NUKLEARNA ENERGIJA

Bugarska vlada odobrila je nastavak izgradnje napuštene nuklearne elektrane, što bi moglo postati jednim od najvećih energetskih projekata u Istočnoj Europi u zadnjih nekoliko desetljeća.
Tako se ukinula šestogodišnja zabrana razvoja nuklearne elektrane Belene na Dunavu, s kapacitetom od 2.000 MW, i omogućeno je da Vlada raspiše natječaj za odabir strateškog ulagača bez državnih jamstava ili povlaštene cijene za kupnju električne energije. Tvrtke poput ruskog Rosatoma, kineskog China National Nuclear Corp. i francuskog Framatome SA izrazili su interes za projekt, ističe Ministarstvo za energetiku Bugarske.

Izgradnja NE Belene ima povijest otkazivanja i ponovnog pokretanja od devedesetih. Bugarska je 2012. godine otkazala projekta izgradnje NE Belene, snage 2.000 MW, nakon neuspjelog pokušaja da pronađe investitore. Bugarska državna tvrtka NEC zbog toga je platila tvrtki Rosatom 602 milijuna EUR za kupljenu opremu, uključujući dva nuklearna reaktora, nakon gubitka arbitražnog spora 2016. godine. Vlada će ovaj put sudjelovati u projektu opremom koju već posjeduje. U Bugarskoj trenutno radi NE Kozloduj, s dva reaktora snage po 1.000 MW, koju su izgradili Rusi, objavio je Kurir.

Iranski predsjednik Hassan Rouhani će službeno posjetiti Beč 4. srpnja dok Teheran traži jamstva od europskih sila, Kine i Rusije da zadrži na snazi sporazum o svom nuklearnom programu.
Iranski predsjednik će se sastati s austrijskim kolegom Alexanderom Van der Bellenom i šefom vlade Sebastianom Kurzom, navelo je austrijsko predsjedništvo u ponedjeljak. Prije Austrije će Rouhani službeno boraviti u Švicarskoj dva dana , 2. i 3. srpnja, prema priopćenju švicarske vlade.

U Beču je u srpnju 2015. potpisan povijesni sporazum koji ograničava iranski nuklearni program. U tom gradu se nalazi i sjedište Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Ujedinjenih naroda zadužene za nadzor i poštivanje sporazuma.

Sjedinjene Države su se 8. svibnja povukle iz tog sporazuma. Iran pokušava postići od drugih potpisnika sporazuma jamstva da će se oduprijeti pritisku američkih sankcija i da će kompenzirati gospodarske posljedice američkog istupanja.

Tijekom puta u Švicarsku predsjednik Rouhani će razgovarati sa švicarskim predsjednikom Alainom Bersetom o posljednjim razvojima sporazuma o iranskom nuklearnom programu, precizira priopćenje švicarske vlade. Švicarska predstavlja interese Sjedinjenih Država u Iranu od 1980. kao i interese Saudijske Arabije u Iranu od 2017.

Svjetske zalihe nuklearnih glava početkom ove godine pale su na 14 465, no nuklearne sile i dalje moderniziraju svoje arsenale, objavio je u ponedjeljak mirovni institut iz Švedske.
Ukupan broj nuklearnih glava je u odnosu na početak 2017. pao za 470, tvrdi štokholmski Međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI). Smanjenje je većinom u skladu sa sporazumom iz 2010. između Rusije i Sjedinjenih Država o redukciji nuklearnog naoružanja, poznatog kao New START. Dvije sile zajedno posjeduju 92 posto svjetskog nuklearnog naoružanja, istaknuo je SIPRI.

Prema podacima instituta SAD ima 6450, a Rusija 6850 nuklearnih glava. Takvo oružje u svijetu posjeduje devet država. Osim SAD-a i Rusije, to su Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja, stoji u podacima SIPRI-a.

Istraživači instituta zaključili su da sve nuklearne sile rade na modernizaciji svog arsenala i na razvoju novih sustava, a Indija i Pakistan rade i na proširenju zaliha. U izvještaju SIPRI-a piše kako je Sjeverna Koreja 2017. “nastavila s tehničkim napretkom” prema razvoju nuklearnog oružja i balističkih raketa dugog dometa.

Sjedinjene Države i Sjeverna Koreja obvezale su se održati daljnje pregovore koje bi vodio američki državni tajnik Mike Pompeo i visoko pozicionirani sjevernokorejski dužnosnik “čim prije moguće”, navodi se u zajedničkog sporazumu koji su potpisali američki predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un na povijesnom susretu u utorak u Singapuru.

Sjeverna Koreja potvrdila je svoju “čvrstu i nepokolebljivu opredijeljenost za kompletnu denuklearizaciju Korejskog poluotoka” u povijesnom zajedničkom sporazumu koji su potpisala dvojica čelnika.

U zamjenu za to Trump se obvezao osigurati “sigurnosna jamstva” Sjevernoj Koreji.

U dokumentu su se obje strane se obvezuju da će održati daljnje pregovore, koje će voditi američki državni tajnik Pompeo i visoki sjevernokorejski dužnosnik i to “u najskorije moguće vrijeme”.

Sporazum je rezultat povijesnog sastanka i prvog susreta ikada održanog između čelnika ovih dviju zemalja, kojemu je glavna tema bila denuklearizacija i smanjenje napetosti na Korejskom poluotoku i u tom dijelu Azije.

Ranije je objavljeno da su američki predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un potpisali “sveobuhvatan” dokument nakon povijesnog sastanka u Singapuru, ali nije bilo nikakvih detalja o njegovu sadržaju.

Trump će, kako je najavljeno, o dokumentu govoriti kasnije popodne na tiskovnoj konferenciji, a neposredno poslije susreta kazao je da će sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una pozvati u Bijelu kuću i te da će vrlo brzo početi proces denuklearizacije Korejskog poluotoka.

“On je jako pametan čovjek koji jako voli svoju zemlju”, kazao je Trump o Kimu kojeg kani pozvati u Bijelu kuću. Također je kazao kako očekuje da će proces denuklearizacije “početi vrlo, vrlo brzo”.

“Svijet će vidjeti veliku promjenu”, dodao je Kim. “Odlučili smo ostaviti prošlost iza sebe”.

Prethodno su njih dvojica razgovarala u četiri oka, a zatim i s izaslanstvima bila na radnom ručku. Na upit novinara kako su prošli razgovori američki je predsjednik rekao: “Velik napredak – stvarno vrlo pozitivno. Mislim da je bilo bolje nego je bilo tko očekivao. Vrhunski, vrlo dobro”.

Kim je stajao uz Trumpa šuteći dok je američki predsjednik odgovarao na pitanja novinara, ali ranije je opisao susret kao “dobar uvod ka miru”.

Sjedinjene Države prate navode da Iran planira povećati svoje kapacitete za obogaćivanje uranija i neće dopustiti toj zemlji da razvije nuklearno oružje, rekao je u srijedu američki državni tajnik Mike Pompeo.

“Pratimo navode da Iran planira povećati svoje kapacitete obogaćivanja uranija. Nećemo dopustiti Iranu da razvije nuklearno oružje”, rekao je Pompeo na Twitteru. Dodao je da je “Iran svjestan naše odlučnosti”.

Iran je u srijedu u Beču objavio da su u tijeku “pripremne radnje” na ponovnom pokretanju nuklearnog programa u slučaju propasti međunarodnog nuklearnog sporazuma (JCPOA) zaključenog 2015. sa svjetskim silama, a iz kojeg je SAD izašao u svibnju.

“Teheran je pokrenuo pripremne radnje u slučaju da  JCPOA propadne te bi Iran ponovo pokrenuo aktivnosti bez ograničenja koja nameće taj sporazum”, kazao je iranski veleposlanik pri Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) u Beču Reza Nadžafi.

Iranski potpredsjednik Ali Akbar Salehi je u utorak objavio da Islamska Republika želi krenuti u proizvodnju novih centrifuga na način da poveća kapacitete za obogaćivanje uranija.

Obogaćeni uranij se može koristiti kao gorivo za proizvodnju električne energije, a u visokim koncentracijama i za proizvodnju atomske bombe.

Europska unija (EU) u utorak je pozvala Teheran da nastavi poštivati svoje obveze vezane uz nuklearne aktivnosti te dodala da “proučava” odluku iranskih vlasti o povećanju kapaciteta obogaćivanja uranija, prenosi AFP.

Iran je u ponedjeljak obavijestio Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) o uvođenju plana za povećanje kapaciteta obogaćivanja uranija tako što će povećati broj centrifuga.

Zamjenik iranskog predsjednika i ujedno predsjednik Iranske organizacije za atomsku energiju Ali Akbar Salehi smatra da ta odluka ne krši sporazum o iranskoj nuklearnoj energiji zaključen u srpnju 2015. u Beču, iz kojeg se SAD povukao 8. svibnja ove godine.

EU ponavlja da od Irana očekuje da poštuje sve obveze koje proizlaze iz spomenutog nuklearnog sporazuma (JCPOA) te da je IAEA jedina zadužena za nadzor njegove provedbe.

“Mi ćemo i dalje poštivati naše obveze koje proizlaze iz međunarodnog sporazuma sve dok Iran bude poštivao svoje obveze”, priopćila je Maja Kocijančić, glasnogovornica šefice europske diplomacije Federice Mogherini.

Salehi je najavio mogućnost da se u Natanzu otvori centar za proizvodnju novih centrifuga, što, kako je istaknuo “ne znači da ćemo početi montiranje centrifuga” radi njihova korištenja.

“Ti koraci ne znače da su pregovori s Europom propali”, kazao je Salehi misleći na rasprave između Irana i Europske unije, Njemačke, Francuske i Velike Britanije kako bi se, usprkos američkom povlačenju, pokušalo zadržati Iran unutar sporazuma iz Beča

Sjeverna je Koreja ipak i južnokorejskim novinarima dopustila praćenje zatvaranje njezina poligona za nuklearne pokuse, objavile su u srijedu južnokorejske vlasti.

Novinarske ekpie iz SAD-a, Britanije, Kine i Rusije doputovale su u utorak čarterom iz Pekinga u sjevernokorejski lučki grad Wonsan, odakle bi trebale krenuti prema planini Punggye-ri gdje se nalazi poligon.

Južnokorejskim novinarima, međutim, prvotno nije bilo dopušteno da se ukrcaju na taj let jer se Sjeverna Koreja odbila prihvatiti popis novinara koji joj je dostavio Seul.

Po novim informacijama, osmero južnokorejskih novinara ipak je dobilo “zeleno svjetlo” da prate događaj, što su vlasti u Seulu pozdravile.

Novinari koji su već u Wonsanu u srijedu su čekali vlak kojim će putovati 12 sati do odredišta, napisao je na Twitteru producent Sky Newsa Michael Greenfield.

“Izgleda da će nam se južnokorejski novinari pridružiti sa zakašnjenjem, ali mi na terenu ne dobivamo detalje”, dodao je.

Zatvaranje poligona će se održati između srijede i petka.

Ranije ovoga mjeseca Pjongjang je rekao kako planira zatvoriti poligon na planinskom sjeveroistoku zemlje na “ceremoniji” kojom očito želi pokazati svoju predanost napuštanju nuklearnog programa.

Američki predsjednik Donald Trump ocijenio je u međuvremenu da je sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un “ozbiljan” u namjeri da iz svoje zemlje ukloni nuklearno oružje, ali nije isključio mogućnost da se odgodi njihov povijesni susret na vrhu koji se treba održati 12. lipnja.

Sjeverna Koreja zaprijetila je prošli tjedan da će otkazati povijesni summit Trumpa i Kim Jong Una, a neposredni povod za to bilo je održavanje zajedničkih vojnih vježbi Južne Koreje i SAD-a.

Iranski predsjednik Hasan Rouhani zapitao je Sjedinjene Države tko su one da odlučuju o Iranu i svijetu, reagirajući na prijetnje najsnažnijim sankcijama u povijesti koje je ranije u ponedjeljak izrekao američki državni tajnik Mike Pompeo.
“Sve zemlje svijeta žele neovisnost u vlastitim odlukama i Amerikanci mogu putem pritiska na nekim mjestima nametati svoj dnevni red, no logika ne prihvaća da oni odlučuju za svijet”, rekao je Rohani, prenijela je agencija dpa.

Pompeo je u ponedjeljak je zaprijetio da će Iranu uvesti “najsnažnije sankcije u povijesti” ako vodstvo te zemlje ne promijeni smjer svoje vanjske i unutarnje politike.

Nakon što su se ranije ovog mjeseca Sjedinjene Države povukle iz međunarodnog sporazuma s Iranom, Pompeo je nabrojao 12 zahtjeva za Iran i rekao da će tu zemlju osloboditi sankcija tek kada Washington vidi opipljiv zaokret u iranskoj politici.

SAD traži da Iran zaustavi obogaćivanje uranija, dopusti neograničeni pristup svim nuklearnim postrojenjima u zemlji, oslobodi sve američke građane, povuče snage iz Sirije i prestane prijetiti Izraelu.

Zahtjevi uključuju i okončanje potpore šijitskoj libanonskoj miliciji Hezbollah i jemenskim pobunjenicima Hutijima kao i prekid razvoja programa balističkih projektila. “Tko ste vi da odlučujete za Iran i svijet? Vrijeme takvih izjava je prošlo”, izjavio je Rohani u izjavi koju je prenijela državna televizija Press TV.

“Iranski narod stotine puta slušao je takve riječi i nije im pridavao važnost”, rekao je Rohani, kako javlja AFP.

Američki državni tajnik Mike Pompeo u ponedjeljak je zaprijetio da će Iranu uvesti “najsnažnije sankcije u povijesti” ako vodstvo te zemlje ne promijeni smjer svoje vanjske i unutarnje politike.
Nakon što su se ranije ovog mjeseca Sjedinjene Države povukle iz međunarodnog sporazuma s Iranom, Pompeo je nabrojao 12 zahtjeva za Iran i rekao da će tu zemlju osloboditi sankcija tek kada Washington vidi opipljiv zaokret u iranskoj politici.

Među tim zahtjevima su i onaj da Iran mora zaustaviti obogaćivanje uranija, te dopustiti neograničeni pristup svim nuklearnim postrojenjima u zemlji.

Pompeo zahtijeva i da Iran oslobodi sve američke građane, povuče snage iz Sirije i prestane prijetiti Izraelu. On je pozvao na novi sporazum koji bi ratificirao Kongres. Ukoliko bi Iran pristao na novi sporazum, Pompeo je rekao da bi SAD bile spremne ukinuti sve sankcije toj zemlji, te uspostaviti pune diplomatske i trgovinske veze s Teheranom.

Njegove prijetnje dodatnim sankcijama dolaze dok Europljani – Francuska, Britanija i Njemačka – rade na pronalaženju rješenja kako očuvati dosadašnji sporazum s Iranom.

Britanske vjetroelektrane su u prva tri mjeseca 2018. godine proizvele više električne energije nego svih devet britanskih vjetroelektrana.

To je ujedno prvi put da je proizvodnja iz vjetroelektrana bila veća od one u nuklearnim elektranama tri mjeseca zaredom, odnosno cijelo tromjesečje. Jedan od razloga za takav rezultat su i novi dalekovodi između Škotske i sjevernog Walesa koji su u pogon pušteni u prosincu 2017. godine, što je omogućilo neprestan rad vjetroelektrana, dok su one ranije ponekad morale biti zaustavljene jer se proizvedena energija nije mogla predavati u elektroenergetsku mrežu, izvijestio je američki portal ‘Renewable Energy World.com’.