NUKLEARNA ENERGIJA

E.On

Plan njemačke vlade da dvije nuklearne elektrane do kraja zime budu rezerva koja će osigurati dovoljno struje u slučaju nestašice plina tehnički je neizvediv, upozorila je elektroenergetska tvrtka E.ON.

Vlada je plan o nuklearnoj rezervi objavila početkom tjedna, odredivši tu zadaću za E.ON-ov Isar 2 i za EnBW-ov Neckarwestheim 2.

E.ON je u pismu upozorio vladu da je po njegovoj ocjeni tehnički neizvedivo da nuklearka preuzme ulogu rezervnog proizvođača struje.

“Izvijestili smo u ponedjeljak navečer da nuklearne elektrane iz tehničkih razloga nisu pogodne za ulogu rezervne elektrane”, objavili su, dodavši da nastavljaju razgovore s vladom.

Ministar gospodarstva Robert Habeck izjavio je da je “pomalo zatečen” E.ON-ovim pismom.

Čini se da tehničari u kompaniji Preussen Elektra, kojoj je povjerena zadaća rada s E.ON-ovim nuklearnim reaktorom i njihovog gašenja, ne razumiju da plan ne predviđa opetovano gašenje i paljenje reaktora, izjavio je Habeck.

U Preussen Elektri nisu razumjeli koncept krizne rezerve, dodao je ministar.

Šef Preussen Elektre Guido Knott naglasio je u pismu državnom tajniku za energiju Patricku Graichenu da nije tehnički moguće dva od tri aktivna reaktora poslati krajem godine u hladnu rezervu i potom ih po potrebi aktivirati.

Preussen Elektra nema iskustva s takvim postupkom, a njegovo testiranje u praksi ne bi se smjelo poklopiti s kritičnom situacijom u opskrbi, dodao je Knott.

Rezerva zahtijeva intenzivne pripreme koje bi trebale biti završene do kraja listopada, pa kompanija mora u kratkom roku biti obaviještena hoće li nuklearka raditi i u novoj godini, naglasio je čelnik Preussen Elektre.

Državni tajnik pak tvrdi da E.ON da ne može prognozirati kakvi bi problemi mogli iskrsnuti ako nuklearka bude uvrštena na popis rezerve, citira Reuters pismo dužnosnika kompaniji, koje je dobio na uvid.

Bude li predloženi plan o rezervi u prosincu prihvaćen, jedan ili oba reaktora nastavit će s radom, tumači Graichen. U protivnom, nuklearke bi mogle biti ponovo pokrenute u siječnju ili veljači, stoji u Graichenovom pismu.

E.ON nije odmah komentirao izjave iz vlade.

Na vladinom je popisu i nuklearka Neckarwestheim 2 EnBW-a koji je poručio da također s ministarstvom nastoji razjasniti detalje i pitanja i da će iznijeti mišljenje o planu nakon što prouči njegovu tehničku i organizacijsku izvedivost.

Njemačka je odlučila ugastiti nuklearke nakon katastrofe u japanskoj Fukushimi 2011. godine, ali planirano zatvaranje tri posljednja aktivna reaktora krajem ove godine već je izazvalo napetosti u vladajućoj koaliciji zbog problema u opskrbi ruskim plinom.

Tako Habeckova Zelena stranka inzistira da se odluka o zatvaranju provede u djelo dok liberalni FDP traži da preostale nuklearke nastave s radom kako bi se snizile cijene struje.

Ugrožena ratnim djelovanjem

Ukrajina razmatra mogućnost zatvaranja nuklearne elektrane Zaporižja pod ruskom okupacijom iz sigurnosnih razloga i zabrinuta je za rezerve dizelskog goriva koje se koristi za pomoćne generatore, rekao je u srijedu vodeći kijevski stručnjak za nuklearnu sigurnost.

Ugroženo postrojenje – najveća europska nuklearna elektrana – ostaje isključeno iz ukrajinske mreže pošto su granatiranjem prekinuti vanjski električni vodovi.

“Razmatra se opcija isključenja postrojenja, ako se pojave uvjeti koji zahtijevaju isključenje postrojenja”, rekao je Oleh Korikov, vršitelj dužnosti šefa ukrajinskog Državnog inspektorata za nuklearnu regulativu, na konferenciji za novinare putem video veze.

Dodao je da postrojenje zadovoljava svoje vlastite potrebe za električnom energijom, ali da bi pomoćni dizelski generatori morali raditi ako postrojenje ostane isključeno s ukrajinske mreže, iako nije naveo vremenski okvir za tu mogućnost.

Korikov je upozorio da je izuzetno teško obnoviti zalihe dizela zbog ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače. Ruski vojnici zauzeli su elektranu početkom ožujka, ali njome još uvijek upravljaju ukrajinski tehničari.

“Potencijalno bismo mogli doći do situacije da nestane dizela, što bi izazvalo incident sa oštećenjem aktivnih zona reaktora, što bi rezultiralo izbacivanjem radioaktivnih tvari u okoliš”, upozorio je.

“To ne bi imalo posljedice samo za teritorij Ukrajine, već i prekogranične posljedice”, istaknuo je.

Zatvaranje goleme nuklearne elektrane sa šest reaktora dodatno bi opteretilo Ukrajinu koja se već priprema za zimu s nestašicom energije dok rat bjesni na njezinom istoku i jugu.

Ocjena SAD-a

Iran je poslao “konstruktivan” odgovor na američke prijedloge o oživljavanju iranskoga nuklearnog sporazuma iz 2015. sa svjetskim silama, priopćilo je iransko ministarstvo vanjskih poslova, dok je SAD priopćio da se s tom ocjenom ne slaže.

“Tekst koji je Iran poslao ima konstruktivan pristup u svrhu finaliziranja pregovora”, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Naser Kanani, prenijela je državna mreža IRIB u petak.

Međutim američki State Department dao je drukčiju procjenu. “Možemo potvrditi da smo primili iranski odgovor preko EU-a”, rekao je glasnogovornik. “Proučavamo ga i odgovorit ćemo preko EU-a, no nažalost nije konstruktivan”.

U izvješću IRIB-a navodi se da je iranski odgovor poslan predstavniku EU-a za vanjsku politiku Josepu Borrellu, koji je koordinirao pregovore.

Nakon 16 mjeseci posrednih pregovora između Teherana i Washingtona, Borrell je rekao 8. kolovoza da je EU dao posljednju ponudu za prevladavanje slijepe ulice i oživljavanje pregovora.

Iranu trebaju jača jamstva Washingtona za oživljavanje nuklearnog sporazuma iz 2015., reklo je iransko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu dodajući da bi UN-ovo nadzorno tijelo za atomsku energiju trebalo odbaciti “politički motivirane istrage” iranskog nuklearnih programa.

U skladu sa sporazumom iz 2015. Iran je ograničio svoj nuklearni program u zamjenu za oslobađanje od sankcija SAD-a, EU-a i UN-a.

Onda je tadašnji američki predsjednik Donald Trump odustao od sporazuma 2018., uz objašnjenje da je sporazum previše velikodušan prema Teheranu. Ponovno je nametnuo sankcije Iranu, što je navelo Teheran da nastavi s prije zabranjenim nuklearnim aktivnostima i oživi američke, europske i izraelske strahove da možda radi na atomskoj bombi.

Iran niječe da ima takve ambicije.

Britansko francuski projekt

Britanija će uložiti 700 milijuna funti u novu nuklearnu elektranu Sizewell C, izjavio je u četvrtak premijer Boris Johnson koji idućeg tjedna odlazi iz ureda u Downing Streetu.

Ulaganje u nuklearnu energiju vremenski se poklopilo s nastojanjima Velike Britanije da potrebe za energijom u što većoj mjeri podmiruje iz domaće proizvodnje, s obzirom na snažan rast cijena energije, ali i da smanji emisiju štetnih plinova.

Britanija još mora zainteresirati privatne ulagače za nuklearku Sizewell C. Francuski EDF priopćio je da bi postrojenje moglo stajati 20 posto manje od njegove nuklearke Hinkley Point C, čiji se troškovi trenutno procjenjuju na 25 do 26 milijardi funti.

Veća proizvodnja struje u nuklearkama dugoročno bi smanjila britansku ovisnost o prirodnom plinu koji je činio oko 45 posto ukupne proizvodnje u 2021.

Vlada će novac za Sizewell izdvojiti iz rezerviranih 1,7 milijardi proračunski funti za pokretanje velikog nuklearnog projekta.

Nuklearka Sizewell C trebala bi početi s radom tek za nekoliko godina. Nuklearna elektrana Hinkley Point C opetovano je probijala rokove, ali i financijsku konstrukciju, uz dodatne troškove koji su se mjerili u milijardama funti.

Trenutno se očekuje da Hinkley početi s radom 2027., deset godina kasnije no što je prvotno obećano.

Nuklearka pod kontrolom Rusa

Tim predvođen čelnikom Međunarodne agencije za atomsku energiju/IAEA) krenuo je u srijedu iz Kijeva u rusku nuklearnu elektranu u južnoj Ukrajini koja je izazvala globalnu zabrinutost.

Najveća nuklearna elektrana u Europi Zaporižja nalazi se na prvoj liniji bojišta između ruskih i ukrajinskih snaga, a područje je posljednjih dana u više navrata granatirano. Dvije strane optužuju se međusobno za te napade. “Konačno krećemo”, rekao je novinarima šef IAEA-e Rafael Grossi, koji je u Kijev stigao u ponedjeljak s timom od 13 članova.

Grossi je rekao da su inspektori planirali provesti “nekoliko dana” u elektrani i da će se nakon toga podnijeti izvješće.

Tvornicu su ruske snage okupirale u ožujku, a Ukrajina je optužila Rusiju da je tamo rasporedila stotine vojnika i skladištila streljivo.

Ukrajina se isprva bojala da bi posjet IAEA-e Zaporižju legitimizirao rusku okupaciju mjesta, prije nego što je konačno podržala ideju o misiji. Ukrajina je inzistirala na tome da misija tamo treba otputovati s teritorija koji drže Ukrajinci, što znači da će inspektori morati prijeći crtu bojišnice uz sigurnosna jamstva s obje strane.

“Nažalost, Rusija ne zaustavlja svoje provokacije upravo u smjerovima kojima misija treba ići da bi stigla u elektranu”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom dnevnom obraćanju naciji u utorak nakon sastanka s Grossijem. “Nadam se da će tim IAEA-e moći započeti s radom”, dodao je, nazvavši situaciju u postrojenju “krajnje prijetećom”.

“Okupatori nisu napustili postrojenje, nastavljaju s bombardiranjem i ne povlače oružje i streljivo s lokacije. Zastrašuju ukrajinsko osoblje. Rizik od nuklearne katastrofe zbog ruskih akcija ne smanjuje se”, rekao je. “Neophodna je trenutna i potpuna demilitarizacija Zaporižja.”

Analiza

S porastom troškova uvoza energije diljem svijeta i klimatskom krizom koja izaziva pustoš, zanimanje za nuklearnu energiju je u porastu jer države pokušavaju pronaći alternativne izvore, piše francuska novinska agencija Afp.

Ulaganja u nuklearnu energiju smanjena su nakon katastrofe u Fukušimi u Japanu 2011., najveće svjetske nuklearne nesreće od Černobila 1986., jer su strahovi zbog njezine sigurnosti porasli.

Ali nakon invazije Moskve na Ukrajinu u veljači i posljedičnog pritiska na opskrbu energijom te nastojanja Europe da prestane ovisiti o ruskoj nafti i plinu, plima se sada okreće u korist nuklearne energije.

Vlade se suočavaju s teškim odlukama uz rastuće račune za plin i struju i oskudne resurse koji prijete izazvati velike patnje ove zime.

Neki stručnjaci tvrde da se nuklearna energija ne bi trebala smatrati opcijom, ali drugi tvrde da, uz tolike krize, ona mora ostati dio svjetske energetske ‘košarice’.

Jedna od zemalja koje preispituju nuklearnu energiju je Japan, gdje je nesreća 2011. dovela do obustave mnogih nuklearnih reaktora zbog sigurnosnih razloga.

Ovog tjedna japanski premijer Fumio Kišida pozvao je na oživljavanje nuklearne industrije zemlje i izgradnju novih atomskih postrojenja.

Druge zemlje koje su se željele odmaknuti od nuklearne energije stavile su na led te planove — barem kratkoročno.

Manje od mjesec dana nakon ruskog napada na Ukrajinu, Belgija je za desetljeće odgodila svoj plan ukidanja nuklearne energije 2025. godine.

Dok nuklearna energija, koja se trenutno koristi u 32 zemlje, osigurava 10 posto svjetske proizvodnje električne energije, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) povećala je svoje projekcije u rujnu prvi put nakon katastrofe 2011. godine.

IAEA sada očekuje da će se instalirani kapacitet udvostručiti do 2050. prema najpovoljnijem scenariju.

Čak i u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, oslanjanje na nuklearnu energiju više nije tabu tema jer energetska kriza ponovno pokreće raspravu o zatvaranju posljednje tri nuklearne elektrane u zemlji do kraja 2022.

Berlin je prošlog mjeseca rekao da će pričekati ishod “stres testa” nacionalne elektroenergetske mreže prije nego što odluči hoće li ostati pri postupnom ukidanju.

Gerald Neubauer, stručnjak za klimu i energiju njemačkog Greenpeacea, rekao je da okretanje nuklearnoj energiji “nije rješenje za energetsku krizu”.

Rekao je da bi nuklearna energija imala “ograničenu” učinkovitost u nadomještanju ruskog plina budući da se u Njemačkoj uglavnom “koristi za grijanje”, a ne za proizvodnju električne energije.

“Reaktori bi uštedjeli samo plin koji se koristi za električnu energiju, uštedjelo bi se manje od jedan posto potrošnje plina”, dodao je.

Ali prema Nicolasu Berghmansu, stručnjaku za energiju i klimu u IDDRI think tanku, šira upotreba nuklearne energije “može pomoći”.

“Europa je u bitno drukčijoj energetskoj situaciji, s nekoliko kriza koje se preklapaju: problem opskrbe ruskim plinom, suša koja je smanjila kapacitet brana, slaba proizvodnja francuskih nuklearnih elektrana… tako da su sve poluge važne”, rekao je.

Pronuklearni lobi kaže da je to jedna od najboljih svjetskih opcija za izbjegavanje klimatskih promjena budući da ne emitira izravno ugljični dioksid.

Zapravo, nuklearna energija čini veći udio u košarici svjetske energije u većini scenarija koje je iznio IPCC, UN-ov stručni tim za klimu koji radi na ublažavanju globalne klimatske krize.

Kako raste potreba za električnom energijom, nekoliko je zemalja izrazilo želju za razvojem nuklearne infrastrukture, uključujući Kinu — koja već ima najveći broj reaktora — kao i Češka, Indija i Poljska budući da nuklearna energija nudi alternativu ugljenu.

Isto tako, slične ambicije imaju Britanija, Francuska i Nizozemska, pa čak i Sjedinjene Američke Države gdje investicijski plan predsjednika Joea Bidena potiče razvoj sektora.

Stručnjaci IPCC-a znaju da razvoj nuklearne energije “može biti ograničen društvenim preferencijama” budući da ta tema još uvijek dijeli javnost zbog rizika od katastrofalnih nesreća i još uvijek neriješenog pitanja sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Neke zemlje, poput Novog Zelanda, protive se nuklearnoj energiji, a o tom se pitanju također žestoko raspravlja u Europskoj uniji – treba li je staviti na popis “zelene” energije.

Prošlog mjeseca Europski parlament odobrio je sporni prijedlog kojim se ulaganjima u plin i nuklearnu energiju daje oznaka održivog financiranja.

Ostali problemi vezani uz nuklearnu infrastrukturu su kontrola troškova i trajanja izgradnje postrojenja.

“Govorimo o srednjoročnim rješenjima koja neće razriješiti napetosti na tržištu”, jer će stići prekasno za rješavanje klimatske krize, rekao je Berghmans, pa predlaže usredotočenje na “dinamični” sektor obnovljivih energija koji može odmah pomoći.

Analiza DW-a

Francuske nuklearke teško se nose s toplinskim valom. Već tjednim vladaju vrlo visoke temperature. Ali nuklearke nisu u egzistencijalnoj krizi, primat atomske energije u toj zemlji nije ugrožen.

Već tjednima se Francuska, kao i druge europske zemlje, „kuha” na temperaturama iznad 40 stupnjeva Celzija. U mnogim regijama vlada nestašica pitke vode, tlo je isušeno, šume gore. Toplinski val predstavlja veliki problem i za francuske nuklearke.

Otprilike petina od 56 reaktora morala bi zapravo obustaviti rad ili ga barem reducirati na minimum – zato što su rijeke u koje oni ispuštaju zagrijanu vodu koju se koristi za hlađenje reaktora, jednostavno previše tople. No, to je pravilo francuska vlada suspendirala, barem do 11. rujna. Na to je očito bila prisiljena, između ostaloga i zbog činjenice da već nekoliko mjeseci više od polovice francuskih nuklearki ne radi, zbog planiranih i neplaniranih radova na održavanju. Nuklearke su u Francuskoj u normalnim okolnostima zaslužne za pokrivanje oko 70% vlastitih energetskih potreba. To je rekord u svijetu. I aktualni problemi ne bi trebali dovesti pod znak pitanja tu nacionalnu energetsku strategiju. Iako ona kod mnogih izaziva negodovanje.

Golfech na jugozapadu Francuske je jedna od tih nuklearki s posebnom dozvolom rada. Jedna od dva reaktora trenutno je izvan pogona. Baš kao i kod drugih jedanaest francuskih reaktora, i u Golfechu su prije nekoliko mjeseci otkrili koroziju i male rupe na cijevima koje su relevantne za sigurnost reaktora.

Drugi reaktor funkcionira usprkos vrućem ljetu. „Jednostavno ne razumijem kako se može održavati pogon ako to ima katastrofalne posljedice za eko-sustav”, kaže za DW Jean-Pierre Delfau, član ekološke organizacije FNE86.

“Zbog vrućine trenutno ionako puno manje vode teče kroz rijeku Garone, manje nego u normalnim okolnostima. Golfech vodu iz rijeke koristi za hlađenje, jedan dio ispari, to znači da u rijeci završi manje vode. I ta je voda šest stupnjeva toplija nego ranije. Tako se rijeka dodatno zagrijava, a to uništava mikroalge. One su hrana za neke male ribe, a male ribe su hrana za veće ribe. Kompletan hranidbeni lanac ispada iz ravnoteže”, kaže Delfau bijesnim glasom. Ovaj 79-godišnjak je protivnik atomske energije već 50 godina. Sudjelovao je na protestima protiv tog projekta već i prije početka gradnje Golfecha. „A u toploj vodi uspijeva više bakterija – I onda se mora koristiti više kemikalija prije nego što tu vodu možete koristiti kao vodu iz vodovoda. I mi onda pijemo te kemikalije”, dodaje on.

Energetski koncern EDF, koji je nadležan za sve francuske atomske reaktore, odbio je DW-ov upit za intervjuom. U e-mailu koji je poslala glasnogovornica te kompanije, stoji kako se radi o „izvanrednoj situaciji”, te da dosadašnji uzorci na licu mjesta nisu pokazali nikakve štetne učinke po floru i faunu u blizini reaktora. Trenutne komplikacije, čini se, neće prouzročiti egzistencijalnu krizu francuskog nuklearnog sektora. Vlada namjerava uskoro u potpunosti nacionalizirati EDF, odnosno planira gradnju novih reaktora.

Nove nuklearke, nova pitanja

A to za Annu Creti otvara nova pitanja. Ona je direktorica Katedre za klimatsku ekonomiju na pariškom Sveučilištu Dauphine. “Neshvatljivo je kako bi to sve tehnološki trebalo funkcionirati, prije svega tako kratkoročno”, kaže ona za DW. “Vlada se fokusira na takozvane modularne reaktore, za koje do sada postoji 40-tak tehnologija koje se sve još uvijek nalaze u pilot-fazi. Može potrajati još pet do deset godina dok ne budemo imali model koji je spreman za plasman na tržište.”

Francuska planira puštanje u pogon i dodatnih EPR-reaktora novije generacije, ali i kod njihove gradnje postoje brojni problemi. Jedini francuski EPR-reaktor nalazi se na sjeveru, gradi se u Flamanville, i on je po navodima EDF-a do sada koštao 13 milijardi eura. To je četiri puta više nego što je bilo planirano. Sudeći po navodima nacionalnog Ureda za reviziju, troškovi su se u međuvremenu popeli već na više od 19 milijardi eura. Puštanje u pogon je predviđeno za iduću godinu, deset godina nakon prvotnog roka. I kod gradnje EPR-ova u Velikoj Britaniji, Kini i Finskoj, sudeći po izvještajima, ima komplikacija.

I svejedno je francuska vlada za nuklearni sektor rezervirala 150 milijardi eura, za održavanje postojećih i gradnju novih nuklearki. „Na području obnovljivih energija nema sličnog investicijskog pomaka. Iako vlada radi na zakonu koji bi trebao ubrzati realizaciju projekata na području obnovljivih energija. A ta je tehnologija spremna za implementaciju na tržištu, a troškovi su proteklih godina znatno opali”, dodaje Creti. Francuska je jedina europska zemlja koja nije ostvarila svoje ciljeve po pitanju obnovljivih izvora energije za 2020.: bilo je planirano da oni u energetskom miksu čine 23%, a u stvarnosti čine samo 19 posto ukupno proizvedene energije.

Ali postoje razlozi za takvu strategiju, napominje Christian Egenhofer iz briselskog think tanka CEPS (Centar za europsku politiku): „Francuska u atomsku energiju investira u okviru takozvane strateške autonomije. Potrebni su nam znanstvenici iz nuklearnog sektora, potrebni su nam inženjeri kako bi održavali oko 100 nuklearki u Europi. Inače bi te poslove morali prepustiti američkim, kineskim ili korejskim specijalistima, a to bi predstavljalo sigurnosni problem”, objašnjava ovaj stručnjak u razgovoru za DW. Cilj Europe je strateška autonomija u sektoru obrane, ali i u energetskom sektoru, a to znači da kontinent po tim pitanjima ne želi biti ovisan o drugima.

“Francuska osim toga ima problem s električnom mrežom. Oko Pariza je sve centralizirano, tamo se potroši većina struje. Električnu energiju se transportira u glavni grad, i onda se struju iz Pariza šalje u druge dijelove zemlje”, kaže Egenhofer. “Za obnovljive energije bi nam trebala decentralizirana mreža, a njezina izgradnja može potrajati nekoliko godina.” No, i Egenhofer sumnja da će Francuska uspjeti izgraditi nove reaktore. On smatra da će I ta zemlja na duži rok “prijeći” na obnovljive izvore energije, piše DW.

Rusi zauzeli nuklearku

Ukrajinski ministar unutarnjih poslova u četvrtak je rekao da Ukrajina mora biti spremna za bilo kakav scenarij po pitanju nuklearne elektrane Zaporižje koju kontrolira Rusija, koja je granatirana i iz čijeg su okruženja evakuirani ljudi.

Ukrajina i dužnosnici koje je postavila Rusija okrivili su jedni druge za novi krug granatiranja u četvrtak na nuklearnu elektranu, najveću u Europi, koja se nalazi na jugu Ukrajine.

Ukrajina je proteklih dana upozorila na nuklearnu katastrofu černobilskog tipa.

Diplomatski izbori

Vijeće sigurnosti UN-a održat će u četvrtak izvanredni sastanak kako bi raspravilo o situaciji u ukrajinskoj nuklearki Zaporižje koja se našla u fokusu sukoba Kijeva i Moskve, doznaje se u srijedu iz diplomatskih izvora.

Izvor iz kineskog predsjedništva Vijeća sigurnosti rekao je za AFP da će se sastanak održati 11. kolovoza u 15 sati po mjesnom vremenu (21 po srednjoeuropskom).

Drugi izvor iz sjedišta UN-a u New Yorku potvrdio je da će se 15 članica Vijeća sastati u četvrtak poslijepodne na zahtjev Rusije koja ima pravo veta, kao i SAD, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

U bombardiranju u noći na srijedu u središtu Ukrajine, u blizini nuklearke Zaporižje, najveće u Europi, poginulo je najmanje 14 ljudi.

G7 je u utorak optužio Moskvu da “dovodi u opasnost” regiju oko Zaporižja i zatražio da je vrati Ukrajini.

Kijev i Moskva međusobno se optužuju da bombardiraju kompleks.

Predsjednik ukrajinske državne tvrtke za nuklearnu energiju Petro Kotin rekao je u utorak u intervjuu za Reuters da su u prošlotjednom ruskom granatiranju oštećena tri voda koji povezuju nuklearku Zaporižje s ukrajinskom elektroenergetskom mrežom i da ju je Rusija htjela spojiti na svoju mrežu.

Neke granate pale su u blizini skladišta za potrošeno nuklearno gorivo u kojem se nalazi 174 kontejnera visoko radioaktivnog materijala.

“To je najradioaktivniji materijal u cijeloj nuklearki. To bi značilo njegovo širenje i tada ćemo imati radioaktivni oblak i potom će vrijeme odlučiti u kojem će smjeru oblak ići”, rekao je. “Rizik je jako velik”.

Kotin je rekao da Rusija želi spojiti nuklearku na svoju mrežu, što je tehnički težak proces za koji elektranu treba isključiti iz ukrajinskog sustava i postupno je spojiti na ruski.

Nuklearka ima šest reaktora i proizvodila je 20-21 posto ukrajinske struje prije početka rata. Kotin je rekao da je hitno treba obnoviti.

Na području nuklearke nalazi se oko 500 ruskih vojnika s oklopnim vozilima i nuklearku koriste kao bazu, rekao je Kotin.

Priopćenje EDF-a

Francusko regulatorno tijelo za nuklearnu energiju (ASN) privremeno je odobrilo ispuštanje tople vode u rijeke za pet nuklearnih elektrana, iako se to inače smatra kršenjem ekoloških standarda.

Dok se nacija bori s energetskom krizom, ASN je odobrio zahtjev da postrojenja Bugey, Saint-Alban, Tricastin, Blayais i Golfech ostanu u pogonu, čak i ako bi voda koju ispuštaju mogla premašiti dopuštenu granicu.

Iznimka donosi određeno olakšanje europskom tržištu električne energije na kojem su cijene blizu rekordnih razina jer su produženi toplinski valovi uzrokovali poremećaje u rijekama i vodenim putovima koji se koriste za transport goriva i hlađenje elektrana.

Prema pravilima, Électricité de France (EDF) mora smanjiti ili čak zaustaviti proizvodnju kada temperature rijeke dosegnu određene pragove kako bi se osiguralo da voda koja se koristi za hlađenje postrojenja ne našteti okolišu kada se vrati u vodene tokove.

Očekuje se da će visoke temperature ovog tjedna pogoditi Francusku, UK i Njemačku, a, prema prognozama tvrtke Maxar Technologies, vodostaj Rajne, najvažnije europske rijeke za trgovinu robom, toliko je nizak da će se rijeka uskoro praktički zatvoriti.

S obzirom na njihove lokacije i sustave hlađenja, atomske elektrane Golfech, Blayais, Bugey, Tricastin i Saint-Alban najviše su podložne utjecaju ekoloških ograničenja. Nuklearna elektrana Chooz, koja nije dobila izuzeće, također se mora zaustaviti kada protok rijeke Meuse padne ispod određenog praga, piše Bloomberg Adria