NUKLEARNA ENERGIJA

Ministri vanjskih poslova EU-a su u ponedjeljak na sastanku Vijeća za vanjske poslove raspravljali o provedbi dogovora o iranskom nuklearnom programu, što je i za Hrvatsku vrlo važno, kazala je šefica njezine diplomacije Marija Pejčinović Burić te izvijestila da su ministri danas usvojili i zaključke o Bosni i Hercegovini u kojima se iskazuje potpora vojnoj operaciji EU-a “Althea”
Istaknuto je da je postignuti sporazum s Iranom ključni element međunarodne neprolifiracijske arhitekture i utoliko važan za Europu, ali i cijeli svijet. Za Hrvatsku je provedba sporazuma važna jer je ukidanje jednog dijela sankcija otvorilo put jačanju naših bilateralnih odnosa s Iranom, posebice u njegovoj gospodarskoj dimenziji”, kazala je šefica diplomacije.

“Na Vijeću su usvojeni zaključci o Bosni i Hercegovini, odnosno operaciji EUFOR Althea, i u njima iskazujemo potporu produljenju mandata operacije u Vijeću sigurnosti UN-a u studenome”, kazala je ministrica.

EUFOR je dio aktivnosti EU-a u Bosni i Hercegovini u okviru europske sigurnosne i obrambene politike. EUFOR je 2004. naslijedio stabilizacije snage UN-a (SFOR) i u toj zemlji djeluje u okviru vojne operacije Althea, koja je dosad najveća vojna operacija Europske unije.

EUFOR djeluje u skladu s ciljevima Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini iz 1995. te ima za cilj pridonijeti stabilnosti i sigurnosti u BiH. U operaciju sudjeluju 23 države članice EU te Albanija, Čile, Makedonija, Švicarska i Turska.

U poslijepodnevnim satima ministri vanjskih poslova EU-a će, kako je najavljeno, raspravljati o Turskoj, Sjevernoj Koreji i ljudskim pravima.

Američka televizija TBN objavila je sinoć, kako je predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio da je potpuno uvjeren kako Iran financira Sjevernu Koreju, nastavlja trgovinu s tom zemljom neovisno o sankcijama UN-a, i krši odredbe Sporazuma o iranskom nuklearnom programu.
„To je potpuno nedopustivo. To se ne odnosi na Sporazum (o nuklearnom programu), ali s moje točke gledišta se odnosi. To se zove duhom sporazuma“, kazao je predsjednik SAD-a u intervjuu TBN-u. Pritom je dodao kako će SAD izići iz nuklearnog sporazuma s Iranom.e

„Vidjet ćete što ću ja učiniti u bliskoj budućnosti. Mogu reći kako je Iran loš igrač i njemu ćemo se obraćati na odgovarajući način“, kazao je Trump.

Ujedinjeni narodi (UN) uveli su globalnu zabranu uplovljavanja u luke za četiri sjevernokorejska broda za koje je utvrđeno kako krše sankcije. “Postoje četiri broda za koje je utvrđeno da krše sankcije i koje je Odbor označio. Ta oznaka ne znači zamrzavanje imovine ili zabranu putovanja, ali je zabrana za luke,” kazao je Hugh Griffiths, koordinator Vijeća stručnjaka koje prati sankcije UN-a Sjevernoj Koreji.

Griffiths je naglasio kako su brodovi na ‘crnoj listi’ zbog transporta zabranjenih dobara. Crna lista znači da plovila više neće moći ulaziti u inozemne luke bez zapljene.

Jedan od brodova koji su završili na crnoj listi u kolovozu prošle godine egipatska vlada je zaplijenila zbog pokušaja krijumčarenja raketnih bombi. Samo jedan od brodova plovi sa sjevero-korejskom zastavom, a ostali koriste zastave iz drugih zemalja.

Iran je u ponedjeljak zaprijetio “nemilosrdnim” odgovorom ako SAD proglasi njegovu elitnu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom.
Teheran je zaprijetio tjedan dana prije nego američki predsjednik Donald Trump objavi konačnu ocjenu o tome poštuje li Teheran međunarodni sporazum o svojem nuklearnom programu iz 2015. Strahuje se da bi SAD mogao istupiti iz tog sporazuma. Trump bi također trebao proglasiti iransku Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom.

“Nadamo se da SAD neće počiniti tu stratešku pogrešku”, rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Bahram Qasemi. “Ako počini, odluka Irana bit će čvrsta, odlučna i nemilosrdna i SAD će morati snositi sve njezine posljedice.”

Pojedinci i tvrtke povezane s Revolucionarnom gardom nalaze se na američkom popisu stranih terorističkih organizacija, ali cijela postrojba još ne. “Ako je točna vijest da je američka vlada toliko glupa da smatra Revolucionarnu gardu terorističkom skupinom, tada će Revolucionarna garda smatrati da je američka vojska svugdje u svijetu kao Islamska država”, rekao je zapovjednik Revolucionarne garde Mohamad Ali Džafari.

Upozorio je također da će dodatne sankcije onemogućiti budući dijalog s SAD-om i da će Amerikanci morati preseliti svoje baze u regiji izvan dometa iranskih projektila koji iznosi 2000 kilometara.

Tijekom razdoblja 2006.-2017. i bez značajnog vanjskog ometanja Sjeverna Koreja je od sebe napravila nuklearnu silu. Sjeverna Koreja je do sada izvela šest nuklearnih testiranja, ali i brojna druga tesiranja projektila srednjeg i dugog dometa.
Rakete su bile usmjerene prema Japanu ili Istočnokineskom moru. Navedene rakete su i bez nuklearnih glava uvijek bile nedvosmisleni čin provokacije i agresije. Perjanica u konvencionalnom naoružanju Sjeverne Koreje je raketa Hawsong-12. Po prvi puta je predstavljena 14. travnja 2017. na vojnoj paradi u Pyongyangu povodom Dana Sunca, rođendana osnivača države Kim il Sunga, piše Magdalena Pavelić Hinšt iz  Centar za javne politike i ekonomske analize

Zatim je raketa Hawsong-12 28. kolovoza i 15. rujna 2017. priuštila neugodno buđenje stanovnicima japanskog otoka Hokaida. Japanci su proživljavali 20 minuta zastrašujuće neizvjesnosti i bespomoćnosti. Vjerojatno su mnogi mislili da još uvijek spavaju i sanjaju da se Japan nalazi nadomak nuklearne katastrofe. Postojala je određena vjerojatnost da su zadnja dva lansirana projektila mogla nositi nuklearne glave.

Početkom rujna 2017. izvedeno je zadnje i najveće nuklearno testiranje. Seizmografi diljem svijeta izmjerili su potres od 6,3 stupnja po Richteru. Bilo je jasno da potres nije uzrokovan pomicanjem tektonskih ploča. Vlada Sjeverne Koreje uskoro je objavila da su uspješno testirali termonuklearnu napravu koju je moguće instalirati na interkontinentalni projektil. Jačina eksplozije procjenjena je na minimalno 100 kilotona. Usporedbe radi, atomske bombe koje su bačene na Hiroshimu i Nagasaki imale su snagu od 15 i 21 kiloton. Atomska bomba koja je bačena na Hiroshimu sravnila je sa zemljom sve što se nalazilo 1,6 km u radijusu njezinog hipocentra. Vatrena buktinja eksplozije bila je visoka 370 km, a njezina površinska temperatura iznosila je 6000°C, više nego na površini Sunca. 60% trenutačnih smrti u Hiroshimi uzrokovala je sama vatrena eksplozija. Svi koji su se nalazili u radijusu od 1,3 km primili su smrtonosne doze radijacije.

Ovaj kratki pregled o snazi atomske bombe koja je bačena na Hiroshimu ne ostavlja puno nade za one koji bi mogli svjedočiti eksploziji nuklearnog projektila snage 100 kilotona. Sjeverna Koreja razvija i svoj svemirski program te je 7. veljače 2016. uspješno lansirala satelit Kwangmyongsong-4 („Sjajna zvijezda“) u Zemljinu orbitu. Satelit četiri puta dnevno prijeđe iznad Sjeverne Koreje iako nije sasvim sigurno koliko je funkcionalan.

Zaključno

Međunarodne sankcije putem rezolucije Ujedinjenih naroda nisu polučile učinak u smjeru ograničavanja razvoja nuklearnog arsenala Sjeverne Koreje. Svih pet nuklearnih testiranja je Sjeverna Koreja napravila unatoč međunarodnim sankcijama. Obzirom na ponašanje sjevernokorejskog režima mogu se očekivati daljnja nuklearna testiranja. Sva navedena testiranja su se događala uz barem prešutnu toleranciju Kine i Rusije, stalnim članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ipak, posljednja događanja su zabrinula i te dvije zemlje, pa nisu stavile veto na posljednji krug međunarodnih sankcija toj diktatorskoj zemlji. Možda je upravo to ključ mogućeg zaustavljanja nuklearne progresije Sjeverne Koreje. Bilo kakvi pokušaji pozivanja na „nuklearnu jednakost“ u međunarodnim odnosima moglo bi donijeti nesagledive posljedice za svjetski mir, piše Magdalena Pavelić Hinšt u analizi na portalu Centra za ekonomske analize.

 Međunarodna kampanja za zabranu nuklearnog oružja (ICAN), koalicija 468 nevladinih organizacija iz 101 zemlje, dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir “zbog ukazivanja na katastrofalne humanitarne posljedice upotrebe nuklearnog oružja u bilo koje svrhe”, kazala je u petak predsjednica norveškog Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir Berit Reiss-Andersen. 
Odbor je posebno istaknuo ukazivanje ICAN-a na prazninu u međunarodnim zakonima po pitanju ograničenja nuklearnog oružja.

ICAN, organizacija sa sjedištem u Ženevi, “vodeći čimebnik civilnog društva u nastojanju ostvarenja zabrane nuklearnog oružja po međunarodnim zakonima”, kazala je Berit Reiss-Andersen.

Odluka da se Nobelova nagrada za mir dodijeli ICAN-u trebala bi ohrabriti zemlje s nuklearnim oružjem da razmotre svoje obaveze prema nuklearnom razoružanju, rekla je Reiss-Andersen.

Najveći dosadašnji uspjeh kampanje usvajanje je Sporazuma o zabrani nuklearnog oružja u UN-u, koji je u srpnju usvojen sa 122 glasa. Učinak sporazuma, međutim, simboličan je jer uz njega nisu pristale države koje posjeduju nuklearno oružje, a protivi mu se i NATO kao cjelovita organizacija. “Tražiti zabranu nuklearnog oružja jednim sporazumom koji neće obvezati nijednu državukoja posjeduje takvo oružje, neučinkovito je i neće rezultirati smanjenjem nuklearnog arsenala, neće ojačati sigurnost nijedne države, kao ni pridonijeti miru i međunarodnoj stabilnosti”, obrazložio je NATO u priopćenju objavljenom prije nekoliko tjedana.

ICAN je kao međunarodna koalicija osnovan dvama skupovima 2007. godine, u Melbourneu i Beču. Okuplja brojne humanitarne organizacije, udruge za zaštitu okoliša, ljudka prava i društveni razvoj.

Organizacija već deset godina neumorno upozorava na opasnost od nuklearnog oružja, koje već desetljećima nije predstavljalo takvu prijenju čovječanstvu. “Naš posao će biti završen tek kada u svijetu ne bude nijednog komada nuklearnog oružja”, kazala je čelnica ICAN-a Beatrice Fihn.

Po oporuci Alfreda Nobela iz 1901. godine nagrada za mir treba se uručiti “osobi koja je učinila najviše na bratimljenju naroda, ukidanju ili smanjenju vojski ili za održavanje ili promoviranje mirovnih kongresa”.

Prošle godine nagradu je dobio kolumbijski predsjednik Juan Manuel Sanots za potpisivanje mirovnog sporazuma s gerilcima FARC-a i okončanja višedesetljetnog građanskog rata u zemlji.

Nagrada za mir nije dodijeljena 19 puta: 1914., 1915., 1916., 1918., 1923., 1924., 1928., 1932., 1939., 1940., 1941., 1942., 1943., 1948., 1955., 1956., 1966., 1967. i 1972.

Međunarodni odbor Crvenog križa nagradu je dobio triput (1917., 1944., 1963.), a UNHCR dvaput (1954., 1981.). Najmlađa dobtnica je Pakistanka Malala Jusufzati (2014.) kojoj je tada bilo 17 godina, najstariji je Joseph Rotblat (1995.) kojem je tada bilo 87.

Prosječna dob nagrađenih je 61 godina. Nagradu su 16 puta osvajale žene. Jedan laureat odbio je nagradu – vijetnamski političar Le Duc Tho nije želio podijeliti nagradu 1973. s američkim državnim tajnikom Henryme Kissingerom. Ustvrdio je da nagradu ne može prihvatiti jer mir još nije ostvaren.

Troje dobitnika za nagradu je saznalo u zatvoru, njemački pacifist i novinar Carl von Ossietzky (1935.), čelnica mjanmarske oporbe Aung San Suu Kyi (1991.) i kineski aktivist za ljudska prava Liu Xiaobo (2010.). Nagrada je jednom proglašena posmrtno, Dagu Hammarskjoldu 1961. godine.

Američki predsjednik Donald Trump će se sljedećih dana izjasniti o sporazumu o iranskom nuklearnom programu, rekla je u četvrtak Trumpova glasnogovornica, a visoki dužnosnik administracije je rekao kako se očekuje da ga neće potvrditi.
“Kao što je rekao, predsjednik je donio odluku”, rekla je Sarah Huckabee-Sanders i spomenula objavu sljedećih dana, navodi agencija AFP.

“To će biti globalna strategija”, dodala je.

Visoki dužnosnik administracije je rekao kako se očekuje da Trump neće potvrditi da Iran poštuje međunarodni sporazum za suzbijanje njegova nuklearnog programa, navodi agencija Reuters.

Dužnosnik je, govoreći pod uvjetom da ostane neimenovan, rekao kako se očekuje da će Trump objaviti širu američku strategiju prema Iranu koja će biti više na crti sukoba. Trumpova administracija često kritizira postupanje Irana na Bliskom istoku.

Ako Trump odbije potvrditi da Iran poštuje sporazum, čelnici američkog Kongresa bi imali 60 dana da odluče hoće li ponovno nametnuti sankcije Teheranu koje su suspendirane prema sporazumu.

Sporazum koji su 2015. zaključili Iran i velike sile (SAD, Kina, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Njemačka) treba jamčiti izrazito miroljubivo i civilno obilježje iranskog nuklearnog programa u zamjenu za postupno ukidanje sankcija. Prema zakonu, američki predsjednik svakih 90 dana mora izjaviti pred Kongresom poštuje li Iran sporazum i je li ukidanje sankcija u interesu Sjedinjenih Država. Do sada on je potvrđivao sporazum ali je istaknuo da će ključna ocjena biti, sljedeća 15. listopada.

Američki ministar obrane Jim Mattis u utorak dao podršku nuklearnom sporazumu s Iranom uoči objave predsjednika Donalda Trumpa hoće li se držati tog dogovora i dodao da je podrška održavanju nuklearnog sporazuma s Iranom u interesu Sjedinjenih Država.

U svjetlu sjevernokorejske krize, Nobelova nagrada za mir mogla bi ove godine biti dodijeljena za zasluge u borbi protiv atomskog oružja, piše France Presse.
Nobelova nagrada za mir, jedna od najcjenjenijih Nobelovih nagrada, bit će dodijeljena u petak u 11 sati po mjesnom vremenu, što je uvijek prigoda za prognoziranje. Ali to je uvijek i neizvjestan posao jer je poznat samo broj kandidata, ove godine njih 318, ali im je identitet tajna.

Nakon kubanskog predsjednika Juana Manuela Sanotsa, nagrađenog prošle godine za mirovne napore u Kolumbiji, nagrada za borbu protiv atomskog naoružanja bila bi primjerena, smatraju komentatori.

“Nobelov odbor poslao bi snažnu poruku kada bi dodijelio nagradu za nuklearni sporazum s Iranom”, smatra Asle Sveen, povjesničar koji se bavi Nobelovom nagradom, što bi značilo da bi nagradu dobili bivši američki državni tajnik John Kerry, iranski šef diplomacije Mohamad Džavad Zarif i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

Sporazum sklopljen 2015. sa šest velesila (SAD, Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija i Njemačka) predviđa strog nadzor iranskih nuklearnih postrojenja kako bi se osiguralo da ih se koristi isključivo u civilne svrhe, a zauzvrat Teheranu nudi postupno ukidanje ekonomskih sankcija.

No, američki predsjednik Donald Trump prijeti da će sporazum dovesti u pitanje, što bi moglo pogoršati napetosti. “Budući da je u igri i Sjeverna Koreja, važno je poduprijeti inicijative koje sprječavaju razvoj i širenje atomskog oružja”, rekao je direktor Instituta za istraživanje mira iz Osla (Prio), Henrik Urdal.

Alternativa bi mogla biti Međunarodna kampanja za ukidanje atomskog oružja (ICAN), kako sugerira Norveško vijeće za mir. Svjetska koalicija nevladinih organizacija (ICAN) potaknula je usvajanje povijesnog sporazuma o zabrani atomskog oružja, koji su u srpnju potpisale 122 države, ali je simboličkog značenja jer ga nije podržalo devet nuklearnih sila.

Među favoritima su i Visoko povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHC) i eventualno njegov čelnik, Talijan Filippo Grandi, s obzirom na to da je broj izbjeglica i prognanih koji bježe pred ratovima, nasiljem i progonima u svijetu dosegao prošle godine 65,6 milijuna, što je novi rekord.

UNHCR je već dobio Nobelovu nagradu dva puta, 1951. i 1981. godine. Profesor na švedskom sveučilištu u Uppsali, Peter Wallensteen navija za kongoanskog liječnika Denisa Mukwegea koji se brine za žrtve seksualnog nasilja. Premda popis kandidata nije poznat, njihovi pokrovitelji, parlamentarci i ministri, bivši laureati i neki sveučilišni profesori mogu odlučiti otkriti ime svojeg favorita.

Pretpostavlja se tako da su sirijske Plave kacige i papa Franjo također u igri. Druga imena koja se spominju su Američko udruženje za građanske slobode, zatočeni saudijski bloger Raef Badavi te disidentski glasovi u Rusiji (Svetlana Ganuškina i list Novaja Gazeta) i u Turskoj (dnevnik Cumhuriyet i njegov bivši direktor u egzilu, Can Dundar).

Iranski predsjednik Hasan Rohani u četvrtak je izjavio da se o nuklearnom sporazumu postignutom između Irana i šest svjetskih sila ne može ponovno pregovarati.
“Jasno i glasno im je poručeno da se o nuklearnom sporazumu ne može ponovno pregovarati”, poručio je Rohani nakon povratka s Opće skupštine UN-a, na konferenciji za novinare u Teheranu koju je izravno prenosila državna televizija.

Rohanijeva izjava je uslijedila pošto su Sjedinjene Države u srijedu izvijestile da “važu” služi li iranski nuklearni sporazum njihovim sigurnosnim interesima, te nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da je donio odluku o tome hoće li Washington ostati dio sporazuma, ali da ju još nema namjeru objaviti.

U skladu sa sporazumom sklopljenim 2015. Iran je pristao smanjiti nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija. Trump je, u svojem prvom govoru održanom u utorak u Ujedinjenim narodima, sporazum nazvao “sramotnim”, a Iran je nazvao “ekonomski opustošenom odmetničkom državom” s “korumpiranom diktaturom”.

Vrhovni vođa Islamske Republike Iran ajatolah Ali Hamnei u četvrtak je Trumpove nasilne i prijeteće pogrde na račun Teherana ocijenio govorom “što ga koriste gangsteri i kauboji”. “Trumpov iznimno prijeteći i besmislen govor, vrlo drzak, nepristojan i konfuzan, tijekom kojega je, kao i obično, koristio gangsterske i kaubojske izraze može se objasniti samo mržnjom”, riječi su ajatolaha Hamneija objavljene na njegovoj internetskoj stranici gdje spominje i “nekompetenciju onih bez mozga”.

“Govor predsjednika Sjedinjenih Država nije na čast američkoj naciji, a elite te zemlje trebale bi se stidjeti što imaju takvog predsjednika koji se izražava na taj način”, rekao je Hamnei pred Skupštinom stručnjaka, jednim od glavnih tijela Islamske Republike. Hamnei je u internetskoj objavi napisao i to da se “mržnja” američkih čelnika prema Iranu može objasniti “prisutnošću i utjecajem Islamske Republike Irana na Bliskom istoku, što je rezultiralo neuspjehom američkih i izraelskih poteza u regiji”.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da je odlučio o tome hoće li SAD ostati u nuklearnom sporazumu između Irana i svjetskih sila, no odluku nije htio otkriti.

“Odlučio sam”, rekao je novinarima Trump odgovarajući na pitanje je li donio odluku nakon što je kritizirao sporazum u skladu s kojim se Iran složio ograničiti svoj nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija. Odgovarajući na Trumpove komentare, viši iranski dužnosnik za Reuters je rekao da se Iran pripremio za sve vrste scenarija ako SAD napusti sporazum i može odmah nastaviti sa svojim prekinutim nuklearnim aktivnostima bude li potrebno.

Američki dužnosnici poslali su neujednačene signale o nuklearnom sporazumu između Irana i šest svjetskih sila – Velike Britanije, Kine, Francuske, Njemačke, Rusije i SAD-a.

Američka veleposlanica u UN-u ranije u srijedu rekla je da američki predsjednik nije najsretniji s iranskim nuklearnim sporazumom, ali da još uvijek nije signalizirao da od njega odustaje. “Nema jasnog signala da se planira povući (iz sporazuma). No jasno je da nije sretan s tim sporazumom”, kazala je Nikki Haley u razgovoru za CBS News osvrnuvši se na Trumpov govor na Općoj skupštini, kada je taj međunarodni sporazum iz 2015. nazvao “sramotom”.

Francuski predsjednik Emanuel Macron pozvao je u srijedu da se proširi nuklearni sporazum s Iranom, tako da u njega budu uključene mjere za ograničenje razvoja balističkih raketa i produljenje nadzora procesa obogaćivanja uranija. “Moramo zadržati sporazum iz 2015. jer je dobar za snažan nadzor aktualne situacije”, rekao je Macron novinarima na marginama Opće skupštine UN-a, prenosi AFP.

Američki predsjednik mora do 15. listopada odlučiti hoće li potvrditi da Iran poštuje sporazum. Ako to ne učini, Kongres ima 60 dana vremena da odluči o ponovnom uvođenju sankcija.

Merkel: Trumpova prijetnja je pogrešna

Njemačka i SAD ne slažu se u stajalištu o Sjevernoj Koreji, rekla je u srijedu Angela Merkel, osudivši prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da će “totalno uništiti” tu državu.

Merkel, za koju se očekuje da će osvojiti i četvrti mandat na izborima u nedjelju, rekla je da su sankcije i diplomacija jedini način da se tu zemlju navede na pregovore. “Protivim se takvim prijetnjama”, rekla je Merkel za Deutsche Welle upitana za komentar o Trumpovim izjavama u UN-u.

“Svaki oblik vojnog rješenja smatramo potpuno neprimjerenim i ustrajemo na diplomatskom rješenju”.

Dodala je da su s njezinog stajališta “sankcije i njihova primjena primjeren odgovor. Smatram da je sve drugo u vezi Sjeverne Koreje pogrešno”. Merkel je kazala da je prije nekoliko dana u telefonskom razgovoru rekla Trumpu da se mora pronaći diplomatsko rješenje.

Rohani: Iran poštuje sporazum

“Nikoga nismo prevarili, nismo bili nepošteni u primjeni tog sporazuma”, kazao je Rohani i opovrgnuo da će njegova zemlja biti prva koja će ga prekršiti.
Iran poštuje nuklearni sporazum iz 2015., ali će “odlučno i nepokolebljivo odgovoriti na njegovo kršenje s bilo koje strane”, izjavio je u srijedu u UN-u predsjednik Hasan Rohani.

“Ali Iran će odlučno i nepokolebljivo odgovoriti na njegovo kršenje s bilo koje strane”, poručio je iranski predsjednik, odgovorivši tako na govor američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je na Općoj skupštini uključio Iran u “malu skupinu odmetnutih režima”, nazvavši nuklearni sporazum “sramotnim”.

“Bilo bi šteta da sporazum pokopaju “odmetnuti novopridošlice na međunarodnoj političkoj sceni”, kazao je Rohani, jasno dajući do znanja da misli na predsjednika Trumpa.

Također je istaknuo da taj sporazum pripada međunarodnoj zajednici, a ne jednoj ili dvije zemlje. “Kršenjem međunarodnih obveza, nova američka administracija uništava svoj vlastiti kredibilitet i potkopava povjerenje koje uživa u međunarodnoj zajednici”, dodao je Rohani.

U Beču je 14. srpnja 2015. potpisan sporazum između Teherana i šest svjetskih sila -SAD-a, Velike Britanije, Rusije, Kine, Francuske i Njemačke – o ograničavanju iranskog nuklearnog programa na isključivo civilnu primjenu, u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.

Macron: Sporazum nije dovoljan

Francuski predsjednik Emmanuel Macron kazao je u srijedu da nuklearni sporazum zaključen 2015. s Iranom nije dovoljan s obzirom na “razvoj stanja u regiji i rastući pritisak koji Iran vrši u regiji”.

“Treba nam sporazum iz 2015. Je li taj sporazum dovoljan? Nije s obzirom na razvoj stanja u regiji i rastući pritisak koji Iran vrši u regiji”, izjavio je on na susretu s novinarima. Francuski predsjednik citirao je i “povećanu aktivnost Irana na balističkom planu” i naglasio potrebu da se “razuvjeri države u regiji i SAD”.

Po njemu bi na balističke aktivnosti trebalo staviti “paket sankcija”. “I otvoriti raspravu o nuklearnoj energiji nakon 2025. te o ulozi Irana u regiji jer su napetosti sve veće vezano uz aktivnost Hezbolaha i pritisak Irana na Siriju”.

“To sam predložio dvojici predsjednika, američkom i iranskom, i potrudit ću se postići sporazum na toj osnovi. Potreban nam je u regiji SAD jer predvodi koaliciju u Siriji. Dakle, neophodno je postići sporazum i pokušat ću uvjeriti Trumpa da ne osuđuje taj sporazum nego da ga dopuni tim točkama”. “Ne isključujem nijedno korisno putovanje u tom kontekstu”, kazao je Emmanuel Macron.

Proizvodnja električne energije iz nuklarnog goriva preko “Velike bare” već je neko vrijeme u krizi, iako se još prije deset godina činilo da je na pragu velika renesansa.
Američki Department od energy očekuje da će sadašnji udio proizvodnje iz nuklearnih elektrana s 20% do 2050. pasti na 11%, a mnogi reaktori će se zatvoriti. U proteklih pet godina zatvoreno je šest reaktora, a u idućih pet godina u planu je zatvaranje još njih šest u nereguliranim državama.

Najveći faktor koji na to utječe je sve veća proizvodnja jeftine struje iz prirodnog plina iz škriljaca.

“Do polovice trenutno operativnih nuklearnih kapaciteta moglo bi biti izloženo riziku prijevremenog umirovljenja u sljedećih deset ili 20 godina zbog niskih cijena električne energije i povećanja troškova”, rekao je Dana Lazarus, viši analitičar u Sjevernoj Americi u PIRA Energy Group, koja je dio S & P Global Plattsa.

Nuklearni pružatelji usluga vjeruju da bi trebalo platiti više za električnu energiju koju prodaju jer je ona čišća od prirodnog plina i ugljena i pouzdanija od vjetra i energije koju proizvodi FN paneli. Međutim, proizvođači iz plina i obnovljivih izvora suprotstavljaju se većim plaćanjima za nuklearni sektor, koje smatraju skupom subvencijom nekonkurentnoj industriji.

“Ne tražimo subvenciju vlade. Prodajemo vrhunski proizvod”, rekao je Josip Dominguez, šef vladinih i regulatornih poslova i javne politike na vrhu proizvođača nuklearne energije Exelon. Najveći izazov je u državama poput New Yorka, Illinoisa i Pennsylvanije, gdje se pružatelji natječu protiv proizvodnje iz plina i obnovljivih izvora energije.

U reguliranim državama operatori snose troškove kroz troškove koji se prenose na kupce. Nuklearna energetika zapošljava 475.000 ljudi direktno i indirektno, a studija ministarstva energetike iz kolovoza poziva na uvođenje subvencija za bazne elektrane na ugljen i nuklearno gorivo. Analitičari drže da bi u interesu sigurne opskrbe savezna vlada mogla puno učiniti za nuklearni sektor.