NUKLEARNA ENERGIJA

Ministar vanjskih poslova
Velika Britanija vjeruje da je još uvijek moguće spasiti nuklearni sporazum s Iranom iako je ostalo “malo vremena”, piše u ponedjeljak Reuters i podsjeća da je Teheran najavio nastavak razvoja nuklearnog programa ukoliko Europa ne uspije spasiti pakt potpisan 2015.

Zapad na iranski nuklearni program gleda kao na paravan za razvoj nuklearnog oružja, što Teheran odlučno opovrgava. “Iran je još uvijek dobrih godinu dana od razvoja nuklearne bombe. Prilika za spas sporazuma se smanjuje, ali još uvijek ima nešto malo vremena da ga održimo na životu”, kazao je britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt dolazeći na sastanak svojih kolega u Bruxelles.

Nakon što se SAD prošle godine povukao iz tog sporazuma i ponovo Iranu uveo sankcije, režim u Teheranu je odlučio povećati obogaćivanje urana iznad ograničenja dogovorenog sporazumom.

Francuski proizvođač automobila PSA u ponedjeljak je izvijestio o snažnom padu prodaje u prvoj polovini godine zbog zaustavljanja proizvodnje u Iranu i snažnog pada prodaje u Kini.

Na pitanje hoće li europske zemlje možda tražiti kažnjavanje Irana zato što je prekršio dijelove sporazuma, Hunt je odgovorio da će tražiti sastanak uključenih strana kako bi se taj problem riješio. Po njegovim riječima, sporazum predviđa i djelovanje zajedničkog povjerenstva, mehanizma koji se aktivira kada jedna strana misli da je druga strana prekršila sporazum. “To će se ubrzo dogoditi”, kazao je Hunt.

“Sporazum je na rubu raspada. Poruka koju ćemo danas poslati odražavati će jedinstvo Europske unije, ali će Iranu jasno dati na znanje da se mora vratiti u okvire sporazuma”, dodao je europski diplomat koji je želio ostati anoniman. Iran pak od Europljana traži da učine više kako bi se ublažile posljedice američkih sankcija i kako bi ostvarili obećanu ekonomsku pomoć.

 

Twitter diplomacija
Američka politika maksimalnog pritiska na Iran nastavit će se sve dok Iran, koji uopće ne bi trebao imati program obogaćivanja urana, ne promijeni svoju politiku, rekla je Bijela kuća u ponedjeljak.

“Maksimalni pritisak na iranski režim nastavit će se sve dok njegovi čelnici ne promijene svoje djelovanje”, rekla je Bijela kuća u izjavi nakon što je Iran objavio da je nagomilao više obogaćenog uranija, nego što je dozvoljeno po nuklearnom sporazumu s velikim silama iz 2015.

“Moramo vratiti dugogodišnji standard protiv proliferacije, bez obogaćivanja za Iran”, rekla je Bijela Kuća.

Iranska novinska agencija Fars objavila je u ponedjeljak da je Iran je prešao ograničenje za obogaćeni uranij dogovoreno nuklearnim sporazumom sa svjetskim silama. Iranu nije dopušteno imati zalihe više od 300 kilograma uranija obogaćenog na 3,67 posto.

Fars izvješćuje da je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila da je ograničenje prekršeno, no agencija smještena u Beču to još nije službeno potvrdila. Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif na Twitteru je rekao da nagomilavanje veće količine obogaćenog uranija od dopuštene prema nuklearnom sporazumu ne predstavlja kršenje sporazuma jer Iran koristi svoje pravo odgovora na američko povlačenje iz sporazuma prošle godine.

Velika Britanija je u ponedjeljak izrazila “duboku zabrinutost” zbog vijesti da je Iran proizveo veću količinu obogaćenog uranija nego što mu je dozvoljeno prema sporazumu s velikim silama iz 2015., dok je Rusija izrazila “žaljenje”, ali i poručila da oko toga “ne treba dramatizirati”.

Piše Ivan Brodić, glavni urednik portala
U ponedjeljak, prvoga srpnja proslavili smo dvije važne obljetnice.

One ulaska u Europsku uniju te nikada, barem verbalno, razjašnjenog odlaska bivšeg premijera Ive Sanadera s premijerske funkcije. Pa, kakva je Hrvatska šest, odnosno deset godina kasnije?

Dugo očekivani ulazak u Europsku uniju, slavimo u ozračju smanjenja porezne presije, rasta BDP-a od gotovo 4 posto, te smanjene nezaposlenosti i velike potrebe za random snagom, što dokazuje rast ekonomije. Prosječna je plaća porasla. Kreditne agencije su nam povećale kreditni rejting. Ulaskom u Uniju, napravili smo iskorak, rastemo na zdravijim osnovama, upozorio je Kristijan Kotarski (Otvoreno, HRT, 1. Srpnja 2019. godine).

Hrvatski politički kadrovi bivaju uzimani u obzir za visoke političke funkcije u Europi, Marija Pejčinović Burić upravo je izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe, Andrej Plenković je kadar kojega na čelu Europske komisije vide vrlo ozbiljni političari, a belgijski novinski kuloari govore o Kolindi Grabar Kitarović na vrlo ozbiljnim funkcijama. Važno je to stoga što se politička scena Unije mijenja. Ideja spitzenkandidata je u krizi, a struja oko Emmanuela Macrona i Angele Merkel ima ozbiljne oponente.

Nema brige, od ulaska u EU ekonomija pršti, upozoravaju nas iz vlade, kroz usta Gabrijele Žalac (Otvoreno, HRT, 1. Srpnja 2019. godine).

Ipak, prema nalazima Udruge poreznih obveznika Lipa, porezna presija, onaj dio koji je moguće izračunati, tek se neznatno promijenila. Još uvijek pola godine radimo za državu. Skeptici će reći, I dobar dio ostatka godine, jer nemoguće je sve izračunati. “Gospodarstvo je i dalje u čvrstom zagrljaju preskupe i trome države i politike”, kaže Velimir Šonje (Poslovni dnevnik, 1. Srpnja 2019. godine).

Naime, dopustite mi da pojasnim, BDP nam se temelji na rashodovnoj strain proračuna, turizmu I građevinskom sektoru, što bi nas moglo skupo koštati u situaciji neke nove gospodarske krize, u koju svijet periodično ulazi.

Bez obzira što smo mi iz prošle izašli tek nedavno, ako se kriza pojavi, kolika je šansa da će nas zaobići? Jer, vijesti svjetskih medija nalikuju na prilike prije gospodarskih kriza. Rast protekcionizma, poskupljenje nafte i zlata. Nedostaju samo značajnije neravnoteže na valutnim tržištima.

Verbalizirano prsnuće ekonomije, međutim, kao da ima zadatak neke stvari pomesti pod tepih, jer sport je to u kojemu je vjerojatno svjetski prvak Andrej Plenković. Sjetimo se samo slučaja otkupa INA-e ili pak odgađanja odluke o brodogradnji sve do kreditnog nalaza agencije Fitch.

Elementarni nedostatak radne snage, na koji upozorava praksa, HUP, HUT ili HGK, iz vlade smatraju panikom. Oslanjaju se na neke analize, prema kojima je statistički, u RH, bez obzira na poreznu presiju, moguće podići plaće na europsku razinu kako ne bismo imali odljev radne snage. Razradili su dobru demografsku politiku, kažu, kao da za rezultate iste ne treba, elementarna logika kaže, čekati barem petnaest godina.

Posebna je priča, koju je tek dotaknuo u intervjuu Večernjem listu Domagoj Ivan Milošević, rashodovna strana proračuna. On je predložio da ona bude bazen za transfer djelatnika u realni sector, čime će se ubiti dvije muhe jednim udarcem, rasteretiti rashodi I riješiti problem radne snage. No, namjerno ili ne, zaboravio je spomenuti kako se na rashodovnoj strain proračuna velikim dijelom nalaze pripadnici plaćenog elektorata velikih stranaka i interesnih grupacija. Oni koji to nisu, koji bi, kladim se, prvi prihvatili takvu ponudu, oni I tako trebaju za funkcioniranje države.

Postavlja se pitanje koliko još pometanje problema pod tepih i odgađanje reformi rashoda proračuna te smanjenja porezne presije, može donositi dobre rezultate. Percepcija, naime, poput statistike, može zbrajati dojmove netočnih rezultata. Jer, o indeksu realne ekonomije, u ovoj temeljito deindustrijaliziranoj zemlji, još nismo ni započeli razgovarati.

Tek naoko nevezana s time jest ona ranija obljetnica, Sanadera koji je odradio svoju dionicu pa otišao, da bi se vratio, pa pobjegao……

Tko god prati situaciju vjerojatno je s velikom dozom samosigurnosti zaključio kako se Sanader zasitio misleći kako je nedodirljiv zbog sredstava koje je skupio, ali i zbog toga što je u poziciju moći doveo svoju do tada odanu zamjenicu.

Tko je tada mogao misliti kako mu ona nije baš tako beskrajno odana? Mnogi je nepažljivi čitatelj Machiavellijeva Vladara tada mogao doživjeti iznenađenje. Imenovana, a ne izabrana, premijerki je od važnosti političkog života bilo učvrstiti svoju moć. Povezanost Banskih Dvora, represivnog aparata, tužiteljstva, dijela sudstva s dijelom novinstva, a za svrhu početka javnih progona, u cilju stvaranja percepcije vlastite pravednosti i čistoće, bio joj je alat u tome, pisali su mediji nakon nekoliko godina. Sjetimo se samo koliko su nevjerodostojni svjedoci pokajnici dobivali svjetla pozornice ili pak političkih obrazloženja presuda, kako su utvrdila barem dva međunarodna suda ili pak toga da slučajevi, za koje se I zrakoplova vidi da je netko uzeo vrlo veliki mito, ne dobivaju sudski epilog.

I, pustila je duha iz boce. Posljedica? U ovoj potjerničkoj državi, i danas si kriv dok ti se ne dokaže suprotno.

Antiinvesticijske, sudske i javne potjere, poput Golfa na Srđu, rata protiv MOL-a, sve vjerojatnijeg otimanja Agrokora te napada na Brodosplit sa željom nacionalizacije, samo su posljedica. Baš kao I pojava dviju antisistemskih stranaka koje su te ratove provodile, s pripadajućim im klonovima u strankama glavne struje. To je dovelo do toga da u svijetu investitora vlada uzrečica Anything But Croatia, pri čemu su Boeing I Rimac tek izuzeci. Pobogu u ovu zemlju ne žele doći ni državne tvrtke poput kineskih u brodogradnju. Znaju oni, mogao bi im se dogoditi Borg, kao ruskima.
Jer zemlja u kojoj si kriv dok se ne dokaže suprotno ima problema ući u klub slobodnotržišnih zemalja poput OECD-a.

No, vratimo se mi na Uniju.

Čestitao nam premijer ulazak. Tvrdi petnaest milijardi eura smo u plusu. EU je I Pelješki most, LNG terminal na otoku Krku, zadovoljeni ciljevi obnovljive energije i trgovina emisijama CO2 za što je ova temeljito deindustrijalizirana zemlja iznimno kapacitirana. Međutim, nije spomenuo kako je Unija i Sjeverni tok 2, koji svako malo za račun ne znam ni ja koga napadnemo, ona je i Turski tok na koji nismo ispregovarali priključak, ona je i Jadransko jonski plinovod na koji već desetljeće čekamo spoj, zbog čega plaćamo možda najskuplji transport plina u ovom dijelu EU. Unija je i rad na nuklearnim kapacitetima što stalno zanemarujemo…..

Iako se o tome često priča, no valja napomenuti kako postoje politike koje bi Plenkovića I društvo, u povijesti mogle svrstati u krug izuzetno pozitivnih političara. Nakon ulaska u euroatlantske integracije, nacionalni interes ove zemlje jest integrirati se u Uniju kroz Schengen i Euro. Bez toga Unija nema geopolitički smisao (kao čuvarica mira), a niti gospodarski (kao jedinstveno tržište), bez obzira govorimo li o zajednici neovisnih država ili o naddržavi. Bez slobodnog protoka ljudi i rob ate zajedničke valute, možemo je ukinuti.

Jer, ne moraš za to pročitati Šonjinu knjigu Euro u Hrvatskoj, Hrvatska je i tako visokoeurizirana zemlja, a većina tzv. suverenista je također već odlučila – podigli su kredite u eurima, a u imovinskim karticama se baš i ne vidi štednja u nacionalnoj valuti.

BBC/vc_column]
Iran je prešao limit obogaćenog uranija dogovoren nuklearnim sporazumom sa svjetskim silama, objavila je iranska novinska agencija Fars.

Iranu nije dopušteno imati zalihe više od 300 kilograma obogaćenog uranija na 3,67 posto. Fars izvješćuje da je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila da je limit prekršen, no agencija smještena u Beču to još nije službeno potvrdila.

Američki predsjednik Donald Trump povukao je SAD iz sporazuma prošle godine i nametnuo nove gospodarske sankcije Iranu, unatoč protivljenju europskim partnerima. Prošli mjesec, Iran je obznanio postupni plan da se počne povlačiti iz sporazuma te prepustio preostalim potpisnicama sporazuma – Kini, Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Rusiji – do početka srpnja da ožive sporazum i ublaže sankcije za iransku naftu i financijski sektor.

Uporni pregovori koji su trebali uvjeriti Iran da ne prekrši postavljena ograničenja u raspolaganju nuklearnom tehnologijom u petak su propali nakon što su iranski dužnosnici upozorili da njihovi zahtjevi nisu ispunjeni i da je Washington odbio pozive iz Europe da smekša svoje sankcije Teheranu kako bi se stvorili uvjeti za nastavak razgovora.

Iranci su tom prigodom ponovili zahtjev kako bi im se morala dopustiti prodaja nafte. Razgovori su bili “posljednja prilika za sadašnje partnere … da se okupe i ocijene kako mogu ispuniti svoje obveze prema Iranu”, kazao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Abas Musavi.

Iako je istupio iz sporazuma s Teheranom Washington je tražio od europskih država da prisile Iran kako bi poštovao svoje obveze iz tog istog sporazuma. Iz Irana su pak poručili kako to ne mogu napraviti osim ukoliko im Europljani ne osiguraju obećanu ekonomsku korist.

“Godinu dana pokazujemo strpljenje. Sada je red na Europljanima da učine to isto”, kazao je Musavi poručivši kako bi europski partneri iz sporazuma trebali ponuditi “praktična rješenja”.

Europske države koje se protive Trumpovoj odluci da odustane od sporazuma s Iranom i toj zemlji ponovo nametne sankcije obećale su naći načina kako bi se Iranu osigurala mogućnost trgovine ukoliko se nastavi pridržavati odredbi sporazuma. U praksi je taj plan međutim zakazao jer su velike europske tvrtke odustale od planova da investiraju u Iran.

Iran je u proteklim tjednima postavio nekoliko rokova za dogovor zaprijetivši kako će u slučaju da toga ne bude odustati od ograničenja definiranih nuklearnim sporazumom.

Povijesni trenutak
Sjevernokorejski predsjednik Kim Jong-un i njegov američki kolega Donald Trump usuglasili su se na sastanku održanom u nedjelju da će nastaviti s dijalogom kako bi se postigao napredak u procesu denuklearizacije na Korejskom poluotoku, javljaju u ponedjeljak sjevernokorejski mediji.

Trump je postao prvi aktivni američki predsjednik koji je došao u posjet Sjevernoj Koreji kada se u nedjelju susreo s Kimom u Demilitariziranoj zoni (DMZ) između dviju Koreja.

Agencija dodaje da su tijekom razgovora u četiri oka, Trump i Kim razjasnili pitanja potrebna za smanjivanje napetosti na Korejskom poluotoku, zatim pitanja brige i interesa koji su postali kamen spoticanja u rješavanju tih pitanja te su izrazili puno uzajamno razumijevanje i suosjećanje.

“Hrabra odluka” dvojice čelnika da održe povijesni sastanak “stvorila je povjerenje bez presedana između dviju zemalja” koje su dosta vremena uvučene u duboko ukorijenjen animozitet, zaključuje KCNA.

Američki predsjednik Donald Trump sastao se u nedjelju u demilitariziranoj zoni sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom, rukovao se s njim a zatim prešao crtu koja dijeli dvije Koreje, javljaju svjetske novinske agencije. Time je Trump postao prvi američki predsjednik koji je kročio na tlo Sjeverne Koreje.

Analiza IEA
Nuklearna energija je danas drugi najveći izvor električne energije, ako promatramo niskougljične izvore energije, a udio joj je 10 posto u svjetskoj opskrbi električnom energijom.

U razvijenim gospodarstvima udio se penje na 18 posto, stoji u izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA). Potražnja za nuklearnom energijom dosegla je rekordne razine, nakon snažnog rasta u posljednjih 50 godina, u prošloj godini uslijed rekordne potražnje za energijom s niskom razinom ugljika.

Foto: IEA

IEA u izvješću naznačuje vrlo veliku važnost nuklearne energije koja bi mogla spriječiti ispuštanje daljnjih 4 milijarde tona ugljičnog dioksida. Poglavito je to značajno za gospodarstva u razvoju i nastajanju, posebice Kinu, gdje bi nuklearke mogle osigurati niskougljičnu električnu energiju za sljedeća desetljeća.

Međutim, postrojenja u razvijenim gospodarstvima stara su nekoliko desetljeća, a mnoga su na kraju svoga životnog vijeka te se počinju zatvarati. Očekuje se kako će ih se jedna četvrtina zatvoriti do 2025. godine.

Sreća je što je puno jeftinije produljiti tijek rada postrojenja nego graditi nove elektrane, a troškovi produljenja i proširenja konkurentni su drugim oblicima niskougljične energije poput solara i vjetroelektrana.

Trošak proširenja za 1 GW kapaciteta penje se na milijardu dolara i ta je investicija na rubu isplativosti zato što se produženo razdoblje niskih veleprodajnih cijena električne energije bliži svome kraju. U Sjedinjenim državama većina nuklearnih reaktora posjeduje dozvole za oko 60 godina rada, ali dio ih je konzerviran zbog preskupe električne energije na tržištu.

Foto: IEA

S obzirom na tržišne izazove, u IEA predviđaju nedostatak ulaganja i probleme glede tehnoloških rizika u razvijenim gospodarstvima. Zbog toga će se nuklearni kapacitet u sljedećih dva desetljeća smanjiti za dvije trećine u zemljama u razvoju, a najveći pad će se dogoditi u EU.

To bi moglo dovesti do upitne sigurnosti opskrbe električnom energijom, a obzirom kako će još neko vrijeme plin biti dominantno gorivo, a obnovljivi izvori još nisu tehnološki potpuno neovisni o fosilima i tehnološki tržišni, nedostatak nuklearne energije značit će usporavanje tranzicije prema čistoj energiji.

Izvor https://www.iea.org/publications/nuclear/

Rosatom
Ruska državna nuklearna tvrtka Rosatom planira do 2030. godine utrostručiti prihode u dolarima zahvaljujući projektima u inozemstvu, od Bjelorusije do Bangladeša, i novim proizvodima poput ugljičnih vlakana, izjavio je Reutersu izvršni direktor.

Rosatom je jedina u svijetu integrirana nuklearna tvrtka s rasponom djelatnosti od obogaćivanja urana do odlaganja nuklearnog otpada. Njegova dva najveća konkurenta Arevu i Westinghouse pogodile su financijske teškoće.

Aleksej Likačev tvrtkom upravlja od 2016. a cilj mu je ojačati njezinu konkurentnost, proširiti se na nova tržišta i uvesti nove proizvode, te povećati njezin udio u globalnom izvozu nuklearne tehnologije.

Prema njegovim bi očekivanjima Rosatom do 2030. u inozemstvu trebao ostvarivati do 70 posto ukupnih prihoda, a do 40 posto polučiti od novih proizvoda, uključujući nenuklearne. “Prvi je korak realizirati naš cjelokupni portfelj narudžbi, koji ukupno iznosi oko 190 milijardi dolara, od čega je 133 milijardi za ovo desetljeće. Nekih 90 milijardi dolara od tog iznosa odnosi se na postrojenja pokrenuta u inozemstvu. Riječ je o 12 zemalja”, navodi čelnik ruske tvrtke.

Rosatom je najveća svjetska nuklearna tvrtka po vrijednosti stranih narudžbi, s ukupno 36 nuklearnih blokova izvan Rusije, uključujući Bjelorusiju, Bangladeš, Kinu, Indiju, Tursku, Finsku, Mađarsku i Egipat. “Već smo ušli u neka područja i u prilično smo poodmaklim fazama, primjerice u Bjelorusiji. Na nekima ubrzavamo proces izgradnje, a to su zemlje poput Bangladeša i Turske. U nekim zemljama smo pak u procesu ishođenja dozvola”, rekao je Likačev.

“Negdje je taj proces jednostavniji, ako govorimo o Egiptu, a negdje nešto složeniji, govorimo li primjerice o Mađarskoj i Finskoj … Budu li projekti provedeni u zacrtanim rokovima, približit ćemo se ciljevima koje sam spomenuo.”

U 2014. Rosatom je ostvario inozemne prihode od 5,2 milijarde dolara, ili 31 posto u odnosu na ukupne. Cilja 15 milijardi dolara u 2023., odnosno 40 do 45 posto ukupnih, rekao je izvršni direktor. Rosatom je, kako dodaje, zainteresiran za nuklearne planove Argentine i Saudijske Arabije. Bude li svijet nastavio odbacivati fosilna goriva, Rosatomovi inozemni prihodi mogli bi porasti još i više, ističe.

Novi proizvodi i nenuklarna područja koja su zacrtali u Rosatomu uključuju opremu za energetski sektor, sigurnosne sustave, recikliražu opasnog industrijskog otpada i nove materijale, poput ugljičnih vlakana.

Serija tvitova 
Američki predsjednik Donald Trump sažeo je u ponedjeljak u jednoj rečenici što SAD traži od Irana: “Nema nuklearnog oružja, nema potpore terorizmu!”, dok je Moskva ocijenila da su nove američke sankcije protiv Irana nezakonite i poručila da će na njih odgovoriti, prenose agencije.

U nizu jutarnjih tvitova, Trump je, pošto je u posljednji trenutak odustao od zračnih napada na mete u Iranu zbog rušenja američkog drona, istaknuo da zaštita navigacijskih putova u Zaljevu za njega nije prioritet. “Ne moramo čak biti ondje budući da su Sjedinjene Države sada daleko prvi proizvođač energije na svijetu!”, kazao je, rezimirajući “jako jednostavne” zahtjeve Washingtona prema Teheranu: “Nema nuklearnog oružja, nema potpore terorizmu!”, prenosi afp.

Pozvao je druge zemlje uvoznice nafte da preuzmu vodeću ulogu. Istaknuo je da 91 posto kineskog uvoza nafte prolazi kroz Hormuški tjesnac i 62 posto japanskog, a u jednakoj situaciji su i mnoge druge zemlje. “Zašto (već godinama) štitimo te navigacijske putove bez i najmanje naknade?”

“Sve bi te zemlje trebale štititi svoje vlastite brodove u tom oduvijek opasnom prolazu”, dodao je. U međuvremenu, Moskva je poručila da su nove američke sankcije Iranu nezakonite i da će na njih odgovoriti, prenosi Reuters pozivajući se na ruske agencije.

Rusija i njezini partneri poduzet će korake da se suprotstave novim sankcijama protiv Irana koje je Washington najavio, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, ne preciziravši točno što. Dodao je da će uvođenje novih sankcija povećati napetosti te da bi Washington umjesto toga trebao težiti dijalogu s Teheranom.

Iran želi ekonomsko olakšanje, javlja DW
Vijest iz Teherana da će Iran prekršiti Nuklearni sporazum iznenadila je europske ministre vanjskih poslova na sastanku u Luxembourgu.

Glasnogovornik iranske službe za nuklearnu energiju je izjavio da je obogaćivanje uranija toliko napredovalo da se međunarodni sporazum za ograničavanje nuklearnog naoružavanja Irana više ne može održati. Ministri EU-a žele, pak, da skupa s Rusijom i Kinom, kako god znaju, spase sporazum koji su Sjedinjene Američke Države jednostrano napustile. Ali, napetosti nakon napada na dva tankera u Hormuškom tjesnacu rastu i Europska unija više nema pravnih sredstava kako bi odgovorila na iranske zahtjeve za veću ekonomsku podršku.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je nakon sjednice u Luxembourgu izjavio da se do sada polazilo od toga da će se Iran držati svojih obveza iz nuklearnog sporazuma. “Jednostrano smanjivanje obveza sigurno nećemo prihvatiti”, kazao je Maas. “Imam dojam da se u ovom trenutku puno prijeti na obje strane. Ne smatram da je to posebno konstruktivno.” Specijalna izaslanica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini kaže da se ne želi oslanjati na to što je najavio jedan glasnogovornik, “već na činjenice i provjerene izvještaje Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEO)”. Ona se nada i očekuje da će se Iran držati nuklearnog sporazuma usprkos pritisku SAD-a. “Kolaps sporazuma se još uvijek može dogoditi”, kazala je Mogherini. A upravo to se želi spriječiti.

Iran je Europskoj uniji dao rok do 9. srpnja i do tada bi europske zemlje potpisnice sporazuma, Velika Britanija, Njemačka i Francsuka, trebale zajedno s EU-om objasniti kako da se spriječi ekonomsko nepovoljno djelovanje najnovijih sankcija Sjedinjenih Država protiv Irana. EU još uvijek pokušava uspostaviti instituciju za financijske transakcije. Ta firma bi naime trebala osigurati iranskim i europskim kompanijama da, bez prijetnji američkih sankcija, nesmetano posluju. No, strah mnogih velikih poduzetnika u Europi, koji posluju i s SAD-om, jači je nego želja za razmjenom robe s Iranom. Izgleda kao da je SAD postigao svoj cilj – da Iran u gospodarskom smislu obori na koljena.

Iz ugla najvećeg broja ministara vanjskih poslova EU-a još uvijek se ne može sa sigurnošću odgovoriti na pitanje tko je izveo napade na norveški i japanski tanker pred obalama Irana. “Potrebno nam je više informacija. Mora se biti oprezan sa zaključcima”, smatra njemački ministar Maas. Isti stav imaju i ministri Luksemburga, Austrije i Nizozemske. Samo se britanska vlada otvoreno stavila na stranu SAD-a. Državna tajnica Harriett Baldwin ponovila je u Luksemburgu da nema drugog “vjerodostojnog” objašnjenja, nego da su iranske paravojne snage odgovorne za napad. Ministar vanjskih poslova Luksemburga, Jean Asselborn je podsjetio što se dogodilo prije 13 godina u ratu protiv Iraka. Tada su američke i britanske tajne službe, svjesno ili nesvjesno, Vijeću sigurnosti UN-a predale dokumente kako Irak navodno proizvodi oružje za masovno uništavanje.

Asselborn nije ostavio prostora za sumnju da nema povjerenja u trenutnu vladu u Washingtonu i u Johna Boltona. “Zadaća ministra vanjskih poslova je prije svega spriječiti rat”, upozorava Asselborn. “Mi to moramo danas učiniti.” Njemački ministar Maas je kazao da bi uloga EU-a morala biti da se učini sve da jedni s drugima razgovaraju. Nije dovoljno, kaže, samo reći mi ne želimo rat, moralo bi se aktivnije raditi na deeskalaciji. “Vojna konfrontacija u Perzijskom zaljevu bi značila da bi buknuo rat u cijeloj regiji. A za to nitko nema interesa.”

Heiko Maas, njemački ministar je izjavio da još uvijek prikuplja spoznaje i da je u ovom slučaju potrebno biti “izuzetno pažljiv”. Američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo je u jednom intervjuu televizijskoj mreži CBS u nedjelju oštro kritizirao njemačkog i druge europske ministre. On je rekao da je Maasu predočeno mnogo više dokaza nego samo video snimka napada gliserom. “Ima nekih zemalja koje vjeruju da će sve proći samo od sebe.”

Usprkos tome Maas se nije htio odrediti u vezi toga stoji li Iran iza napada ili ne. “Imam mnogo informacija koje procjenjujemo i dijelimo s drugim zemljama.” Diplomati EU-a su pak porekli da je SAD predstavio stvarne dokaze. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres zahtijeva neovisnu međunarodnu istragu o tome što se dogodilo u Perzijskom zaljevu. Luksemburški ministar vanjskih poslova Asselborn, česti kritičar SAD-a, priključio se Guterresovom prijedlogu, piše DW.

Poruka iz Teherana
Između Irana i SAD-a neće biti vojnog sukoba, rekao je tajnik iranskoga Vrhovnog nacionalnog sigurnosnog vijeća, a prenijela ga je u srijedu državna novinska agencija IRNA.

Zabrinutost zbog mogućeg vojnog sukoba između Irana i SAD-a porasla je nakon prošlotjednih napada na dva naftna tankera pored Zaljeva. Washington je okrivio dugogodišnjeg neprijatelja Iran za napade, no Teheran je opovrgnuo upletenost u napade. “Između Irana i Amerike neće biti vojnog sukoba jer nema razloga za rat. Optuživanje drugih zemalja postalo je među američkim dužnosnicima uobičajena praksa, dok nastoje izvršiti pritisak na druge zemlje”, rekao je Ali Šamhani.

U međuvremenu je glasnogovornik iranske Organizacije za atomsku energiju Behruz Kamalvandi u srijedu rekao da Teheran neće produljiti dvomjesečni rok za početak povlačenja iz obveza dogovorenih u sklopu nuklearnog sporazuma. Iran je u svibnju prestao ispunjavati neke obveze iz nuklearnog sporazuma sklopljenog sa svjetskim silama, nakon što se SAD jednostrano povukao iz sporazuma 2018. te ponovno nametnuo sankcije Teheranu.

Iranski predsjednik Hasan Rohani izjavio je da je povlačenje iz dijela obaveza prema tom sporazumu “minimalna” mjera koju je Teheran mogao usvojiti. U svom govoru u srijedu, koji je prenosila državna televizija, Rohani je rekao da Iran neće pregovarati sa SAD-om pod pritiskom.

Iran je u svibnju objavio da će početi obogaćivati uran na višoj razini ako svjetske sile ne zaštite svoje ekonomije od američkih sankcija unutar 60 dana. “Iranski dvomjesečni rok preostalim potpisnicama JCPOA (nuklearnog sporazuma) ne može biti produljen, a druga faza bit će provedena kao što je planirano”, rekao je Kamalvandi a prenosi ga novinska agencija Tasnim.

Britanija, Francuska i Njemačka planiraju iznova pokušati zadržati Iran u nuklearnom sporazumu iz 2015. unatoč prijetnji Teherana da će prekršiti jedno od glavnih ograničenja, ali se oni možda bliže kraju diplomatskog puta na koji su stupili prije više od 15 godina.

Tri europske zemlje nastoje sačuvati sporazum između velikih sila i Irana otkako se američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao iz njega prošle godine i počeo ponovno uvoditi američke sankcije.

Dok je početna reakcija Iranaca izgleda bila čekati u nadi da će Trump izgubiti izbore 2020. Trumpova iznenađujuća odluka u svibnju da pokuša svesti iranski izvoz nafte na nulu promijenila je njihovu kalkulaciju.

Rezultat je niz napada u Zaljevu za koje Sjedinjene Države krive Iran ili njegove saveznike, unatoč nijekanju Teherana, kao i prijetnja Irana u ponedjeljak da će za deset dana prekršiti u dogovoru iz 2015. predviđena ograničenja njegovih zaliha uranijeva heksafluorida.

“Ako to učine, igra je gotova za EU”, rekao je visoki diplomat Europske unije uz uvjet da ostane neimenovan.

Napadi na šest tankera u regiji od početka svibnja kao i dva napada bespilotnim letjelicama na saudijska postrojenja za vađenje nafte, ojačali su strahovanje od izbijanja američko-iranskog sukoba namjerno ili slučajno.

Diplomati kažu kako će tri europske zemlje, koje su 2003. počele razgovore s Iranom o ograničavanju njegova nuklearnog programa, pojačati svoju diplomatsku aktivnost narednih dana, među ostalim i razgovorima između tri zemlje i političkih direktora EU-a u četvrtak u Bruxellesu.

Posebni američki predstavnik za Iran Brian Hook planira sastati se s političkim direktorima triju europskih zemalja u Parizu 27. lipnja, na dan do kada će Iran, kako je najavio, prekršiti sporazum, rekla su dva izvora.

Britanski, francuski i njemački ministri vanjskih poslova mogli bi posjetiti Teheran kako bi razgovarali o nuklearnom sporazumu, ali je to za sada samo mogućnost. Tri diplomata su rekla kako bi se združeno povjerenstvo, uspostavljeno prema nuklearnom sporazumu, moglo sastati unutar dva tjedna. Nakon što se SAD povukao, ti razgovori bi okupili dužnosnike iz Britanije, Kine, Francuske, Njemačke, Irana, Rusije i Europske unije.

Diplomati su istaknuli kako su tri zemlje umorne od iranskih zahtjeva da održe sporazum koji je Washington prekršio te rekli da ako to učini i Teheran oni ne bi imali izbora nego da pristanu na ponovno uvođenje sankcija UN-a. “Moramo ih odvući s ruba, ali neka bude jasno: naša granica tolerancije u nuklearnom pitanju je nula”, rekao je drugi visoki europski diplomat pozivajući Rusiju i Kinu da se više angažiraju.