NUKLEARNA ENERGIJA

Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je u srijedu da će Rusija krenuti jačati nuklearni arsenal raketa srednjeg dometa ako SAD krene s takvim potezima nakon najavljenog povlačenja iz sporazuma INF, javile su agencije.
Sporazum o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa (INF) sklopljen je 1987. i brani rakete s dometom od 500 do 5.500 kilometara. Američki predsjednik Donald Trump najavio je povlačenje Washingtona iz tog sporazuma. Naši su američki partneri očito zaključili da se situacija promijenila, kazao je Putin, dodajući da Washington sada očito smatra da “SAD mora imati takvo oružje”. “Koji je odgovor naše strane? Jednostavan je. Učinit ćemo isto”, kazao je Putin a prenosi agencija TASS.

Putin je optužio SAD da fabricira vijesti o tome da je Rusija “nešto prekršila”. “Opravdanje broj jedan (za povlačenje iz sporazuma) je da mi nešto kršimo. Istovremeno, kao i obično, nema nikakvih dokaza o tom našem kršenju”, dodao je Putin. Američka strana, kao i obično, “najavi namjeru da se povuče… a potom počne tražiti motive da to učini”.

Rusija je također zaprijetila svakoj zemlji koja bi rasporedila na svom teritoriju američke rakete srednjeg dometa, ako se SAD povuče iz sporazuma INF. “Ako se prekrši INF sporazum, to neće ostati bez odgovora”, rekao je načelnik glavnog stožera ruske vojske general Valerij Gerasimov na sastanku sa stranim vojnim atašeima u Moskvi.

“Zemlje koje bi primile američke sustave s raketama srednjeg i kratkog dometa postat će ciljevi ruske odmazde”, kazao je Gerasimov u govoru. Američko moguće povlačenje iz tog sporazuma, koje je nedavno najavio Trump, “vrlo je opasan korak koji negativno može utjecati i na europsku sigurnost i na stratešku stabilnost općenito”, kazao je.

Sjedinjene Države dale su u utorak Rusiji rok od 60 dana da se uskladi sa sporazumom iz 1987. o nuklearnom oružju srednjeg dometa (INF), zaprijetivši da će Washington suspendirati svoje obveze iz tog dokumenta ako Rusija to ne učini.

Europska unija u srijedu je zatražila od Rusije i SAD-a da očuvaju taj sporazum. “Sporazum koji su potpisali Washington i Moskva jamči mir i sigurnost na europskom teritoriju već 30 godina”, rekla je visoka europska predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini.

Sjedinjene Države dale su u utorak Rusiji rok od 60 dana da se uskladi sa sporazumom iz 1987. o nuklearnom oružju srednjeg dometa (INF), zaprijetivši da će Washington suspendirati svoje obveze iz tog dokumenta ako Rusija to ne učini.
“Sjedinjene Države danas izjavljuju da je Rusija kršila sporazum i suspendirat ćemo naše obveze za 60 dana ako Rusija ne bude poštivala svoje obveze na način koji se može provjeriti”, rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo nakon sastanka šefova diplomacija NATO-a u Bruxellesu.

NATO je podupro izjavu Washingtona, kazavši da Rusija čini “bitne povrede” INF-a, što Rusija niječe. Savez je priopćio da je sada na Rusiji odgovornost da sačuva sporazum. “Sada je na Rusiji da očuva INF”, rekao je NATO u izjavi.

Savez je pozvao Rusiju da bez odgode pristupi “potpunom i provjerljivom” poštivanju INF-a. Trump je u listopadu rekao da se SAD kani povući iz sporazuma INF-a, uz tvrdnju da se Rusija ne drži tog dokumenta, Sporazuma o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa (INF) iz 1987.

Rusija je odmah zaprijetila protumjerama. Ako SAD razvija nuklearno oružje srednjeg dometa, tada će Rusija morati “obnoviti ravnotežu”, kazao je glasnogovornik Kremlj Dimitrij Peskov. On je nazvao Trumpov plan o povlačenju iz sporazuma INF duboko zabrinjavajućim i naglasio da “takve mjere mogu svijet učiniti opasnijim”.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je poručilo kako Sjedinjene Države tek trebaju dostaviti dokaze da Moskva krši međunarodni sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja (INF), ali je dodalo kako je Rusija spremna na razgovore o toj temi s Washingtonom.

Sjedinjene Države dale su u utorak Rusiji rok od 60 dana da se uskladi sa sporazumom iz 1987. o nuklearnom oružju srednjeg dometa (INF), zaprijetivši da će Washington suspendirati svoje obveze iz tog dokumenta ako Rusija to ne učini.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je na brifingu kako kako je američko veleposlanstvo u Moskvi dostavilo bilješku u utorak navečer najavivši svoje povlačenje iz tog sporazuma ukoliko ga Rusija ne počne poštivati. “Ovi dokumenti zaprimljeni su radi daljnje obrade”, rekla je Zakharova.

“U njima se opet iznose neutemeljene optužbe da smo navodno prekršili taj sporazum. Više puta smo ponovili da su to nagađanja. Nikakvi dokazi (o navodnom kršenju) nisu nam predstavljeni”, kazala je ona.

Američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je u utorak nakon sastanka šefova diplomacija NATO-a u Bruxellesu da je Rusija kršila sporazum te da će suspendirati američke obveze za 60 dana ako Rusija ne bude poštivala svoje obveze na način koji se može provjeriti.

NATO je podupro izjavu Washingtona, kazavši da Rusija čini “bitne povrede” INF-a, što Rusija niječe. Savez je priopćio da je sada na Rusiji odgovornost da sačuva sporazum. “Sada je na Rusiji da očuva INF”, rekao je NATO u izjavi.

Savez je pozvao Rusiju da bez odgode pristupi “potpunom i provjerljivom” poštivanju INF-a. Trump je u listopadu rekao da se SAD kani povući iz sporazuma INF-a, uz tvrdnju da se Rusija ne drži tog dokumenta, Sporazuma o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa (INF) iz 1987.

Rusija je odmah zaprijetila protumjerama. Ako SAD razvija nuklearno oružje srednjeg dometa, tada će Rusija morati “obnoviti ravnotežu”, kazao je glasnogovornik Kremlj Dimitrij Peskov. On je nazvao Trumpov plan o povlačenju iz sporazuma INF duboko zabrinjavajućim i naglasio da “takve mjere mogu svijet učiniti opasnijim”.

Donald Trump će odgovoriti na očekivanja sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-una ako ovaj ispuni svoja obećanja o denuklearizaciji, rekao je u nedjelju južnokorejski predsjednik Moon Jae-in nakon razgovora održanih na rubu summita G20 u Buenos Airesu.
U trenutku kada diplomati nastoje organizirati drugi susret Trumpa i Kima, južnokorejski predsjednik Moon Jae-in je prenio novinarima poruku koju je američki predsjednik preko njega uputio sjevernokorejskom čelniku “Poruka je da predsjednik Trump ima veoma dobro mišljenje o predsjedniku Kimu i da ga voli. Želi da predsjednik Kim provede u djelo preostali dio njihova dogovora i onda će učiniti što predsjednik Kim želi”, rekao je Moon za novinsku agenciju Yonhap dok je putovao na Novi Zeland.

Trump je na summitu G20 koji se u subotu završio u Buenos Airesu razgovarao s južnokorejskim predsjednikom Moonom i s kineskim Xi Jinpingom, kojega je zemlja saveznica Sjeverne Koreje.

Američki predsjednik je u subotu potvrdio da se nada da će se početkom 2019. drugi put sastati s Kim Jong-unom nakon njihova povijesnog susreta na vrhu u Singapuru u lipnju.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un dopustit će istražiteljima pristup u zatvoreni glavni nuklearni kompleks u Jongbjonu, priopćila je u utorak južnokorejska agencija Yonhap, pozivajući se na visoke diplomatske izvore.
“Znam da je predsjednik Kim kazao južnokorejskom predsjedniku Moon Jae-inu, tijekom njihova susreta u rujnu, da će ukoliko SAD poduzme odgovarajuće korake on biti voljan ne samo zatvoriti nuklearna postrojenja u Jongbjonu, već i dopustiti pristup istražiteljima da to provjere”, kazao je izvor iz diplomacije kojega je citirala agencija Yonhap.

Isti izvor tvrdi kako je Moon poruku prenio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu na susretu tijekom zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku u rujnu. Kim Jong-un ranije je izrazio otvorenost prema ideji zatvaranja nuklearnog postrojenja ako Washington poduzme “odgovarajuće” mjere, ali nije spominjao dozvolu pristupa istražiteljima koji bi to potvrdili.

Sjedinjene Države, dok pregovaraju o denuklearizaciji Korejskog poluotoka, naglašavaju važnost procesa provjere nuklearnog postrojenja.

Iran i dalje poštuje svoje obveze povezane s nuklearnim sporazumom zaključenim 2015. s velikim silama, navela je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u tromjesječnom izvješću objavljenom u ponedjeljak, tjedan dana nakon stupanja na snagu novih američkih sankcija protiv Teherana.
UN-ova agencija je potvrdila da Iran nije obogaćivao uranijum na zabranjene stupnjeve niti stvarao ilegalne zalihe, sukladno tom tekstu kojem je svrha jamčiti da ta zemlja neće moći izraditi atomsku bombu. Ta očekivana pohvala stiže dok je Washington 5. studenoga uveo sankcije koje su Sjedinjene Države ukinule sukladno sporazumu, iz kojeg se Donald Trump jednostrano povukao u svibnju.

Washington vodi kampanju maksimalnog pritiska na Iran kako bi mu nametnuo stroži tekst od dogovorenoga s Obaminom administracijom. Sjedinjene Države upozoravaju na balistički program i intervencionizam Teherana, za koje tvrde da destabiliziraju Bliski istok.

Niz američkih sankcija uvedenih 5. studenoga odnosi se posebice na naftni i financijski sektor, dvije osjetljive točke te zemlje koja ovisi o trgovini ugljikovodika. Bez obzira na povlačenje Sjedinjenih Država, ostali potpisnici teksta iz 2015. (Francuska, Velika Britanija, Rusija, Kina i Njemačka) obvezali su se da će poduzeti sve za očuvanje sporazuma i izbjegavanje da ga Iran napusti.

Iranski predsjednik Hasan Rohani je prošlog tjedna rekao da su američke sankcije “ilegalne i nepravedne” i jamčio da će poduzeti sve da ih “ponosno zaobiđe”. Washington je uveo izuzeća za osam zemalja – Kinu, Indiju, Grčku, Italiju, Japan, Tursku i Južnu Koreju – i njima je dozvoljeno da nastave kupovati iransku naftu, no SAD u konačnici želi potpuno obustaviti iranski izvoz nafte. U svom izvješću IAEA inzistira na važnosti proaktivne suradnje Teherana u vezi pristupa položajima za inspekcije.

Vlada je danas donijela odluku o donošenju Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva do 2025. s pogledom do 2060.
Taj program osigurava provedbu Strategije u sklopu koje će se do 2025. uspostaviti Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (skladišta) na teritoriju RH do 2023., na lokaciji Trgovska gora (Čerkezovac) te izgradnju skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad koji se nalazi u NE Krško a za koji RH ima obvezu zbrinjavanja, najkasnije do 2058. godine.

Oba skladišta označuju se kao privremena i povratna. U Programu stoji da je institucionalnog radioaktivnog otpada (iz medicine, industrije, znanosti), 2015. bilo cca. 11,5 m3, a povećat će se na oko 100 m3 uslijed sanacije odlagališta u IRB-u. RAO i ING-a iz NE Krško očekuje se 2043. 1780 m3 + 2.660 t, te 41 t visokoradioaktivnog otpada.

Skladišta bi se napravila korištenjem novca iz kohezijskih fondova, stoji u odluci Vlade. Istrošeno nuklearno gorivo će se nastaviti skladištiti na lokaciji NE Krško minimalno do 2043. godine nakon čega će se tražiti zajedničko trajno rješenje s Republikom Slovenijom. Odlagalište za nisko i srednje radioaktivni otpad Republici Hrvatskoj nije potrebno prije 2060. godine. Aktivnosti na izboru i potvrđivanju lokacije za odlagalište nisu predviđene za narednih sedam godina koliko Nacionalni program detaljno obrađuje. Također, rješavat će se problem tri lokacije s prirodnim radioaktivnim materijalom (odlagalište pepela i šljake iz TE Plomin, Kaštela (Jugovinil) i odlagalište fosfogipsa (Petrokemija Kutina).

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak ponovno uveo obuhvatne sankcije Iranu, svi sa zebnjom iščekuju kakva će biti sudbina međunarodnog sporazuma s Iranom o njegovu nuklearnom programu.
Mjesto koje bi moglo osjetiti posljedice Trumpove odluke neugledan je laboratorijski kompleks u blizini austrijskog grada Seibersdorfa, na prvi pogled beskonačno dalekog od geopolitičkog manevriranja oko iranskog nuklearnog programa.

No na toj lokaciji nalaze se laboratoriji Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koji imaju ključnu ulogu u provjeravanju poštuje li Iran međunarodni sporazum, punim nazivom Zajednički obuhvatni akcijski plan (JCPOA), potpisan 2015. godine.

U tim laboratorijima IAEA-ini znanstvenici provode mukotrpne analize uzoraka koje su njihovi inspektori prikupili na terenu. Postoje dvije glavne skupine laboratorija: prvi za testiranje prijavljenih nuklearnih materijala, a drugi za obradu uzoraka iz okoliša kako bi se utvrdila moguća neprijavljena nuklearna aktivnost.

U prvom slučaju, uzorke se uzima iz spremnika nuklearnog materijala koji mogu težiti stotine kilograma. “Dok stignemo do laboratorija, težit će milijunti dio grama”, objašnjava Steve Balsley, voditelj Laboratorija za nuklearne materijale.

Laboratorij za nuklearne materijale obrađuje oko 500 uzoraka na godinu, ali su mu kapaciteti daleko veći. Drugi glavni tip testiranja odnosi se na uzorke iz okoliša, a sastoji se od složenih analiza “briseva” koji podsjećaju na male kvadrate tkanine.

Rezultati upućuju na vrste nuklearnih aktivnosti koje se provode na određenoj lokaciji. Analiza može, primjerice, otkriti tragove različitih izotopa uranija na nekoj lokaciji, kako bi se utvrdilo postoje li izotopi koji nastaju prilikom obogaćivanja uranija preko razina koje je zemlja prijavila međunarodnim tijelima.

Takav posao mogao bi biti ključan za provjeru provedbe sporazuma kao što je JCPOA, čiji je središnji element ograničenje obogaćivanja uranija kako bi se osiguralo da nuklearni program nema vojne svrhe. No, kako bi se izbjegla pristranost, uzorci se označavaju nasumičnim brojevima kako znanstvenici ne bi znali odakle dolaze.

Mukotrpan proces

Kod obje vrste analiza povećani opseg posla može se dogoditi kada inspektori dobiju pristup nekoj lokaciji i moraju utvrditi osnovne informacije o aktivnostima koje se ondje provode. Takav intenzivan posao vjerojatno bi bio potreban kada bi IAEA imala ulogu u provjeri mogućeg budućeg sporazuma o nuklearnom programu Sjeverne Koreje jer je puno vremena proteklo otkako su UN-ovi inspektori protjerani iz zemlje 2009. godine.

Ovisno o tome koliko je u konačnici potrebno pojedinosti, jedan “bris” može se analizirati tjednima i to može koštati nekoliko tisuća eura u radnim satima i kemikalijama. Strojevi koji se koriste za najosjetljiviji posao, koji mogu primjerice analizirati česticu plutonija 50 puta manju od promjera ljudske vlasi, stoje nekoliko milijuna eura.

Uz to, postoji ograničen broj ljudi u svijetu koji znaju s njima raditi što znači da slobodna radna mjesta nije lako popuniti. “S obzirom na to da znanstvenici rade na tako sićušnim uzorcima, oko 60-70 posto vremena posvećeno je samo kvaliteti kontrole, kako bi se osiguralo da podaci do kojih dođu budu vjerodostojni”, kaže Stephan Vogt, voditelj Laboratorija za analizu uzoraka iz okoliša

No vjeruje da će takav mukotrpni proces uvijek otkriti nuklearnu aktivnost. “Bilo kakav nuklearni proces koji provodite ostavit će u okolišu tragove materijala s kojima ste radili”, rekao je.

Njegov laboratorij često radi punim kapacitetom, ali IAEA može također iskoristiti mrežu partnera u nekoliko drugih zemalja kojima može poslati uzorke na analizu. No neovisno o tome kako impresivne kapacitete i stručnjake IAEA posjeduje, kada je riječ o opstanku sporazuma kao što je JCPOA, tehnički rezultati u konačnici manje su važni od politike.

Iran ne strahuje od novih sankcija koje će Sjedinjene Države nametnuti u narednim danima, rekao je u srijedu iranski predsjednik Hasan Rohani.
Sjedinjene Države planiraju nametnuti sankcije iranskom naftnom sektoru 4. studenoga. “Ovaj datum označava novu nepravdu koju donose Amerikanci”, citirala je Rohanija iranska novinska agencija.

“Ljudi trebaju znati sa sigurnošću da se iranske vlasti ne boje američkih prijetnji”, dodao je.

“U zadnjih nekoliko mjeseci naš narod je suočen s teškim vremenima i moguće je da će idućih nekoliko mjeseci biti teško. Međutim, vlada će učiniti sve da smanji te probleme”, dodao je on.

Washington je ponovno uveo sankcije Iranu u svibnju nakon povlačenja iz multilateralnog nuklearnog sporazuma iz 2015. Iranski rijal je zabilježio je rekordni pad u odnosu na američki dolar posljednjih mjeseci pod prijetnjom novih američkih sankcija. Troškovi života su se također povećali uzrokujući povremene prosvjede protiv profiterstva i korupcije na kojima su mnogi prosvjednici uzvikivali razne slogane protiv vlasti.

Iran je u nedjelju započeo prodaju sirove nafte privatnim tvrtkama kao dio strategije kojom nastoji suzbiti planirane sankcije.

 

Nesumnjivo, vijest prošloga tjedna je dogovor Erdogana i Putina o miru u Siriji.
Pohvale stižu sa sviju strana, neki govore o mudrosti, drugi o pragmi, treći o zaokretu SAD-a u biranju saveznika. Po srijedi jest sve od toga, ali i nekoliko partikularnih interesa.

Piše: Ivan Brodić

Dogovor Erdogana i Putina o odsustvu bitke za Idlib, spriječio je veliko krvoproliće u tom sirijskom gradu koji se nalazi pod opsadom, ali je i ostavio SAD po strani u rješavanju sukoba koji bi njihovom intervencijom postao neminovan.

Analitičari ovaj Erdoganov potez smatraju neuobičajenim, ali i važnim. Naime, ovaj je turski državnik u svojoj političkoj karijeri ostao zapamćen po širenju sukoba. Ovaj je puta Erdogan pokazao kako zna zatomiti sukobe te je time proširio svoj utjecaj u jednom od najosjetljivijih dijelova svijeta, što je na tragu dvogodišnje politike, koju Erdogan vodi od izbora Donalda Trumpa na ovamo, želeći se pokazati nezaobilaznim igračem u regiji.

Kao jedna od članica NATO saveza, s jednom od najvećih stajaćih vojski, Turska niti po čemu ne bi trebala biti u dobrim odnosima s Rusijom. Međutim, uhićenje američkog pastora Andrewa Brunsona i želja za izručenjem Fethullaha Gülena (klerika kojega Ankara optužuje za neuspio državni udar iz 2016. godine) Turskoj, stoje na putu odnosa.

Putin i Erdogan, osim dogovora o Siriji, posluju jako dobro. Dogovorena je isporuka sustava S- 400, gradnja nuklearke na turskoj obali Sredozemlja (koju će graditi ruska tvrtka Rosatom), gradnja Turskog toka…. Projekti su to koji će stajati preko 20 milijardi dolara. U cijelu priču se uključio i Iran koji, u jeku sankcija traži saveznike, poglavito na energetskom planu, planu izvoza nafte.

Europskoj uniji, u njenom širenju na jugoistok, upravo Turska postaje glavni konkurent, jer osim igara na Bliskom istoku, Ankara, temeljem doktrine Dubinske strategije, ulaže velike količine novca na području nekadašnjih granica Osmanskog carstva, kako kroz državne fondove, tako i u privatnoj inicijativi.

Karta velikog i nepremostivog lidera, ključara Balkana i Sredozemlja, nije nimalo blesava igra Erdogana, u smislu spomenutih interesa.

Jer, nakon godina upozoravanja na deficite turske demokracije pod Erdoganom, pojavio se beskrupulozni Mohammad bin Salman. Reakcija Erdogana nakon ubojstva Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu dala je jasno do znanja kako je Erdogan poželio dokazati kako je upravo on postao liderom sunitskoga svijeta. A nakon niza godina neuspješnog rušenja Assada, možda je upravo sporazum oko Idliba i Assadovo pacificiranje moneta kojom Erdogan kupuje mjesto posebnog NATO saveznika u tom cijelu svijeta?

Jer, energenti vrte tamo gdje vojska ne može.

Ruska nuklearnoenergetska tvrtka Rosenergoatom napunila je nuklearno gorivo u prvu svjetsku plutajuću nuklearnu elektranu.
No, ‘pravo porinuće’ NE Akademik Lomonosov u brodogradilištu u Murmansku uslijedit će najkasnije za mjesec – dva. Kako bi to bilo moguće, upravo je punjenje nuklearnim gorivom oba reaktora bio ključni preduvjet.

Kada i ‘porinuće’ bude dovršeno, trebat će ishoditi i sve potrebne dozvole od nadležnog ruskog regulatora Rostekhnadzor i tada će postrojenje biti spremno za provođenje ispitivanja na sidrištu. Elektrana ima dva reaktora ukupne snage 70 MW i električnom i toplinskom energijom moći će opskrbljivati grad do 100 000 stanovnika.

Očekuje se da će elektrana 2019. godine zamijeniti zastarjela postrojenja NE Bilibinskaja i TE Čaunskaja i, s obzirom na svoju buduću lokaciju, u luci Pevek u Čukotskom Autonomnom okrugu, na samom istoku Rusije, bit će najsjevernije nuklearno postrojenje na svijetu. Elektrana je posebno konstruirana za omogućavanje opskrbe energijom naselja, industrijskih i naftnih i plinskih postrojenja u ekstremnim uvjetima ruskog Arktika i Dalekog istoka, objavila je ruska novinska agencija TASS.