NUKLEARNA ENERGIJA

Vladin dokument
Francuska bi mogla zatvoriti svoja dva nuklearna reaktora 2025. i 2026. budu li tržišni uvjeti dobri, ranije nego se očekivalo dok napreduje s planovima za zatvaranje 23 reaktora do 2035., doznaje se iz vladina dokumenta u utorak.

Nuklearno ovisna Francuska namjerava smanjiti udio atomske energije u svojoj proizvodnji električne energije sa sadašnjih 75 posto na 50 posto do 2035. Najstarija dva francuska reaktora u nuklearnoj centrali Fessenheim prestat će raditi u veljači i lipnju ove godine. Sljedeća zatvaranja dosad su bila najavljena za 2027-2028., ali sad se pomiču ranije.

“Budu li ispunjeni uvjeti povezani s cijenama električne energije i razvojem europskoga tržišta električne energije, zatvaranje dvaju dodatnih reaktora moglo bi se provesti 2025-2026”, stoji u javnom vladinu dokumentu o energetskoj politici.

Dodaje se da će odluka o ranijem zatvaranju donijeti 2023. Državna tvrtka EDF, koja upravlja s 58 francuskih nuklearnih reaktora, predložila je vladi da razmotri zatvaranje nekoliko reaktora u elektranama Blayais, Bugey, Chinon, Cruas, Dampierre, Gravelines i Tricastin u sklopu postupnog ukidanja.

Musavi
Iran je u ponedjeljak rekao da “nije zatvorio vrata pregovorima” u svrhu rješavanja spora oko nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama, koji se produbio pošto se SAD povukao iz sporazuma 2018.

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Abas Musavi rekao je da će svaki daljnji iranski korak da smanji obveze iz sporazuma ovisiti o akcijama drugih strana, nakon što su europske države pokrenule mehanizam koji bi mogao voditi ponovnom nametanju sankcija UN-a.

Iran se postupno povlači iz obveza sporazuma sklopljenoga 2015., pod kojim je Teheran osigurao smanjivanje sankcija u zamjenu za ograničenje njegovih nuklearnih aktivnosti, nakon što je Washington napustio sporazum te nametnuo stroge američke sankcije. Velika Britanija, Francuska i Njemačka, također potpisnice sporazuma, rekle su da Iran krši odredbe sporazuma te su ovaj mjesec pokrenule mehanizam, čime je počeo diplomatski proces koji bi mogao voditi ponovnom nametanju sankcija UN-a Iranu.

“Teheran ostaje pri sporazumu … Tvrdnje europskih sila o iranskome kršenju sporazuma nisu utemeljene”, rekao je Musavi na tjednoj novinskoj konferenciji u Teheranu te dodao da “vrata za pregovore” nisu zatvorena. “Hoće li Iran dalje smanjivati svoje nuklearne obaveze ovisit će o drugim stranama te o tome jesu li iranski interesi sigurni pod sporazumom”, istaknuo je Musavi.

Američki predsjednik Donald Trump povukao je zemlju iz sporazuma i počeo politiku “najjačeg pritiska” na Iran te kazao da želi novi sporazum koji će pokriti nuklearna pitanja, iranski program balističkih projektila i iranske aktivnosti na Bliskom istoku. Velika Britanija rekla je da bi “Trumpov dogovor” mogao zamijeniti sporazum sklopljen 2015., a Francuska je pozvala na obuhvatnije pregovore u svrhu dokončanja krize sa SAD-om koja je ovaj mjesec brzo prerasla u američko-iranske osvetničke akcije.

Musavi je ponovio iransko odbijanje “Trumpova dogovora”. Iranski dužnosnici rekli su da se Trumpu ne može vjerovati, pa bi takav dogovor bio bez ikakve težine.

Isključena
Japanski visoki sud naložio je u petak operateru nuklearne elektrane na otoku Shikoku da zaustavi rad reaktora zbog bojazni za sigurnost na seizmički aktivnom području.

Visoki sud u Hirošimi zabranio je kompaniji Shikoku Electric Power da koristi reaktor u nuklearnoj elektrani Ikata na jugozapadu otoka. To je već druga sudska zabrana korištenja reaktora broj 3 u toj elektrani. Time je ujedno poništena presuda nižeg suda.

Predsjedavajući sudac Kazutake Mori kazao je u presudi da ne može isključiti mogućnost postojanja aktivnog rasjeda u blizini nuklearne elektrane. Shikoku Electric Power nije dovoljno temeljito ispitao mogućnost postojanja takvog rasjeda u polumjeru dva kilometra od elektrane, dodao je Mori.

Sudac je također ukazao na grešku Agencije za nuklearnu energiju (MRA) u postupku izdavanja dozvole za nastavak rada elektrane. Elektrana je isključena s distribucijske mreže zbog inspekcije i trebala je biti ponovo uključena u travnju. Kompanija je odlučila ugasiti druga dva reaktora u elektrani. Tri stanovnika susjedne prefekture Yamaguchi žalila su se u ožujku prošle godine na presudu lokalnog suda koji je odobrio nastavak rada trećeg reaktora.

Današnja presuda visokog suda težak je udarac za vladu premijera Shinzoa Abea, koja je željela ponovo reaktivirati reaktore. Njome je poništena i odluka NRA-a o nastavku rada spornog reaktora. NRA je osnovana nakon najtežeg nuklearnog incidenta u povijesti Japana, trostrukog taljenja jezgre u elektrani Fukushima Daiichi u 2011. godini nakon udara tsunamija.

Shikoku Electric Power najavio je žalbu na odluku visokog suda. Od 33 nuklearna reaktora u Japanu trenutno ih radi samo šest, navodi dpa.

The Washington Post
Trumpova administracija zaprijetila je da će nametnuti 25-postotnu carinu na uvoz automobila iz Europe ako Britanija, Francuska i Njemačka formalno ne optuže Iran za kršenje nuklearnog sporazuma 2015., izvijestio je u srijedu Washington Post pozivajući se na neimenovane europske dužnosnike.

Tri su europske zemlje pokrenule u utorak mehanizam za rješavanje spora, što predstavlja službenu optužbu protiv Teherana za kršenje uvjeta sporazuma i moglo bi dovesti do obnove ukinutih sankcija Ujedinjenih naroda. Iran je kritizirao taj potez, nazivajući ga “strateškom greškom”.

Iako je Trump i prije upućivao prijetnje uvođenjem carine na uvoz automobila iz Europe, namjera mu je dobiti bolje uvjete za Washington unutar američko-europskih trgovinskih odnosa, a ne mijenjati europsku vanjsku politiku, prenosi Post.Pritom nije jasno je li prijetnja potrebna budući da su Europljani već tjednima najavljivali namjeru da pokrenu mehanizam za spor, izvijestio je list.

Trump je povukao SAD iz nuklearnog sporazuma kao dio strategije da se Teheran prisili na pristanak na novi dogovor. Iran, koji poriče da je njegov nuklearni program usmjeren na izradu bombe, postupno je odustao od svojih obveza iz sporazuma nakon povlačenja SAD-a.

Rusija, druga potpisnica pakta, priopćila je kako ne vidi razloga za pokretanje mehanizma za rješavanje spora, stoji u tekstu.

Rohani poručio
 Iranski predsjednik Hasan Rohani odbacio je u srijedu prijedlog o novom “Trumpovom sporazumu” u svrhu rješavanja nuklearnog spora, izjavivši kako je to “čudna” ponuda i kritizirajući američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvijek krši obećanja.

Britanski premijer Boris Johnson, koji je pohvalio Trumpa za umješnost u sklapanju dogovora, pozvao je u utorak američkog čelnika da zamijeni iranski nuklearni sporazum s velikim silama iz 2015. svojim novim sporazumom kako bi osigurao da Teheran ne dođe u posjed nuklearnog oružja.

Trump je rekao da se slaže s Johnsonom da bi “Trumpov sporazum” trebao zamijeniti iranski nuklearni sporazum. U govoru koji je prenosila televizija, Rohani je pozvao Washington da se vrati u nuklearni sporazum iz kojega se povukao 2018. “Taj gospodin premijer u Londonu, ne znam kako on razmišlja. On kaže da ostavimo po strani nuklearni sporazum i pokrenemo Trumpov plan”, rekao je Rohani.

“Ako poduzmete krivi korak, to će biti na vašu štetu. Izaberite pravi put. Pravi put je povratak u nuklearni sporazum”, istaknuo je. Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif rekao je u srijedu da nuklearni sporazum nije mrtav te kako nije siguran da bi bilo kakav novi Trumpov sporazum trajao.

“Sjedinjene Države nisu provele obveze iz postojećeg sporazuma… Imao sam američki sporazum i Amerika ga je prekršila. Kad bih imao Trumpov sporazum koliko bi on trajao?”, rekao je Zarif na sigurnosnoj konferenciji u New Delhiju.

Iran je zainteresiran za diplomaciju, ali ne i za pregovore sa SAD-om, kazao je on dodavši da je postojeći sporazum među “najboljim dogovorima” koje je mogao zamisliti. Rohani i Zarif govorili su dan nakon što su Britanija, Francuska i Njemačka formalno optužile Iran za kršenje odredbi nuklearnog sporazuma, što je korak koji bi mogao dovesti do obnavljanja sankcija UN-a.

Zarif je izjavio da će odgovoriti na pismo koje su poslale tri europske države i istaknuo je da budućnost sporazuma, koji “nije mrtav”, ovisi o Europi.

U utorak su Francuska, Velika Britanija i Njemačka aktivirale mehanizam za rješavanje sporova u sklopu nuklearnog sporazuma, nakon što je Iran nastavio kršenje sporazuma sklopljenoga 2015. Diplomati su kazali da je svrha te odluke spasiti dogovor putem pregovora s Iranom o tome što bi trebao učiniti da izmijeni odluke koje je donio. Svrha nije ponovno nametnuti sankcije UN-a, rekli su. Tri svjetske sile obavijestile su Europsku uniju o odluci da aktiviraju mehanizam.

Izjava
Lideri Velike Britanije, Frncuske i Njemačke u nedjelju su zajedničkom izjavom Iran pozvali Iran da potpuno ispunjava odredbe nuklearnog sporazuma što ga je 2015. potopisao sa svjetskim silama i da se suzddrži od nasilja.

“Danas je naša poruka jasna: privrženi smo sporazumu o nuklearnom (programu Irana) i njegovu očuvanju; pozivamo Iran da odbaci sve mjere koje se ne podudaraju sa sporazumom i da se vrati punom ispunjavanju” odredaba ugovora, rekli su lideri u pismu koje je objavio ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

“Pozivamo Iran da se suzdrži od svake nove nasilne akcije ili širenja oružja; spremni smo raditi s Iranom na tom pitanju radi očuvanja stabilnosti u regiji”, navode čelnici u izjavi. Francuska, Velika Britanija i Njemačka tri su od šest velikih sila supotpisnica sporazuma s Iranom, a preostale su Sjedinjene Države, Kina i Rusija. Tim ugovorom Iran se obvezuje odbaciti razvoj nuklearnog oružja u zamjenu za ukidanje međunarodnih gospodarskih sankcija.

Američki predsjednik Donald Trump iz sporazuma se povukao 2018. i obnovio Iranu sankcije te danas poziva druge potpisnice da se povuku i izrade novi, sveobuhvatniji nuklearni sporazum. Teheran je 5. siječnja objavio da ne osjeća nikakvu obvezu ograničiti “broju centrifuga” korištenih za proizvodnju nuklearnog goriva. Tu izjavu je dao dva dana nakon američke likvidacije generala Sulejmanija.

Vlada Japana
Vlada Japana predstavila je revidirani plan za uklanjanje rastopljenog otpada od nuklearnog goriva iz elektrane Fukushima Daiichi, čija će realizacija početi 2021. godine.

Kako se navodi, taj je proces najveća prepreka u čišćenju devastiranog objekta, prenosi Tanjug agenciju Kyodo. Nuklearna elektrana Fukushima pretrpjela je znatna oštećenja u zemljotresu i cunamiju koji je pogodio Japan 2011. godine, a tada su se istopila tri reaktora.

Prema srednjoročnom i dugoročnom planu, koje je objavila vlada, radovi na uklanjanju otpada trebali bi početi u reaktoru broj dva. Najavljuje se da bi do 2031. godine trebalo biti dovršeno uklanjanje 4.741 šipke za gorivo koje su ostale unutar bazena.

“Dok se sve više ljudi vraća i obnavlja život u područjima oko postrojenja u Daiichiju, mi ćemo preduzeti mjere zasnovane na principu uravnoteženja obnove i razgradnje”, izjavio je ministar industrije Hiroshi Kajiyama.

Reaktor broj dva bio je u funkciji kada je počela kriza, a određena količina goriva se rastopila kroz posudu pod pritiskom reaktora koji drži gorivo i sakupljala se na dnu vanjske primarne posude. Zgrada u kojoj se nalazio reaktor broj dva ipak nije pretrpjela eksploziju vodonika i procijenjeno je da je nivo zračenja niži od ostalih.

Sažetak revizije
Ministarstvo za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u javnu je raspravu na mjesec dana pustilo Sažetak treće revizije Programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško (NEK) i Programa odlaganja radioaktivnog otpada (RAO) i istrošenoga nuklearnog goriva (ING) u toj elektrani. Taj dokument predstavljen je na sjednici Međudržavnog povjerenstva krajem rujna, a suglasnost Sabora i usvajanje očekuje se do sljedeće sjednice početkom iduće godine.

To ostavlja prostor za dodatne razgovore i konzultacije, rekao je resorni ministar Tomislav Ćorić, ističući da postojeća varijanta skladištenja odnosno odlaganja otpada rješava onaj koji nastaje na razini NEK, a Hrvatska na čitavom nizu lokacija ima ‘institucionalni otpad’ koji treba adekvatno riješiti.

Kad je prije četiri godine prihvaćena odluka o produljenju rada nuklearke do 2043. usuglašeno je i da se izgradi suho skladište istrošenog goriva (SSIG) na lokaciji NEK kako bi se trajno osigurala nuklearna sigurnost. U Trećoj reviziji Programa razgradnje predviđa se strategija brze razgradnje s rastavljanjem i uklanjanjem svih sastavnih dijelova, sustava i konstrukcija odmah nakon trajnog prestanka rada elektrane 2043., a opisan je i rad suhog skladišta ING i njegova razgradnja te postupno konvencionalno rušenje drugih preostalih građevina, uz tri faze premještanja gorivnih elemenata iz bazena ING u suho skladište.

Prema važećem Međudržavnom ugovoru suho skladište u okviru NEK na lokaciji elektrane omogućuje skladištenje hrvatskog i slovenskog dijela iskorištenog goriva samo do kraja produljenog životnog vijeka NEK, a za mogući nastavak rada nakon 2043. potrebni su dodatni dogovori i odgovarajući ugovor između dviju vlada.

Ukupni nominalni troškovi razgradnje NEK bez PDV-a u osnovnom scenariju iznose 417,6 milijuna eura, a s PDV-om 474 milijuna eura, s tim da Početak projekta podrazumijeva pripremne postupke koji bi trebali započeti tri godine prije konačne obustave rada.

U svrhu financiranja razgradnje i zbrinjavanja RAO i ING nuklearke Krško u Hrvatskoj je još prije 11 godina osnovan Fond NEK, u koji Hrvatska elektoprivreda (prema propisanim obvezama do 2022.) godišnje uplaćuje 14,25 mil. eura. Tako je od 2008. do kraja 2018. u nj uplaćeno 1,59 milijardi kuna (214 milijuna eura). Vrijednost neto imovine Fonda lani je dosegnula 2,03 mlrd. kuna ili 439 milijuna više od uplaćenih sredstava, što implicira prosječan godišnji prinos od 4% (lani je bio nešto viših 6,9%).

Više od četiri petine imovine Fonda uloženo je u obveznice, uglavnom državne, a među značajnijim stavkama još su udjeli u investicijskim fondovima (5,5% ili 113 mil. kuna) te dionice koje, prema zadnjem godišnjem izvješću, čine 9% imovine ili 184,8 milijuna kuna. Prema javno dostupnim podacima, u osam društava Fond NEK je među top 10 dioničara. Uz sudjelovanje u dokapitalizacijama s “pokroviteljstvom” politike – poput Petrokemije, Uljanika, Hrvatske poštanske banke ili Luke Ploče, među 10 najvećih je i u hotelskim tvrtkama HTP Korčula i Medora, te Agram banci i Meritus ulaganjima.

Studija
Samo 13 od 132 najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju ugljena, električne energije, nafte i plina obvezalo se smanjiti emisiju ugljičnog dioksida na nulu.

To je pokazalo istraživanje Instituta za klimatske promjene i okoliš Grantham na London School of Economics, Oxford Martin School, Sveučilišta u Oxfordu i Inicijative za tranziciju. Velika većina tvrtki iz cijelog energetskog sektora otkrila je malo informacija o politikama dekarbonizacije u skladu s onoim što znanost govori o promjeni klime.

Izvještaj konstatira da energetski sektor postiže ograničen napredak u ostvarivanju ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine. Proučeni su javni izvještaji 20 kompanija koje rudare ugljen, 62 dobavljača električne energije i 50 proizvođača nafte i plina. Istraživanjem je utvrđeno da su tri kompanije koje rudare ugljen (BHP Billington, Exxaro Resources i South32), devet električne energije (ČEZ, EDF, Endesa, Enel, Eon, Iberdrola, National Grid, Ørsted i XCEL Energy) i jedan dobavljač nafte i plina (Eni), odredili vremenski rok kako bi se emisije povezane s barem jednom od njihovih osnovnih aktivnosti smanjile na nulu.

Od 13, devet ih je postavilo manje ambiciozni datum do 2050. da bi se postiglo nula emisija a ostale četiri odlučile su se za 2025. ili 2030. godinu. Samo su se tri tvrtke (BHP Billington, Exxaro Resources i XCEL Energy) obvezale ukloniti neizravne emisije, poput emisija proizvedenih proizvodnjom električne energije koja se koristi u njihovim procesima ili kada njihova fosilna goriva spaljuju drugi. Samo 54% ispitanih tvrtki izričito priznaje ciljeve Pariškog sporazuma da ograniči porast globalne temperature na 1,5 ° C, a 39% njih aktivno je podržalo ciljeve. Opskrba energijom čini otprilike 72% globalnih emisija stakleničkih plinova u 2013. godini, prema Centru za klimatska energetska rješenja, javlja Energy reporters.

BBC
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pronašla je čestice uranija na lokaciji u Iranu koju iranske vlasti nisu prijavile, piše u ponedjeljak BBC.

Povjerljivo izvješće, u koje je uvid imala ta britanska agencija, ne kaže gdje se točno ta lokacija nalazi, ali inspektori vjeruju da su uzorci uzeti s lokacije u teheranskoj četvrti Turquzabad. To je mjesto na kojem, po tvrdnjama izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Iran ima “tajno atomsko skladište”.

Iran nije odgovorio na optužbe iz izvješća, ali je ranije kazao da se na toj lokaciji nalazi tvornica za čišćenje tepiha i da ona ne služi ni za kakve ilegalne svrhe. IAEA je ranije potvrdila i da je Iran počeo obogaćivati uranij u svojem podzemnom pogonu Fordow, u zadnjem kršenju nuklearnog sporazuma s velikim silama.

Dodala je i da iranske zalihe obogaćenog uranija i dalje rastu.