NUKLEARNA ENERGIJA

U nedjeljnoj emisiji EnergyPress na N1 televiziji gostovao je profesor na Rudarsko naftno geološkom fakultetu i bivši savjetnik predsjednika Stjepana Mesića Igor Dekanić. Govorio je o novoj energetskoj strategiji, LNG terminalu na otoku Krku i o novom zakonu o INA-i.
Objasnio je kako je hrvatska mala zemlja za veliko neprovođenje strategija, ali kako ovoga puta ohrabruje činjenica da moramo integrirati svoj energetski sustav u Europsku energetsku uniju. Stoga, smatra kako će se ovoga puta donijeti provedbeni akti nove energetske strategije. U ovaj ciklus ulazimo s dobrim niskougljičnim polazištima, no cijena toga bila je deindustrijalizacija zemlje, rekao je profesor Dekanić.

Iako je dio struke protivan istraživanju ugljikovodika, recentno na Dinaridima, Dekanić smatra kako moramo provesti istraživanja jer moramo raščistiti koliko nafte i plina još imamo. Na to nas prisiljavaju i europski energetski paketi, a kada bi i koliko nešto našli, to je dobra varijanta jer je ta energija dostupna i jeftina.

Hrvatska i inače proizvodi dio vlastite energije, a gotovo polovinu uvozi, no to je očekivano jer ne postoje energetski potpuno suverene zemlje, objasnio je Dekanić.

Što se plina tiče, Hrvatska uvozi polovinu svojih potreba, a drugu polovinu proizvodi, međutim proizvodnja iz godine u godinu opada pa postoji opasnost kako bismo bili ovisni o jednom izvoru plina. Zbog toga je važna odluka Vlada da se ide u realizaciju strateškog projekta LNG-a na Krku, kaže Dekanić. Dodaje kako će tada posve sigurno uslijediti zakupi terminala iz Mađarske, jer Mađarska vodi jednu od najmudrijih energetskih politika u Europi, diverzificira izvore, gradi skladišta i okreće se nuklearnoj energiji. Uostalom, nastavlja Dekanić, i Hrvatskoj je potrebna diverzifikacija, ali i sigurnost opskrbe. Naime, kapacitet terminala je prosječna godišnja potrošnja plina u Hrvatskoj.

Komentirao je i situaciju u INA-i rekavši kako je Hrvatska pogriješila forsirajući svađe i arbitraže među vlasnicima, čime je trpjela samo INA te je zapustila istraživanja i neka od polja na kojima ima koncesije. Ipak, MOL je uveo reda u kompaniju koja više nije financijski protočni bojler, ona je nisko zadužena i vrlo zdrava kompanija. Po svim financijskim pokazateljima najuspješnija kompanija u Hrvatskoj.

Na pitanje povratka u Siriju, kratko je zaključio kako će to biti moguće ako relativnom većinskom vlasniku to bude u interesu.

Pogledajte video

Nuklearna elektrana Krško (NEK) posluje sigurno, financijski dobro i u skladu sa svim normama koje su zadane u kontekstu njezina poslovanja i međudržavnog ugovora, no rješenje za problem odlagališta nuklearnog otpada još uvijek nije pronađeno, istaknuto je nakon 12. sjednice Međudržavnog povjerenstva za praćenje provođenja ugovora Hrvatske i Slovenije o NEK-u.
Sjednica Međudržavnog povjerenstva za praćenje provođenja Ugovora između vlada Hrvatske i Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje NEK-a po prvi je put održana u Zagrebu, a vodili su je hrvatski ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i slovenska ministrica za infrastrukturu Alenka Bratušek. Ćorić je istaknuo da je sjednica bila posvećena nizu pitanja iz segmenta funkcioniranja NEK-a, njezinog poslovanja, treće revizije Programa razgradnje te Programu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, kao i pitanjima prikupljanja sredstava za to od strane dvaju fondova.

Dvoje ministara suglasno je da NEK posluje sigurno i financijski uspješno. “Po većini pitanja pronašli smo suglasje dvije strana. NEK posluje sigurno, financijski dobro i u skladu sa svim normama koje su zadane u kontekstu njezina poslovanja i međudržavnog ugovora. Hrvatska je strana izrazila žaljenje zbog činjenice da jedan dio prezentacije od strane čelnika NEK-a nije ponudio informacije po člancima 8. i 9. međudržavnog ugovora, a oni se tiču zapošljavanja odnosno funkcioniranja i suradnje elektrane s pravnim osobama”, naglasio je Ćorić.

No, na primjedbu ministra Ćorića da se ne nude informacije po člancima 8. i 9. ugovora, ministrica Bratušek kaže da se ugovor u potpunosti poštuje. “NEK je obveznik javne nabave i to se u pravnoj državi poštuje”, rekla je Bratušek.

Istaknula je da se na sastanku govorilo i o smjernicama za koordinacijsku skupinu vezanu uz problem odlagališta (nisko i srednje radioakativnog) nuklearnog otpada te da će dodatna pravna pitanja i svi argumenti biti na stolu negdje do lipnja, kako bi se do rujanskog sastanka Međudržavne komisije ponudilo rješenje tog problema. “Zabilježili smo i napredak postignut u pripremi treće revizije programa razgradnje i odlaganja radioaktivnog otpada, a koji su ključni dokumenti za provedbu međudržavnoga ugovora”, istaknula je Bratušek.

Očekuje da će revizija programa biti završena najkasnije do polovice ove godine te da će ih Povjerenstvo moći potvrditi na sljedećoj sjednici zakazanoj za rujan, a koja će se održati u Ljubljani.

Nije odgovorila na pitanje razmatraju li se jedno ili dva odlagališta. Na pitanje koja je opcija za Sloveniju bolja, naglasila je da bi za obje države najpovoljnije bilo zajedničko rješenje, a u tom je kontekstu istaknula odlagalište u Vrbini, kraj Krškog.

Na novinarski upit inzistira li Hrvatska i dalje da se u skladištu u Vrbini skladišti sav radioaktivni otpad a ne samo iz NEK-a, hrvatski ministar Ćorić kaže da će zajednička skupina analizirati sve segmente funkcioniranja budućeg odlagališta. “Naravno da hrvatska strana pritom mora razmišljati o okolišnim, financijskim, ekonomskim i pravnim aspektima tog rješenja i radna skupina upravo je dobila nalog da u narednim mjesecima izradi izvješće koje bi bilo i predstavljeno na sljedećem sastanku, a u okviru kojeg bi se razmatrale različite opcije i različite rješenja”, rekao je Ćorić, dodavši da, upravo zbog toga što nemamo usuglašene stavove oko toga sa slovenskom stranom, Vlada razmatra alternativnu lokaciju.

Pritom napominje kako je rok za preuzimanje radioaktivnog otpada iz nuklearke 2025. godina. Ponovio je da se u planu Vlade oko zbrinjavanja radioaktivnog otpada kao lokacija spominje Trgovska gora, odnosno Čerkezovac, područje Dvora na Uni. Čerkezovac bi u slučaju ne postizanja dogovora dvije strana bio trajno rješenje, rekao je. Upitan je li hrvatska spremna na ozbiljne političke prigovore iz Bosne i Hercegovine, jer je Trgovska gora neposredno uz granicu s BiH, kazao je da će se svaki argumentirani prigovor ozbiljno razmotriti.

Hrvatska mora imati na umu održivo pravno, okolišno i financijski održivo rješenje za zbrinjavanje cjelokupnog radioaktivnog otpada s hrvatskog teritorija, poručio je Ćorić. “Radna skupina koja je osnovana na razini Međudržavnog povjerenstva pokušat će dati odgovore na ova pitanja. No, isto tako, kao što slovenska strana promišlja o zajedničkom rješenju na području Republike Slovenije, koje je u dosadašnjoj fazi podrazumijevalo prije svega otpad iz NEK-a, dopustite da hrvatska strana mora promišljati o svom radioaktivnom otpadu koji se nalazi na hrvatskom teritoriju”, rekao je.

Dodao je, međutim, da i s hrvatske i sa slovenske strane postoji jasan cilj da se taj problem mora riješiti. Na upit da li se na današnjoj sjednici razgovaralo i o hrvatskom članu Uprave NEK-a (Hrvoju Perhariću), Ćorić je rekao da nije, da hrvatskom članu Uprave NEK-a mandat istječe krajem ove godine te da će do toga roka hrvatska strana kandidirati člana Uprave NEK-a.

Japanski industrijski div Hitachi odlučio je zamrznuti projekt gradnje nuklearne elektrane u Velikoj Britaniji, zbog čega u aktualnoj poslovnoj godini očekuje jednokratni gubitak od oko dvije milijarde dolara, izvijestio je u petak poslovni list Nikkei.
Upravni odbor glasat će o predloženom zamrzavanju britanskog projekta na sjednici zakazanoj idućeg tjedna, piše list, ne navodeći izvor informacije. Japanska kompanija ima teškoća s pronalaženjem investitora za projekt nove nuklearne elektrane u sjevernom Walesu.

U Hitachiju navode da je vrijednost projekta na kraju rujna prošle godine iznosila 296 milijardi jena. Prema Nikkeiju, jednokratni gubitak povezan sa zamrzavanjem projekta trebao bi iznositi između 200 i 300 milijardi jena.

Glasnogovornik japanske kompanije kazao je da odluka o suspenziji još nije donesena. U kompaniji su se nadali da će skupina japanskih ulagača i britanska vlada preuzeti po trećinu vlasničkog udjela u novoj elektrani. Izvor u kompaniji kazao je da će trećina novca potrebnog za financiranje projekta biti namaknuta ulaganjima a preostale dvije trećine zaduženjem.

Japanski industrijski konglomerat Toshiba Corp također je nedavno odustao od gradnje nuklearne elektrane u Britaniji nakon stečaja nuklearke u SAD-u i neuspjelih pokušaja prodaje britanskog projekta južnokorejskom Korea Electric Power Corpu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je u srijedu da će Rusija krenuti jačati nuklearni arsenal raketa srednjeg dometa ako SAD krene s takvim potezima nakon najavljenog povlačenja iz sporazuma INF, javile su agencije.
Sporazum o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa (INF) sklopljen je 1987. i brani rakete s dometom od 500 do 5.500 kilometara. Američki predsjednik Donald Trump najavio je povlačenje Washingtona iz tog sporazuma. Naši su američki partneri očito zaključili da se situacija promijenila, kazao je Putin, dodajući da Washington sada očito smatra da “SAD mora imati takvo oružje”. “Koji je odgovor naše strane? Jednostavan je. Učinit ćemo isto”, kazao je Putin a prenosi agencija TASS.

Putin je optužio SAD da fabricira vijesti o tome da je Rusija “nešto prekršila”. “Opravdanje broj jedan (za povlačenje iz sporazuma) je da mi nešto kršimo. Istovremeno, kao i obično, nema nikakvih dokaza o tom našem kršenju”, dodao je Putin. Američka strana, kao i obično, “najavi namjeru da se povuče… a potom počne tražiti motive da to učini”.

Rusija je također zaprijetila svakoj zemlji koja bi rasporedila na svom teritoriju američke rakete srednjeg dometa, ako se SAD povuče iz sporazuma INF. “Ako se prekrši INF sporazum, to neće ostati bez odgovora”, rekao je načelnik glavnog stožera ruske vojske general Valerij Gerasimov na sastanku sa stranim vojnim atašeima u Moskvi.

“Zemlje koje bi primile američke sustave s raketama srednjeg i kratkog dometa postat će ciljevi ruske odmazde”, kazao je Gerasimov u govoru. Američko moguće povlačenje iz tog sporazuma, koje je nedavno najavio Trump, “vrlo je opasan korak koji negativno može utjecati i na europsku sigurnost i na stratešku stabilnost općenito”, kazao je.

Sjedinjene Države dale su u utorak Rusiji rok od 60 dana da se uskladi sa sporazumom iz 1987. o nuklearnom oružju srednjeg dometa (INF), zaprijetivši da će Washington suspendirati svoje obveze iz tog dokumenta ako Rusija to ne učini.

Europska unija u srijedu je zatražila od Rusije i SAD-a da očuvaju taj sporazum. “Sporazum koji su potpisali Washington i Moskva jamči mir i sigurnost na europskom teritoriju već 30 godina”, rekla je visoka europska predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini.

Sjedinjene Države dale su u utorak Rusiji rok od 60 dana da se uskladi sa sporazumom iz 1987. o nuklearnom oružju srednjeg dometa (INF), zaprijetivši da će Washington suspendirati svoje obveze iz tog dokumenta ako Rusija to ne učini.
“Sjedinjene Države danas izjavljuju da je Rusija kršila sporazum i suspendirat ćemo naše obveze za 60 dana ako Rusija ne bude poštivala svoje obveze na način koji se može provjeriti”, rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo nakon sastanka šefova diplomacija NATO-a u Bruxellesu.

NATO je podupro izjavu Washingtona, kazavši da Rusija čini “bitne povrede” INF-a, što Rusija niječe. Savez je priopćio da je sada na Rusiji odgovornost da sačuva sporazum. “Sada je na Rusiji da očuva INF”, rekao je NATO u izjavi.

Savez je pozvao Rusiju da bez odgode pristupi “potpunom i provjerljivom” poštivanju INF-a. Trump je u listopadu rekao da se SAD kani povući iz sporazuma INF-a, uz tvrdnju da se Rusija ne drži tog dokumenta, Sporazuma o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa (INF) iz 1987.

Rusija je odmah zaprijetila protumjerama. Ako SAD razvija nuklearno oružje srednjeg dometa, tada će Rusija morati “obnoviti ravnotežu”, kazao je glasnogovornik Kremlj Dimitrij Peskov. On je nazvao Trumpov plan o povlačenju iz sporazuma INF duboko zabrinjavajućim i naglasio da “takve mjere mogu svijet učiniti opasnijim”.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je poručilo kako Sjedinjene Države tek trebaju dostaviti dokaze da Moskva krši međunarodni sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja (INF), ali je dodalo kako je Rusija spremna na razgovore o toj temi s Washingtonom.

Sjedinjene Države dale su u utorak Rusiji rok od 60 dana da se uskladi sa sporazumom iz 1987. o nuklearnom oružju srednjeg dometa (INF), zaprijetivši da će Washington suspendirati svoje obveze iz tog dokumenta ako Rusija to ne učini.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je na brifingu kako kako je američko veleposlanstvo u Moskvi dostavilo bilješku u utorak navečer najavivši svoje povlačenje iz tog sporazuma ukoliko ga Rusija ne počne poštivati. “Ovi dokumenti zaprimljeni su radi daljnje obrade”, rekla je Zakharova.

“U njima se opet iznose neutemeljene optužbe da smo navodno prekršili taj sporazum. Više puta smo ponovili da su to nagađanja. Nikakvi dokazi (o navodnom kršenju) nisu nam predstavljeni”, kazala je ona.

Američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je u utorak nakon sastanka šefova diplomacija NATO-a u Bruxellesu da je Rusija kršila sporazum te da će suspendirati američke obveze za 60 dana ako Rusija ne bude poštivala svoje obveze na način koji se može provjeriti.

NATO je podupro izjavu Washingtona, kazavši da Rusija čini “bitne povrede” INF-a, što Rusija niječe. Savez je priopćio da je sada na Rusiji odgovornost da sačuva sporazum. “Sada je na Rusiji da očuva INF”, rekao je NATO u izjavi.

Savez je pozvao Rusiju da bez odgode pristupi “potpunom i provjerljivom” poštivanju INF-a. Trump je u listopadu rekao da se SAD kani povući iz sporazuma INF-a, uz tvrdnju da se Rusija ne drži tog dokumenta, Sporazuma o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa (INF) iz 1987.

Rusija je odmah zaprijetila protumjerama. Ako SAD razvija nuklearno oružje srednjeg dometa, tada će Rusija morati “obnoviti ravnotežu”, kazao je glasnogovornik Kremlj Dimitrij Peskov. On je nazvao Trumpov plan o povlačenju iz sporazuma INF duboko zabrinjavajućim i naglasio da “takve mjere mogu svijet učiniti opasnijim”.

Donald Trump će odgovoriti na očekivanja sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-una ako ovaj ispuni svoja obećanja o denuklearizaciji, rekao je u nedjelju južnokorejski predsjednik Moon Jae-in nakon razgovora održanih na rubu summita G20 u Buenos Airesu.
U trenutku kada diplomati nastoje organizirati drugi susret Trumpa i Kima, južnokorejski predsjednik Moon Jae-in je prenio novinarima poruku koju je američki predsjednik preko njega uputio sjevernokorejskom čelniku “Poruka je da predsjednik Trump ima veoma dobro mišljenje o predsjedniku Kimu i da ga voli. Želi da predsjednik Kim provede u djelo preostali dio njihova dogovora i onda će učiniti što predsjednik Kim želi”, rekao je Moon za novinsku agenciju Yonhap dok je putovao na Novi Zeland.

Trump je na summitu G20 koji se u subotu završio u Buenos Airesu razgovarao s južnokorejskim predsjednikom Moonom i s kineskim Xi Jinpingom, kojega je zemlja saveznica Sjeverne Koreje.

Američki predsjednik je u subotu potvrdio da se nada da će se početkom 2019. drugi put sastati s Kim Jong-unom nakon njihova povijesnog susreta na vrhu u Singapuru u lipnju.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un dopustit će istražiteljima pristup u zatvoreni glavni nuklearni kompleks u Jongbjonu, priopćila je u utorak južnokorejska agencija Yonhap, pozivajući se na visoke diplomatske izvore.
“Znam da je predsjednik Kim kazao južnokorejskom predsjedniku Moon Jae-inu, tijekom njihova susreta u rujnu, da će ukoliko SAD poduzme odgovarajuće korake on biti voljan ne samo zatvoriti nuklearna postrojenja u Jongbjonu, već i dopustiti pristup istražiteljima da to provjere”, kazao je izvor iz diplomacije kojega je citirala agencija Yonhap.

Isti izvor tvrdi kako je Moon poruku prenio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu na susretu tijekom zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku u rujnu. Kim Jong-un ranije je izrazio otvorenost prema ideji zatvaranja nuklearnog postrojenja ako Washington poduzme “odgovarajuće” mjere, ali nije spominjao dozvolu pristupa istražiteljima koji bi to potvrdili.

Sjedinjene Države, dok pregovaraju o denuklearizaciji Korejskog poluotoka, naglašavaju važnost procesa provjere nuklearnog postrojenja.

Iran i dalje poštuje svoje obveze povezane s nuklearnim sporazumom zaključenim 2015. s velikim silama, navela je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u tromjesječnom izvješću objavljenom u ponedjeljak, tjedan dana nakon stupanja na snagu novih američkih sankcija protiv Teherana.
UN-ova agencija je potvrdila da Iran nije obogaćivao uranijum na zabranjene stupnjeve niti stvarao ilegalne zalihe, sukladno tom tekstu kojem je svrha jamčiti da ta zemlja neće moći izraditi atomsku bombu. Ta očekivana pohvala stiže dok je Washington 5. studenoga uveo sankcije koje su Sjedinjene Države ukinule sukladno sporazumu, iz kojeg se Donald Trump jednostrano povukao u svibnju.

Washington vodi kampanju maksimalnog pritiska na Iran kako bi mu nametnuo stroži tekst od dogovorenoga s Obaminom administracijom. Sjedinjene Države upozoravaju na balistički program i intervencionizam Teherana, za koje tvrde da destabiliziraju Bliski istok.

Niz američkih sankcija uvedenih 5. studenoga odnosi se posebice na naftni i financijski sektor, dvije osjetljive točke te zemlje koja ovisi o trgovini ugljikovodika. Bez obzira na povlačenje Sjedinjenih Država, ostali potpisnici teksta iz 2015. (Francuska, Velika Britanija, Rusija, Kina i Njemačka) obvezali su se da će poduzeti sve za očuvanje sporazuma i izbjegavanje da ga Iran napusti.

Iranski predsjednik Hasan Rohani je prošlog tjedna rekao da su američke sankcije “ilegalne i nepravedne” i jamčio da će poduzeti sve da ih “ponosno zaobiđe”. Washington je uveo izuzeća za osam zemalja – Kinu, Indiju, Grčku, Italiju, Japan, Tursku i Južnu Koreju – i njima je dozvoljeno da nastave kupovati iransku naftu, no SAD u konačnici želi potpuno obustaviti iranski izvoz nafte. U svom izvješću IAEA inzistira na važnosti proaktivne suradnje Teherana u vezi pristupa položajima za inspekcije.

Vlada je danas donijela odluku o donošenju Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva do 2025. s pogledom do 2060.
Taj program osigurava provedbu Strategije u sklopu koje će se do 2025. uspostaviti Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (skladišta) na teritoriju RH do 2023., na lokaciji Trgovska gora (Čerkezovac) te izgradnju skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad koji se nalazi u NE Krško a za koji RH ima obvezu zbrinjavanja, najkasnije do 2058. godine.

Oba skladišta označuju se kao privremena i povratna. U Programu stoji da je institucionalnog radioaktivnog otpada (iz medicine, industrije, znanosti), 2015. bilo cca. 11,5 m3, a povećat će se na oko 100 m3 uslijed sanacije odlagališta u IRB-u. RAO i ING-a iz NE Krško očekuje se 2043. 1780 m3 + 2.660 t, te 41 t visokoradioaktivnog otpada.

Skladišta bi se napravila korištenjem novca iz kohezijskih fondova, stoji u odluci Vlade. Istrošeno nuklearno gorivo će se nastaviti skladištiti na lokaciji NE Krško minimalno do 2043. godine nakon čega će se tražiti zajedničko trajno rješenje s Republikom Slovenijom. Odlagalište za nisko i srednje radioaktivni otpad Republici Hrvatskoj nije potrebno prije 2060. godine. Aktivnosti na izboru i potvrđivanju lokacije za odlagalište nisu predviđene za narednih sedam godina koliko Nacionalni program detaljno obrađuje. Također, rješavat će se problem tri lokacije s prirodnim radioaktivnim materijalom (odlagalište pepela i šljake iz TE Plomin, Kaštela (Jugovinil) i odlagalište fosfogipsa (Petrokemija Kutina).

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak ponovno uveo obuhvatne sankcije Iranu, svi sa zebnjom iščekuju kakva će biti sudbina međunarodnog sporazuma s Iranom o njegovu nuklearnom programu.
Mjesto koje bi moglo osjetiti posljedice Trumpove odluke neugledan je laboratorijski kompleks u blizini austrijskog grada Seibersdorfa, na prvi pogled beskonačno dalekog od geopolitičkog manevriranja oko iranskog nuklearnog programa.

No na toj lokaciji nalaze se laboratoriji Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koji imaju ključnu ulogu u provjeravanju poštuje li Iran međunarodni sporazum, punim nazivom Zajednički obuhvatni akcijski plan (JCPOA), potpisan 2015. godine.

U tim laboratorijima IAEA-ini znanstvenici provode mukotrpne analize uzoraka koje su njihovi inspektori prikupili na terenu. Postoje dvije glavne skupine laboratorija: prvi za testiranje prijavljenih nuklearnih materijala, a drugi za obradu uzoraka iz okoliša kako bi se utvrdila moguća neprijavljena nuklearna aktivnost.

U prvom slučaju, uzorke se uzima iz spremnika nuklearnog materijala koji mogu težiti stotine kilograma. “Dok stignemo do laboratorija, težit će milijunti dio grama”, objašnjava Steve Balsley, voditelj Laboratorija za nuklearne materijale.

Laboratorij za nuklearne materijale obrađuje oko 500 uzoraka na godinu, ali su mu kapaciteti daleko veći. Drugi glavni tip testiranja odnosi se na uzorke iz okoliša, a sastoji se od složenih analiza “briseva” koji podsjećaju na male kvadrate tkanine.

Rezultati upućuju na vrste nuklearnih aktivnosti koje se provode na određenoj lokaciji. Analiza može, primjerice, otkriti tragove različitih izotopa uranija na nekoj lokaciji, kako bi se utvrdilo postoje li izotopi koji nastaju prilikom obogaćivanja uranija preko razina koje je zemlja prijavila međunarodnim tijelima.

Takav posao mogao bi biti ključan za provjeru provedbe sporazuma kao što je JCPOA, čiji je središnji element ograničenje obogaćivanja uranija kako bi se osiguralo da nuklearni program nema vojne svrhe. No, kako bi se izbjegla pristranost, uzorci se označavaju nasumičnim brojevima kako znanstvenici ne bi znali odakle dolaze.

Mukotrpan proces

Kod obje vrste analiza povećani opseg posla može se dogoditi kada inspektori dobiju pristup nekoj lokaciji i moraju utvrditi osnovne informacije o aktivnostima koje se ondje provode. Takav intenzivan posao vjerojatno bi bio potreban kada bi IAEA imala ulogu u provjeri mogućeg budućeg sporazuma o nuklearnom programu Sjeverne Koreje jer je puno vremena proteklo otkako su UN-ovi inspektori protjerani iz zemlje 2009. godine.

Ovisno o tome koliko je u konačnici potrebno pojedinosti, jedan “bris” može se analizirati tjednima i to može koštati nekoliko tisuća eura u radnim satima i kemikalijama. Strojevi koji se koriste za najosjetljiviji posao, koji mogu primjerice analizirati česticu plutonija 50 puta manju od promjera ljudske vlasi, stoje nekoliko milijuna eura.

Uz to, postoji ograničen broj ljudi u svijetu koji znaju s njima raditi što znači da slobodna radna mjesta nije lako popuniti. “S obzirom na to da znanstvenici rade na tako sićušnim uzorcima, oko 60-70 posto vremena posvećeno je samo kvaliteti kontrole, kako bi se osiguralo da podaci do kojih dođu budu vjerodostojni”, kaže Stephan Vogt, voditelj Laboratorija za analizu uzoraka iz okoliša

No vjeruje da će takav mukotrpni proces uvijek otkriti nuklearnu aktivnost. “Bilo kakav nuklearni proces koji provodite ostavit će u okolišu tragove materijala s kojima ste radili”, rekao je.

Njegov laboratorij često radi punim kapacitetom, ali IAEA može također iskoristiti mrežu partnera u nekoliko drugih zemalja kojima može poslati uzorke na analizu. No neovisno o tome kako impresivne kapacitete i stručnjake IAEA posjeduje, kada je riječ o opstanku sporazuma kao što je JCPOA, tehnički rezultati u konačnici manje su važni od politike.