NUKLEARNA ENERGIJA

Kina je pozvala SAD odustati od hladnoratovskog načina razmišljanja, nakon što su iz Washingtona najavili plan promjene svog nuklearnog arsenala prema efektivnijim bombama.
“Zemlja s najvećim nuklearnim arsenalom trebala bi preuzeti inicijativu zaustavljanja negativnog trenda među državama, a ne dolijevati ulje na vatru,” rekao je kineski ministar obrane u izjavi ove nedjelje.

Američka vojska zagovara ideju prema kojoj su njihove velike nuklearne bombe neiskoristive u današnjim oblicima borbe, te žele stvoriti manje bombe koje bi bile efektivnije za potrebe današnjeg ratovanja.

Rusija je osudila takav potez. Iranski je ministar vanjskih poslova izjavio kako će taj potez ”samo dovesti svijet bliže nuklearnom uništenju”.

No, što zapravo SAD planira sa svojom novom nuklearnom politikom?

U Washingtonu su zabrinuti da je njihov cijeli nuklearni arsenal zastario te misle kako sistem starinskih bombi više ne predstavlja efektivnu prijetnju, odnosno pretpostavku zastrašivanja i odvraćanja drugih zemlja od mogućih napada. Navode Kinu, Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran kao moguće prijetnje.

Iz Pentagona su proteklog petaka objavili dokument pod nazivom Nuclear Posture Review (NPR), u kojem navode kako bi razvijanje manjih nuklearnih bombi bila metoda s puno većim potencijalom odvraćanja prijetnje. Manje bombe snage 20 kilotona su manje snažne ali još uvijek imaju mogućnost razaranja velikih područja neprijateljske države. U dokumentu nuklearne politike SAD-a ujedno najavljuju sljedeće stavke:

Rakete lansirane sa zemlje, iz vojnih podmornica ili letjelica, će biti znatno unaprijeđene, kao što je već započeto za vrijeme prošle administracije. Prijedlog ugrađivanja modifikacije na nekim vojnim podmornicama, lansiranje manjih nuklearnih bombi s manjim obručem eksplozije i manjom snagom detonacije. Ponovno uvođenje programa ispaljivanja raketa s nuklearnim nabojem s vojnih brodova.

Plan o stvaranju nove obrambene strategije, iz siječnja, postavlja se kao blokada ”rastućoj prijetnji država koje bi mogle promijeniti tok povijesti”, poput Kine i Rusije, donosi BBC.

No, što kaže Kina?

Protekle su subote izjavili kako se snažno protive novoj američkoj nuklearnoj strategiji promjene sastava svog arsenala. Kineski je ministar obrane izjavio kako Amerikanci previše igraju na kartu Kine kao nuklearne prijetnje, dodajući kako je njihova strategija nuklearnih bombi samo obrambena. “Nadamo se kako će SAD napokon odbaciti svoje strahove iz doba Hladnog rata, ozbiljno pogledati situaciju u svijetu te kako bi mogli razoružati sve nuklearne bombe diljem svijeta. Voljeli bi da SAD ispravno vidi kineske strateške namjere i ciljeve kad je riječ o državnoj obrani i izgradnji vojske,” rekli su u službenoj izjavi iz Pekinga.

No, ovo nije prvi put da Kina optužuje SAD za gledanje na stvari kroz prizmu povijesti Hladnog rata. Takvo gledanje na stvari bilo je razlogom zašto su prošle godine napali američku strategiju modernizacije vojske te rekli kako SAD ima zastarjela gledanja na svijet.

S druge strane, SAD je u svojoj novoj obrambenoj strategiji optužila Kinu za proširivanje velikog nuklearnog arsenala, no Kina se u nedjeljnoj izjavi branila kako je taj arsenal načinjen u svrhu miroljubivog razvoja vojne tehnologije te u svrhu obrane.

Kako su reagirale ostale zemlje?

Rusko je ministarstvo vanjskih poslova optužilo Amerikance za zahuktavanje nuklearni rata te su iskazali kako će morati poduzeti potrebne korake za osiguranje zaštite svoje zemlje. “Dovoljno je samo baciti pogled na ovaj dokument, stavovi protiv Rusije su očiti,” izjavili su iz Ruskog ministarstva protekle subote.

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izrazio je svoje ”duboko razočaranje” glede nove američke NPR strategije.  Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif kaže kako je strategija primjer direktnog kršenja međunarodnog sporazuma o ograničavanju nuklearnog arsenala. (Preveo Ivo Ott)

Trgovska gora Hrvatskoj je najprihvatljivija lokacija za odlagalište nuklearnog otpada. Stanovnicima Novog Grada nedopustiva.
Optužuju lokalnu, entitetsku i državnu vlast da se ne protivi dovoljno namjerama Hrvatske.

“Ja imam informacije koje sam čuo od općinske vlasti da se to već odlaže tamo i da su oni reagirali na to, ali bespomoćno ništa nije učinjeno na tome da se to riješi”, kaže jedan mještanin Novog Grada.

Održano je nekoliko javnih rasprava. Rezoluciju o protivljenju izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na desetak kilometara od granice s Bosnom i Hercegovinom usvojili su entitetski i državni parlamenti.

Proceduru da se općine Novi Grad, Krupa na Uni, Kozarska Dubica i Kostajnica proglase parkom prirode pokrenulo je Ministarstvo ekologije Republike Srpske.

“U ovoj fazi postupka vrši se dorada Stručnog mišljenja za zaštitu rijeke Une, te se planira da krajem veljače tok rijeke u Federaciji BiH Zakonom o Nacionalnom parku “Una” iz 2008. godine stavljen pod zaštitu u kategoriji nacionalni park”, navedeno je u priopćenju.

Čista i smaragdna Una s hidrološkim i geomorfološkim fenomenima među kojima se posebno ističu sedre, brzaci, vodopadi i ade, te obalna vegetacija duž cijelog toka rijeke su navedeni razlozi da bi se ovo područje proglasilo Parkom prirode.

“Tako da ćemo se boriti da utječemo na državu da dignemo na nivo odlaganje ovog otpada kako bi to spriječili i našoj djeci osigurali bolji život. Mi se naslanjamo na Republiku Hrvatsku, graničimo s njom tako da je direktno ugrožena kompletna naša općina”, izjavio je Mladen Kljajić, načelnik Krupe na Uni.

Osim općina na granici, stručnjaci tvrde, da je ugrožen kompletan tok rijeke Une i dio toka Sane.

Rijeka Una je sjeverozapadna granica BiH s Hrvatskom. Na lijevoj obali je općina Dvor za Hrvatsku najprihvatljivija lokacija za izgradnju odlagališta jer se ova općina nalazi na špicu Sisačkomoslovačke županije, dobrim dijelom je okružena bosanskohercegovačkom teritorijem, a i slabo naseljena. Prema popisu iz 2011. u Dvoru je živjelo svega 5500 ljudi. (N1info)

Zbog velike ovisnosti o uvozu električne energije Slovenije i Hrvatske, drugi blok Krškog trebamo već danas, kaže direktor Gen energije Martin Novšak.
Grupa Gen energija prošle godine je po prihodima završila na drugom ili trećem mjestu u Sloveniji. S 2,3 milijarde eura prihoda i dobiti od 28 milijuna eura za tri milijuna su iznad plana, piše Poslovni dnevnik.

Sljedeća dva ulaganja grupe su Teb 7 (TE Brestanica) i HE Mokrice, dok ključni dugoročni plan ostaje Nek 2, odnosno drugi blok NE Krško, piše Delo. Iako će Gen energija ove godine uložiti oko 70 milijuna eura, ključna želja direktora Martina Novšaka za budućnost ostaje izgradnja drugog bloka nuklearne elektrane u Krškom. Prema njegovim riječima, Slovenija s 20% uvoza električne energije prošle godine i Hrvatska s dvostruko većom ovisnošću o uvozu trebaju je već danas.

“Vrijeme nas je preteklo. Mi smo u državnom vlasništvu, opskrba energijom je domena država. Predložili smo državi odgovarajuća rješenja, napravili studije i učinili ih dostupnima. Rješenja su djelomično uzeta u obzir u energetskom konceptu, koji je trenutno u fazi kada je premalo orijentiran prema ciljevima i premalo razumije energetsku situacije u široj regiji i činjenicu kako je strateški važno imati vlastitu energiju. Želimo da slovenska vlada shvati opskrbu energijom dovoljno ozbiljno, smjesti je u razvojne projekte u Sloveniji i ozbiljno se uključi u ovo područje”, kaže Novšak.

Proizvodnja elektrana Gen energije bila je prošle godine dva posto ispod planirane razine, uglavnom zbog loših hidroloških uvjeta. Poslovanje i dobit ipak su bili iznad postavljenih ciljeva. Porast trgovine u 2017., prema riječima direktora Gen energije, posljedica je nedostatka električne energije. “U regiji je bila loša hidrologija, a dogodio se i gospodarski rast i povećana potrošnju električne energije. Trgovali smo s 21 zemljom”, rekao je Novšak, a prenosi Poslovni dnevnik.

Unatoč austrijskim prosvjedima, izgradnja dva nova reaktora u NE Paks počet će u veljači 2018. godine kako je i planirano, izjavio je mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó.

Sve se pripreme odvijaju prema planu, iako se austrijska vlada žalila na odluku Europske komisije da odobri izgradnju reaktora. O tom će pitanju raspravljati mađarski premijer Viktor Orbán i austrijski savezni kancelar Sebastian Kurz na susretu koji je najavljen za 30.1.2018., javlja ruska novinska agencija TASS.

Austrija je u ponedjeljak priopćila da planira tužiti Europsku komisiju zbog dozvole Mađarskoj za proširenje nuklearne elektrane Paks, poručujući da nuklearnu energiju ne smatra prihvatljivim oblikom borbe protiv klimatskih promjena niti zajedničkim europskim interesom.
Austrija graniči s Mađarskom i nema nuklearne elektrane, podsjeća Reuters.

“U vladi smo se suglasili da ima dovoljno razloga za tužbu (protiv Komisije)”, rekao je glasnogovornik austrijske ministrice za održivost Elisabeth Koestinger.

“Pomoć EU-a prihvatljiva je samo ako se temelji na zajedničkom interesu. Mi nuklearnu energiju ne smatramo održivim oblikom opskrbe energijom, niti odgovorom na klimatske promjene”, dodao je.

Europski regulatori odobrili su u ožujku prošle godine plan Mađarske o gradnji dva nova reaktora u nuklearnoj elektrani Paks, koji će biti izgrađeni uz pomoć ruskog Rosatoma. Bruxelles je u obrazloženju naveo da su mađarske vlasti pristale provesti nekoliko mjera kako bi se sačuvala ravnopravna tržišna utakmica.

Dva nova bloka udvostručit će postojeći kapacitet postrojenja od 2.000 megavata. Mađarska želi započeti gradnju reaktora ove godine, a prvi blok trebao bi biti dovršen 2025. godine.

Rok za podnošenje tužbe Europskom sudu pravde kojom bi se osporila odluka Europske komisije je 25. veljače, rekao je glasnogovornik.

U većini takvih složenih predmeta Europski sud pravde dosada je odlučivao u korist Komisije.

Austrija je pokrenula sličnu tužbu protiv Europske komisije 2015. godine zbog potpore britanskim planovima razvoja nuklearke Hinkley Point vrijednima 16 milijardi funti.

Kraljevina Saudijska Arabija najveći je izvoznik nafte u svijetu, no čini se da prema izjavama državnih službenika koji su uključeni u sam projekt, planiraju raspisati natječaj za izgradnju njihove prve nuklearne elektrane te u prosincu ove godine započeti s izgradnjom.
Abdulmalik al Sabery, Kraljevski energetski savjetnik izjavio je u intervjuu u Abu Dhabiju kako je za sada već pet zemalja – Kina, Francuska, Amerika, Južna Koreja i Rusija, ponudilo prijedloge za ugovor posla koji uključuje inženjerski dio izgradnje, nabavku dijelova i materijala te izgradnju dvaju reaktora. Odbio je navesti koje su moguće kompanije uključene u potpisivanje ugovora za izgradnju reaktora.

“Do travnja bi trebali potpisati ugovore s dvije ili tri od zemalja uključenih u ponude za izgradnju elektrane, ” rekao je ovaj ponedjeljak al Sabary.

 “No samo će jedna dobiti ugovor za izgradnju dvaju reaktora.”

Saudijska vlada očekuje da bi izgradnja reaktora započela već sljedeće godine, a nadaju se da bi već 2027. reaktori bili u pogonu.

Saudijska Arabija svim silama pokušava uvesti raznolikost u svojoj ekonomiji te smanjiti njihovu ovisnost o jedinom izvoru zarade – nafti. Pokušavaju se okrenuti ka obnovljivim izvorima poput solarne i nuklearne energije.

Njihov najbliži susjed u regiji, Ujedinjeni Arapski Emirati planiraju ove godine završiti prvi od četiri nuklearna reaktora trenutačno u izgradnji.

Kada Saudijska nuklearna elektrana počne raditi, reaktori će joj moći proizvoditi 2.2 gigawatta do 3.3 gigawatta, ovisno o tehnologiji koju planiraju koristiti, rekao je al Sabery, piše Bloomberg.

Oba reaktora bi se nalazila u istoj elektrani. Al Sabery je izjavio u istom intervjuu da će financiranje projekta snositi države uključene u ugovor ali i Saudijska vlada, koja planira doprinijeti sa većinom novaca potrebnih za izgradnju.

Dodao je da Saudijska Arabija trenutačno radi na raspisivanju regulacija vezanih za nuklearnu energiju. (Preveo Ivo Ott)

Sjeverna Koreja je u utorak objavila da u narednim razgovorima s Južnom Korejom neće razgovarati o svom nuklearnom oružju jer je ono namijenjeno samo Sjedinjenim Državama, a ne za korejsku “braću” u susjednoj državi.
Dužnosnici Sjevera i Juga rekli su utorak da su se dogovorili o održavanju pregovora za rješavanje međusobnih pitanja i spriječavanje slučajnog sukoba, a to je prvi susret dviju Koreja nakon dvije godine, u vremenu velikih napetosti zbog Pyongyangovog testiranja projektila.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda prošlog je mjeseca jednoglasno uvelo nove sankcije Sjevernoj Koreji zbog lansiranja interkontinentalnog balističkog projektila, a Pyongyang je to prozvao ratnim činom.

“Sva naša oružja, uključujući atomske i hidrogenske bombe i balističke projektile su namijenjene samo Sjedinjenim Državama, ne za našu braću, niti za Kinu i Rusiju”, istaknuo je glavni sjevernokorejski pregovarač Ri Son Gwon.

“Ovo nije pitanje između Sjeverne i Južne Koreje, pa bi njegovo povlačenje izazvalo negativne posljedice i riskiralo da se sva današnja postignuća pretvore u ništa”, rekao je Ri, čelnik sjevernokorejskog Odbora za mirnu reunifikaciju domovine.

Seul vjeruje kako bi poboljšani odnosi među Korejama i niz koraka postignutih u utorak mogli otvoriti put za raspravu o “fundamentalnoj rezoluciji” o nuklearnom pitanju u budućnosti, priopćilo je južnokorejsko ministarstvo ujedinjenja.

“Blisko ćemo se koordinirati sa Sjedinjenim Državama, Kinom, Japanom i drugim susjedima u tom procesu”, dodalo je ministarstvo.

U zajedničkom priopćenju nakon 11-satnog razgovora u utorak Sjeverna se Koreja obvezala da će idućeg mjeseca poslati veliko izaslanstvo na Zimske Olimpijske igre u južnokorejskom Pyeongchangu.

Seul je ranije u utorak objavio da je spreman privremeno ukinuti neke sankcije čime bi se sjevernokorejskim dužnosnicima omogućio posjet Jugu u vrijeme Olimpijskih igara. Pyongyang je otkrio kako će njegovo izaslanstvo sačinjavati sportaši, visokorangirani dužnosnici, navijači, umjetnički performeri, novinari i gledatelji.

Južna Koreja je ranije jednostrano zabranila ulazak nekolicini sjevernokorejskih dužnosnika zbog nuklearnih pokusa, no Seul smatra kako je Olimpijada prilika za smanjivanje napetosti.

Sjever je dovršio i tehničke radove za ponovno uspostavljanje vojne komunikacije s Jugom, objavio je Seul, a ona će biti nastavljena u srijedu.

Svjetski čelnici pomno su pratili razgovore kako bi ulovili bilo kakav znak smanjenja napetosti u vrijeme dok rastu strahovi zbog sjevernokorejskih ispaljivanja projektila i razvoja nuklearnog oružja, usprkos rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Američki portal ‘Power Engineering International’ je izvijestio da se Odbor za javni proračun britanskog Parlamenta suprostavio prijedlogu vlade za rješavanje problematike financiranja projekta NE Hinkley Point C.
Naime, Odbor je izjavio kako smatra da je vlada propustila zaštititi potrošače pri spomenutom prijedlogu financiranja buduće nuklearne elektrane i usprotivio se budućoj gradnji nuklearnih elektrana na taj način.

Britanska vlada je sa željom napuštanja primjene termoelektrana na ugljen francuskoj elektroenergetskoj tvrtki EDF, koja financira projekt nove britanske nuklearne elektrane, zajamčila najnižu cijenu električne energije od 92,5 GBP/(MW h) u narednih 35 godina. No, smatra se da bi zbog toga cijena projekta mogla dosegnuti čak 30 milijardi funti ili čak pet puta više nego što se isprva očekivalo. Pri tome bi vlada (tj. porezni obveznici) trebala plaćati razliku između veleprodajne cijene električne energije i spomenute najniže cijene.

U drugi krug natječaja za nabavu turbina za potrebe projekta NE Paks 2 ušli su konzorcij sastavljen od mađarske podružnice američke tvrtke General Electric i Alstom Power Systemsa i ruska tvrtka Silovije Mašini.
Kako je kazao jedan od čelnika ruske nuklearnoenergetske tvrtke Rosatom koja gradi dva nova reaktora, rezultati natječaja koji je bio raspisan u srpnju bit će poznati do kraja 2017. godine

Izgradnja dva nova reaktora u jedinoj mađarskoj nuklearnoj elektrani omogućit će zamjenu sadašnjih reaktora kada im nakon 2030. godine istekne vijek trajanja. Cijeli projekt stoji 12 mlrd. eura, od čega je Rusija dala kredit od 10 mlrd. eura. Do kraja 2018. godine raspisat će se 18 velikih natječaja za nabavu pojedinih dijelova opreme i usluga za buduću elektranu, pri čemu bi nabava opreme i usluga od mađarskih dobavljača mogla i premašiti ugovoreni udio od 40% vrijednosti projekta, javlja mađarski dnevnik ‘Budapest Business Journal’.

Hrvatska i slovenska strana osnovat će zajedničku skupinu stručnjaka koja bi do svibnja iduće godine trebala predložiti rješenje za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško (NEK), odlučeno je u utorak na sastanku Međudržavnog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora između hrvatske i slovenske vlade vezane uz rad NEK-a.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je nakon sastanka, na kojem je bio i slovenski ministar infrastrukture Peter Gašperšič, kako je jedan od glavnih zaključaka formiranje skupine koja će se baviti pripremom prijedloga, i to za obje strane, o odlaganju niskog i srednje radioaktivnog otpada. Formirana komisija Međunarodnom će povjerenstvu, do svibnja iduće godine, predložiti rješenja, dok visoko radioaktivni otpad i dalje ostaje u NEK-u.

“Imali smo uspješan sastanak i mogu zaključiti da se u zadnje dvije godine NEK može navesti kao primjer dobrog poslovanja i u tom kontekstu slovenski ministar i ja izrazili smo zadovoljstvo postignutim rezultatima”, rekao je Ćorić.

Podsjetio je da su neke od opcija odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada bile zajedničko odlaganje u Sloveniji, ali i odlaganje s jedne strane u Sloveniji, a s druge u Hrvatskoj.

Prijedlog koji Hrvatska strana zasad nije prihvatila je da se takvo odlagalište gradi u Vrbini, nedaleko Krškog. Slovenska strana je, doznajemo, započela s pripremnim radnjama gradnje odlagališta u Vrbini, bez obzira na odluku hrvatske strane.

Naglasio je da se razgovaralo i o budućim aktivnostima oko elektrane te da su se strane usuglasile da se zajednički treba pristupiti izazovima koji ih čekaju u sljedećih 30-ak godina, budući da je NEK dobio dozvolu za rad do 2043. godine.

Slovenski ministar Gašperšič također je sastanak Međudržavnog povjerenstva ocijenio konstruktivnim i uspješnim. “Naš zajednički cilj je siguran i dugoročan rad NEK-a”, kazao je Gašperšič, dodavši kako je operativni rad dviju država pri upravljanju NEK-om bio odgovoran i uspješan.

NEK, prema njegovim riječima, od zadnjeg zasjedanja Međudržavnog povjerenstva, u srpnju 2015., ima vrlo dobre operativne, poslovne, sigurnosne i investicijske rezultate. Sljedeći susret Međudržavnog povjerenstva bit će do kraja 2018. godine u Zagrebu.

Odgovarajući na pitanja novinara, hrvatski ministar Ćorić je na pitanje o strateškom partnerstvu u Ini rekao je da će svaki potencijalni strateški partner, u kontekstu budućeg upravljanja Inom, svoju ideju o strateškom upravljanju moći izraziti u sljedećim mjesecima i to konzultantima koje će Hrvatska angažirati. “U tom smo kontekstu otvoreni za svaki prijedlog i vjerujemo da će takvih prijedloga biti više”, rekao je Ćorić.

Vezano uz nastavak ugradnje razdjelnika, naglasio je da Zakon o tržištu toplinske energije sam po sebi zahtijeva izmjene, kao i pravilnik koji se bavi uređenjem tog pitanja. Ponovio je kako je u Hrvatskoj ugrađeno 102 tisuće razdjelnika, a da bi ih se još 50-ak tisuća trebalo ugraditi.