NUKLEARNA ENERGIJA

IEAE

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je da Teheran nije uspio u potpunosti ispuniti uvjete dogovora od prije dva tjedna, kojim bi se inspektorima IAEA-e dozvolilo da putem videokamera snimaju i nadgledaju nuklearna postrojenja u Iranu. Sporni događaj je bila zabrana pristupa ovom UN-ovom nadzornom tijelu pogonu za proizvodnju dijelova za centrifuge Tesa, u Karaju, blizu Teherana, suprotno dogovoru s Iranom od 12. rujna, navodi UN-ovo tijelo u priopćenju, a prenosi Al Jazeera.

Direktor IAEA-a Rafael Grossi naglasio je da je odluka Teherana da ne dozvoli agenciji pristup Tesa postrojenju u Karaj u suprotnosti s dogovorenim uvjetima objavljenim u zajedničkom dogovoru 12. rujna, priopćila je IAEA. Sporazumom od 12. rujna, Iran je pristao dozvoliti da IAEA-i ima pristup kamerama koje inspektori te agencije koriste za snimanje iranskih nuklearnih postrojenja.

Bilo je predviđeno da inspektori IAEA-e mogu zamijeniti memorijske kartice na kamerama, ali i da one budu zadržane u Iranu.

“Iran je u periodu od 20. do 22. rujna dozvolio inspektorima da servisiraju kamere na svim lokacijama u Iranu, s izuzetkom kompleksa TESA Karaj”, dodala je IAEA. Iz UN-ovog tijela tvrde, u tom kompleksu dogodila “očigledna sabotaža u kojoj su četiri kamere IAEA uništene”.

Američka ministrica energetike

Klimatska kriza otvara tržišnu priliku za tehnologije koje pridonose smanjenju emisija ugljika, poput nuklearne energije, uz ulaganja od 23 bilijuna dolara do 2030. godine, rekla je američka ministrica energetike Jennifer Granholm koja je ponovno pokrenula Partnerstvo za transatlantsku energiju i klimatsku suradnju (P-TECC).

To je program za primjenu čistih tehnologija u srednjoj i istočnoj Europi, a financira ga SAD.

Tehnologije s niskim udjelom ugljika otvaraju tržišni potencijal od 23 bilijuna dolara do kraja ovog desetljeća i nude “ogroman potencijal za zemlje s obje strane Atlantika”, rekla je Granholm, a prenosi portal euractiv.com

Govoreći ovoga tjedna na internetskom brifingu za novinare, Granholm je rekla da će transatlantsko tržište “otvoriti priliku za pokretanje novih poslova, novih industrija, za privlačenje milijardi dolara novih ulaganja i zasigurno za otvaranje milijuna novih radnih mjesta”.

Također je izrazila “snažnu podršku SA-a Inicijativi triju mora”, koja okuplja 12 zemalja EU-a: Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju, smještenih između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.

Za Granholm, jačanje transatlantske suradnje na području čiste energije postaje sve hitnije zbog klimatskih promjena.

U SAD-u, program predsjednika Bidena “build back better” uključuje cilj da se cjelokupna američka električna energija proizvede iz “čistih izvora” do 2035. godine, objasnila je, rekavši da to uključuje smanjenje emisije CO2 za više od 50 posto do 2030. godine i njihovo smanjenje na nulu do 2050.

U listopadu prošle godine Varšava i Washington potpisali su 30-godišnji sporazum o suradnji u razvoju poljskog programa civilne nuklearne energije.

Varšava očekuje da će njezina prva nuklearna elektrana početi s radom 2033. Očekuje se da će do 2043. godine biti instalirano između šest i devet gigavata nuklearne energije, uz procijenjene troškove od 4,66 milijuna eura po megavatu, a SAD nastoji dobiti te ugovore.

U srpnju je američka tvrtka za nuklearnu energiju Westinghouse najavila pokretanje napredne studije inženjeringa i dizajna poljskog programa nuklearne energije.

“To je prilika da se uz američku tehnologiju pomogne u zadovoljavanju potreba Poljske za čistom energijom, a Westinghouse će za svoj projekt ponuditi svoj nuklearni reaktor AP1000”, rekao je Granholm.

Suradnja sa istočnoeuropskim zemljama nije ograničena samo na nuklearnu energiju i obuhvaća cijeli niz čistih tehnologija, od solarne i energije vjetra, do geotermalne i vodikove te uporabe biomase i baterija, rekla je.

Granholm je priznala da se ne sviđa baš svima u Europi nuklearna energija.

Vlada RH

Vlada je u u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena Zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško

Predlaže se osnivanje fonda, koji osniva Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Zadaci su mu prikupljanje, očuvanje i povećanje vrijednosti sredstava za financiranje svih djelatnosti u vezi s zbrinjavanjem radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva nastalih tijekom pogona i razgradnje Nuklearne elektrane Krško.

Sredstva fonda iz kojih se financiraju djelatnosti centra čine sredstva za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško koja Hrvatska elektroprivreda u Fond uplaćuje tromjesečno do prestanka rada Nuklearne elektrane Krško, odnosno dok se ne ostvari planirani iznos sredstava utvrđen važećim Programom razgradnje i odlaganja, te naknade zbrinjavanja koje Fondu uplaćuju prouzročitelji odnosno vlasnici radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Vlada uredbom određuje način financiranja odnosno iznose, rokove i načine uplate sredstva za razgradnju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško, način financiranja, te visinu naknade i rokove plaćanja naknada zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija RH kao i način i namjenu financiranja i visinu naknade jedinice lokalne i samouprave na čijem području se uspostavljaju ili nalaze građevine za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u vlasništvu Fonda.

Analiza

Proteklih nekoliko dana svjedočimo problemima u opskrbi i rastućoj potražnji cijena energenata diljem Europe, koji doprinose rastu inflacije. Kako se mnoga gospodarstva oslanjaju na plin, rastu problem vezani uz opskrbu poglavito radi iscrpljenih zaliha u Europi uslijed prošle jake zime, ali i uragana koji su destabilizirali tržište u SAD-u.

Upravo radi toga raste inflacija u eurozoni i zemljama koje su naslonjene na nju, bilo se nalaze u mehanizmu za uvođenje eura, poput Hrvatske ili su zemlje EU koje nisu uvele euro, ali su im valute iznimno eurizirane, poput Mađarska, Danske ili Poljske – koja ima najvišu inflaciju u Europi (približava se vrijednosti od 6 posto).

Međutim, brojni analitičari sugeriraju kako bi inflatorni pritisci mogli biti privremeni jer se očekuje rast potražnje za energentima nakon što pandemija bude ukroćena cjepivom i lijekom za Covid 19.

Neke su pak zemlje ograničile cijene za potrošače, neke su zemlje uvele fiskalna ograničenja, a neke su uvele proračunske subvencije za ugrožene.
“Situacija na europskom plinskom tržištu rezultat je situacije na tržištu plina, još ne u potpunosti funkcionalne europske plinske infrastructure (Sjevernog toka 2, koji je dovršen, ali koji će biti u funkciji sljedećeg mjeseca, op.a.) geopolitike, stanja vjetroelektrana, klimatskih politika i pandemije”, napisala je urednica magazina Fortune Kathrine Dunn.

Jedan od najutjecajnijih analitičara plinskog tržišta Jeff Kehoe za Financial Times ovih dana je izrazio zabrinutost zato što su se cijene plina na europskom tržištu utrostručile i prije velike zimske potražnje. No kako su većina ugovora za ovu sezonu, barem u poslovnom sektoru potpisana krajem ožujka i početkom travnja upozorava kako bi visoka cijena plina mogla biti veliki problem u sljedećoj godini.

Skokovi cijena plina mogući su i zbog toga što donositelji odluka u Europskoj uniji striktno slijede Europski zeleni plan, čiju cijenu namjeravaju prebaciti na potrošače, plaćanjem emisija CO2 na svakom fosilnom produktu. Zbog toga na sadašnje, a vjerojatno i na cijene plina sljedeće godine, valja dodati i tu vrstu europskog poreza. Cilj je, naime, Europu prebaciti na 100 posto obnovljivost i nula emisija CO2, a kopneni i ukapljeni plin ostaviti za siromašne o zemlje u razvoju. To gore po dugoročnost LNG terminal na Krku….

No, iako je Njemačka pristala platiti dio energetske tranzicije Ukrajine prema nuklearnoj i obonovljivoj energiji, kako bi joj reparirala smanjenje protoka ruskog plina putem Ukrajinskog toka, Sjeverni i Turski tok su infrastrukturne i poslovne činjenice. Zbog toga Njemačka ne razmišlja o tome niti malo, Sjeverni tok će sljedećeg mjeseca biti u pogonu te će zadovoljavati gotovo trećinu njemačkih potreba za plinom. Ne treba zaboraviti niti to što Njemačka prema planu treba do kraja godine konzervirati tri od šest preostalih nuklearnih elektrana, za koje ne razmišlja produljenje trajanja.

Što će Hrvatska učiniti po pitanju cijena moglo bi se iščitati iz odgovora koje je Ministarstvo gospodarstva poslalo portal Net.hr.

U njemu kažu kako vlada može odrediti cijenu energenata u ekstremnim uvjetima, ali kako ne vjeruju kako će se taj mehanizam primijeniti jer bi se u tom slučaju moralo raditi o velikoj ugrozi nacionalnih interesa.
Vlada RH sklonija je poticanju tržišne utakmice i kroz nju omogućavanja potrošačima nižih cijena energenata. No, kako cijena energenata ne ovisi samo o slobodnom tržištu, nego i o kartelizaciji proizvođača te geopolitičkim prilikama, decision makeri u državnoj i političkoj administraciji trebali bi razmisliti o smanjenju državnih apetita u završnom energetskom produktu koji izlazi na tržište. Primjerice, valjalo bi u kriznim vremenima imati zakonski alat za smanjenje državnog ugriza u cijeni naftnih derivate, koji iznosi i do 70 posto malo prodajne cijene.

Što Hrvatska planira glede energetskog miksa, koju će strategiju slijediti, onu iz Bruxellesa ili strategiju pojedinih zemalja EU, poput Poljske, Njemačke ili Mađarske, koje participiraju u europskim politikama, ali gaje vlastite politike energetske sigurnosti te diversifikacije, ostaje za vidjeti.

I Hrvatska, poput Mađarske, posljednjih godina ima solidne ugovore uvoza kopnenog plina iz Rusije, sada imamo i na srednji rok dobro zakupljen LNG terminal, radimo na razvoju obnovljive energije, a zainteresirani smo za nastavak suradnje u proizvodnji struje iz nuklearke Krško, u kojoj se planira gradnja novog generatora. U naznakama je i razvoj vodikove energetike, za koju postoje značajna sredstva u proračunu EU tijekom sljedeći deset godina.

Svega togda su svjesni i u privatnom energetskom sektoru, čiji su najutjecajniji igrači, tijekom jučerašnje konferencije Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo, poručili kako će u novim tehnologijama, prirodno, lokomotive biti javne energetske tvrtke, poput HEP-a.

IEAE-in nadzor u Iranu

Iran će dopustiti Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) servisiranje kamera u iranskim nuklearnim pogonima, dogovoreno je u nedjelju u razgovoru s čelnikom UN-ove agencije Rafaelom Grossijem, objavio je čelnik Iranske organizacije za atomsku energiju.
Cilj razgovora s Grossijeom bilo je ublažavanje napetosti između Teherana i Zapada, pri čemu je prijetila eskalacija i potkopavanje pregovora o produženju nuklearnog sporazuma.

“Dogovorili smo se o zamjeni memorijskih kartica kamera agencije (IAEA-e)”, kazao je Mohamed Eslami, čelnik Iranske organizacije za atomsku energiju (AEOI), prenose iranske novinske agencije.

“Inspektorima IAEA-e dopušteno je servisirani identificiranu opremu i zamijeniti medije za pohranu podataka koje će zajednički čuvati IAEA i AEOI u Islamskoj Republici Iran”, navodi se u zajedničkom priopćenju.

Grossi će održati novinsku konferenciju u bečkoj zračnoj luci u nedjelju navečer nakon povratka s puta, objavila je IAEA.

IAEA je obavijestila države članice ovoga tjedna da nije postignut napredak u pregovorima o dva ključna pitanja: objašnjenju tragova uranija koji su pronađeni na nekoliko starih, neoznačenih mjesta i hitnom omogućavanju pristupa određenoj opremi za nadzor kako bi agencija nastavila pratiti dijelove iranskog nuklearnog programa kako je predviđeno nuklearnim sporazumom iz 2015. godine.

Problemi s hlađenjem

Jedan od četiri reaktora u češkoj nuklearnoj elektrani u Dukovanyju neplanirano je ugašen zbog problema s pumpom za hlađenje, rekao je glasnogovornik nuklearke Jiri Bezdek. Problem se detaljnije ispituje, no nije bio vezan za glavnu pumpu za hlađenje, objasnio je glasnogovornik u utorak.

Očekuje se da će ugašeni reaktor ponovo biti pokrenut idućih dana. Ekolozi smatraju da je tri desetljeća stara elektrana, smještena 100 kilometara sjeverno od Beča, zastarjela.

Češka vlada želi do 2040. izgradnjom novih nuklearnih reaktora više nego udvostručiti udio nuklearne energije u energetskoj mješavini, što će značiti da će više od polovine struje biti proizvedeno u nuklearkama.

Sporazum

Ukrajinsko državno poduzeće za nuklearnu energiju Energoatom i američki industrijski div Westinghouse potpisali su memorandum o razumijevanju koji skicira suradnju na jačanju ukrajinske nuklearne industrije
Sporazum je prema priopćenju na internetskoj stranici Westinghousea potpisan u utorak u američkom ministarstvu energetike u Washingtonu, u prisutnosti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ukrajinskog ministra energetike Germana Galuščenka i američke ministrice energetike Jennifer Granholm.

Gradnja pet reaktora stajat će do 30 milijardi dolara (25 milijardi eura), objavio je u utorak na Twitteru ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.

Pilot projekt trebao bi biti reaktor u nuklearnoj elektrani u Hmeljnickom na zapadu Ukrajine, koji trenutno ima dva VVER reaktora, bazirana na tehnologiji nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, a dva su u izgradnji.

Energoatom je izabrao Westinghousevu tehnologiju AP1000 za dugoročne ciljeve gradnje nuklearnih elektrana u Ukrajini, objavila je američka kompanija.

Ukrajina trenutno podmiruje više od 50 posto potražnje strujom proizvedenom u nuklearnim elektranama. Američki Westinghouse opskrbljuje šest od ukupno 15 ukrajinskih nuklearki, navodi agencija dpa.

Prije desetak dana Ukrajina je naručila gradnju novog spremišta nuklearnog otpada nedaleko nekadašnje nuklearne elektrane u Černobilu, čiju havariju u 1986. godini mnogi smatraju najvećom civilnom nuklearnom katastrofom u povijesti, dodaje dpa.

Izvješće IEAE

Čini se da je Sjeverna Koreja ponovno pokrenula nuklearni reaktor za koji se vjeruje da proizvodi plutonij za nuklearno oružje, objavila je UN-ova nadzorna agencija u godišnjem izvješću, istaknuvši namjere ove izolirane nacije da proširi svoj arsenal. Znakovi pokretanja reaktora od 5 megavata, koji može proizvesti plutonij za oružje, najprije su uočeni krajem 2018. godine, rekla je u svome izvješću Međunarodna agencija za atomsku energiju.

“Od početka srpnja 2021. postojale su naznake, uključujući i ispuštanje vode za hlađenje, koje su karakteristične za rad”, rečeno je u izvješću IAEA-e o reaktoru u Yongbyonu, nuklearnom kompleksu koji se nalazi u središtu sjevernokorejskog nuklearnog programa.

IAEA nema pristup Sjevernoj Koreji otkad je 2009. godine Pjongjang izbacio inspektore iz zemlje. Zemlja je nakon toga nastavila s nuklearnim programom koji je uskoro pokrenuo nuklearna testiranja. Posljednji nuklarni test dogodio se 2017. godine.

IAEA sada nadgleda Sjevernu Koreju izdaleka, uglavnom preko satelitskih snimaka.

Komercijalni satelitski snimci pokazuju ispuštanje vode, što ide u prilog zaključku da je reaktor ponovno aktivan, rekla je Jenny Town, direktorica Sjevernog projekta 38, sa sjedištem u SAD-u, koji nadgleda Sjevernu Koreju.

“Nema načina da znamo zašto reaktor prethodno nije radio – iako su se odvijali radovi u spremniku vode tijekom protekle godine kako bi se osiguralo dovoljno vode za rashladne sustave”, rekla je.

“Trenutak mi se čini malo neobičnim, s obzirom na mogućnost poplava u narednim tjednima ili mjesecima koje bi mogle utjecati na rad reaktora.”

Prošle godine je Sjeverni projekt 38 rekao da su poplave u kolovozu možda uništile vodocrpilišta koja se povezuju s Yongbyonom, naglasivši koliko su rashladni sustavi nuklearnih reaktora osjetljivi na ekstremne vremenske uvjete.

Sezonske kiše donijele su poplave u nekim područjima ove godine, rekli su državni mediji, no nije bilo izvješća o tome da bi zaprijetili nuklearnom postrojenju, rekao je Nuklearni znanstveno-istraživački centar Yongbyona.

Izvješće IEAE

Iran je naglo ubrzao obogaćivanje uranija gotovo do razine potrebne za nuklearno oružje, tvrdi UN-ova Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u danas objavljenom izvješću.

Takav potez Teherana dodatno će pogoršati već prilično narušene odnose između Irana i Zapada, ali i regionalnih susjeda kao što su Izrael, Saudijska Arabija i UAE. S druge strane, nije potpuno jasno kako će takvo stanje utjecati na pregovore u Beču o iranskom nuklearnom sporazumu te hoće li informacija dodati ili oduzeti pregovaračku moć Irana. Naime, SAD-u i saveznicima cilj je onesposobiti Iran u proizvodnji nuklearnog naoružanja, a što je Iran bliže tom cilju, to je Americi i partnerima bitnije hitro onesposobiti Iran u takvoj težnji.

Iran je povećao čistoću obogaćenog uranija s 20% u travnju na 60% čistoće. Iran bi vjerojatno bio već bliže nuklearnom naoružanju da se nije dogodio cyber napad na postrojenje u Natanzu u travnju za koji Iran optužuje Izrael.

U svibnju je Međunarodna agencija za atomsku energiju izvijestila da Iran koristi skupinu naprednih centrifuga za koncentriranje do 60% u Natanzovom pogonu za obogaćivanje. IAEA je danas obavijestila države članice da Iran u tu svrhu koristi i drugu kaskadu. U izvješću IAEA-e navodi se da je Iran koristio 164 centrifuge IR-6 za koncentriranje do 60%, a sada je počeo upotrebljavati 153 centrifuge tipa IR-4.

Čistoća uranija od 60% daleko je od 3,67% dogovorenih između SAD-a i Irana u originalnom sporazumu. Za kvalitetno nuklearno oružje potrebna je čistoća od 85% “obogaćenog” uranija, tj. s minimalno 85% izotopa uranija-235.

Metal uranija može se upotrijebiti za izradu jezgre nuklearne bombe, ali Iran kaže da je njihov program civilne naravi te da razvijaju reaktorsko gorivo. Iz IAEA tvrde da razina čistoće uranija koju je postigao Iran ne odgovara svrsi koju navode iz Teherana.

Von Der Leyen

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je odluka o energetskom miksu članica Europske unije u njihovoj nadležnosti, pa tako i o udjelu nuklearne energije u energetskoj bilanci.

Države članice same odlučuju o svoj mješavini izvora energije, kazala je Von der Leyen u razgovoru za slovensko “Delo” od petka, na pitanje o nekim dilemama vezanim na odluku Slovenije da produži životni vijek nuklearke Krško do 2043. godine.

No, glavna je zadaća Komisije osigurati da države članice koje se odluče za korištenje nuklearne energije primjenjuju najviše standarde nuklearne sigurnosti. Ti su standardi zapisani u pravnom okviru Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom), a posebno i u revidiranoj direktivi o nuklearnoj sigurnosti. Ta direktiva regulira cijeli životni vijek nuklearnog pogona, od projektiranja pa sve do njegove razgradnje, navela je u razgovoru predsjednica Europske komisije.

Slovenska vlada dugoročnim planom planira zadržavanje nuklearne energije za proizvodnju struje u svom energetskom miksu kao neizostavan dio strategije energetske neovisnosti. Planira se da se životni vijek nuklearke Krško produži do 2043. godine, a nedavno je investitoru, tvrtki GEN-E, izdana i energetska dozvola za gradnju drugog bloka, što je prvi korak u toj potencijalnoj investiciji vrijednoj najmanje 5 milijardi eura, a ne i konačna odluka koja će se vjerojatno provjeravati i na referendumu.

Na pitanje o zelenoj energetskoj transformaciji u Europi i opasnosti da napuštanje ugljena kao izvora energije produbi razlike između istoka i zapada u EU, von der Leyen je rekla da tzv. zelena transformacija takve razlike zapravo smanjuje.

Sve europske države uviđaju potrebu uvođenja mjera za smanjenje klimatskih promjena. Ekstremne vremenske pojave pogađaju sve dijelove našeg kontinenta češće nego u prošlosti. Vrijeme je za pomak prema većoj održivosti, Europa je već dokazala da je to moguće. Od 1990. smo uspjeli smanjiti štetne ispuste za 25 posto, a u istom je razdoblju naše gospodarstvo doživjelo 60-postotni rast, izjavila je u razgovoru za slovenski list.

Velika zajednička sredstva za energetsku transformaciju iz instrumenta NextGenerationEU omogućit će da se postupno ukine korištenje ugljena, a zadrži konkurentnost naše industrije prijelazom na zeleniju i čistu proizvodnju, te poticanjem kreativnosti i inovativnosti, dodala je von der Leyen.