NUKLEARNA ENERGIJA

Vlada Japana
Vlada Japana predstavila je revidirani plan za uklanjanje rastopljenog otpada od nuklearnog goriva iz elektrane Fukushima Daiichi, čija će realizacija početi 2021. godine.

Kako se navodi, taj je proces najveća prepreka u čišćenju devastiranog objekta, prenosi Tanjug agenciju Kyodo. Nuklearna elektrana Fukushima pretrpjela je znatna oštećenja u zemljotresu i cunamiju koji je pogodio Japan 2011. godine, a tada su se istopila tri reaktora.

Prema srednjoročnom i dugoročnom planu, koje je objavila vlada, radovi na uklanjanju otpada trebali bi početi u reaktoru broj dva. Najavljuje se da bi do 2031. godine trebalo biti dovršeno uklanjanje 4.741 šipke za gorivo koje su ostale unutar bazena.

“Dok se sve više ljudi vraća i obnavlja život u područjima oko postrojenja u Daiichiju, mi ćemo preduzeti mjere zasnovane na principu uravnoteženja obnove i razgradnje”, izjavio je ministar industrije Hiroshi Kajiyama.

Reaktor broj dva bio je u funkciji kada je počela kriza, a određena količina goriva se rastopila kroz posudu pod pritiskom reaktora koji drži gorivo i sakupljala se na dnu vanjske primarne posude. Zgrada u kojoj se nalazio reaktor broj dva ipak nije pretrpjela eksploziju vodonika i procijenjeno je da je nivo zračenja niži od ostalih.

Sažetak revizije
Ministarstvo za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u javnu je raspravu na mjesec dana pustilo Sažetak treće revizije Programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško (NEK) i Programa odlaganja radioaktivnog otpada (RAO) i istrošenoga nuklearnog goriva (ING) u toj elektrani. Taj dokument predstavljen je na sjednici Međudržavnog povjerenstva krajem rujna, a suglasnost Sabora i usvajanje očekuje se do sljedeće sjednice početkom iduće godine.

To ostavlja prostor za dodatne razgovore i konzultacije, rekao je resorni ministar Tomislav Ćorić, ističući da postojeća varijanta skladištenja odnosno odlaganja otpada rješava onaj koji nastaje na razini NEK, a Hrvatska na čitavom nizu lokacija ima ‘institucionalni otpad’ koji treba adekvatno riješiti.

Kad je prije četiri godine prihvaćena odluka o produljenju rada nuklearke do 2043. usuglašeno je i da se izgradi suho skladište istrošenog goriva (SSIG) na lokaciji NEK kako bi se trajno osigurala nuklearna sigurnost. U Trećoj reviziji Programa razgradnje predviđa se strategija brze razgradnje s rastavljanjem i uklanjanjem svih sastavnih dijelova, sustava i konstrukcija odmah nakon trajnog prestanka rada elektrane 2043., a opisan je i rad suhog skladišta ING i njegova razgradnja te postupno konvencionalno rušenje drugih preostalih građevina, uz tri faze premještanja gorivnih elemenata iz bazena ING u suho skladište.

Prema važećem Međudržavnom ugovoru suho skladište u okviru NEK na lokaciji elektrane omogućuje skladištenje hrvatskog i slovenskog dijela iskorištenog goriva samo do kraja produljenog životnog vijeka NEK, a za mogući nastavak rada nakon 2043. potrebni su dodatni dogovori i odgovarajući ugovor između dviju vlada.

Ukupni nominalni troškovi razgradnje NEK bez PDV-a u osnovnom scenariju iznose 417,6 milijuna eura, a s PDV-om 474 milijuna eura, s tim da Početak projekta podrazumijeva pripremne postupke koji bi trebali započeti tri godine prije konačne obustave rada.

U svrhu financiranja razgradnje i zbrinjavanja RAO i ING nuklearke Krško u Hrvatskoj je još prije 11 godina osnovan Fond NEK, u koji Hrvatska elektoprivreda (prema propisanim obvezama do 2022.) godišnje uplaćuje 14,25 mil. eura. Tako je od 2008. do kraja 2018. u nj uplaćeno 1,59 milijardi kuna (214 milijuna eura). Vrijednost neto imovine Fonda lani je dosegnula 2,03 mlrd. kuna ili 439 milijuna više od uplaćenih sredstava, što implicira prosječan godišnji prinos od 4% (lani je bio nešto viših 6,9%).

Više od četiri petine imovine Fonda uloženo je u obveznice, uglavnom državne, a među značajnijim stavkama još su udjeli u investicijskim fondovima (5,5% ili 113 mil. kuna) te dionice koje, prema zadnjem godišnjem izvješću, čine 9% imovine ili 184,8 milijuna kuna. Prema javno dostupnim podacima, u osam društava Fond NEK je među top 10 dioničara. Uz sudjelovanje u dokapitalizacijama s “pokroviteljstvom” politike – poput Petrokemije, Uljanika, Hrvatske poštanske banke ili Luke Ploče, među 10 najvećih je i u hotelskim tvrtkama HTP Korčula i Medora, te Agram banci i Meritus ulaganjima.

Studija
Samo 13 od 132 najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju ugljena, električne energije, nafte i plina obvezalo se smanjiti emisiju ugljičnog dioksida na nulu.

To je pokazalo istraživanje Instituta za klimatske promjene i okoliš Grantham na London School of Economics, Oxford Martin School, Sveučilišta u Oxfordu i Inicijative za tranziciju. Velika većina tvrtki iz cijelog energetskog sektora otkrila je malo informacija o politikama dekarbonizacije u skladu s onoim što znanost govori o promjeni klime.

Izvještaj konstatira da energetski sektor postiže ograničen napredak u ostvarivanju ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine. Proučeni su javni izvještaji 20 kompanija koje rudare ugljen, 62 dobavljača električne energije i 50 proizvođača nafte i plina. Istraživanjem je utvrđeno da su tri kompanije koje rudare ugljen (BHP Billington, Exxaro Resources i South32), devet električne energije (ČEZ, EDF, Endesa, Enel, Eon, Iberdrola, National Grid, Ørsted i XCEL Energy) i jedan dobavljač nafte i plina (Eni), odredili vremenski rok kako bi se emisije povezane s barem jednom od njihovih osnovnih aktivnosti smanjile na nulu.

Od 13, devet ih je postavilo manje ambiciozni datum do 2050. da bi se postiglo nula emisija a ostale četiri odlučile su se za 2025. ili 2030. godinu. Samo su se tri tvrtke (BHP Billington, Exxaro Resources i XCEL Energy) obvezale ukloniti neizravne emisije, poput emisija proizvedenih proizvodnjom električne energije koja se koristi u njihovim procesima ili kada njihova fosilna goriva spaljuju drugi. Samo 54% ispitanih tvrtki izričito priznaje ciljeve Pariškog sporazuma da ograniči porast globalne temperature na 1,5 ° C, a 39% njih aktivno je podržalo ciljeve. Opskrba energijom čini otprilike 72% globalnih emisija stakleničkih plinova u 2013. godini, prema Centru za klimatska energetska rješenja, javlja Energy reporters.

BBC
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pronašla je čestice uranija na lokaciji u Iranu koju iranske vlasti nisu prijavile, piše u ponedjeljak BBC.

Povjerljivo izvješće, u koje je uvid imala ta britanska agencija, ne kaže gdje se točno ta lokacija nalazi, ali inspektori vjeruju da su uzorci uzeti s lokacije u teheranskoj četvrti Turquzabad. To je mjesto na kojem, po tvrdnjama izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Iran ima “tajno atomsko skladište”.

Iran nije odgovorio na optužbe iz izvješća, ali je ranije kazao da se na toj lokaciji nalazi tvornica za čišćenje tepiha i da ona ne služi ni za kakve ilegalne svrhe. IAEA je ranije potvrdila i da je Iran počeo obogaćivati uranij u svojem podzemnom pogonu Fordow, u zadnjem kršenju nuklearnog sporazuma s velikim silama.

Dodala je i da iranske zalihe obogaćenog uranija i dalje rastu.

Zbog obogaćivanja urana
Velika Britanija, Francuska i Njemačka moraju biti spremne reagirati na iransko kršenje nuklearnog sporazuma iz 2015. a to bi moglo značiti ponovno nametanje sankcija Teheranu, premda Europa još želi spasiti sporazum, rekao je u ponedjeljak njemački ministar vanjskih poslova.

Iran je prošli tjedan rekao da je nastavio obogaćivanje uranija u podzemnom nuklearnom postrojenju Fordow te tijekom vikenda rekao da bi mogao pročistiti do razine 60 posto fisijske čistoće, ne daleko od razine 90 posto potrebne za gorivo nuklearne bombe – što je njegovo do sada najznakovitije kršenje sporazuma sa svjetskim silama.

Iran kaže da je njihovo kršenje sporazuma izazvano povlačenjem SAD-a iz sporazuma prošle godine i njegovim ponovnim nametanjem sankcija koje su ugušile iranski izvoz te da će se ponovno početi poštivati sporazum učini li to i Washington.

No tri strane nuklearnog sporazuma iz 2015., čija je svrha suziti Iranu svaku mogućnost da razvije nuklearnu bombu, izrazile su uznemirenost zbog nastavka obogaćivanja urana, bojeći se da će uvelike otežati spašavanje nuklearnog sporazuma koji se već raspao.

Stigavši na sastanak ministara Europske unije u Bruxellesu, njemački ministar Heiko Maas rekao je da će se kasnije u ponedjeljak sastati sa svojim britanskim i francuskim kolegom u Parizu kako bi razmotrili nove korake

Pod uvjetima sporazuma, ako bilo koja od europskih potpisnica vjeruje da Iran krši sporazum, može pokrenuti postupak rješavanja sporova koji bi – unutar 65 dana – mogao kulminirati u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda obnovom globalnih sankcija Iranu.

Do tada, europsko je stajalište da Međunarodna agencija za atomsku energiju i njezini inspektori moraju najprije provjeriti zadnje iranske objave o obogaćivanju urana, rekli su diplomati EU-a.

Europsko stajalište je ključno jer, nakon što je američki predsjednik Donald Trump odbacio sporazum potpisan prije no što je on postao predsjednik, druge potpisnice Rusija i Kina su saveznice Irana te je malo vjerojatno da bi poduzele takav korak.

Sve teže braniti ugovor
Europska unija je u utorak izrazila zabrinutost nakon najave Irana da će nastaviti obustavljenu djelatnost obogaćivanja uranija, ocijenivši da joj je “sve teže” braniti ugovor o iranskom nuklearnom programu potpisan 2015.

Iran je u utorak najavio da kani nastaviti raditi na obogaćivanju uranija u svojoj tvornici u Fordu, 180 km južno od Teherana, koji je bio obustavio na temelju ugovora o iranskom nuklearnom programu potpisanog u Beču 2015.

Riječ je o još jednoj etapi u smanjivanju iranskih obveza kao odgovoru na istupanje Sjedinjenih Država iz ugovora godinu ranije. Teheran je u srpnju 2015. potipisao ugovor sa skupinom 5+1 (Kina, SAD, Francuska, Velika Britanija, Rusija i Njemačka) i pristao drastično smanjiti svoju nuklearnu aktivnost – jamčeći njezinu mirnodopsku namjenu – u zamjenu za ukidanje dijela međunarodnih sankcija koje guše njegovo gospodarstvo.

NEK
Nuklearna elektrana Krško (NEK) u utorak je nakon redovnog remonta ponovno uključena u elektroenergetski sustav, priopćeno je iz NEK-a.

Nakon provjeravanja na niskoj snazi postupno će se povećavati snaga elektrane, kažu u NEK-u.

Redovni remont nuklearke Krško je počeo 1. listopada i trajao je 28 dana. Tijekom remonta, podsjećaju iz nuklearke, zamijenjeno je nuklearno gorivo, izvedeni preventivni radovi održavanja i provedeno deset većih ulaganja s područja tehnološke nadgradnje.

Sve radove vodili su i nadzirali zaposlenici NEK-a. Osim njih u izvođenju radova sudjelovalo je i više od 1400 radnika vanjskih izvođača iz Slovenije i Hrvatske te izvođača specifičnih radova u nuklearnoj industriji iz međunarodnog okruženja. Kakvoću remontnih radova nadzirala je slovenska uprava za nuklearnu sigurnost, a pratile su ih i ovlaštene organizacije, navodi se u priopćenju.

Poslovni dnevnik
Rusija i Srbija gradit će Centar za nuklearnu znanost, tehnologije i inovacije u Vinči, pišu Večernje novosti. Tu će biti izgrađen istraživački reaktor, tzv. nulte snage, koji će proizvoditi radioaktivne izotope za medicinu i različita istraživanja, ali neće biti podignuta nuklearna elektrana, niti će reaktor koji će se graditi biti takve snage da može proizvoditi električnu energiju.

Reaktor će, pišu Večernje novosti, stajati oko 300 milijuna eura, dok bi izgradnja nuklearne elektrane stajala od četiri do pet milijardi eura. Hoće li se elektrana doista i graditi to je pitanje, ali srpski stručnjaci smatraju da bi trebala biti uz Dunav. Prije toga, potrebno je promijeniti zakone jer je u Srbiji zabranjena izgradnja nuklearnih postrojenja. Moratorij na izgradnju, koji je donesen 1989. godine, nakon katastrofe u Černobilu, istekao je poslije 25 godina, kada je usvojen Zakon o zabrani gradnje nuklearnih elektrana.

Sergej Prihotko, visoki dužnosnik ruske vlade, rekao je da je Rusija spremna postati partner Srbiji i u izgradnji nuklearne elektrane, ako ona odluči pokrenuti nuklearni energetski program. Sporazum o izgradnji znanstvenog centra u Vinči potpisali su Nenad Popović, srpski ministar za inovacije i Aleksej Lihačov, glavni direktor ruske državne kompanije Rosatom. Centar u Vinči će, kako je priopćio Rosatom, imati višenamjenski reaktor za istraživanja, ispunjen vodom pod pritiskom, uz sve prateće sustave, opremu i laboratorije, piše Poslovni dnevnik.

Hitachi
Američko-japanska kompanija GE Hitachi i poljski proizvođač gume i kemikalija Synthos potpisali su sporazum koji bi mogao utrti put gradnji prve nuklearne elektrane u Poljskoj.

GE Hitachi je sa Synthosom sklopio memorandum o razumijevanju kojim su dogovorili razmatranje opcija za gradnju malog, modularnog nuklearnog reaktora, navodi se u priopćenju japansko-američke tvrtke.

Synthos je vlasništvo Michala Solowowa, kojeg neki smatraju najbogatijim Poljakom, napominje dpa. Memorandum GE Hitachija i Synthosa previđa moguće ulaganje u vrijednosti milijardu dolara u reaktor tipa BWRX-300 čija bi gradnja mogla biti dovršena u roku od 10 godina. Poljska trenutačno proizvodi 80 posto struje iz kamenog i mrkog ugljena, napominje novinska agencija dpa.

Godinama se u poljskoj javnosti raspravlja o gradnji nuklearne elektrane. Vlada želi do 2040. u šest reaktora proizvoditi šest do devet gigawata struje, ali je rad na tom projektu proteklih godina zapeo.

 

Renesansa nuklearne energije
Sigurna opskrba energentima prioritet je za Češku i treba graditi nove nuklearne elektrane, pa i po cijenu kršenja europskih zakona, izjavio je premijer Andrej Babiš, prema izvješćima čeških medija.

Sigurnost opskrbe energijom prioritet je za Češku, dodao je Babiš, pri čemu nije bilo jasno misli li pod europskim propisima na procjenu utjecaja na okoliš, državnu pomoć ili nešto drugo. Gradnja novih nuklearki trebala je već početi, dodao je. “Prespavali smo dobar dio vremena kada je u pitanju nuklearna energija.” Češka i dalje koristi nuklearnu energiju u proizvodnji struje i vlada namjerava do 2040. povećati udio tog izvora u energetskoj mješavini za 50 posto.

Njemačka je u više navrata kritizirala zastarjele nuklearne elektrane u susjednoj zemlji, tvrdeći da nisu sigurne. Predsjedateljica odbora za okoliš u njemačkom Bundestagu, zastupnica Zelenih Sylvia Kotting-Uhl oštro je reagirala na riječi češkog premijera.

Šokantno je da čelnik vlade članice EU-a otvoreno najavljuje kršenje zakona, kazala je Kotting-Uhl, pozivajući vladu u Berlinu da se suprotstavi gradnji novih nuklearnih elektrana u Češkoj budući da bi predstavljale prijetnju za Njemačku i Europu.

Češka ima dvije nuklearne elektrane, u Temelinu i u Dukovanyju. Temelin je od granice s Njemačkom i Austrijom udaljen samo nekih šezdesetak kilometara. U anketi provedenoj u Češkoj 2015. godine samo je devet posto ispitanika reklo da se jako boje nuklearne energije. Njih 24 posto iskazalo je osrednji strah a čak 63 posto strahuje malo ili uopće ne strahuje od nuklearne energije.

Ključni su kandidati za gradnju novih nuklearki u Češkoj južnokorejska tvrtka KHNP i ruski Rosatom, navodi dpa.