NAFTA

Dodatno povećanje proizvodnje
Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, budući da raste zabrinutost zbog novih slučajeva koronavirusa, europske zemlje uvode nova zatvaranja, a Libija planira dodatno povećanje proizvodnje, što sve zajedno prigušuje potražnju.

Na londonskom je tržištu cijena barela  iznosila je 42,63 dolara. Na američkom se tržištu barelom  trgovalo po  40,60 dolara. Ti se ugovori zatvaraju u utorak. Prema podacima Reutersa, broj zaraženih u svijetu u ponedjeljak je premašio 40 milijuna. “Čak i ako nedavni rekordno visoki broj novozaraženih u svijetu nije smanjio procjenu potražnje, još uvijek nemamo naznake očekivanog oporavka”, rekao je Eugen Weinberg iz Commerzbanka.

Mnoge europske vlade pooštravaju blokade kako bi suzbile širenje virusa. “Najnoviji niz strogih ograničenja neizbježno će ometati gospodarski rast i potkopati oporavak potražnje za gorivima”, rekao je Stephen Brennock iz PVM-a.

Ulagači su također usredotočeni na rezultate sastanka zajedničkog ministarskog nadzornog odbora (JMMC) grupe proizvođača OPEC+ kasnije u ponedjeljak. Očekuje se da će odbor razgovarati o slabljenju izgleda potražnje, kao i o povećanju libijske proizvodnje, ali vjerojatno neće preporučiti hitne akcije, doznaje se iz neimenovanih izvora.

Libija je značajno pojačala proizvodnju nakon ublažavanja blokade istočnih snaga u rujnu. Očekuje se da će naftno polje Abu Attifel od 70.000 barela dnevno ponovno započeti s radom od 24. listopada, nakon što je mjesecima bilo zatvoreno.

Naftne tvrtke najvećeg svjetskog proizvođača nafte, SAD-a, u prošlom su tjednu povećale broj naftnih i plinskih bušotinskih postrojenja najviše od siječnja, jer su se cijene barela sirove nafte zadnjih mjeseci držale oko 40 dolara po barelu.

Bank of America procjenjuje da će barel u Londonu i na američkom tržištu u 2020. godini u prosjeku stajati 44, odnosno 40 dolara, a u 2021. viših 50 dolara, odnosno 47 dolara. Istodobno se očekuje da će kineska mahnita kupnja nafte početkom godine oslabiti u četvrtom tromjesečju. Kineske rafinerije u rujnu su usporile stope prerade.

Aktivnosti u kineskom gospodarstvo povećale su se u trećem tromjesečju na godišnjoj razini za 4,9 posto, ispod očekivanja analitičara o 5,2-postotnom rastu, pokazuju službeni podaci. Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela sirove nafte iz košarice njegovih članica u petak iznosila 41,37 dolara i nije se znatnije promijenila u odnosu na prethodni radni dan.

Ugovorna mogućnost
Jadranski naftovod (Janaf) izvijestio je da je danas na sjednici Uprave poništen natječaj za izvođenje radova na Terminalu Omišalj, na kojemu je sudjelovala i tvrtka Elektrocentar Petek u vlasništvu Kreše Peteka, jednog od osumnjičenih u “aferi Janaf”.

“Uprava Janafa je na sjednici održanoj danas iskoristila pravo da iz opravdanih razloga, navedenih u uvjetima nadmetanja, može poništiti provedeno javno nadmetanje bez ikakve odgovornosti za troškove i štetu ponuditeljima”, kažu se u priopćenju.

Ti uvjeti, kako se objašnjava, “navode kako se nametanje može poništiti ukoliko nijedna ponuda ne udovoljava zahtjevima dokumentacije za nadmetanje, ako je cijena najpovoljnije ponude previsoka, ako je cijena najpovoljnije ponude viša od planiranih sredstava, ako se ocijeni da se na tržištu može postići niža cijena, odnosno povoljniji uvjeti nabave, ili zbog naknadno promijenjenih okolnosti”.

Janaf je krajem kolovoza objavio oglas za nadmetanje za izvođenje radova u projektu modernizacije sustava automatskog gašenja i hlađenja postojećih spremnika nafte i derivata na Terminalu Omišalj, II. faza. Javno otvaranje ponuda održano je 17. rujna 2020. te su zaprimljene dvije ponude – tvrtki Elektrocentar Petek, vrijednosti 19,3 milijuna kuna, i INEL-Montaža, vrijednosti 21,5 milijuna kuna.

No, u međuvremenu Uskok je pokrenuo istragu protiv ukupno 14 osoba koje tereti za trgovanje utjecajem, davanje mita, nezakonito pogodovanje zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganje u tim nedjelima. Među osumnjičenima za primanje i davanje mita su bivši predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević i vlasnik Elektrocentra Petek, Krešo Petek.

Mediji su danas objavili i da je velikogorička Vodoopskrba poništila natječaj zbog kojega su u pritvoru završili velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić te Krešo Petek i njihovi suradnici. Riječ je o natječaju za projektiranje i rekonstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica i izgradnju nadzorno-upravljačkog sustava, čija je procijenjena vrijednost iznosila 97,3 milijuna kuna bez PDV-a, a za koji istražitelji sumnjaju da je namješten kako bi ga dobila Petekova tvrtka.

Elektrocentar Petek za taj je posao ponudio 118,8 milijuna bez PDV-a, a druga pristigla ponuda, i to Strabaga, iznosila je 139,9 milijuna kuna bez PDV-a.

Posebice u Europi
Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno jer su splasnule nade u nove poticajne mjere u SAD-u prije predsjedničkih izbora i jer ulagače zabrinjava drugi val širenja koronavirusa, posebice u Europi.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,1 posto, na 28.606 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,2 posto, na 3.483 boda, a Nasdaq indeks 0,8 posto, na 11.671 bod. Ti su indeksi na početku prošloga tjedna snažno porasli jer su se ulagači nadali dogovoru Kongresa i Bijele kuće o dodatnim poticajnim fiskalnim mjerama.

Međutim, ta je nada splasnula, pa su idućih dana splasnuli i dobici indeksa, jer je sve izvjesnije da nove pomoći američkom gospodarstvu u borbi protiv koronakrize neće biti prije predsjedničkih izbora početkom studenoga.

Doduše, predsjednik Donald Trump poručio je da je spreman povećati poticaje, pa bi prijedlog Bijele kuće o paketu fiskalne pomoći gospodarstvu u borbi protiv koronakrize mogao biti veći od 1.800 milijardi dolara.

No, čini se da tome nisu skloni republikanski zastupnici u Senatu, ali i da će demokrati u Zastupničkom domu inzistirati na svom prijedlog vrijednom 2.200 milijardi dolara. A poticaji su potrebni jer niz posljednjih podataka pokazuje da je oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva izgubio na zamahu.

Tako je objavljeno da je broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima tjedan dana prije skočio za 898 tisuća, najviše u posljednja dva mjeseca i više nego što se očekivalo. Loše na tržišta utječu i vijesti o daljnjem rastu broja oboljelih od koronavirusa u svijetu, posebice u Europi.

Mnoge europske zemlje posljednjih dana bilježe rekordni rast broja novooboljelih, pa se ponovno uvode restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa, što će usporiti oporavak gospodarstava od koronakrize. Na tržištu vlada nesigurnost i zbog skorašnjih predsjedničkih izbora, na kojima bi, očekuje se, mogao pobijediti demokratski kandidat Joe Biden.

Premda se smatra da bi Biden mogao povećati poreze na dobit kompanija i kapitalne dobitke, analitičari ukazuju na moguće dobre strane ako Biden zasjedne u Bijelu kuću. Među ostalim, očekuju manje trgovinskih tenzija u svijetu, ali i veći paket fiskalnih mjera za pomoć gospodarstvu.

„To ukazuje na oportunizam, s obzirom da se na tržištima prije samo nekoliko mjeseci pričalo da će dionice oštro pasti ako Trump ne pobijedi, a sada se smatra da bi Bidenova pobjeda bila dobra za dionice. Sve to zapravo pokazuje da je nakon golemih monetarnih poticaja središnjih banaka u svijetu tržište preplavljeno novcem, pa cijene dionica rastu”, kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

U fokusu ulagača bili su i kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija, a od 49 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 86 posto ostvarilo je bolje rezultate nego što se očekivalo.

Zbog toga su smanjene procjene pada zarada. Sada u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju pale za 19 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su prije tjedan dana očekivali pad od oko 21 posto.

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle jer je ponovno oživjela nada u poticajne mjere u SAD-u prije predsjedničkih izbora, ali i cjepivo protiv koronavirusa do kraja godine. Azijske ulagače ohrabrila je poruka američke kompanije Pfizer u petak da bi do kraja godine moglo biti spremno cjepivo protiv koronavirusa u SAD-u. No, ulagače je ponešto pokolebao sporiji nego što se očekivalo rast kineskog gospodarstva u trećem tromjesečju. Jutros je objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) u protekla tri mjeseca porastao 4,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su analitičari u prosjeku očekivali rast od 5,2 posto. S druge strane, podaci za rujan o industrijskoj proizvodnji i potrošnji u maloprodaji nešto su bolji od očekivanja.

Na Zagrebačkoj burzi na početku tjedna očekuje se oprezno trgovanje i tek blage promjene indeksa, dok će investitori pratiti situaciju sa širenjem zaraze koronavirusom.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla.

Cijene su nafte, pak, blago pale jer se ulagači plaše da će daljnje širenje koronavirusa dovesti do novih restriktivnih mjera, što bi narušilo oporavak gospodarstava, a time i potražnje za naftom. Na londonskom je tržištu cijena barela pala 0,30 posto, na 42,78 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,40 posto, na 40,72 dolara.

Priopćenje
Norveški stabilizacijski fond objavio je u četvrtak da je u trećem kvartalu zaradio 412 milijardi norveških kruna (44,31 milijardu dolara), ponajviše zahvaljujući jačanju dionica američkih tehnoloških tvrtki u koronakrizi.

Tehnološki sektor među rijetkim je industrijama koje su profitirale od mjera zatvaranja, uvedenih radi suzbijanja širenja pandemije, budući da su mnogi ljudi bili primorani raditi od kuće i obavljati kupnju putem interneta, podsjeća Reuters. „Na financijska tržišta i dalje utječe neizvjesnost povezana s koronavirusom. Unatoč tome, povrat od ulaganja na tržištu dionica bio je dobar, ponajprije zahvaljujući snažnoj izvedbi tehnološkog sektora u SAD-u”, rekao je čelnik fonda Nicolai Tangen u priopćenju.

Norveški stabilizacijski fond vlasnik je udjela u približno 9.200 kompanija u svijetu, odnosno 1,5 posto svih izlistanih dionica, a ulaže i u obveznice i u nekretnine.

U kolovozu su bili objavili da očekuju daljnja previranja na financijskim tržištima budući da se svijet i dalje bori s pandemijom Covida-19, s tim da i dalje ostaje neizvjesno kakve će biti ukupne posljedice u realnom gospodarstvu. „Takva ocjena i dalje stoji, sada još i više, s obzirom na nedavni dolazak drugog vala… Nitko ne očekuje da će to definitivno završiti”, rekao je zamjenik čelnika fonda Trond Grande u četvrtak Reutersu. „Pripremamo se za mogućnost da će pandemija potrajati… pa i u idućoj godini”.

Grande ipak uočava blagi raskorak između realnog gospodarstva i financijskih tržišta koje su poticajima poduprle vlade i središnje banke. „Ne možemo jasno procijeniti što to znači za određene sektore, hoćemo li nastaviti putovati kao dosada ili ćemo promijeniti svoje navike”, rekao je.

Unatoč previranjima fond je u razdoblju od srpnja do rujna ostvario pozitivan prinos od 4,3 posto, ponajprije zahvaljujući 5,7-postotnom prinosu po dioničkom portfelju, koji čini 70,7 posto ukupnog portfelja fonda.

Utemeljen 1996., najveći svjetski fond upravlja imovinom ukupne vrijednosti 1.160 milijardi dolara. To znači da je svakoj građanki i građaninu Norveške, uključujući djecu, priskrbio približno 217.000 dolara.

Analiza tjedna
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna stagnirale jer su splasnule nade u nove poticajne gospodarske mjere u SAD-u prije predsjedničkih izbora i jer bi zbog drugog vala širenja koronavirusa mogla oslabiti potražnja za ‘crnim zlatom’.

Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna porasla na 42,93 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio  na 40,88 dolara. Nakon što su tjedan dana prije skočile više od 9 posto, prošloga su tjedna cijene nafte porasle tek blago.

Početkom tjedna podršku cijenama pružili su podaci o stabilnom oporavku kineskog gospodarstva, najvećeg uvoznika nafte u svijetu, što je potaknulo nadu ulagača u jačanje potražnje. Kina je u rujnu uvozila 11,8 milijuna barela nafte dnevno, što je 5,5 posto više nego u kolovozu, odnosno 17,5 posto više nego u istom mjesecu lanjske godine, pokazali su carinski podaci.

No, tijekom tjedna cijene su nafte izgubile početne dobitke, među ostalim, zbog toga što su splasnula očekivanja o novim poticajnim fiskalnim mjerama u SAD-u prije predsjedničkih izbora u studenom.

Doduše, predsjednik Donald Trump poručio je da je spreman povećati poticaje, pa bi prijedlog Bijele kuće o paketu fiskalne pomoći gospodarstvu u borbi protiv koronakrize mogao biti veći od 1.800 milijardi dolara, dok je dosad nudio 1.500 milijardi. No, čini se da tome nisu skloni republikanski zastupnici u Senatu, ali i da će demokrati u Zastupničkom domu inzistirati na svom prijedlog vrijednom 2.200 milijardi dolara. A poticaji su potrebni jer niz posljednjih podataka pokazuje da je oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva izgubio na zamahu.

Uz to, cijene nafte pritišće nepopustljivo širenje koronavirusa u svijetu, zbog čega je sve jasnije da će oporavak svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom, biti sporiji nego što su se ulagači nadali. Neke su europske zemlje ponovo uvele policijski sat i druge restriktivne mjere kako bi zaustavile rast broja zaraženih koronavirusom.

Drugi val pandemije dovodi pod znak pitanja oporavak potražnje, što prema porukama iz Rusije i Ujedinjenih Arapskih Emirata nije pokolebalo vodeće proizvođače u nakani da od početka iduće godine ublaže ograničenja opskrbe i povećaju proizvodnju za dva milijuna barela dnevno.

OPEC i saveznici tog kartela, na čelu s Rusijom, od kolovoza su, naime, ublažili smanjenje proizvodnje na 7,7 milijuna dnevno s 9,7 milijuna barela dnevno prethodnih mjeseci, a planirali su dodatno povećati proizvodnju u idućem razdoblju ako se potražnja oporavi.

Uz to, u posljednje vrijeme raste proizvodnja nafte u SAD-u. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u povećan peti tjedan zaredom, i to za njih 12, na ukupno 205 postrojenja.

Proizvođači, naime, ponovno pokreću proizvodnju, s obzirom da se posljednjih mjeseci cijene barela kreću iznad 40 dolara. U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.

Drugi val krize
Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima ispod 43 dolara budući da nova ograničenja uslijed širenja zaraze Covidom 19 povećavaju neizvjesnost izgleda za gospodarski rast i oporavak potražnje za gorivima.

Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 42,62 dolara. U gotovo istom je iznosu smanjena i na američkom tržištu. Neke europske zemlje ponovo uvode policijski sat i mjere zatvaranja kako bi smanjile broj novih slučajeva zaraze koronavirusom. Francuska je tako uvela policijski sat trećini stanovništva a Britanija će u ponoć vjerojatno uvesti stroža ograničenja u Londonu.

Treći po veličini svjetski potrošač nafte Indija mogla bi uskoro prestići SAD koji trenutno ima najviše zaraženih u svijetu. Sljedećih tjedana broj zaraženih Indijaca mogao bi značanije porasti s obzirom na početak razdoblja velikih blagdana.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici u rujnu su u cijelosti poštivali sporazum o ograničenju proizvodnje, saznaje se iz dva izvora iz OPEC+ uoči današnjeg sastanka tehničkog odbora grupe. OPEC+ trenutno smanjuje proizvodnju za 7,7 milijuna barela dnevno a u siječnju 2021. trebao bi je povećati za dva milijuna barela dnevno.

Ruski ministar energetike Aleksander Novak izjavio je jučer da će vodeći proizvođači u siječnju početi smanjivati proizvodnju kao što je i planirano, unatoč naglom rastu broja zaraženih. Sličnu poruku poslao je i ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).

Međunarodna energetska agencija (IEA) priopćila je u srijedu da bi drugi val zaraze koronavirusom mogao zakomplicirati napore proizvođača da uravnoteže tržište. Značajniji pad cijena zakočio je pad zaliha u SAD-u u prošlom tjednu. Izvješće Američkog instituta za naftu (API), objavljeno u srijedu, pokazalo je pad zaliha sirove nafte, benzina i derivata. Vlada u Washingtonu objavit će podatke tokom dana.

Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela sirove nafte iz košarice njegovih članica u srijedu iznosila 41,20 dolara, što znači da je porasla 52 centa u odnosu na prethodni radni dan.

Splasnule nade u dogovor
Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi pali drugi dan zaredom jer su splasnule nade u dogovor u Washingtonu o novim poticajnim fiskalnim mjerama prije predsjedničkih izbora početkom studenoga.

Pad tih indeksa drugi dan zaredom uslijedio je nakon što je ministar financija Steven Mnuchin kazao da dogovor između Kongresa i Bijele kuće o dodatnim poticajima gospodarstvu vjerojatno neće biti postignut prije predsjedničkih izbora početkom studenoga. To je razočaralo ulagače jer je upravo nada u dogovor o daljnjoj pomoći gospodarstvu u borbi protiv koronakrize podržavala rast tržišta posljednjih tjedana.

Demokrati u Zastupničkom domu Kongresa predlažu paket fiskalnih poticaja vrijedan 2.200 milijardi dolara, dok Bijela kuća predlaže svoj paket vrijedan 1.800 milijardi dolara.

Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma, poručila je u utorak kako demokrati neće prihvatiti prijedlog Bijele kuće jer je predloženi iznos poticaja znatno manji od onoga što je potrebno u ovoj pandemiji i dubokoj recesiji.

U fokusu ulagača su i kvartalni poslovni rezultati kompanija, a većina njih izvješćuje o boljim rezultatima nego što se očekivalo. Zbog toga su smanjene procjene pada zarada. Sada u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju pale za 19 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su prije tjedan dana očekivali pad od oko 21 posto.

Na azijskim su burzama cijene dionica u četvrtak pale, drugi dan zaredom, jer su ulagači zabrinuti zbog daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu i jer su splasnule nade u dogovor u Washingtonu o novim poticajnim gospodarskim mjerama. Azijske ulagače pokolebao je jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu drugi dan zaredom. Loše na tržišta utjecale su, pak, vijesti o daljnjem rastu broja oboljelih od koronavirusa u svijetu, zbog čega rastu strahovanja od novih restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa.ž

 Na europskim burzama najvažniji indeksi u četvrtak su pali, već treći dan zaredom, jer rastu zabrinutosti oko ekonomskih šteta zbog najnovijih mjera ograničavanja gospodarskih aktivnosti uslijed širenja pandemije Covida-19, a kopne i nade ulagača oko postizanja dogovora o fiskalnim poticajima prije predsjedničkih izbora u SAD-u.  Industrijska proizvodnja u Europskoj uniji i eurozoni naglo je usporila u kolovozu, nakon tromjesečnog razdoblja snažnog rasta, potaknutog ublažavanjem mjera suzbijanja pandemije koronavirusa, izvijestio je u srijedu Eurostat.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala nakon dva dana rasta.

Cijene su nafte, pak, jutros dodatno blago porasle, nakon što su jučer skočile 2 posto, zahvaljujući izvješću o padu zaliha nafte u SAD-u prošloga tjedna, što ukazuje na jačanje potražnje. Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala 0,20 posto, na 43,39 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,10 posto, na 41,07 dolara.

Zabrinutost zakočila tržišta
Cijene nafte zadržale su se u srijedu na međunarodnim tržištima ispod 43 dolara, zakočene zabrinutošću trgovaca da će oporavak potražnje za gorivom zaustaviti sve veći broj novih slučaja zaraze koronavirusom u svijetu.

Na londonskom je tržištu cijena barelaiznosila je 42,48 dolara. Na američkom tržištuse barelom trgovalo po 40,18 dolara.

Trgovci su danas bili pod dojmom naglog širenja zaraze koronavirusom, cijene su vrlo ranjive. Međunarodna agencija za energetiku upozorila je na moguće negativne posljedice po oporavak potražnje za energentima. Dugoročna perspektiva, prema Međunarodnoj agenciji za energiju nije ohrabrujuća. Predviđaju kako se cijeni od 50 dolara za barel ne možemo danati prije 2023. godine.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) snizila je u utorak procjenu potražnje za naftom zbog ekonomskih promjena koje je potaknulo širenje koronavirusa. Čelnici dva vodeća svjetska proizvođača nafte, ruski predsjednik Vladimir Putin i saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, razgovarali su telefonom, a među temama razgovora bilo je i stanje na tržištima energenata, objavio je u utorak Kremlj.

OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjuju opskrbu kako bi je prilagodili manjoj potražnji u vrijeme pandemije. Do kraja godine smanjivat će se za 7,7 milijuna barela dnevno.

Od siječnja 2021. OPEC i njegovi saveznici ublažit će rezove proizvodnje, rekao je u utorak ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata Suhail al-Mazrouei.

Na tržištima će pozorno pratiti i podatke o američkim zalihama. Ekonomisti su u preliminarnom istraživanju Reutersa objavljenom u utorak procijenili da su zalihe sirove nafte i derivata vjerojatno pale u prošlom tjednu. Američki institut za naftu (API) i vlada objavit će tjedna izvješća sutra odnosno prekosutra, dan kasnije nego što je uobičajeno, zbog državnog praznika u SAD-u početkom tjedna.

Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela sirove nafte iz košarice njegovih članica u utorak iznosila 40,68 dolara, što znači da se nije znatnije promijenila u odnosu na prethodni radni dan.

Sukladno Pariškom sporazumue
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je razvojne banke da prestanu podupirati projekte vezane uz fosilna goriva, nadovezujući se na izvješće prema kojem je Svjetska banka od 2015. u taj sektor uložila 12 milijardi dolara.

Ekološki aktivisti godinama pokušavaju spriječiti industriju nafte, ugljena i prirodnog plina da proizvodi opasnu razinu stakleničkih plinova koja uzrokuje klimatske promjene, nagovarajući komercijalne banke da im prestanu posuđivati novac.

Državne razvojne banke, čija je podrška često presudan faktor u donošenju odluke o financiranju projekata u zemljama u razvoju, također su sve češće suočene s pozivima da ukinu financiranje spornog sektora. Guterres je početkom tjedna pozvao koaliciju ministara financija i kreatora mjera ekonomske politika iz desetak zemalja da razvojnim bankama omoguće obustavu ulaganja u fosilna goriva i okretanje obnovljivim izvorima energije.

Njegov apel nadovezao se na izvješće njemačke organizacije za zaštitu Urgewald, prema kojem je Svjetska banka od sklapanja Pariškog sporazuma o klimi 2015. godine uložila više od 12 milijardi dolara u fosilna goriva.

Čak 10,5 milijardi dolara tog iznosa izdvojeno je za izravno financiranje novih projekata. To je Svjetsku banku stavilo daleko ispred ostalih razvojnih banaka u pružanju potpore tom sektoru, naglasila je viša savjetnica Urgewalda Heike Mainhardt.

Svijet će ionako po svemu sudeći proizvesti puno više fosilnih goriva no što bi dopuštali ciljevi dogovoreni u Parizu i postavlja se pitanje zašto Svjetska banka podržava veću proizvodnju nafte i prirodnog plina u zemljama kao što su Meksiko, Brazil i Mozambik, ističu autori izvješća.

Svjetska banka odgovorila je da izvješće iznosi “iskrivljeno stajalište koje nije potkrijepljeno dokazima”, dodajući da je za financiranje obnovljive energije i energetske učinkovitosti u zemljama u razvoju od 2015. do 2019. godine izdvojila gotovo 9,4 milijarde dolara.

Tvrde i da Urgewald u izvješću ignorira njezinu pomoć oko 789 milijuna ljudi koji žive bez električne energije, uglavnom u ruralnim dijelovima Afrike i Azije.

Mainhardt je kazala da potpora banke projektima s fosilnim gorivima koči prijelaz na čišću energiju, potrebnu da se izbjegnu katastrofalne klimatske promjene, što je cilj Pariškog sporazuma. “Obmanjuju nas gardom branitelja klime, a zapravo su ogroman dio problema”, kritizirala je Mainhardt Svjetsku banku u razgovoru za Reuters.

Splasnule nade
Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi pali jer su ulagače razočarale vijesti o zastoju u razvoju cjepiva protiv koronavirusa i jer su splasnule nade u politički dogovor o novim poticajnim fiskalnim mjerama prije predsjedničkih izbora u SAD-u.

Ulagače su razočarale vijesti o zastoju u razvoju cjepiva protiv koronavirusa. Farmaceutska kompanija Johnson & Johnson objavila je, naime, da je privremeno obustavila kliničko ispitivanje cjepiva protiv covida-19 nakon što se razbolio jedan od sudionika istraživanja. Cijena dionice te kompanije pala je 2,3 posto.

Dionica Eli Lilly & Co pojeftinila je, pak, 2,9 posto, nakon što je ta kompanija izvijestila da je prekinula ispitivanja na antitijelima protiv koronovirusa zbog zabrinutosti u vezi sigurnosti. Uz to, ponešto su splasnule nade ulagača da će Kongres i Bijela kuća postići dogovor o novom paketu fiskalne pomoći gospodarstvu u borbi protiv koronakrize.

Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma, poručila je kako demokrati neće prihvatiti prijedlog Bijele kuće o paketu poticaja vrijednom 1.800 milijardi dolara jer je taj iznos znatno manji od onoga što je potrebno u ovoj pandemiji i dubokoj recesiji. Mitch McConnell, vođa većine u Senatu, kazao je, pak, kako će Senat, u kojem većinu imaju republikanci, glasati o ciljanom paketu poticaja u ponedjeljak.

Jučer je otvorena i sezona objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Banke JPMorgan i Citigroup izvijestile su o boljim nego što se očekivalo rezultatima, no cijene njihovih dionica osjetno su pale.

Zbog toga je S&P indeks bankarskog sektora skliznuo 2,7 posto. Nakon oštrog pada zarada kompanija u drugom tromjesečju, i u trećem se očekuje sličan ishod, premda bi pad zarada trebao biti znatno manji. U anketi Reutersa, analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeks u trećem tromjesečju pale za 19,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Na azijskim su burzama cijene dionica u srijedu pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer su ulagače pokolebale vijesti o zastoju u razvoju cjepiva protiv koronavirusa. Kao i jučer na Wall Streetu, azijske ulagače razočarale su vijesti o zastoju u razvoju cjepiva protiv koronavirusa.

Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale, drugi dan zaredom, jer su ulagači zabrinuti zbog zastoja u razvoju cjepiva protiv koronavirusa, ali i zbog neizvjesnosti u vezi novih gospodarskih poticaja u SAD-u i pregovora u vezi brexita. Kako nema značajnijih vijesti iz domaćih kompanija, na Zagrebačkoj se burzi i u srijedu očekuje mirno trgovanje, kao i proteklih dana, pri čemu bi Crobex indeksi mogli stagnirati. A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla drugi dan zaredom.

Cijene su nafte, pak, jutros blago pale, nakon što su jučer porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,25 posto, na 42,37 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,30 posto, na 40,10 dolara.