OBNOVLJIVI IZVORI

Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve u kontekstu Pariškog sporazuma vezane za dekarbonizaciju energetskog sektora.
*Jedan od glavnih izazova dekarbonizacije energetskog sustava u Europi je kako integrirati obnovljive izvore energije u elektroenergetski sustav opterećen tokovima energije u različitim smjerovima zbog decentralizirane proizvodnje obnovljive energije. Zbog toga se posebno ističu tri bitna izazova.

Prvi je adekvatno upravljanje elektroenergetskim sustavom zajedno sa integracijom svih tržišta i daljnjim tehnološkim napretkom. Drugi izazov je pohranjivanje proizvedene energije zajedno sa transformacijom između električne energije i plina, a treći izazov je povećanje učinkovitog korištenja energije na strani samih potrošača. Slijedom navedenog, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić je danas u Linzu (Austrija), na neformalnom sastanku Vijeća ministara za energetiku, potpisao Deklaraciju pod nazivom “Inicijativa za poticanje primjene vodika” (“The Hydrogen Initiative”). Vodik ima potencijal u nizu aktivnosti jer može poslužiti za pohranu energije, može poslužiti kao zamjena za prirodni plin (metan), može se koristiti u industrijskim procesima koji su danas primarno vezani uz ugljik kao njegova zamjena, te, konačno, kao potencijal u prometu tj. kao gorivo, odnosno izvor električne energije.

Deklaracijom se nastoji potaknuti daljnje istraživanje i razvoj te industrijalizacija vodika kao potencijalnog sredstva kojim bi se proizvedena energija pohranjivala, čuvala te direktno koristila kako u prometu tako i u kućanstvima i industriji. Također, Deklaracijom se nastoje potaknuti istraživanja i mjere kojima će vodik zamjenjivati ugljik u proizvodnim procesima te na taj način dodatno doprinijeti dekarbonizaciji kako energetskog sektora tako i industrije te na taj način potpomoći ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma.

Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, i Leonid Černigov, direktor kompanije Rakurs-Engineering iz Sankt-Peterburga, potpisali su u Banjoj Luci sporazum o suradnji na realizaciji projekta izgradnje kaskada srednjih hidroelektrana na rijeci Vrbas, čija je vrijednost 500 milijuna eura, priopćeno je iz vlade RS.
Đokić je rekao da je realizacija projekta izuzetno važna za razvoj energetskog sektora RS, jer je predviđena izgradnja četiri kaskadne hidroelektrane na rijeci Vrbas. “Planirana je izgradnja hidroelektrane Trn, instalirane snage 24,01 megavata s prosječnom godišnjom proizvodnjom 139,90 gigavasati električne enrgije, a za gradnje objekta bit angažirano 380 radnika”, – rekao jer Đokić.

Hidroelektrana Laktaši imat će instaliranu snagu od 16,18 megavata, prosječnu godišnju proizvodnju od 95,2 gigavatsati, a za gradnju će biti potrebno 280 radnika. U hidroelektrani Kosjerevo, instalisana snaga bi bila 13,3 megavata, prosječna godišnja proizvodnja 102 gigavatsati, a izgradit će je 220 radnika. Hiroelektrana Razboj imat će instaliranu snagu 16,50 megavata, prosječnu godišnju proizvodnju 102,1 gigavatsati, a za gradnju će biti angažirano 280 radnika.

Đokić je naveo da će izgradnjom biti osigurana i zaštita zemljišta, te unaprijeđena mogućnost bavljenja poljoprivredom. Černigov je dodao da je njegova kompanija može uraditi sve nužne analize i razmotriti mogućnost pronalaska investitora, dodajući da je Sankt-Petreburg spreman pomoći u obuci inženjera iz republike Srpske, piše Poslovni dnevnik.

U Njemačkoj je u ponedjeljak u promet pušten prvi svjetski vlak na vodikov pogon čime se ova skuplja, ali ekološki prihvatljivija tehnologija suprostavlja dizelskim vlakovima koji onečišćuju zrak.
Dva plava vlaka koje je proizveo francuski Alstom krenula su sto kilometara dugom trasom između gradova Cuxhavena, Bremerhavena, Bremervoerdea i Bruxtehudea u sjevernoj Njemačkoj. “Prvi svjetski vlak na vodik ulazi u komercijalnu djelatnost i spreman je za proizvodnju”, rekao je Henri Poupart-Lafarge, izvršni direktor Alstoma na svečanosti u Bremervoerdu, stanici na kojoj će se vlak puniti vodikom.

Alstom, proizvođač francuskih TGV-ova, kaže da planira isporučiti još 14 vlakova Donjoj Saskoj do 2021., ali i drugim njemačkim državama koje pokažu interes. Vlakovi na vodik opremljeni su ćelijama koje kombinacijom vodika i kisika proizvode struju s vodenom parom kao jedinim nusproduktom. Višak energije skladišti se u litij-ionskim baterijama u vlaku.

Vlak može voziti oko tisuću kilometara s jednim spremnikom vodika, što je sličan doseg kao i kod dizelskih vlakova. Alstom ulaže u tehnologiju koja je zelenija i tiša alternativa dizelu na neelektrificiranim prugama, što je privlačno brojnim njemačkim gradovima koji se bore sa zagađenjem zraka. “Sigurno da je kupovanje vlakova na vodik skuplje od dizelskih, ali je jeftinije u održavanju”, rekao je projektni menadžer Alstoma Stefan Schrank za AFP.

Druge zemlje se također interesiraju za vlakove na vodik, kažu iz Alstoma, uključujući Britaniju, Nizozemsku, Dansku, Norvešku, Italiju i Kanadu. Francuska vlada se već izjasnila da do 2022. želi imati vlak na vodikov pogon na tračnicama.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) upozorava da će se svijet boriti oko suzbijanja globalnog zagrijavanja, osim ako nuklearna energija ne zauzme veću ulogu.
Agencija je u ponedjeljak objavila svoje godišnje projekcije prema kojima će se kapacitet proizvodnje nuklearne energije u svijetu smanjiti do 2050. godine. Prognozira se da će nuklearna energija postati manje konkurentna zbog niskih cijena prirodnog plina, subvencioniranih obnovljivih izvora energije i odluka zemalja o napuštanju nuklearnih elektrana nakon Fukushime 2011. godine.

Očekuje se da će mnogi stariji reaktori biti isključeni oko 2030. godine. Agencija je također izradila optimističnu projekciju u kojoj bi kapacitet nuklearnih elektrana gotovo dvostruko narasli do sredine stoljeća, uz pretpostavku da svjetska energetska politika se usredotoči na nuklearne reaktore i da azijska potražnja za električnom energijom i dalje nastavi rasti. Naime, 455 operativni reaktori u svijetu prošle su godine činili desetinu svjetske proizvodnje električne energije, a trećinu proizvodnje električne energije s niskom razinom ugljika. Bez značajnog napretka u korištenju punog potencijala nuklearne energije, svijet će teško osigurati dovoljno energije za postizanje održivog razvoja i ublažavanje klimatskih promjena, naglašava Agencija, a objavio je Daily Sabah.

Već neko vrijeme Općina Baška razvija i prikuplja dokumentaciju za projekt sunčane elektrane ‘Barbičin’, snage pet MW, koja bi bila u vlasništvu lokalne samouprave.

Sunčana elektrana se planira izgraditi na prostranom platou (15 ha) visoravni na jugoistočnom dijelu otoka Krk, na području lokalnog naziva ‘Valnišće’. Pravomoćna lokacijska dozvola se uspjela ishoditi, no zemljište je manjim dijelom u vlasništvu Općine Baške, dok je najveći dio u vlasništvu države. Lokacija je izvan zone gradnje, što je uvjet za ostvarivost projekta vrijednog 80 milijuna kuna.

Zbog toga se ministar državne imovine Goran Marić jučer sastao s općinskim načelnikom Tonijem Juranićem kako bi se riješili imovinsko-pravni odnosi između Općine i države. Projekt još zahtijeva izvođenje energetsko odobrenja i građevinske dozvole i ako bi država ustupila pravo građenja lokalnoj upravi, sunčana elektrana bi mogla krenuti s proizvodnjom ‘zelene’ električne energije već krajem 2019. godine, objavio je Novi list. Cilj otoka je da do 2030. postane energetski neovisan.

U organizaciji Otočnog sabora, načelnici općina Preko, Kali, Kukljica, Pašman, Tkon i Sali, potpisali su jučer u Maloj vijećnici Zadarske županije Deklaraciju o pametnim otocima, navodi se u priopćenju Otočnog sabora.
Otočni sabor kao član ESIN-a Europske federacije malih otoka je potpisnik Deklaracije o pametnim otocima. Svoj potpis na Deklaraciju do sada su stavili i predstavnici hrvatskih otoka, izražavajući tako predanost izgradnji energetski učinkovitih, okolišno održivih i digitalno povezanih zajednica.

JLS naših otoka koje su potpisale Deklaraciju su Grad Krk, Općina Baška, Općina Dobrinj, Općina Omišalj, Općina Punat, Općina Vrbnik, Općina Lopar, Grad Korčula, Općina Vela Luka, Općina Mljet, Općina Lastovo i Grad Zadar u ime otoka koji mu administrativno pripadaju (Ist, Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava, Silba).

Inicijativa Pametni otoci zalaže se za lokalizirane aktivnosti koje vode do vidljivih promjena kroz maksimalno iskorištavanje komparativnih prednosti otoka, poticanje lokalnog razvitka i prosperiteta te doprinosu EU ciljevima na području energetike, klimatskih promjena i prilagodbi, inovacija, cirkularne ekonomije, transporta i mobilnosti, plavog rasta i digitalne agende za Europu. Deklaracija o pametnim otocima je inicijativa otočnih jedinica lokalne samouprave i drugih dionika na otocima EU.

Inicijativa Pametni otoci inspirirana je inicijativom Europske komisije Pametni gradovi i zajednice, no ide i korak dalje, kroz jačanje sinergija između energetike, transporta i IKT-a, uz uključivanje tema vezanih uz vodu i otpad, po principu cirkularne ekonomije. Taj pristup izvire upravo iz izoliranosti otoka koja ih prisiljava razmišljati kako osigurati optimalno korištenje i upravljanje resursima te doprinijeti održivom i ravnomjernom razvoju koji će iskoristiti otočne potencijale (geografske elemente, prirodne i ljudske resurse, proizvode), piše Narodni list.

Barcelona može poslužiti kao jedan od globalnih modela tzv. pametnih gradova. Grad od milijun i 700 tisuća stanovnika gotovo je europski lider kada je u pitanju održivost.
Površina solarnih panela po stanovniku, primjerice, u zadnjih 20 godina povećala dvadesetak puta. Energetska učinkovitost, pak, gotovo je postala mantra, pa se godišnje uštedi i 25.000 MWh struje. Priču iz Barcelone, u kojoj se transformacija urbanog pejzaža događa uz strateško promišljanje i inovacije, donosi Dragan Nikolić.

Kada je europski poznata tvrtka za iznajmljivanje uredskih prostora odlučila obnoviti nekadašnje sjedište banke u četvrti Barcelone Eixample, pred arhitekte je postavljen samo jedan imperativ – održivost. U potpuni preobražaj 8000 četvornih metara poslovnog prostora uloženo je 9 milijuna eura, korišteni su isključivo reciklirajući materijali.

Sustav opskrbe vodom temelji se na skupljanju kišnice i iskorištene vode iz WC-a, obje prolaze kroz pročistač ispod razine zemlje. Pročišćena voda vraća se u sustav i koristi za zalijevanje vrta koji se nalazi na krovu zgrade. Na taj način izbjegavamo dodatnu potrošnju vode, kazao je arhitekt Octavi Mestre.

U odnosu na konvencionalnu zgradu, ukupna ušteda energije iznosi između 40 i 45%. Kada je u pitanju klimatizacijski sustav, primjerice, nema potrošnje na katovima koji su prazni ili izvan funkcije. Sve reguliraju senzori, isto je i kod potrošnje struje.

Kada je u pitanju električna energija, u zgradu je ugrađen sustav senzora koji prepoznaje dovoljnu količinu danjeg svjetla i ne dopušta uključivanje prekidača za svjetlo. Cijela zgrada fasadom je usmjerena na vanjsku svjetlost, dodaje Mestre.

Korišteno fasadno staklo sastoji se od malih kristala nepravilnih rubova, njihova veličina odgovara toplinskim i akustičkim zahtjevima koji su jamčili dobivanje uporabnog certifikata za zgradu. Arhitekti objašnjavaju da su željeli prozračniju arhitekturu i transparentniju građevinu.

Zato smo se i zainteresirali za rad s kristalom i istraživanje njegovih karakteristika, osobito transparentnosti. Ova zgrada može se promatrati kao geoda tj. mineralni agregat. Noću, kada svijetli, izgleda kao živi mineral koji izlazi iz Zemljine utrobe. Zahvaljujući LED rasvjeti, ne zagađuje okoliš i troši malo energije. Taj kristalizirani mineral zapravo je poput ljudskog krvotoka. Fasada je prošarana venama minerala, upućuje na to da je živ organizam, pojasnio je.

Grad je živ organizam, dokazuje to i jedan od simbola nove Barcelone – 21 milijun eura vrijedna poslovno-tehnološka zgrada koja ima i izložbeni prostor otvoren za javnost. Izvana digitalno osmišljena fasada od inovativnog materijala etilena tetrafluoretilena, ekološki prihvatljive prozirne plastike, visokootporne na koroziju. Podnosi širok raspon temperatura. Pri zagrijavanju i hlađenju zgrade ostvaruje se ušteda energije od 20%. Autonomni senzori, naime, aktiviraju se ovisno o količini sunčeve energije. A Barcelonu godišnje u prosjeku grije 28.000 sunčanih sati!

Teško zrake prodiru do unutrašnjosti arhiva grada Barcelone. Tu je pohranjena i većina dokumenata vezanih uz Olimpijske igre ’92, primjerice. Pri obnovi zgrade arhiva trebalo je napraviti protupožarno evakuacijsko stubište. Na kraju je ono postalo kralježnica 450.000€ vrijednog sustava koji uključuje samoodrživi vertikalni vrt i solarne panele sa solarnom stanicom. Osim estetske uloge vertikalni vrt ima i onu toplinske izolacije.

Na cijeloj površini krova zgrade skupljamo kišnicu. Voda odlazi u spremnik smješten na tlu, njegov kapacitet je 7 kubičnih metara. To omogućava autonomnost vertikalnog vrta i za vrijeme najvećih suša, rekao je Manel Claville sa Instituta za urbani pejzaž grada Barcelone.

Barcelona ima kapacitet za godišnju proizvodnju kilovatsati struje iz solara za potrebe više od 1000 obitelji. Grad sa 60% subvencionira građane koji sami postavljaju fotonaponske instalacije, o energetskoj žetvi sustava na zgradi arhiva prolaznici saznaju na ovoj ploči.

Kapacitet solarnih ploča pokriva gotovo cjelokupne potrebe zgrade za električnom energijom. Tako dobivena struja pokreće i sustav za navodnjavanje vertikalnoga vrta, uključujući i crpku. Posebno reguliranim sustavom ravnomjerno raspoređujemo vodu potrebnu za održavanje zelenila, kaže arhitektica Nuria Ripoll.

Godine 2000. Barcelona je prva na kontinentu donijela poseban pravilnik o korištenju solarne energije. Sve nove zgrade za stanovanje s više od 16 stanova, kao i poslovne, ali i one koje se obnavljaju, moraju imati solarne panele koji osiguravaju 60% potreba njihovih stanara ili korisnika za toplom vodom. Bazeni se pak moraju zagrijavati isključivo uz pomoć solara. Katalonskoj prijestolnici to nije dovoljno pa vlasti žele udvostručiti prinos energije od više od 1000 kWp, koliko trenutačno proizvodi 60 seta solara na javnim zgradama. A one troše gotovo polovicu energije potrebne za cijeli grad.

Od 2002. Barcelona je uvela sustav grijanja i hlađenja kućanstava koji pogoni prerađeni organski otpad. Izgradnju ove spalionice smeća u obalnom industrijskom dijelu grada djelomično je financirala Europska unija, ostatak novca dala je metropolitanska regija Barcelone. Postrojenje je u funkciji 15 godina, trebalo bi raditi još najmanje toliko.

Trenutačno se u postrojenju godišnje prerađuje četvrt milijuna tona smeća iz metropolitanske regije Barcelone. Riječ je o četvrtini ukupnog smeća Barcelone i okolice. Plastiku, željezo i aluminij izdvajamo fizički. Metan iz organskog otpada upotrebljavamo za dobivanje bioplina za proizvodnju struje. Ta se zelena struja prodaje građanima. Od ostatka organskog otpada proizvodimo gnojivo za poljoprivrednike, rekao je generalni direktor Ekoparka Barcelona Francisco Javier Quintieri Fernandez.

Samo petina sveg smeća koje ondje dolazi ostane neiskorištena. Spalionica je vrlo blizu centra grada, pa je emisija štetnih plinova koje ispuštaju kamioni za prijevoz smeća manja. Barcelona inače ima jednu od najnižih emisija stakleničkih plinova po stanovniku u industrijaliziranom svijetu, nižu od 4 metričke tone godišnje. Sve je manje privatnih automobila na ulicama, sve se više vozi bicikl i pješači. Gradskim prometnicama voze jedni od ekoloških najprihvatljivijih autobusa javnoga prijevoza u Europi. Velik dio njih na prirodni plin, ima i dosta hibrida. U turističkoj meki prvi su u svijetu ponudili uz to gostima uslugu unajmljivanja električnih skutera diljem grada, uz pomoć pametnog telefona. Lokalna energetska agencija izrađuje desetogodišnje planove o energetskoj učinkovitosti i održivosti, ali i kvaliteti zraka. Usporedno s time grad ulaže i u ekološko osvješćivanje građana. Postoji, primjerice, informacijski centar gdje se može saznati sve o solarnim panelima i njihovu održavanju.

Osjećamo promjenu kod novih generacija. Djeca u odnosu na svoje roditelje brže dosegnu potrebnu razinu svijesti kada je u pitanju očuvanje okoliša. Zato će za postizanje korjenitih promjena trebati dvadesetak godina, dodaje Fernandez.

Prošle godine grad je započeo 20-godišnji plan održavanja svih stabala, sada ih je 235.000. Do 2030. gradske vlasti žele po svakom stanovniku dodatan četvorni metar zelenila, što bi značilo novih 160 hektara zelenih površina. Dok danju Barcelona širi svoja zelena pluća, noću njezine ulice osvjetljava senzorska LED rasvjeta, što je račun za potrošnju javne rasvjete smanjilo za trećinu. Katalonci dokazuju da i Mediteran može biti itekako ekološki osviješten, donosi HRT.

Na svečanosti potpisivanja novog zakona u Sacramentu, demokratski guverner Kalifornije Jerry Brown ovaj je potez nazvao putokazom za ostale svjetske vlade i nacije. „Neće biti lako i neće se dogoditi odjednom, ali to moramo učiniti“, odlučan je Brown u svojoj potpori borbi protiv klimatskih promjena.
„Kalifornija poduzima mjere za koje se ostatak svijeta ili njegov najveći dio tek nada da će ih jednog dana pokrenuti“. Zakon SB100 (Senate Bill No. 100), izglasan krajem kolovoza na prijedlog senatora Kevina de Leóna, najbolji je poziv na summit o klimatskim promjenama Global Climate Action Summit koji se na poticaj guvernera Browna od 12.-14. rujna održava u San Franciscu i na koji hrle čelnici cijelog svijeta.

Hrabro kalifornijsko obvezivanje na 100-postotnu čistu energiju, države koja je prethodno imala cilj ostvarivanja 50 posto čiste energije do 2030. godine, pružit će polaznu točku za rasprave o vrstama akcija koje lokalne i regionalne vlasti trebaju poduzeti kako bi naglasila važnost aktivnosti zaštite okoliša. Prema novom zakonu, sva električna energija će se do 2045. godine morati proizvoditi iz obnovljivih izvora kao što su energija vjetra i Sunca te hidroenergija, a njime se cilj postizanja korištenja čiste energije ubrzava na 50 % do 2025. i 60 % do 2030. godine.

Kalifornija se u potpunosti okreće prema čistoj energiji / Fotografija: Camille Seaman / Solutions Project, 100% Campaign Kalifornija je već odavno postavila ciljeve koji premašuju američke savezne standarde kada je u pitanju zelena energija, a Brown je u više navrata kritizirao politiku predsjednika Donalda Trumpa na tom području. Dok se pripremao novi zakon, Brown je žestoko napao Trumpovu odluku o izlasku iz Pariškog sporazuma te izjavio kako će Kalifornija sama nastaviti svoj put ka postizanju čiste energije jer je taj predsjednikov potez „prava, aktualna opasnost za Kaliforniju i sve ljude na svijetu“. Senator Kevin de León bio je još izravniji. „Bez obzira na to tko sjedi u Bijeloj kući, Kalifornija će uvijek predvoditi borbu protiv klimatskih promjena“, rekao je de León. „Klimatske promjene su stvarnost. Smrtonosne su i mogle bi nas skupo stajati“.

Još nije jasno kako će Kalifornija ispuniti svoj cilj na koji se upravo obvezala, što je priznao i sam guverner Brown na jučerašnjoj ceremoniji u Sacramentu. „Čeka li nas dalek put? Da, ali na njega moramo krenuti“, rekao je Brown. Potpisivanje zakona je jasan signal kalifornijskim tvrtkama koje će ulaganja morati preusmjeriti u čistu energiju, a pobornici čiste energije nadaju se kako će i sama obveza potaknuti inovacije koje će omogućiti da Kalifornija u potpunosti prestane s korištenjem fosilnih goriva tijekom sljedećih 27 godina. „Ovo je pravi put i mi smo sigurni da ćemo postići zacrtani cilj“, odlučan je kalifornijski guverner Jerry Brown, prenosi Ekovijesnik.

U ponedjeljak je u Njemačkoj počelo suđenje njemačkom automobilskom divu Volkswagenu (VW) na temelju tužbe investitora koji traže ukupno 9,2 milijarde eura naknade, tvrdeći da ih je uprava trebala ranije obavijestiti o skandalu vezanom za emisiju štetnih plinova iz dizelskih automobila.

Dioničari zastupljeni u 1.670 zahtjeva traže naknadu zbog pada cijena VW-ovih dionica vezano za skandal s krivotvorenjem podataka o emisiji štetnih plinova iz dizelskih automobila iz rujna 2015., koji je do sada koštao tvrtku 27,4 milijarde eura.

Predsjedavajući sudac Christian Jaede na višem regionalnom sudu u Braunschweigu u ponedjeljak će otvoriti suđenje objavom dnevnog reda i prioriteta, čime će se definirati potencijalna lista svjedoka.

Tužitelji tvrde da je VW propustio obavijestiti dioničare o financijskim posljedicama skandala koji je izbio u javnost tek nakon što je američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) objavila „obavijest o prekršaju“ 18. rujna 2015. godine.

Da su institucionalni ulagači znali za VW-ove kriminalne aktivnosti, možda bi bili ranije prodali dionice ili ih ne bi ni kupovali i time bi izbjegli gubitke, navode tužitelji. Dionice VW pale su do 37 posto nakon što su vlasti objavile nezakonite razine onečišćenja iz VW-ovih dizelaša. U VW-u su priznali sustavno obmanjivanje u pogledu stvarne emisije štetnih plinova ali tvrde da nisu prekršili propise o izvješćivanju regulatora. „Jedini je meritum ove parnice je li VW ispunio svoje ugovorne obveze prema dioničarima i tržištu kapitala. Uvjereni smo da jesmo“, stoji u priopćenju VW-a.

Odlučne mjere suzbijanja promjena klime mogle bi povećati vrijednost svjetskog gospodarstva do 2030. za 26 tisuća milijardi dolara, pokazalo je novo istraživanje, prigušujući bojazni da će otklon od fosilnih goriva potkopati rast gospodarstva.
Američki predsjednik Donald Trump kazao je prošle godine da će povući SAD iz Pariškog sporazuma o promjeni klime zbog “drakonskog financijskog i ekonomskog tereta” koji bi nametnuo njegovoj zemlji.

Globalna komisija za ekonomiju i klimu, sastavljena od bivših predsjednika vlada, poslovnih čelnika i ekonomista, identificirala je pak “zamah bez presedana” u smjeru ekološki prihvatljiviheg gospodarskog rasta, koji će potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i ubrzati gospodarske aktivnosti.

U tom tijelu ističu da bi odlučne mjere zaštite klime mogle povećati sadašnju vrijednost globalnog gospodarstva za minimalno 26 tisuća milijardi dolara neto do 2030. godine. “Još je prisutno uvjerenje da će prijelaz na privređivanje s niskim emisijama ugljika biti skup”, kazala je za Reuters glavna autorica istraživanja Helen Mountford. “Ovim izvješćem pokušavamo definitivno pobiti to uvjerenje”, dodala je.

Prvo je izvješće objavljeno 2014. godine a u najnovijem Komisija ističe detaljne prognoze kojima želi naglasiti ekonomske prednosti povezane s napuštanjem fosilnih goriva. Do 2030. godine pametnija ulaganja u čišću energiju, gradove, hranu i korištenje poljoprivrednih površina, te u vodu i industriju mogla bi generirati 65 milijuna novih radnih mjesta, što odgovara zbroju radne snage Egipta i Velike Britanije, ističe se u istraživanju.

U istom bi se razdoblju zahvaljujući prijelazu na čišće izvore energije poput vjetra i Sunca ujedno izbjeglo 700 tisuća slučajeva prijevremene smrti povezanih sa zagađenjem zraka, ističu autori. Preporučuju također da se uvedu visoke cijene emisija ugljikovih plina, od 40 do 80 dolara po toni do 2020. godine u velikim gospodarstvima.

Dodaju i da bi promjene sustava subvencija u energetskom sektoru, zajedno s višim cijenama ugljika, mogle osigurati dodatnih 2.800 milijardi dolara proračunskih prihoda u zemljama širom svijeta do 2030. godine. Američki predsjednik tvrdi pak da bi SAD zbog Pariškog sporazuma mogao do 2025. godine izgubiti 2,7 milijuna radnih mjesta.

Autori izvješća uzvraćaju pak da bi broj izgubljenih radnih mjesta u sektorima baziranim na fosilnim gorivima bio više nego nadoknađen pojačanim zapošljavanjem u građevinskom i sektoru obnovljivih izvora. Napominju također da je u sektoru baziranom na energiji vjetra i Sunca trenutno zaposleno 476 tisuća Amerikanca.