NUKLEARNA ENERGIJA

Izjavu za javnost o tvrdnjama gospodina Ivana Vrdoljaka u utorak je u Krškom dao član Uprave NEK-a Hrvoje Perharić.
Hrvoje Perharić je na početku konferencije za medije naveo da mu nije uobičajeno komuniciranje preko medija te da je njegov današnji istup motiviran istupima Ivana Vrdoljaka u zadnjih nekoliko dana.

Vezano za podnesenu kaznenu protiv Vrdoljaka, a vezano za prijetnje, kazao je: “Važno je da ponovim da mi je gospodin Vrdoljak 2015., dok je bio ministar gospodarstva, u telefonskom razgovoru prijetio na način kako su to prenijeli mediji pozivajući se na dokumentaciju DORH-a.

Odbacujem insinuacije gospodina Vrdoljaka da je kaznena prijava potaknuta od bilo koga sa slovenske strane. Kaznena prijava temeljena je na istinitom iskazu i podnesena je isključivo mojom osobnom odlukom.”

Podsjetimo, nakon što je prošloga tjedna u javnost procurila vijest kako je potvrđena optužnica protiv predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka zbog prijetnji koje je 2015. kao ministar gospodarstva uputio hrvatskom članu Uprave NE Krško Hrvoju Perhariću, Vrdoljak je na konferenciji za medije govorio o detaljima prijave.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ponedjeljak je kazao da se s kineskim kolegom dogovorio da će Moskva i Peking pokušati spriječiti bilo kakav američki pokušaj sabotaže iranskog nuklearnog sporazuma, prenosi ruska državna novinska agencija TASS.
“Protivimo se reviziji tog sporazuma, smatramo kontraproduktivnim pokušati svesti na nulu dugogodišnje međunarodne pregovore između Irana i šest vodećih sila svijeta”, prenosi TASS riječi Lavrova nakon razgovora s Wang Yijem u Pekingu.

“Opstruirat ćemo pokušaje sabotaže tog sporazuma koji je dio rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a”, kazao je Lavrov

.

Iranski predsjednik Hasan Rohani rekao je u subotu da je iranska agencija za atomsku energiju spremna poduzeti “očekivane i neočekivane” poteze ako SAD istupi iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, kako prijeti američki predsjednik Donald Trump. “Naša Organizacija za atomsku energiju je u potpunosti spremna… poduzeti akcije koje oni očekuju i koje oni ne očekuju”, rekao je Rohani, ne ulazeći u pojedinosti, u govoru koji je prenosila državna televizija, govoreći o mogućoj Trumpovoj odluci da idući mjesec istupi iz međunarodnog sporazuma.

Sporazum Irana, SAD-a i pet drugih velesila nametnuo je ograničenja iranskom nuklearnom programu u zamjenu za ukidanje sankcija.

Trump smatra da je to jako loš sporazum. U siječnju je postavio ultimatum Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj da ga poboljšaju ili će SAD ponovno uvesti sankcije Iranu.

Rok istječe 12. svibnja kada će američke sankcije ponovno stupiti na snagu ako Trump ne odluči drugačije. Iran je poručio da će se pridržavati sporazuma sve dok to budu činile i druge strane, ali će ga “poderati” ako se Washington povuče.

 Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u nedjelju u intervjuu za Fox News Sunday da nema “plana B” za iranski nuklearni sporazum i da Sjedinjene Američke Države trebaju ostati u sporazumu sve dok ne postoji bolja opcija.
Sporazum Irana, SAD-a i pet drugih velesila nametnuo je ograničenja iranskom nuklearnom programu u zamjenu za ukidanje sankcija.

Američki predsjednik Donald Trump smatra kako je sporazum loš i u siječnju je postavio ultimatum Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj da ga poboljšaju ili će SAD ponovno uvesti sankcije Iranu.

Rok istječe 12. svibnja kada će američke sankcije ponovno stupiti na snagu ako Trump ne odluči drugačije. Iranski predsjednik Hasan Rohani u subotu je rekao da je iranska agencija za atomsku energiju spremna poduzeti “očekivane i neočekivane” poteze ako SAD istupi iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, kako prijeti američki predsjednik. Predsjednik Macron putuje u ponedjeljak u posjet Washingtonu.

Donji dom francuskog parlamenta odobrio je u nedjelju navečer, velikom većinom glasova, kontroverzni zakon koji pooštrava pravila o azilu.

U korist zakona glasalo je 228 članova parlamenta, 139 je bilo protiv, a 24 suzdržana. Rasprava o zakonu trebalo bi se nastaviti u lipnju u Gornjem domu, odnosno Senatu, prenosi Reuters.

Prema zakonu, vrijeme kada se ilegalni migranti mogu zadržati se povećava na rok do 90 dana, skraćuje se rok za podnošenje zahtjeva za azil, a ilegalni prelazak granice kažnjava se jednogodišnjom kaznom zatvora ili novčanom kaznom.

Zakon olakšava dobivanje azila maloljetnicima te ima za cilj skratiti vrijeme koje je potrebno vlastima da obrade bilo koji zahtjev za azil. Zakon su kritizirale grupe za zaštitu ljudskih prava i ljevičarske stranke, a predstavlja i test za jedinstvo stranke predsjednika Emmanuela Macrona.

Naime, jedan član Macronove stranke glasao je protiv zakona, a 14 ih je bilo suzdržano. Liderica desničarske Nacionalne fronte Marine Le Pen i članovi njene stranke glasali su za neke članove spornog zakona.

Zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo (ODO) optužilo je predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka da je kao ministar gospodarstva prijetio članu uprave Nuklearne elektrane Krško Hrvoju Perhariću, neslužbeno se doznaje iz izvora bliskih istrazi. 
Evo koliko milijuna se 2017. slilo u proračun od USKOK-ovih nagodba s optuženicima Vrdoljak je jutro nakon objave o prijavi odmah sazvao konferenciju za medije:

– Želim objasniti stvari, u pitanju je prijava na temelju lažnog iskaza i to ću dokazati. Institucije su temelj demokratskog sustava. Prijavu odbacujem, nikada nisam prijetio, posebno obitelji, i meni je obitelj najveća vrijednost – izjavio je Ivan Vrdoljak.

Vrdoljak je kazao kako je htio ‘zaštititi Hrvatske interese’ jer je, kako kaže, ‘u mandatu Perharića Hrvatska izgubila više od 2 milijarde kuna. – Istina je da je čovjek dao lažni iskaz jer sam ga pozvao na odgovornost. Dao je lažni iskaz da me se diskreditira i zadrži poziciju i brine o slovenskim interesima – rekao je vrdoljak. Poručio je i kako je on imao tri svjedoka, a Perharić jednog.

– Moji svjedoci nisu pozvani – izjavio je Vrdoljak. Dodao je kako prijavu odbija te da je to ‘lažna prijava na lažnom iskazu’. Navodna prijetnja krajem 2015. godine Prema neslužbenim informacijama riječ je o optužnici iz studenoga 2017. koja je ovih dana potvrđena na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu. Prema pisanju medija, razlog prijetnji navodno je bila Vrdoljakovo inzistiranje da Perhanić podnese ostavku na mjesto člana uprave Nuklearne elektrane Krško. Optužnica je podignuta nakon što je Perhanić Vrdoljaka prijavio zbog prijetnje koju mu je navodno izrekao krajem 2015. kada je bio ministar gospodarstva. Nakon informacije o optužnici Vrdoljak je na svojem Facebook profilu objavio da je “kao ministar gospodarstva, štiteći interese Republike Hrvatske”, tražio odgovornost hrvatskog člana uprave Krškog Hrvoja Perharića zbog “nepoštivanja državnog ugovora na hrvatsku štetu”.

“Prema mojim informacijama, na preporuku slovenskih odvjetnika i slovenskog člana Uprave, predloženo je podizanje lažne kaznene prijave. Prijava se temelji isključivo na lažnom iskazu Hrvoja Perharića s ciljem očuvanja isključivo slovenskog interesa. Zbog ponašanja slovenske strane, uz podršku Hrvoja Perharića, Hrvatska gubi stotine radnih mjesta. Sutra ću ujutro iznijeti detalje na izvanrednoj konferenciji za medije”, objavio je Vrdoljak u četvrtak predvečer.

Ministar zaštite okoliša Finske Kimo Tilikainen najavio je da će ta zemlja 2029. zabraniti upotrebu ugljena za proizvodnju energije, a vlada razmatra opcije subvencija za energetske tvrtke koje i prije ovog roka prestanu koristiti ovo fosilno gorivo
Tilikainen je potvrdio kako finska vlada radi na planovima za period do 2030. koji sadrži zabranu ugljena kao energenta od 2029. Helsinki će 2020. predložiti novu legislativu, a u priopćenju za javnost ministar inzistira da “emisija stakleničkih plinova mora biti smanjena mnogo brže nego što je prvobitno planirano kako bi se ublažile klimatske promjene”.

Finska trenutno 30% potreba ze energijom zadovoljava iz nuklearki, a u rad trebaju biti puštena dva nova reaktora te bi čak 60% potreba mogi zadovoljavati iz tog izvora. Tek 10% potreba za energijom zadovoljava iz ugljena, a industrija nije zadovoljna ovakvim planovima te ih smatraju skupim i neučinkovitim kao mjeru za ublažavanje klimatskih promjena, prenosi Croenergo

Jedva da je koja stranka postigla toliki uspjeh u samo pet godina. Ali još uvijek nije rečeno da će Alternativa za Njemačku opstati već i zbog “mangupa u svojim redovima”.
Makar tek pet godina stara, Alternativa za Njemačku je promijenila ovu zemlju. Istovremeno sa usponom desničarske populističke stranke se i Njemačka politički polarizirala kao što to nije već desetljećima. To se prvo osjećalo u provincijskim gostionicama, onda i na ulici, a od jeseni je i u Bundestagu po prvi puta neka stranka koja politički stoji još više desno nego kršćanski demokrati. I povrh toga, odmah je i postala najjača oporbena stranka.

Angela Merkel, kancelarka od 2005. je često obrazlagala temeljna pitanja svoje politike argumentom kako „nema alternative”. Desničarski populisti tako već i nazivom proturječe ovoj kancelarki. Njihov uspon ima i priču prije početka, a moglo je i ispasti drugačije.

Tko je i u godinama prije 2013. prolazio kroz Njemačku i razgovarao sa građanima, već je mogao čuti negodovanje na svim stranama. Merkeličina politika spašavanja zajedničke valute eura sa niskim kamatama koje su uvedene su već ugrozile ušteđevine, životna osiguranja i dodatne mirovine mnogih Nijemaca. Onda je došlo i napuštanje atomske energije, a povećanje računa za električnu energiju je iznenadilo i one koje znaju i trebali bi znati računati.

Mnogi su se počeli brinuti za svoje blagostanje i više nisu vidjeli da netko još zastupa njihove interese. Negodovanje je postajalo sve glasnije, ali je još uvijek bilo mnogoglasno. Bilo da je riječ o vladi u Berlinu, pokrajinskim vladama ili općinama, golema većina političara se nije htjela suočiti sa tim nezadovoljstvom. Uspon AfD-a je počeo.

„To će nestati samo od sebe”, čulo se iz gotovo svih drugih stranaka kad je 2013. AfD umalo promašio izborni prag od 5%. Ali izbjeglička kriza 2015. je prelila čašu. Jedva da je bilo izbora u kojima AfD nije uspio ući u neki parlament ili gradsku i komunalnu skupštinu. Ti glasovi su negdje morali nedostajati tako da su barem nakon posljednjih parlamentarnih izbora kad su i CDU/CSU i SPD pretrpjeli povijesni minus glasova, objavili kako su „naučili lekciju” iz uspjeha AfD-a.

Još donedavno su se „zabrinuti” građani još psovali kao „gomila” kad su izlazili na ulice, a svatko tko je kritizirao izbjegličku politiku se optuživao da je nacist. Sad žele ozbiljnije shvatiti tu zabrinutost građana, socijaldemokrati žele skrenuti malo više lijevo, kršćanski demokrati malo više u smjeru konzervativnosti, a i jedni i drugi žele nešto represivniju politiku prema došljacima.

Ali kod svih napora „prilagoditi” politiku tekućim problemima, sve stranke bi se trebale čuvati od izazova na populizam odgovoriti populizmom. Dobra politika je mnogo složenija stvar.

Uspon AfD-a nipošto nije „bez alternative”. Naravno da će djelovanje drugih stranaka po principu spojenih posuda utjecati i na sudbinu AfD-a. Ali odlučujuća će biti i politika samog AfD-a.

Stranka „Alternativa za Njemačku” ima izuzetni samouništavajući karakter. Još od njenog osnutka su na noževe posvađani razmjerno umjereni i ekstremno desni članovi u borbi za vlast. Gotovo na svakom stranačkom kongresu prijeti opasnost da će se stranka rascijepiti u tim borbama frakcija. Već dva puta u samo dvije godine su čelnici stranke otjerani bez milosti. Zapravo se u oba slučaja radi o razmjerno umjerenim glavama.

I tu leži opasnost: ako radikalna desnica konačno osvoji premoć, onda će i AfD, strateški gledano, izgubiti sposobnost biti još stranka sa kojom se može računati. A bez ikakvog izgleda da će realno nešto moći promijeniti – na primjer kao austrijski FPÖ – će onda i veoma brzo postati neatraktivna za one brojne konzervativne i građanske birače koji su prije svega razočarani politikom CDU/CSU-a, piše DW.

Onda će i AfD pogoditi ista sudbina kao i brojne druge ekstremno desne stranke u poratnoj povijesti Njemačke: od izbora do izbora će bilježiti sve manje uspjeha, sve dok ne izumru u beznačajnosti.

Čini se da je na pomolu novi spor između Ljubljane i Zagreba, ovaj put zbog slovenske odluke o imenovanju dugogodišnjeg predsjednika Uprave Nuklearne elektrane Krško Stane Rožmana na još jedan petogodišnji mandat, i to bez suglasnosti Hrvatske elektroprivrede.

Hrvatska zbog toga Sloveniji prijeti ad hoc poslovno-tehničkom arbitražom, što bi moglo dodatno zakomplicirati ionako komplicirane odnose dviju zemalja, piše Novi list.

Hrvatski suvlasnik nuklearke Krško Hrvatska elektroprivreda ne protivi se Rožmanovu imenovanju, nego samo želi prije toga zamijeniti svog dosadašnjeg člana uprave nuklearke Hrvoja Perharića, na što Gen Energija ne pristaje. Zato je HEP odbio dati zeleno svjetlo za Rožmana i zato slovenskoj strani, zbog jednostrane odluke o Rožmanovu imenovanju, prijeti slovenskoj strani arbitražom.

Radi se dakle o obostranoj opstrukciji: Slovenija opstruira izbor hrvatskog člana uprave zajedničke nuklearke, na što Hrvatska odgovara opstrukcijom izbora slovenskog predsjednika Uprave, na što je Slovenija odgovorila jednostranim imenovanjem.

Hrvatska strana, kako javljaju slovenski mediji, na Perharićevo mjesto želi postaviti Sašu Medakovića, aktualnog direktora državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, čemu se slovenska strana protivi, tvrdeći da Medaković nema potrebne kvalifikacije za tako značajnu funkciju.

Hrvatska prijetnja arbitražom slovenskoj strani vjerojatno budi ružne uspomene, s obzirom na to da je HEP već pobijedio Sloveniju u jednoj arbitraži prije nekoliko godina. Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova sa sjedištem u Washingtonu tada je presudio da Slovenija mora isplatiti HEP-u više od 40 milijuna eura za neisporučenu električnu energiju iz nuklearke Krško u razdoblju od siječnja 2002. do travnja 2003. godine.

Slovenska GEN Energija na novi je mandat predsjednika Uprave Nuklearne elektrane Krško imenovala Stanu Rožmana, a učinila je to bez suglasnosti hrvatskog suvlasnika, Hrvatske elektroprivrede, iz koje u srijedu ponavljaju da ne osporavaju pravo slovenskoj strani na imenovanje predsjednika Uprave, ali i da očekuju da ne opstruira pravo HEP-u da imenuje svog člana Uprave NE Krško.

Skupština dioničara nuklearke Krško prošli tjedna nije donijela odluku o novom mandatu Rožmanu na čelu nuklearke, a kako je njemu mandat istekao 9. travnja, slovenski je suvlasnik, tvrtka GEN Energija jučer donijela odluku o njegovu novom mandatu, ali bez suglasnosti HEP-a, koji je na skupštini bio tražio zamjenu svog člana u Upravi Hrvoja Perharića.

Iz HEP-a danas potvrđuju da društveni ugovor o NE Krško omogućava neposredno imenovanje predsjednika ili člana Uprave NEK u slučaju isteka njihova mandata iz bilo kojeg razloga.

“S obzirom da je 9. travnja 2018. istekao mandat Stanislavu Rožmanu, GEN energija je 10. travnja 2018., bez suglasnosti HEP-a neposredno imenovala 70-godišnjeg Rožmana na još jedan petogodišnji mandat, do 2023. godine. Ukoliko se na predstojećoj sjednici Skupštine ne postigne suglasnost oko njegova jednostranog imenovanja, kao i oko zamjene Hrvoja Perharića odgovarajućim kandidatom Hrvatske elektroprivrede koju GEN energija osporava, izgledno je da će se zbog jednostranih odluka direktora GEN energije Martina Novšaka pokrenuti ad hoc poslovno tehnička arbitraža”, kažu u HEP-u.

Pritom ponavljaju da HEP ne osporava pravo GEN energiji da imenuje predsjednika Uprave, ali i da, sukladno Međudržavnom ugovoru, očekuju da GEN energija “ne opstruira pravo HEP-a da imenuje svog člana Uprave NE Krško, pogotovo što predloženi HEP-ov kandidat ima reference koje su značajno jače od onih koje propisuje Međudržavni ugovor”.

Ljubljanski list “Delo” prenosi kako su u GEN Energiji potvrdili ponovno imenovanje Rožmana za predsjednika Uprave, “čime se osigurava da NEK ima upravu na koju se može osloniti” te da Rožman ispunjava najviše standarde za tu poziciju jer vodi NEK već 30-ak godina i temeljito poznaje specifičnosti nuklearke i tehnološke izazove koji su pred njom, a uživa i povjerenje javnosti i zaposlenih.

List navodi kako je u pozadini spora suvlasnika oko imenovanja dvočlane uprave nastojanje hrvatskog suvlasnika da imenuje svog novog člana Uprave umjesto Hrvoja Perharića, koji u Upravi predstavlja hrvatskog suvlasnika već 13 godina, a mandat mu istječe početkom studenoga iduće godine.

Prema pisanju “Dela”, HEP inače nema rezervi da Rožman ostane na čelu Uprave NE Krško, ali se poziva na pravo da HEP odluči o članu Uprave koji će predstavljati hrvatskog suvlasnika. GEN Energija to je interpretirala kao pokušaj “vezane trgovine” te je zamjenu hrvatskog člana Uprave odbila pa “Perharić, kojega bi Hrvati voljeli smijeniti, za sada ostaje hrvatski član Uprave”, navodi list.

Prenosi i ocjenu neimenovanog izvora da bi situacija mogla biti problematična s obzirom na odnos suvlasnika nuklearke. “Jednostranim imenovanjem Uprave moglo bi doći do trenja između Slovenije i Hrvatske”, kazao je anonimni izvor, objašnjavajući kako bi to u budućnosti moglo biti vidljivo prilikom usvajanja poslovnih izvješća i poslovnih planova, a možda bi moglo doći i do zamjene hrvatskih članova u Nadzornom odboru NEK-a.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i ruski Vladimir Putin dali su u utorak ruskom divu Rosatomu znak za početak izgradnje prve nuklearne centrale u Turskoj, simbola procvata odnosa između Ankare i Moskve.

“Nek je Bog s vama!”, kazao je Erdogan u govoru u Ankari koji se prenosio video-linkom na gradilištu nuklearne centrale Akkuyu, u pokrajini Mersin, gdje su se radnici smjesta uhvatili lijevanja betona.

“Prisustvujemo doista povijesnom trenutku za naš razvoj i energetsku suradnju s Rusijom”, kazao je netom ranije šef turske države.

“Teško je dovoljno naglasiti značaj takvog inovativnog projekta”, kazao je Putin. Izgradnja centrale, procijenjene na 20 milijardi dolara, dio je razvojnog projekta kojim se od Turske želi učiniti jednu od 10 najbogatijih zemalja na svijetu do 2023. godine, stote obljetnice turske republike.

Četiri reaktora centrale odgovorit će, po Erdoganu, na 10 posto potražnje za strujom u Turskoj. Prvi reaktor centrale trebao bi proraditi 2023., po Putinu i Erdoganu.

Američka elektroenergetska tvrtka First Energy pokrenula je postupak bankrota za svoje podružnice koje se bave proizvodnjom energije iz ugljena i nuklearki, jer se već duže vrijeme ne uspijevaju nositi s gubicima u koje ih je gurnula jeftinija proizvodnja iz termoelektrana na plin i veći udio obnovljivaca.
Kompanija je prvi puta mogućnost bankrota spomenula početkom 2017., a sada su te podružnice postale nesolventne s dugovima na razini 3,8 milijardi dolara, ukupnom vrijednošću kompanije i imovine na razini 5,5 milijardi dolara i prihodima od 3,1 milijardu USD.

U proceduri bankrota kompanija je objavila da ima više od 550 milijuna USD u gotovini što je dovoljno da nastavi s normalnim radom i plaćanjima obaveza koje nastaju nakon proglašenja bankrota. U narednih 18 mjeseci većina imovine bit će stavljena na tržište. Tvrtka majka, FirstEnergy Corp. nije u bankrotu i nastavlja upravljati s 10 reguliranih kompanija koje rukovode prijenosom, mrežom i nešto proizvodnih jedinica vodi računa o šest milijuna kupaca.

Kompanija ima namjeru okrenuti se reguliranim djelatnostima i u siječnju je dokapitalizirana s 2,5 milijarde USD. Općenito, termoelektrane na ugljen u SAD-u sve se više zatvaraju, iako Trump najavljuje da će pomoći ugljenu. Prema podacima Sierra Cluba u prvih 45 dana ove godine zatvorilo se više kapaciteta na ugljen nego u prve tri godine Obamina mandata pa sada radi 261 TE na ugljen a ugašene su ili tek trebaju prestati s radom 261 elektrana, objavio je Greentechmedia.