NUKLEARNA ENERGIJA

Američki portal ‘Power Engineering International’ je izvijestio da se Odbor za javni proračun britanskog Parlamenta suprostavio prijedlogu vlade za rješavanje problematike financiranja projekta NE Hinkley Point C.
Naime, Odbor je izjavio kako smatra da je vlada propustila zaštititi potrošače pri spomenutom prijedlogu financiranja buduće nuklearne elektrane i usprotivio se budućoj gradnji nuklearnih elektrana na taj način.

Britanska vlada je sa željom napuštanja primjene termoelektrana na ugljen francuskoj elektroenergetskoj tvrtki EDF, koja financira projekt nove britanske nuklearne elektrane, zajamčila najnižu cijenu električne energije od 92,5 GBP/(MW h) u narednih 35 godina. No, smatra se da bi zbog toga cijena projekta mogla dosegnuti čak 30 milijardi funti ili čak pet puta više nego što se isprva očekivalo. Pri tome bi vlada (tj. porezni obveznici) trebala plaćati razliku između veleprodajne cijene električne energije i spomenute najniže cijene.

U drugi krug natječaja za nabavu turbina za potrebe projekta NE Paks 2 ušli su konzorcij sastavljen od mađarske podružnice američke tvrtke General Electric i Alstom Power Systemsa i ruska tvrtka Silovije Mašini.
Kako je kazao jedan od čelnika ruske nuklearnoenergetske tvrtke Rosatom koja gradi dva nova reaktora, rezultati natječaja koji je bio raspisan u srpnju bit će poznati do kraja 2017. godine

Izgradnja dva nova reaktora u jedinoj mađarskoj nuklearnoj elektrani omogućit će zamjenu sadašnjih reaktora kada im nakon 2030. godine istekne vijek trajanja. Cijeli projekt stoji 12 mlrd. eura, od čega je Rusija dala kredit od 10 mlrd. eura. Do kraja 2018. godine raspisat će se 18 velikih natječaja za nabavu pojedinih dijelova opreme i usluga za buduću elektranu, pri čemu bi nabava opreme i usluga od mađarskih dobavljača mogla i premašiti ugovoreni udio od 40% vrijednosti projekta, javlja mađarski dnevnik ‘Budapest Business Journal’.

Hrvatska i slovenska strana osnovat će zajedničku skupinu stručnjaka koja bi do svibnja iduće godine trebala predložiti rješenje za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško (NEK), odlučeno je u utorak na sastanku Međudržavnog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora između hrvatske i slovenske vlade vezane uz rad NEK-a.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je nakon sastanka, na kojem je bio i slovenski ministar infrastrukture Peter Gašperšič, kako je jedan od glavnih zaključaka formiranje skupine koja će se baviti pripremom prijedloga, i to za obje strane, o odlaganju niskog i srednje radioaktivnog otpada. Formirana komisija Međunarodnom će povjerenstvu, do svibnja iduće godine, predložiti rješenja, dok visoko radioaktivni otpad i dalje ostaje u NEK-u.

“Imali smo uspješan sastanak i mogu zaključiti da se u zadnje dvije godine NEK može navesti kao primjer dobrog poslovanja i u tom kontekstu slovenski ministar i ja izrazili smo zadovoljstvo postignutim rezultatima”, rekao je Ćorić.

Podsjetio je da su neke od opcija odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada bile zajedničko odlaganje u Sloveniji, ali i odlaganje s jedne strane u Sloveniji, a s druge u Hrvatskoj.

Prijedlog koji Hrvatska strana zasad nije prihvatila je da se takvo odlagalište gradi u Vrbini, nedaleko Krškog. Slovenska strana je, doznajemo, započela s pripremnim radnjama gradnje odlagališta u Vrbini, bez obzira na odluku hrvatske strane.

Naglasio je da se razgovaralo i o budućim aktivnostima oko elektrane te da su se strane usuglasile da se zajednički treba pristupiti izazovima koji ih čekaju u sljedećih 30-ak godina, budući da je NEK dobio dozvolu za rad do 2043. godine.

Slovenski ministar Gašperšič također je sastanak Međudržavnog povjerenstva ocijenio konstruktivnim i uspješnim. “Naš zajednički cilj je siguran i dugoročan rad NEK-a”, kazao je Gašperšič, dodavši kako je operativni rad dviju država pri upravljanju NEK-om bio odgovoran i uspješan.

NEK, prema njegovim riječima, od zadnjeg zasjedanja Međudržavnog povjerenstva, u srpnju 2015., ima vrlo dobre operativne, poslovne, sigurnosne i investicijske rezultate. Sljedeći susret Međudržavnog povjerenstva bit će do kraja 2018. godine u Zagrebu.

Odgovarajući na pitanja novinara, hrvatski ministar Ćorić je na pitanje o strateškom partnerstvu u Ini rekao je da će svaki potencijalni strateški partner, u kontekstu budućeg upravljanja Inom, svoju ideju o strateškom upravljanju moći izraziti u sljedećim mjesecima i to konzultantima koje će Hrvatska angažirati. “U tom smo kontekstu otvoreni za svaki prijedlog i vjerujemo da će takvih prijedloga biti više”, rekao je Ćorić.

Vezano uz nastavak ugradnje razdjelnika, naglasio je da Zakon o tržištu toplinske energije sam po sebi zahtijeva izmjene, kao i pravilnik koji se bavi uređenjem tog pitanja. Ponovio je kako je u Hrvatskoj ugrađeno 102 tisuće razdjelnika, a da bi ih se još 50-ak tisuća trebalo ugraditi.

Rusija je u utorak objavila da se nikakav incident nije dogodio na njezinim nuklearnim instalacijama nakon radioaktivnog zagađanja koje su krajem rujna zabilježile meteorološke službe koji potvrđuju izvješća nekoliko europskih mreža za nadzor radioaktivnosti.
Prema ruskoj meteorološkoj agenciji Rosguidromet, najviša koncentracija je zabilježena u Argajašu, selu na jugu Urala, 30 km od nuklearnog kompleksa Majak, pogođenog nuklearnom nesrećom 1957. koji danas služi kao mjesto za skladištenje upotrijebljenog nuklearnog goriva, a dan kasnije je Rosatom, ruska državna tvrtka koja upravlja aktivnostima svih poduzeća nuklearnog sektora u Rusiji objavila da nikakav incident ni kvar nije zabilježen na njezinim instalacijama.

“Radio-izotop Ru-106 je pronađen na promatračkim stanicama Argajaš i Novogorni između 25. rujna i 1. listopada”, precizira ruska agencija u priopćenju i dodaje da je u Argajašu koncentracija rutenija-106 ekstremno visoka i premašuje 986 puta stope zabilježene u mjesecima prije toga.

Te dvije stanice se nalaze na jugu Urala, blizu granice s Kazahstanom. Nije objavljeno koji bi mogli biti uzroci nuklearnog zagađenja. Promatračka stanica Argajaš se nalazi u blizini nuklearnog kompleksa Majak, koji tvrdi da radiokativno zagađanje rutenijem-106 nije povezano s njegovim aktivnostima. Taj kompleks dodaje da tijekom 2017. godine tamo nije obrađivan rutenij-106 i da ga više godina nisu proizvodili.

Podaci Rosguidrometa su u skladu sa zaključcima francuskog Instituta radiološke zaštite i nuklearne sigurnosti (ISRN) koji je ocijenio početkom studenoga, nakon brojnih istraživanja, da je radiokativno zagađanje zabilježeno u Europi krajem rujna podrijetlom s područja između Volge i Urala.

ISRN ocjenjuje da izvor zagađanje nije nuklearni reaktor, jer bi drugi radioaktivni elementi također bili pronađeni i zaključuje da se vjerojatno radi o otpacima s neke instalacije povezane s cikusom nuklearnog goriva ili proizvodnjom radioaktivnih izvora.

Ruska meteorološka agencija Rosgidromet je priznala u ponedjeljak da je iznimno visoka koncentracija rutenija-106 zabilježena krajem rujna u nekoliko područja Rusije, potvrdivši izvješća nekoliko europskih mreža za nadzor radioaktivnosti.

Prema Rosgidrometu, najviša koncentracija je zabilježena u Argajašu, selu na jugu Urala, 30 km od nuklearnog kompleksa Majak, pogođenog nuklearnom nesrećom 1957. koji danas služi kao mjesto za skladištenje upotrijebljenog nuklearnog goriva.

“Radio-izotop Ru-106 je pronađen na promatračkim stanicama Argajaš i Novogorni između 25. rujna i 1. listopada”, precizira ruska agencija u priopćenju i dodaje da je u Argajašu koncentracija rutenija-106 ekstremno visoka i premašuje 986 puta stope zabilježene u mjesecima prije toga.

Te dvije stanice se nalaze na jugu Urala, blizu gradova Čeljabinsk, blizu granice s Kazahstanom. Ruska agencija precizira da je rutenij-106 zatim otkriven u Tatarstanu, pa na jugu Rusije, a nakon 29. rujna je zabilježen u svim europskim zemljama, od Italije prema sjeveru Europe.

Greenpeace Rusija je pozvala Rosatom, rusku državnu tvrtku koja upravlja aktivnostima svih poduzeća nuklearnog sektora u Rusiji, da provede dubinsku istragu i objavi što se dogodilo u Majaku.

NE Krško je u listopadu 2017. proizvela 542410,5 MWh bruto električne energije na izlasku generatora, odnosno 516535,9 MWh neto električne energije. U tom je mjesecu proizvodnja bila za 4,35 % iznad planirane (495000 MWh).
Faktor raspoloživosti bio je 100-postotni, kao i faktor iskorištenja koji je također bio 100-postotni. Elektrana je radila unutar ograničenja tehničkih specifikacija. Svi su sigurnosni sistemi bili operabilni. U listopadu se rijeka Sava zagrijavala zbog rada NEK prosječno za 2,4 ºC, a najviše za 3 ºC od dozvoljena 3 ºC.

Najveća ukupna dopusna godišnja radioaktivnost u tekućim ispustima iznosi 45 TBq. Od toga je udio za tritij u listopadu iznosio 0,00004 %, a ukupni godišnji udio do kraja listopada 7,1 %. Za ostale radionuklide, čija je dopusna godišnja radioaktivnost 100 GBq, udio u proteklom mjesecu iznosio je 0,00024 %, a godišnje 0,00552 %.

Cjelogodišnji utjecaj na stanovništvo zbog ispuštanja radioaktivnih tvari ograničen je godišnjom dozom od 50 μSv za pojedinca iz kritične skupine stanovništva. Ocijenjeni utjecaj u listopadu iznosio je 0,11 % i 1,8 % godišnje doze od dopusne doze na udaljenosti od 500 m. U tom je mjesecu uskladišteno 6 paketa (1,248 m3) nisko i srednje radioaktivnog otpada, priopćeno je iz NEK-a.

Iran doista poštuje svoje obveze iz nuklearnog ugovora koji je 2015. potpisao s velesilama, zaključak je tromjesečnog izvješća IAEA-e objavljenog u ponedjeljak, mjesec dana nakon odbijanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da “potvrdi” tu činjenicu.
mUN-ova agencija potvrđuje da Teheran nije obogaćivao uranij do zabranjenog stupnja niti je stvarao nedopuštene zalihe slaboobogaćenog uranija i teške vode.

Ova očekivana potvrda da Iran poštuje svoje ugovorne obveze dolazi točno mjesec dana pošto je Donald Trump rekao da više neće potvrđivati taj ugovor koji, po njegovu mišljenju, samo “nakratko” odgađa pristup Irana atomskom oružju.

Američki kongres idućih tjedana treba odlučiti o ponovnom uvođenju sankcija koje su ukinute pošto je Teheran pristao ograničiti svoj nuklearni program, što bi zapravo značilo kraj ugovora i što su osudile druge zemlje potpisnice ugovora, pa tako i Europska unija.

Oblak radioaktivnog zagađenja iznad Europe u proteklim tjednima sugerira da se u posljednjem tjednu rujna dogodila nesreća u nuklearnom postrojenju u Rusiji ili Kazahstanu, objavio je u četvrtak francuski institut za nuklearnu sigurnost IRSN.
IRSN odbacuje da se nesreća dogodila u nuklearnom reaktoru i tvrdi da se ona najvjerojatnije dogodila u mjestu za tretman nuklearnog goriva ili u centru za nuklearnu medicinu. Ovaj incident nije imao negativnog utjecaja na zdravlje i okoliš u Europi, ističe IRSN.

Taj institut, tehnička ruka francuskog nuklearnog regulatora ASN-a, priopćio je kako ne može točno odrediti lokaciju oslobađanja radioaktivnog materijala, no da se temeljem meteoroloških obrazaca najvjerojatnije mjesto incidenta nalazi južno od Urala, odnosno između tih planina i rijeke Volge. To znači da je riječ o Rusiji ili o Kazahstanu, naglasio je dužnosnik instituta.

“Ruske vlasti tvrde da nisu svjesne nesreće na svom teritoriju”, rekao je za Reuters direktor IRSN-a Jean-Marc Peres. Dodao je da još uvijek nisu kontaktirali kazahstanske vlasti.

Glasnogovornica ruskog ministarstva za izvanredne situacije nije bila dostupna za komentar, kao ni vlasti u Astani ili kazahstansko veleposlanstvo u Moskvi.

Peres ističe kako su IRSN i nekoliko drugih institucija za nuklearnu sigurnost u Europi u proteklim tjednima zabilježili visoke razine rutenija 106, radioaktivnog nuklida koji je proizvod cijepanja atoma u nuklearnom reaktoru koje se ne događa u prirodi.

IRSN procjenjuje da je količina oslobođenog rutenija velika i da kad bi se incident te magnitute dogodio u Francuskoj da bi bila potrebna evakuacija stanovnika koji se nalaze u radijusu od nekoliko kilometara.

Mađarska je počela koristiti ruski kredit od 10 mlrd. eura, dobiven za izgradnju dva reaktora u NE Paks.
Isplate po tom kreditu krenule su za deset računa koje je za svoje usluge već ispostavila ruska nuklearnoenergetska tvrtka Rosatom koja će graditi reaktore.

Ti računi ukupno iznose 98 mil. eura. Novi reaktori bi, prema planu, trebali biti izgrađeni i pušteni u rad 2026. i 2027. godine, javlja mađarski dnevnik ‘Budapest Business Journal’.

Ministri vanjskih poslova EU-a su u ponedjeljak na sastanku Vijeća za vanjske poslove raspravljali o provedbi dogovora o iranskom nuklearnom programu, što je i za Hrvatsku vrlo važno, kazala je šefica njezine diplomacije Marija Pejčinović Burić te izvijestila da su ministri danas usvojili i zaključke o Bosni i Hercegovini u kojima se iskazuje potpora vojnoj operaciji EU-a “Althea”
Istaknuto je da je postignuti sporazum s Iranom ključni element međunarodne neprolifiracijske arhitekture i utoliko važan za Europu, ali i cijeli svijet. Za Hrvatsku je provedba sporazuma važna jer je ukidanje jednog dijela sankcija otvorilo put jačanju naših bilateralnih odnosa s Iranom, posebice u njegovoj gospodarskoj dimenziji”, kazala je šefica diplomacije.

“Na Vijeću su usvojeni zaključci o Bosni i Hercegovini, odnosno operaciji EUFOR Althea, i u njima iskazujemo potporu produljenju mandata operacije u Vijeću sigurnosti UN-a u studenome”, kazala je ministrica.

EUFOR je dio aktivnosti EU-a u Bosni i Hercegovini u okviru europske sigurnosne i obrambene politike. EUFOR je 2004. naslijedio stabilizacije snage UN-a (SFOR) i u toj zemlji djeluje u okviru vojne operacije Althea, koja je dosad najveća vojna operacija Europske unije.

EUFOR djeluje u skladu s ciljevima Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini iz 1995. te ima za cilj pridonijeti stabilnosti i sigurnosti u BiH. U operaciju sudjeluju 23 države članice EU te Albanija, Čile, Makedonija, Švicarska i Turska.

U poslijepodnevnim satima ministri vanjskih poslova EU-a će, kako je najavljeno, raspravljati o Turskoj, Sjevernoj Koreji i ljudskim pravima.