NUKLEARNA ENERGIJA

Nuklearna elektrana (NE) Krško ponovno radi punom snagom, nakon što je u noći na nedjelju bila nekoliko sati isključena iz mreže zbog korektivnih radova na sustavu praćenja mjerenja glavnog transformatora GT 2, koji je tijekom pogona pod visokim naponom, priopćeno je u ponedjeljak iz NE Krško.
NE je u noći na nedjelju na nekoliko sati bila isključena iz mreže zbog privremenog uklanjanja priključaka za mjerenje visokog napona na provodnim izolatorima obaju transformatora, na kojima se na mjernoj liniji visokog napona provodnog izolatora, odnosno vertikalnog izolatora, povremeno gubio signal.

Nakon završenih planiranih radova elektrana je u nedjelju u podne ponovno priključena na elektroenergetski sustav, a u noći na ponedjeljak već je postignuta puna snaga.

Prošli tjedan iz NE Krško najavljeno je njezino isključenje iz mreže jer se u poslijeremontom razdoblju povremeno pojavljivao gubitak signala na mjernoj liniji napona provodnog izolatora glavnog transformatora GT 2 na jednoj od triju faza.

Obzirom na to da dugoročan pogon s povremenim gubitkom signala na toj mjernoj liniji, odnosno prekidom mjerne petlje, znači rizik prenapona za provodni izolator i time transformator, uslijedila je kratkotrajna zaustava elektrane i preventivno uklanjanje svih šestero priključaka za mjerenje visokog napona na provodnim izolatorima obaju transformatora te instalacija namjenskih čepova za uzemljenje priključaka. Pogon je, inače, moguć i bez nadzornih mjerenja na provodnim izolatorima, a konačna sanacija sa zamjenom svih priključaka provest će se tijekom sljedećeg remonta.

Američka tvrtka Westinghouse Electric isporučila je gorivo za nuklearne reaktore tipa VVER-1000 za Ukrajinu.
Prvo takvo postrojenje koje će koristiti američki uran bit će jedinica 3 u NE Južnoukrajinska kojom upravlja ukrajinska (državna) nuklearnoenergetska tvrtke Energoatom. Westinghouse je započeo s isporukama nuklearnog goriva za Ukrajinu još 2005. godine, ali se sada to povećalo zbog ukrajinske težnje za diverzificiranjem dobave i smanjenjem ovisnosti o dobavama iz Rusije.

Nuklearne elektrane danas pokrivaju oko 50% ukrajinskih potreba za električnom energijom, a od ukupno 15 nuklearnih reaktora u pogonu, Westinghouse sada isporučuje nuklearno gorivo za njih šest, što će se do 2012. godine povećati na sedam. Spomenuto nuklearno gorivo proizvodi se u Westinghouseovim postrojenjima u Västeråsu u Švedskoj, izvijestio je američki portal ‘Power Engineering International’.

Iran je izgradio tvornicu koja dnevno može proizvesti rotore za 60 nuklearnih centrifuga, rekao je u srijedu čelnik iranske agencije za atomsku energiju povećavši ulog u sukobu s Washingtonom zbog nuklearnog programa Teherana.
Objava je stigla mjesec dana nakon što je vrhovni poglavar ajatolah Ali Hamnei rekao da je agencijama naredio da se pripreme povećanje kapaciteta za obogaćivanje urana ako nuklearni dogovor sa svjetskim silama propadne pošto se Washington iz njega povukao. Pod uvjetima sporazuma iz 2015. koji su također potpisale Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska i Njemačka, Iran je pristao ograničiti svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija.

Ostale potpisnice borile su se za to da sačuvaju sporazum tvrdeći kako je on najbolji način da se zaustavi Iran u razvijanju nuklearne bombe. Zemlja uporno ponavlja da je njezin nuklearni program u miroljubive svrhe.

Direktor iranske organizacije za atomsku energiju Ali Akbar Salehi rekao je da se novom tvornicom ne krše uvjeti sporazuma. “Umjesto izgradnje te tvornice u sljedećih 7 ili 8 godina, gradili smo je za vrijeme pregovora, no ona nije počela s radom”, rekao je Salehi, prenose državni mediji.

“Naravno vrhovni vođa je u cijelosti obaviješten i dali smo mu na vrijeme potrebne informacije. I sad kad je naredio, ta je tvornica počela s radom” , rekao je dodajući da dnevno može proizvesti rotore za 60 centrifuga.

Japanska vlada obvezala se u utorak skromno povećati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora otprilike na četvrtinu u novom planu prema kojem bi ipak središnje mjesto i dalje trebalo pripadati nuklearnoj energiji.
Tokio planira do 2030. godine podmirivati 20 do 24 posto potreba za energijom iz obnovljivih izvora, uključujući vjetar i energiju Sunca. Trenutno njihov udio iznosi oko 15 posto. Kritičari su plan ocijenili neambicioznim a i sam ministar vanjskih poslova Taro Kono kazao je ove godine da je navedeni cilj “znakovito nizak” a obveze zemlje u pogledu obnovljivih izvora “vrijedne žaljenja”.

Usporedbe radi, Europska unija odlučila je nedavno povećati udio obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj mješavini do 2030. godine na 32 posto. Novi japanski plan predviđa također da će nuklearna energija pokrivati više od 20 posto energetskih potreba zemlje do 2030. godine, što odražava kontinuiranu sklonost vlade nuklearnom sektoru usprkos dubokoj zabrinutosti javnosti nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine.

Vlada je smanjila ovisnost zemlje o tom sektoru ali brani nuklearnu energiju kao izvor koji ne uključuje emisiju štetnih plinova i pomoći će zemlji da ispuni obveze vezane za klimatske promjene. Japan trenutno generira oko 90 posto svoje energije iz fosilnih goriva čiji bi udio prema novom planu trebao biti više nego prepolovljen, uz podršku politike energetske učinkovitosti kako bi se smanjila potražnja.

Nakon katastrofe u Fukushimi Japan se počeo više oslanjati na fosilna goriva poput ugljena, privremeno isključivši nuklearne reaktore. Trenutačno je u pogonu šest reaktora i unatoč političkoj podršci koju uživa nuklearna industrija, nastojanja komunalnih poduzeća da ih aktiviraju više suočavaju se s otporom javnosti.

Japanski TEPCO, koji je upravljao nuklearkom u Fukushimi, naznačio je prošlog tjedna kako su spremni nastaviti s gradnjom nove nuklearne elektrane na sjeveru zemlje. „Unatoč snažnim obvezama proizišlim iz nesreće u Fukushimi, smatramo da je naša dužnost osigurati dovoljnu količinu električne energije kako bismo izbjegli ograničenja u opskrbi“, izjavio je u petak šef TEPCO-a Tomoaki Kobayakawa,

Vladin plan također uključuje obećanje da će smanjiti zalihu od 47 tona plutonija, što je količina dovoljna za proizvodnju 6.000 atomskih bombi. Doduše, plutonij je većinom uskladišten u inozemstvu. Japan je pokušao proizvesti energiju i iz plutonija ali desetljeća istraživanja nisu rezultirala učinkovitom i komercijalno održivom metodom proizvodnje, te je Tokio izložen međunarodnim kritikama zbog nastavka proizvodnje i posjedovanja plutonija.

Ministri vanjskih poslova pet država potpisnica iranskog nuklearnog sporazuma i njihov iranski kolega u petak se trebaju sastati u Beču prvi put nakon što se u svibnju Washington povukao kako bi pokušali spasiti taj međunarodni ugovor, javlja u utorak iranska novinska agencija Irna.
“Na sastanku će se razgovarati o prijedlozima Europske unije o ispunjenju jamstava što ih traži Iran i o načinima očuvanja mira nakon povlačenja Sjedinjenih Država iz sporazuma”, piše Irna.

Međunarodni sporazum o iranskome nuklearnom sporazumu u srpnju 2015. u Beču su zaključili predstavnici Irana i skupine 5+1 (Kina, SAD, Francuska, Velika Britanija, Rusija i Njemačka), a potom je potvrđen rezolucijom UN-ova Vijeća sigurnosti.

Od Britanije, Njemačke, Francuske, Rusije i Kine očekuje se da iznesu plan o tomu na koji način spasiti sporazum. Teheran traži jamstva po kojima se Iran neće ekonomski izolirati pošto na snagu ponovno stupe američke sankcije. U skladu sa sporazumom iz 2015. Iran je pristao smanjiti svoje nuklearne ambicije u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.

Teheran od početka tvrdi da se nuklearni program koristi isključivo u mirotvorne svrhe. Američki predsjednik Donald Trump potpisao je povlačenje iz nuklearnog sporazuma za koji je rekao da je užasan i optužio Iran da je lagao drugim potpisnicama o svome nuklearnog programu. Trump zamjera sporazumu što ima vremensko ograničenje i ne predviđa nadzor iranskih nuklearnih aktivnosti nakon 2025.

Pjongjang unaprjeđuje svoje potrojenje za nuklearno istraživanje unatoč obećanju o denuklearizaciji poluotoka koje je dao na summitu u Singapuru, piše u srijedu internetska stranica koja prati događaje u Sjevernoj Koreji.
Sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un obećao je da će “raditi” na tom cilju, u prigodi susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom 12. lipnja u tom otočnom gradu-državi. No denuklearizacija Korejskog poluotoka nije jasno definirana. Na susretu na vrhu nije se donio ni točan vremenski plan zatvaranja sjevernokorejskog nuklearnog arsenala. Trump je prošlog tjedna najavio skori početak tog procesa kada je rekao: “Bit će to posvemašnja denuklearizacija, već je počela”.

No nedavne satelitske slike pokazuju ne samo da se radovi u Yongbyonu, najvećem sjevernokorejskom nuklearnom postrojenju, nastavljaju, nego da Sjever ondje radi i na infrastrukturi. “Neslužbene satelitske slike od 21. lipnja pokazuju da se radovi na unaprjeđenju infrastrukture u Središtu za znanstveno istraživanje Yongbyon nastavljaju ubrzanim ritmom”, piše ugledna mrežna stranica 38 North.

No potonja ističe da ti radovi “ne moraju biti povezani sa sjevernokorejskom najavom o denuklearizaciji”. Moguće je da stručni timovi za nuklearni program “rade uobičajeno u očekivanju posebnih naredaba iz Pjongjanga”.

Sjeverna Koreja je prošlog mjeseca u kontroliranoj eksploziji uništila Punggye-ri, jedino postrojenje za nuklearno istraživanje na kojemu je izvela šest atomskih pokusa, što je ocijenjeno kao znak dobre volje uoči summita. Nakon susret na vrhu Pjongjang nije ništa rekao o denuklearizaciji, premda su službena glasila smanjila propagandu protiv SAD-a koji su dugo nazivali “imperijalističkim neprijateljem”.

Bugarska vlada odobrila je nastavak izgradnje napuštene nuklearne elektrane, što bi moglo postati jednim od najvećih energetskih projekata u Istočnoj Europi u zadnjih nekoliko desetljeća.
Tako se ukinula šestogodišnja zabrana razvoja nuklearne elektrane Belene na Dunavu, s kapacitetom od 2.000 MW, i omogućeno je da Vlada raspiše natječaj za odabir strateškog ulagača bez državnih jamstava ili povlaštene cijene za kupnju električne energije. Tvrtke poput ruskog Rosatoma, kineskog China National Nuclear Corp. i francuskog Framatome SA izrazili su interes za projekt, ističe Ministarstvo za energetiku Bugarske.

Izgradnja NE Belene ima povijest otkazivanja i ponovnog pokretanja od devedesetih. Bugarska je 2012. godine otkazala projekta izgradnje NE Belene, snage 2.000 MW, nakon neuspjelog pokušaja da pronađe investitore. Bugarska državna tvrtka NEC zbog toga je platila tvrtki Rosatom 602 milijuna EUR za kupljenu opremu, uključujući dva nuklearna reaktora, nakon gubitka arbitražnog spora 2016. godine. Vlada će ovaj put sudjelovati u projektu opremom koju već posjeduje. U Bugarskoj trenutno radi NE Kozloduj, s dva reaktora snage po 1.000 MW, koju su izgradili Rusi, objavio je Kurir.

Iranski predsjednik Hassan Rouhani će službeno posjetiti Beč 4. srpnja dok Teheran traži jamstva od europskih sila, Kine i Rusije da zadrži na snazi sporazum o svom nuklearnom programu.
Iranski predsjednik će se sastati s austrijskim kolegom Alexanderom Van der Bellenom i šefom vlade Sebastianom Kurzom, navelo je austrijsko predsjedništvo u ponedjeljak. Prije Austrije će Rouhani službeno boraviti u Švicarskoj dva dana , 2. i 3. srpnja, prema priopćenju švicarske vlade.

U Beču je u srpnju 2015. potpisan povijesni sporazum koji ograničava iranski nuklearni program. U tom gradu se nalazi i sjedište Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Ujedinjenih naroda zadužene za nadzor i poštivanje sporazuma.

Sjedinjene Države su se 8. svibnja povukle iz tog sporazuma. Iran pokušava postići od drugih potpisnika sporazuma jamstva da će se oduprijeti pritisku američkih sankcija i da će kompenzirati gospodarske posljedice američkog istupanja.

Tijekom puta u Švicarsku predsjednik Rouhani će razgovarati sa švicarskim predsjednikom Alainom Bersetom o posljednjim razvojima sporazuma o iranskom nuklearnom programu, precizira priopćenje švicarske vlade. Švicarska predstavlja interese Sjedinjenih Država u Iranu od 1980. kao i interese Saudijske Arabije u Iranu od 2017.

Svjetske zalihe nuklearnih glava početkom ove godine pale su na 14 465, no nuklearne sile i dalje moderniziraju svoje arsenale, objavio je u ponedjeljak mirovni institut iz Švedske.
Ukupan broj nuklearnih glava je u odnosu na početak 2017. pao za 470, tvrdi štokholmski Međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI). Smanjenje je većinom u skladu sa sporazumom iz 2010. između Rusije i Sjedinjenih Država o redukciji nuklearnog naoružanja, poznatog kao New START. Dvije sile zajedno posjeduju 92 posto svjetskog nuklearnog naoružanja, istaknuo je SIPRI.

Prema podacima instituta SAD ima 6450, a Rusija 6850 nuklearnih glava. Takvo oružje u svijetu posjeduje devet država. Osim SAD-a i Rusije, to su Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja, stoji u podacima SIPRI-a.

Istraživači instituta zaključili su da sve nuklearne sile rade na modernizaciji svog arsenala i na razvoju novih sustava, a Indija i Pakistan rade i na proširenju zaliha. U izvještaju SIPRI-a piše kako je Sjeverna Koreja 2017. “nastavila s tehničkim napretkom” prema razvoju nuklearnog oružja i balističkih raketa dugog dometa.

Sjedinjene Države i Sjeverna Koreja obvezale su se održati daljnje pregovore koje bi vodio američki državni tajnik Mike Pompeo i visoko pozicionirani sjevernokorejski dužnosnik “čim prije moguće”, navodi se u zajedničkog sporazumu koji su potpisali američki predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un na povijesnom susretu u utorak u Singapuru.

Sjeverna Koreja potvrdila je svoju “čvrstu i nepokolebljivu opredijeljenost za kompletnu denuklearizaciju Korejskog poluotoka” u povijesnom zajedničkom sporazumu koji su potpisala dvojica čelnika.

U zamjenu za to Trump se obvezao osigurati “sigurnosna jamstva” Sjevernoj Koreji.

U dokumentu su se obje strane se obvezuju da će održati daljnje pregovore, koje će voditi američki državni tajnik Pompeo i visoki sjevernokorejski dužnosnik i to “u najskorije moguće vrijeme”.

Sporazum je rezultat povijesnog sastanka i prvog susreta ikada održanog između čelnika ovih dviju zemalja, kojemu je glavna tema bila denuklearizacija i smanjenje napetosti na Korejskom poluotoku i u tom dijelu Azije.

Ranije je objavljeno da su američki predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un potpisali “sveobuhvatan” dokument nakon povijesnog sastanka u Singapuru, ali nije bilo nikakvih detalja o njegovu sadržaju.

Trump će, kako je najavljeno, o dokumentu govoriti kasnije popodne na tiskovnoj konferenciji, a neposredno poslije susreta kazao je da će sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una pozvati u Bijelu kuću i te da će vrlo brzo početi proces denuklearizacije Korejskog poluotoka.

“On je jako pametan čovjek koji jako voli svoju zemlju”, kazao je Trump o Kimu kojeg kani pozvati u Bijelu kuću. Također je kazao kako očekuje da će proces denuklearizacije “početi vrlo, vrlo brzo”.

“Svijet će vidjeti veliku promjenu”, dodao je Kim. “Odlučili smo ostaviti prošlost iza sebe”.

Prethodno su njih dvojica razgovarala u četiri oka, a zatim i s izaslanstvima bila na radnom ručku. Na upit novinara kako su prošli razgovori američki je predsjednik rekao: “Velik napredak – stvarno vrlo pozitivno. Mislim da je bilo bolje nego je bilo tko očekivao. Vrhunski, vrlo dobro”.

Kim je stajao uz Trumpa šuteći dok je američki predsjednik odgovarao na pitanja novinara, ali ranije je opisao susret kao “dobar uvod ka miru”.