NUKLEARNA ENERGIJA

Europska komisija pokrenula je novi postupak vezan za transponiranje europskog energetskog zakonodavstva u naše nacionalno zakonodavstvo.
Naime, 13. ovog mjeseca EK je poslala “službenu obavijest” jer Hrvatska, čini se, u pilot proceduri nije dokazala korektno postupanjevezano za integraciju europskog tržišta električne energije, kao i za direktivu  koja se veže za integrirano europsko plinsko tržište.

Također, spominje se i nedovoljno dobra primjena uredbe o uvjetima za pristup plinskim mrežama. Hrvatska bi na službenu obavijest trebala odgovoriti u danom roku.  Komisija također zahtijeva da Hrvatska osigura potpunu usklađenost s Direktivom o radioaktivnom otpadu  te, posebno, da Komisiju obavijeste o svojim nacionalnim programima za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom.

Direktivom se uspostavlja okvir za osiguravanje odgovornog i sigurnog gospodarenja radioaktivnim otpadom i istrošenim gorivom kako bi se izbjeglo nametanje nepotrebnog tereta budućim generacijama. Direktivom se zahtijeva od država članica da donesu odgovarajuće nacionalne mjere za postizanje visoke razine sigurnosti u gospodarenju istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom.

Cilj je zaštititi radnike i stanovništvo od opasnosti od ionizirajućeg zračenja. Države članice bile su obvezne do 23. kolovoza 2015. obavijestiti o svojim nacionalnim programima, a sada Hrvatska uz još nekoliko zemalja imaju rok od dva mjeseca za ispunjavanje svojih obveza. U protivnom, Komisija može odlučiti predmete uputiti Sudu Europske unije, stoji u objavi za medije EK. Podsjećamo da je EK također ovaj mjesec objavila da Hrvatska nije uskladila svoje zakonodavstvo vezano za specijalna prava u INA-i, na što se upozoravalo par godina, te joj sada ozbiljno prijeti spor na Sudu Europske unije.

Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovne Denis Zvizdić izjavio je u srijedu kako očekuje da će se problem eventualne gradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj riješiti u duhu dobrosusjedske suradnje i uzajamnog razumijevanja no ukoliko to ne bi bio slučaj BiH je spremna posegnuti za svim drugim instrumentima koji joj stoje na raspolaganju kako se taj projekt ne bi realizirao.
Odgovarajući na zastupničko pitanje na sjednici Doma naroda parlamenta BiH Zvizdić je podsjetio kako je problem gradnje odlagališta na Trgovskoj gori u općini Dvor u Hrvatskoj bio predmetom rasprave i na sjednici dvije vlade održane 7. srpnja u Sarajevu.

Pri tom je hrvatskoj strani, kako je kazao Zvizdić, prenesena jasna poruka da BiH ne želi takvo odlagalište uz svoju granicu.

“Snažno se protivimo toj lokaciji”, kazao je Zvizdić. Podsjetio je kako je to pitane otvoreno još 2009. godine kada je usvojen i objavljen prostorni plan Hrvatske no vlasti BiH godinama nisu reagirale na činjenicu da je tamo navedena Trgovska gora kao odlagalište radioaktivnog otpada.

“Regiralo se dosta kasno no i dalje je pravodobno”, ustvrdio je Zvizdić pojašnjavajući kako su u BiH spremni iskoristiti sve mehanizme koji im stoje na raspolaganju a planiraju u sve uklučiti i Sloveniju s obzirom da bi se na Trgovskoj gori odlagalo i istrošeno gorivo nuklearke “Krško”.

“Teško je reći kako će se dalje razvijati situacija no očekujemo da se to riješi na bazi međusobnog razumijevanja”, kazao je Zvizdić.

Pojasnio je kako se očekuje rješenje na tragu onoga koje je s Hrvatskom na zajedničkoj sjednici vlada pronađeno u reguliranju prava na stjecanje vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj odnosno u Federaciji BiH. “Ne bude li to moguće riješiti na bazi uzajamnog razumijevanja iskoristit ćemo sve druge pravne instrumente da ne dođe do odlaganja otpada na Trgovskoj gori”, kazao je Zvizdić.

Dodao je kako je s Hrvatskom postignut napredak u pograničnom prometu pa je tako dogovoreno otvaranje novog graničnog prijelaza Tržačka Rašela-Kordunski Ljeskovac kao i dva prijelaza na području Neuma koji bi olakšali promet zagušenom Jadranskom magistralom.

Za robni promet trebao bi biti otvoren prijelaz Novi Grad-Dvor. Pojasnio je kako je u odnosu na prijelaz kod Kordunskog Ljeskovca potrebno da Hrvatska asfaltira pet kilometara pristupne ceste na svom teritoriju a prelazak granice na području Unsko-sanske županijeu BiH trebalo bi olakšati i otvaranje prijelaza Hadžin Potok-Bogovolja najavljeno već za kolovoz.

NE Krško je u lipnju 2017. proizvela 513144,1 MWh bruto električne energije na izlasku generatora, odnosno 487255,1 MWh neto električne energije.

U tom je mjesecu proizvodnja bila za 0,5 % iznad planirane (485000 MWh). Faktor raspoloživosti bio je 100-postotni, kao i faktor iskorištenja. Elektrana je radila unutar ograničenja tehničkih specifikacija. Svi su sigurnosni sistemi bili operabilni.

U lipnju se rijeka Sava zagrijavala zbog rada NEK prosječno za 2,7 ºC, a najviše za 3 ºC od dozvoljena 3 ºC. Najveća ukupna dopusna godišnja radioaktivnost u tekućim ispustima iznosi 45 TBq. Od toga je udio za tritij u lipnju iznosio 1,82 %, a ukupni godišnji udio do kraja lipnja 2,80 %. Za ostale radionuklide, čija je dopusna godišnja radioaktivnost 100 GBq, udio u proteklom mjesecu iznosio je 0,00133 %, a godišnje 0,00335 %.

Cjelogodišnji utjecaj na stanovništvo zbog ispuštanja radioaktivnih tvari ograničen je godišnjom dozom od 50 μSv za pojedinca iz kritične skupine stanovništva. Ocijenjeni utjecaj u lipnju iznosio je 0,24 % i 0,99 % godišnje doze od dopusne doze na udaljenosti od 500 m. U tom je mjesecu uskladišteno 6 paketa (1,248 m3) nisko i srednje radioaktivnog otpada, priopćeno je iz NEK-a.

Američki portal ‘Power Engineering International’ je izvijestio da je francuska energetska skupina EDF povisila cijenu ostvarivanja projekta NE Hinkley Point C za 1,94 mlrd. dolara, na ukupno 19,6 mlrd. dolara.

Kako se ističe, porast cijene gradnje elektrane snage čak 3,2 GW uzrokovan je boljom prilagodbom zahtjevima nadležnih britanskih tijela, opsegu i fazama izvođenja radova, ali i postupnom ostvarivanju ugovora o izvođenju radova i isporuci opreme. Istodobno, sada se očekuje da će za gradnju prvog reaktora trebati 15 mjeseci, a drugoga još devet mjeseci. Unatoč tome, ne očekuje se da prvi reaktor bude dovršen prije 2025. godine!

Njemačka država morat će obeštetiti tamošnje velike energetske tvrtke s bar 6,3 milijarde eura s kamatama jer je njemački Ustavni sud proglasio porez na nuklearno gorivo nezakonitim. Vlada kancelarke Merkel 2010. odredila je da energetske tvrtke moraju od 2011. do 2016. platiti 6,28 milijardi eura, što je snažno opteretilo njihovo poslovanje.

Preciznije, energetskim kompanijama određeno je da tada da moraju platiti 145 eura po gramu nuklearnog goriva svaki put kada mijenjaju gorivo u elektranama, što je obično dva puta godišnje.  Presuda je velika pobjeda za energetske tvrtke, nakon što je isti sud u prosincu 2016. odlučio da je pritisak za zatvaranje nuklearnih elektrana povrijedilo neka od njihovih vlasničkih prava. Ustavni sud je tada rekao da porez ulazi u “formalnu protuustavnu prazninu”, dodajući da vlada nije imala pravnu nadležnost zatražiti ga.

Porez je najviše pogodio E.On, RWE i EnBW, koje bi trebale zatvoriti sve svoje nuklearne elektrane do 2022. Sada, nakon odluke suda, su im dionice porasle. Kancelarka Merkel, koja se priprema za nacionalne izbore u rujnu, izjavila je da odluka neće ugroziti ispunjavanje proračunskih ciljeva, dok je Barbara Hendricks, ministrica zaštite okoliša odluku suda nazvala “kolosalnom gnjavažom”, te šamarom ondašnjoj koalicijskoj vladi. E.On je izjavio da odluka Ustavnog suda znači da će povratiti 2,85 milijardi eura uvećano za 450 milijuna eura kamata, čime će povećati svoju neto dobit i smanjiti dug. RWE očekuje povrat od 1,7 milijardi eura uvećano za 200 mil. eura kamata. EnBW je kazao da je na ime poreza platio 1,44 milijarde eura, objavio je Reuters.

Ruska tvrtka Techsnabexport (kćeinska tvrtka nuklearnoenergetskog diva Rosatom) sklopila je do sada 25 ugovora s 19 američkih tvrtki o prodaji nuklearnog goriva za tamošnje elektrane.

Ukupna vrijednost tih ugovora iznosi 6,5 mlrd. dolara, a isporuke ruskog goriva planirane su do 2028. godine, javlja ruski portal ‘Sputnik News’.

Nuklearna centrala Otok tri milje, mjesto najteže civilne nuklearne nesreće u Sjedinjenim Državama, mora biti zatvorena do rujna 2019. jer je nedovoljno unosna, priopćila je u utorak tvrtka koja ju vodi.

“Exelon Corporation ranije nego je bilo predviđeno zatvorit će svoju centralu Otok tri milje, 30. rujna 2019.,”, navela je tvrtka u priopćenju. Centrala, koja ima samo jedan djelatni reaktor nakon nesreće 1979., zapošljava 675 osoba od kojih će većina biti otpuštena, navodi Exelon.

U priopćenju tvrtka, u čijoj su nadležnosti 23 nuklearna reaktora u Sjedinjenim Državama, optužuje američku saveznu državu Pennsylvaniju da nije poduzela potrebne mjere za podršku nuklearnoj industriji, za razliku od drugih država, poput New Yorka ili Ilinoisa.

Tvrtka predbacuje državi da nije uključila nuklearnu energiju u svoj plan podrške alternativnim energijama. Zaustavljanje nuklearnih centrala u Pennsyilvaniji povećalo bi zagađenje zraka, oslabilo električnu mrežu, povećalo cijenu energije za potrošače i ukinulo milijune dobro plaćenih radnih mjesta, naglašava tvrtka.

Egipat i Rusija završili su pregovore o izgradnji NE Dabaa, a egipatska vlada upravo provodi završnu kontrolu usklađenosti ugovora sa zakonodavstvom.

Ostvarenje projekta će uskoro početi, a o tome je predsjednik Abdel Fattah El-Sisi već donio odluku. Dvije zemlje su još u studenom 2015. godine potpisale međuvladin sporazum o izgradnji elektrane na obali Sredozemnog mora. Postrojenje će imati četiri reaktora pojedinačne snage 1200 MW, a planirani rok za potpuni završetak je 12 godina, javlja ruski portal ‘Sputnik News’.

Ruska kompanija JSC Atomstrojexport uskoro će objaviti prvi veliki međunarodni natječaj za isporuku parnih turbina za nove reaktore u nuklearnoj elektrani u mađarskom Paksu, najavila je mađarska vlada. Sudeći prema sličnom projektu u Finskoj, na natječaj na turbine mogli bi se javiti General Electric Alstom, Siemens i Toshiba, procjenjuju u Budimpešti.

Podsjetimo, Mađarska je s Rusijom potpisala 12,5 milijardi eura vrijedan sporazum o gradnji dva ruska reaktora VVER 1200 u nuklearnoj elektrani u Paksu. Pritom će se 80 posto vrijednosti projekta financirati ruskim kreditom, a preostalih 20 posto namaknut će Mađarska koja će biti i vlasnica elektrane.

Sferični mini nuklearni reaktor ‘ST40’, proizveden od privatne tvrtke Tokamak Energy, nastoji proizvesti rekordnu temperaturu plazme od 100 milijuna stupnjeva, sedam puta topliju od središta Sunca, a toplina će biti iskorištena za kontroliranu fuziju.

Plan je da se do 2030. godine omogući proizvodnja komercijalno održive energije fuzije u kompaktnim sfernim tokamacima (nuklearnim reaktorima), no prvo je cilj do 2025. godine proizvesti električnu energiju. Eksperimentalni projekt nuklearne fuzije u Ujedinjenom Kraljevstvu bit će financiran s 21 milijun funti. Dr. David Kingham, izvršni direktor Tokamak Energy, ističe: “Danas je važan dan za razvoj energije fuzije u Ujedinjenom Kraljevstvu i svijetu.

Otkrivamo prvi svjetski kontrolirani uređaj za fuziju koji je projektiran, izgrađen i upravljan privatnim pothvatom. ST40 je stroj koji će pokazati da je temperatura fuzije od 100 milijuna stupnjeva moguća u kompaktnim, ekonomičnim reaktorima. To će omogućiti da energija fuzije postane dostupna za par godina, a ne desetljeća.”, objavio je Energy live.