronomskim fakultetom i Državnim hidrometeorološkim zavodom (DHMZ), operativni je alat kojim nadležni uredi mogu funkcionalno upravljati zemljištem, prostorom, zaštitom životnog i radnog okoliša te voditi još kvalitetniju brigu o ljudskom zdravlju.

 Zagrepčanima pak služi kao pregledna, jasna informacija potrebna za sagledavanje i predviđanje stanja okoliša, naglasila je Šikić.

Ocijenila je kako je projekt jedinstven, jer je karta dinamičan alat s kontinuiranim unosom podataka na temelju redovitog monitoringa, epizodnih mjerenja, te novih podataka iz različitih sektora ispitivanja okoliša, kao što su mjerenje kvalitete zraka pomoću automatiziranih senzora.

Za tlo se provodi monitorning urbanih tla i gradskih vrtova, a na području zraka postojeća mreža za trajno praćenje kvalitete nadograđena je na osam lokacija s automatiziranim senzorima mjerenja onečišćenja zraka s očitanjem svakih 60 sekundi i prikazom svakih 15 minuta.

Senzori su, kaže Šikić, instalirani na pogodne gradske strukture na najprometnije dijelove Zagreba.

Dostupni su podaci i za monitoring vode, u sezoni kupanja bit će dostupni podaci o kvaliteti vode gradskih kupališta, prikazani su podatci o alergenoj peludi, meteo podatci s temperaturom, smjerom i brzinom vjetra te tlakom.

U iduće tri godine cijeli se sustav planira nadopuniti s još tri dodatne meteo stanice.

Građanima će karta biti dostupna na internetskim stranicama Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i Grada Zagreba.

Ravnatelj NZJZ Zvonimir Šostar najavio je da ove godine namjeravaju senzorskim stanicama pokriti cijeli grad Zagreb te planiraju postavljanje više od 70 senzorskih stanica.

“Kao gradonačelnik Zagreba uvijek razmišljam o tome kako poboljšati kvalitetu života naših građana, ali i budućih generacija. Želja da dosegnemo optimalnu ravnotežu ugodnog života i produktivnog rada te razvoj grada u kojemu će čovjek živjeti u harmoniji s prirodom, ovoj gradskoj upravi, a i meni osobno, uvijek je bila na prvom mjestu. Ponosan sam što je ovaj projekt još jedan dokaz da građani Zagreba žive jednim, iznad prosječnim standardom i što je projekt jedinstven ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europi”, zaključio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Osvrnuo se na izgradnju kompostane u Brezovici čiji se stanovnici protive tom projektu jer smatraju da će negativno utjecati na okoliš, poručivši da nigdje na svijetu i Europi kompostane nisu opasne za zdravlje ljudi.

“Ovi koji kure problem, ponavljam da ćemo se uskoro naći u Brezovici. Prije toga molim naše ljude i NZJZ da instaliraju instrumente za mjerenje stanja okoliša i u Brezovicu i u Resnik da moji sugrađani vide da kompostana ne zagađuje i ne ugrožava život i zdravlje ljudi. Sve ostalo je plod ljudske mašte i kurenja”, kazao je Bandić. (Agencije)

Europa je prošle godine instalirala rekordnih više od tri gigavata kapaciteta za proizvodnju struje iz energije vjetra na moru, objavilo pokazalo je u utorak objavljeno istraživanje udruženja WindEurope.
Prošle je godine ukupno instalirano 3,148 gigavata novih kapaciteta za proizvodnju struje iz energije vjetra u vjetroelektranama na moru, povezanima s distribucijskim mrežama na kopnu, pokazuje godišnje izvješće WindEuropea.

To je dvostruko više no što je instalirano 2016. Ukupno je Europa na kraju 2017. raspolagala s 15,78 gigavata kapaciteta za proizvodnju struje iz energije vjetra u vjetroelektranama na moru, u 92 farme u 11 europskih zemalja.

Prosječan proizvodni kapacitet farmi vjetroelektrana u izgradnji porastao je prošle godine za 34 posto, na 493 megawata, zbog većih turbina.

Očekuje se da će 2020. ukupni instalirani kapaciteti u Europi dosegnuti 25 gigawata. U WindEuropeu očekuju da će 2021. godine biti instaliran 3,1 GW, te 3,2 gigavata u 2022.

“Nakon 2022. prognoze za tržište u EU obilježene su neizvjesnošću. Glavni će pokretači za energiju iz vjetra proizvedenu na moru prema 2030. biti regulatorni okvir EU za razdoblje nakon 2020. i smanjenje troškova u industriji”, zaključak je izvješća.

Do 2030. ukupni bi kapaciteti za proizvodnju struje iz energije vjetra u vjetroelektranama na moru trebali dosegnuti 70 gigavata.

Njemački proizvođač sportskih automobila Porsche objavio je u ponedjeljak da će udvostručiti ulaganja u elektrifikaciju kompletne ponude do 2022. godine, u sklopu reakcije krovne grupe Volkswagen na niz skandala sa zagađenjem okoliša i novim izazovima iz inozemstva.
Iz Porschea su danas najavili da će u idućih pet godina na razvoj hibridnih i električnih automobila potrošiti ukupno više od šest milijardi eura.

Od dodatne tri milijarde eura nekih 500 milijuna bit će usmjereno u razvoj Porscheova glavnog električnog modela Mission E, koji bi trebao biti pušten u prodaju krajem 2019. godine.

U Porscheu ističu da će Mission E imati 600 konjskih snaga i da će između dva punjenja moći prijeći 500 kilometara, čime bi ušli u utrku s američkim šampionom u segmentu električnih vozila Teslom.

Oko milijardu eura bit će uloženo u razvoj električnih i hibridnih verzija postojećih modela, “nekoliko stotina milijuna eura” u proširenje pogona a oko 700 milijuna u gradnju mreže brzih punionica za električna vozila.

Kompanija ipak ne namjerava okrenuti leđa tradicionalnim motorima s unutarnjim sagorijevanjem, unatoč sve izraženijim sumnjama u tu tehnologiju od izbijanja skandala s VW-ovim krivotvorenjem podataka o emisijama štetnih plinova iz dizelskih motorima 2015. godine.

Njihova ulaganja u električne automobile sastavni su dio nastojanja grupe VW da ubrza uvođenje električnih automobila u svim svojim članicama.

Izvršni direktor Porschea Oliver Blume izjavio je za novinsku agenciju dpa da unatoč većim troškovima proizvodnje električnih vozila ciljaju na dulji rok zadržati operativnu maržu od 15 posto.

Miami i drugi američki gradovi, najviše izloženi riziku od vremenski nepogoda osnaženih globalnim zatopljavanjem, također su među gradovima u kojima visoka potrošnja energije potiče porast temperatura, pokazuju podaci tvrtke za čistu energiju Arcadia Power objavljeni u utorak.
Obalni grad Miami, kojeg je prošle godine poharao uragan Irma, najmanje je energetski učinkovit od 15 gradova obuhvaćenih istraživanjem s potrošnjom energije 25 posto većom od nacionalnog prosjeka, pokazuju podaci.

Takvi gradovi “sami sebi pucaju u noge” zbog toga što njihova neumjerena potrošnja energije rezultira emisijom stakleničkih plinova koja bi se mogla izbjeći i koja zagrijava planet izazivajući klimatske promjene, navodi se u priopćenju Arcadije.

 Taj grad na Floridi prosječno po domaćinstvu troši 1125 kilovatsati mjesečno uvelike premašujući nacionalni prosjek za 2016. od 897 kWh.

Miamijeva iznadprosječna potrošnja mogla bi biti uzrokovana toplim i vlažnim vremenom zbog kojeg se građani uvelike oslanjaju na rad klima uređaja koji su veliki potrošači energije, kaže glasnogovornica Arcadije Natalie Rizk.

Izgaranje fosilnih goriva jedan je od vodećih uzroka klimatskih promjena i znanstvenici su suglasni da će dodatno pogoršati vremenske nepogode poput Irme.

Miamijeva ranjivost prema razornoj moći prirode bila je očigledna prošlog rujna kada su veliki dijelovi grada bili poplavljeni kad je Irma pogodila južni dio Floride.

Atlanta i Phoenix su druga dva grada koji se često opisuju kao najizloženiji ekstremnim vremenskim nepogodama koje su pogoršane klimatskim promjenama a i njihova potrošnja energije daleko premašuje nacionalni prosjek, prema podacima Arcadije.

Arcadia je istraživanjem obuhvatila oko 70.000 svojih potrošača širom zemlje.

Iako njihovi potrošači troše energiju iz čistih izvora vjerojatno je da se ti podaci odnose i na kućanstva koja se oslanjaju na energiju nastalu sagorijevanjem fosilnih goriva, kaže Arcadia.

Ti podaci pružaju jedinstveni pogled u potrošnju energije na razini gradova, kaže Rizk.

Johanna Partin, direktor Carbon Neutral Cities Alliance, kaže da bi ti podaci trebali služiti kao poziv za buđenje i natjerati gradske uprave da uvedu strože mjere ograničavanja potrošnje energije.

“Čak i ako mnogo rade na tom pitanju morat će učiniti mnogo više”, kaže ona.

Poboljšanje energetske učinkovitosti zagovaraju mnogi pobornici Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. kao jedan od glavnih odgovora na klimatske promjene te radi postizanja cilja ograničavanja rasta globalne temperature.

Od Europske unije do New Yorka zakonodavci su poduzeli proteklih mjeseci niz koraka kako bi primjerice promovirali energetsku učinkovitost zgrada. (Agencije)

U emisiji ‘A sada Vlada’ gostovao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. Govorio je o tome može li Hrvatska postati glavno energetsko čvorište regije kako tvrde iz Europske komisije, kakva je naša energetska strategija, kako smo već uspjeli ispuniti ciljeve za 2020. koji se tiču obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i emisije CO2., jesu li jedinice lokalne uprave spremne za provedbu Uredbe o razvrstavanje otpada koja sutra stupa na snagu.
Ministar je rekao da, što se tiče sutrašnjeg datuma i stupanja na snagu Uredbe o razvrstavanju otpada, sutra počinje jedna nova era.

Očekuje da su jedinice lokalne samouprave donijele odluke koje su trebale donijeti i vjeruje da će ovo biti godina izgradnje infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom.

Nada se da ćemo ostvariti ciljeve zadane do 2020., a to je 50% otpada koji ćemo razvrstavati, krajem 2016. smo bili na 26%. Neke jedinice lokalne samouprave traže prijelazno razdoblje, Ćorić kaže da je to razdoblje počelo 1. studenog 2017. i posljednja 3 mjeseca su te jedinice mogle donijeti odluke na svojim gradskim ili općinskim vijećima.

Smatra da jedino na takav način mogu konkurirati za nabavu infrastrukture, ne vjeruje da je potrebno to prijelazno razdoblje.

 ‘Odvojenim prikupljanjem se tretira 26% komunalnog otpada, daleko je to od zadanih ciljeva, ali sama praksa postoji’. Odvojeno prikupljanje otpada nema alternative. Stari model u kojem otpad nismo tretirali i pretvarali ga u sirovinu napušten je’, kazao je ministar.

Istaknuo je da onečišćenje koje se stvorilo je nešto što u današnjem, modernom svijetu nije dopušteno.

Nadzor odvajanja otpada će vršiti ministarstvo zaštite okoliša i energetike, ministar je govorio o obvezama građana i jedinicama lokalne samouprave koje su dužne osigurati infrastrukturu. Građane treba educirati, na njima je da nakon informiranja pokažu malo dobre volje i doprinesu čišćoj zemlji. Računi potencijalno mogu biti veći, dodao je. Pojasnio je da koncept gospodarenja otpadom ima moto da ‘onečišćivač plaća’ jer ipak mi stvaramo otpad, a što ćemo više odvajati, to će financijsko opterećene biti manje. ‘ Oglušimo li se na odvajanje otpada, to će donijeti i veće račune’, dodao je.

EK je pohvalila RH za korištenje obnovljivih izvora energije, Ćorić je rekao da je ideja da proizvodnja iz obnovljivih izvora energije što je više moguće poveća. Kazao je da ministarstvo traži model koji povećanje proizvodne iz obnovljivih izvora energije neće utjecati na državni proračun, odnosno na džep građana. Pojasnio je da je povećana naknada za obnovljive izvore energije, time je sustav stabiliziran i učine održivim. Naglasio je da se obnovljivi izvori energije smatraju ključnim izvorom energije u budućnosti i RH, s obzirom na sjajan položaj, ima potencijala značajno povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.

Ministar je rekao da RH danas proizvodi 60% svojih potreba za električnom energijom, ideja ‘Energetske strategije’ je učiniti Hrvatsku što je moguće više neovisnom po pitanju energenata. Dodao je da su najveće mogućnosti u segmentu električne energije zbog prirodnog potencijala. Vjeruje da će se te mogućnosti početi iskorištavati narednih godina.

‘U RH postoji energetska strategija napravljena prije 10-ak godina, u 2017. je formirana radna skupina za izradu nove strategije’, rekao je Ćorić. Dodao je da su napravljene smjernice, u narednom razdoblju očekuje izradu podloge i konačno formiranje strategije i njezino donošenje na Vladu do kraja godine, javlja HRT.

Hrvatski tim Tesla uspješno je završio ovogodišnji dvotjedni amaterski reli Budimpešta-Bamako stigavši na cilj u Banjulu u Gambiji, a to je ujedno i prvi tim koji je električnim automobilom prvi prešao pustinju Saharu, za što su se prijavili i Guinnessovoj knjizi rekorda, doznaje se iz organizacijskog tima.
Iako je naziv relija Budimpešta-Bamako, koji je glavni grad Malija, svake godine se mijenja krajnji cilj tog relija, pa je tako ove godine odlučeno da to bude Gambija odnosno njezin glavni grad Banjulu, u koji je hrvatski tim stigao u zadanom vremenu, do 28. siječnja.

Na putu su vozeći električnu Teslu (Model X) proveli ukupno 16 dana, tijekom kojih su nakon starta 12. siječnja u Budimpešti osim europskih zemalja prošli kroz Maroko, Mauritaniju, Senegal do Gambije gdje je bio cilj.

 “Po našim saznanjima naš tim Tesla u sklopu relija ujedno je i prvi koji je ‘provozio’ kroz Saharu električnim automobilom, što smo prijavili i Guinnessovoj knjizi rekorda, od kojih sada čekamo odgovor”, poručuju poduzetnik Saša Cvetojević te putopisac i urednik u IT magazinima Oleg Maštruko, koji su činili tim Tesla. Njima se tijekom relija u timu pridružio i Tomas Konvička, stručnjak za Afriku iz Češke.

Budimpešta-Bamako poznat je u svijetu i kao Bamako rally te je ujedno i najveći amaterski reli na svijetu, nastao s idejom da se Dakar Rally učini dostupan i neprofesionalnim ekipama.

Ove je godine na tom reliju sudjelovalo oko 150 timova u otprilike isto toliko vozila, iz gotovo svih europskih zemalja, a timovi su bili podijeljeni u nekoliko kategorija, od natjecateljskih, do kategorije “Spirit of Bamako”, koja uključuje neobična ili stara vozila, poput Trabanta, Peglice, ili ovogodišnjeg rekordera – 50 godina starog Subarua 360.

Cvetojević i Maštruko nakon završenog relija izjavili su kako su se često ‘borili’ s pronalaskom struje za napuniti Teslu, no uspjeli su svladati i to i druge prepreke, što za primjerice za neke timove nije bilo baš lako.

“Prva odustajanja zabilježena su već na 20 kilometara od starta u Budimpešti, a u Africi je bilo i nekoliko gubljenja timova u pustinji i savani i nažalost, i jedna ozbiljna prometna nesreća. Putni uvjeti varirali su od zimsko-snježnih u Europi i na gorju Atlas, do tropskih vrućina u Mauritaniji, Senegalu i Gambiji. Većina timova ipak je došla do cilja” , iznose Cvetojević i Maštruko.

Posebno ističu da su odmah nakon ciljne ceremonije generator koji su ‘vukli’ sa sobom praktički cijelim putem za napajanje Tesle u pustinji donirali dobrotvornoj fondaciji “Lighthouse Foundation” u Gambiji, koju vodi Zdravko Volgar, Slovenac, koji godinama živi u Africi te će, koliko znaju, poslužiti u nekom selu ili školi u toj afričkoj zemlji. (Agencije)