NAFTA

Nema razloga za brigu oko dugoročnih zaliha nafte, ako je vjerovati izjavama iz Goldman Sacha, piše u analizi Goldman Sachsa koju prenosi portal OilPrice. 
Iako OPEC i njihovi saveznici, uključujući Rusiju, nisu uspjeli doći do dogovora kako će do kraja 2018. proizvodnja nafte ostati zamrznuta, ipak su se obavezali na takvu strategiju te obećali izvještavati o napretku kad je riječ od smanjivanju zaliha do novog sastanka u lipnju, rekli su iz Goldmana Sachsa.

To pokazuje kako je smanjen rizik neočekivanog porasta potražnje nafte, ali i akumuliranja neriješenog viška u zalihe.

OPEC (The Organization of Petroleum Exporting Countries) je u četvrtak u Beču dogovorili produžetak dogovora o ograničavanju svoje proizvodnje nafte duže od dogovorenog datuma. Sporazum je ojačan dodavanjem Nigerije i Libije, dvije OPEC članice koje su u početku bile pošteđene odredbi smanjivanja proizvodnje.

Ovim produžetkom dobiveno vrijeme bit će korisno za smanjivanje rizika od naglog porasta proizvodnje nafte te povećati dostupne zalihe nafte, tvrde iz Goldmana. Nigerija i Libija su se već obavezale smanjiti svoju razinu proizvodnje ispod visokih razina postignutih u 2017. Zajedno te dvije države proizvode 2.8 milijuna barela dnevno, a iz Goldmana ne predviđaju porast tog broja za 2018.

Naime, proizvođačice nafte pokušavaju vratiti razine zaliha na prosjek iz prošlih pet godina, održavajući rezove na 1.8 milijuna barela još devet mjeseci.

Otkad je prije godinu dana sporazum postignut, smanjile su se svjetske zalihe, a cijene skočile. No unatoč tome, OPEC će se svejedno morati nositi s rizikom kako će američka nafta iz škriljevca poplaviti tržište protokom vremena. Pokušaj održavanja razine zaliha još su agresivni, ali OPEC-ove procjene kažu kako će se njima moći regulirati tržište ukoliko cijene porastu.

 Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima nadomak razine od 62 dolara nakon iznenađujućeg rasta američkih zaliha derivata koji signaliziraju slabljenje potražnje.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 79 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 62,07 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 81 centi nižoj cijeni, od 56,81 dolar.

Tržišta je jučer pritisnulo izvješće Američkog instituta za naftu (API-a), koje je pokazalo povećanje zaliha benzina za čak 9,2 milijuna barela u prošlom tjednu, te povećanje zaliha dizela i lož ulja za 4,3 milijuna barela.

Analitičari smatraju da je povećanje zaliha sezonskog karaktera. “Nosi sva obilježja smanjenja američke potražnje za gorivom na kraju godine, što bi pak trebalo zadržati cijene u vrlo ograničenom rasponu”, rekao je Stephen Brennock iz PVM Oil Associetesa.

Dodatno cijene pritišće porast američke proizvodnje na 9,68 milijuna barela dnevno, blizu razine najvećih svjetskih proizvođača Rusije i Saudijske Arabije.

Georgi Slavov iz Marex Spectrona drži da bi slabiji makroekonomski rezultati i pad iskorištenosti rafinerijskih kapaciteta u prvom tromjesečju iduće godine mogli dodatno pritisnuti potražnju za sirovom naftom i cijene. Za sada vjeruje da će potražnja ostala čvrsta. “Počinjemo nazirati slabije makroekonomske rezultate u ključnim područjima za potrošnju nafte. Također primjećujemo naznake predstojećeg smanjenja iskorištenosti rafinerijskih kapaciteta u siječnju i veljači”, rekao je.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 61,87 dolara, što znači da se povećala 42 centa u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Mađarska naftna i plinska grupa MOL traži prilike za prodaju imovine na Sjevernom moru budući da su im niže cijene nafte nagrizle profitne marže, kazali su u srijedu izvori u bankovnim krugovima.
Mađarska je kompanija unajmila Bank of America Merrill Lynch da vodi prodaju portfelja imovine, kazala su četiri bankarska izvora.

Uspije li MOL u naumu, pridružit će se nizu velikih naftnih i plinskih kompanija koje su se proteklih godina već povukle iz postarijeg bazena, prepuštajući mjesto manjim, okretnijim kompanijama.

U mađarskoj kompaniji i američkoj banci nisu željeli komentirati tu informaciju.

Vrijednost MOL-ova portfelja na tom području procijenjena je na nekih 200 do 300 milijuna dolara, kazala su dva izvora.

Mađarska kompanija počela je proizvoditi naftu na Sjevernom moru krajem 2013. godine, nekoliko mjeseci prije no što su se cijene nafte strmoglavile s razine više od 100 dolara po barelu. Kupili su za 375 milijuna dolara Wintershallov portfelj koji je uključivao mješavinu aktivnih polja i nerazvijenih projekata. Također su kupili poziciju u škotskom naftnom čvorištu u središnjem dijelu Sjevernog mora.

Među imovinom predviđenom na prodaju izdvaja se polje Scolty-Crathes, u kojem MOL zajedno s Enquestom ima udio od 50 posto, a s proizvodnjom se počelo u studenom 2016. godine. Također bi ponudili 20 posto udjela u polju Catcher na kojem će proizvodnja prema očekivanjima operatera Premier Oila početi ovog mjeseca.

Imovina u norveškom dijelu Sjevernog mora zasada se neće prodavati, tvrde izvori. Proteklih je godina vlasnika promijenio povelik broj vlasničkih udjela u poljima na Sjevernom moru, pri čemu su kupci uglavnom bile kompanije u vlasništvu investicijskih fondova a prodavatelji dugogodišnji operateri. Proizvodnja u tom bazenu postojano se smanjuje od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća iako je u proteklim godinama taj trend donekle ublažen.

Tako je Royal Dutch Shell za 3,8 milijardi dolara prodao imovinu u toj regiji Chrysaoru, Engie za 3,9 milijardi dolara Neptuneu a OMV za milijardu dolara Siccar Pointu, navodi Reuters.

Norveški naftni div Statoil s partnerima planira investirati 49 milijardi norveških kruna (gotovo pet milijardi eura) u razvoj naftnog polja Johan Castberg na Arktiku, upola manje nego što su prvotno procijenili.
Početak proizvodnje na naftnoj platformi udaljenoj nekih 240 kilometara od grada Hammerfesta na krajnjem sjeveru Norveške planiran je za 2022. godinu, navodi se u Statoilovom planu razvoja, podnesenom u utorak norveškim vlastima.

Rezerve na tom polju procijenjene su na između 450 do 650 milijuna ekvivalenta barela nafte.

Sudbina toga projekta dugo je bila neizvjesna s obzirom da je nužno ulaganje prvotno bilo procijenjeno na više od 100 milijardi kruna, što je značilo da bi cijena barela nafte trebala biti 80 dolara da bi projekt bio profitabilan.

Zahvaljujući redefiniranju toga koncepta i općenito sniženim troškovima u sektoru usluga za potrebe naftne industrije, iznos potrebnog ulaganja smanjen je na 49 milijardi kruna, uz granicu rentabilnosti sada ispod 35 dolara za barel.

To je ulaganje dobra vijest za naftni sektor u Norveškoj gdje je proizvodnja crnog zlata prepolovljena u usporedbi s rekordnim razinama iz 2000. do 2001. godine, primjećuje AFP.

Operacije vezane za naftno polje Johan Castberg značit će približno 1.700 radnih mjesta, uključujući njih 500 na sjeveru Norveške, priopćeno je iz Statoila.

Statoil je vlasnik 50 posto toga projekta, dok je ostatak u vlasništvu talijanskog Enija (30 posto) i norveške državne kompanije Petoro koja upravlja portfeljem dozvola za crpljenje nafte i plina (20 posto).

Više od 200 platformi za eksploataciju nafte i prirodnog plina i približno 2500 bušotina na Sjevernom moru planira se do 2025. godine staviti izvan pogona, prema novim informacijama Oil & Gas UK i Decom North Sea.

Procjenjeno je da će se demontaža provesti na 349 polja u regiji, uključujući šest u epikontinentalnom pojasu Danske, 23 u Norveškoj, 106 u Nizozemskoj i 214 u Velikoj Britaniji.

Uz to, skoro 7800 km cjevovoda će se također demontirati. Tako će Velika Britanija za demontažu morati izdvojiti godišnje dvije milijarde funti, odnosno ukupno 17 mlrd. funti do 2025. godine, dok će Norveška i Nizozemska potrošiti 800 milijuna funti, objavio Energy Live News.

Jadranski naftovod (Janaf) želi ojačati svoju poziciju na spot-tržištu naftom odnosno tržištu za promptnu isporuku na Mediteranu, rekao je u utorak predsjednik Uprava Janafa Dragan Kovačević na Janafovoj međunarodnoj energetsko-naftnoj konferenciji.
Po njegovim riječima, kompanija uživa ugled sigurne opskrbne točke na Mediteranu, a nakon značajnih ulaganja u terminal u Omišlju želi iskorak na mediteransko spot tržište, odnosno tržište za promptnu isporuku, uz trenutačno plaćanje ili plaćanje u kratkom roku.

Cilj je, kaže Kovačevič, u omišaljsku luku dovesti gotovo stratešku dimenziju mediteranskog naftnog spot tržišta, što bi bio vrlo velik pomak u hrvatskom gospodarstvu.

Kovačević ističe da je Janaf uspješan poslovni sustav, koji je dovršio petogodišnji ulagački ciklus unutar kojega su ispunjeni svi njegovi ciljevi te da je riječ o učinkovito vođenom dioničkom društvu koje nimalo ne zaostaje za privatnim poduzećima.

“Imamo najbolje pokazatelje od svih kompanija koje u Hrvatskoj trenutno postoje. Ne postoji ni jedno privatno poduzeće s financijskim pokazateljima kao što ih ima Janaf, dioničko društvo u pretežnom državnom vlasništu. Stvar je samo upravljanja, menadžmenta i ničega drugoga”, rekao je Kovačević. Dodao je kako to vrijedi i za Inu, kojom bi se, kako je rekao, trebalo dobro upravljati, a manje je bitno u čijem je vlasništvu.

Čelni čovjek Janafa, kao i ostali sudionici konferencije, prognozira nastavak rasta cijene nafte, koja se sada kreće oko 65 dolara za barel. To će, kako je rečeno, utjecati na ekonomsku politiku, a može se očekivati i utjecaj na cijene drugih roba i usluga. Stoga bi, u slučaju daljnjeg rasta cijena, trebalo nešto učiniti s poreznom politikom, kako se sve ne bi prelilo na krajnjeg potrošača, smatra Kovačević.

Ćorić: Hrvatska mora maksimalno iskoristiti energetske resurse

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić istaknuo je da Hrvatska mora maksimalno iskoristiti svoje energetske resurse kako bi, među ostalim, znatno podigla udio domaće nafte u ukupnom podmirenju potreba, koji je sada 20 posto odnosno 600 tisuća tona. Tome bi, kako je rekao, trebale pridonijeti izmjene zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kao i nova energetska strategija čija izrada uskoro počinje. Janaf u tim procesima ima vrlo važnu ulogu, rekao je Ćorić.

Ministar državne imovine i predsjednik Janafove skupštine Goran Marić ocijenio je Janaf primjerom kako “državno” poduzeće može biti učinkovito i uspješno. “To pokazuje da nije bitan oblik vlasništva nego menadžment i zaposlenici”, rekao je Marić. Po njegovim riječima, Janaf nije u planu za privatizaciju.

Upitan kakvo je stanje s privatizacijskim procesima u Hrvatskoj, odgovorio je da Vlada privatizaciji pristupa “sustavno i najozbiljnije”. Naveo je kako su, na primjer, samo četiri hotelska poduzeća ostala u vlasništvu države te da bi prihod od njihove prodaje, da je provedena kao do sada, bio manji od sto milijuna kuna, a sada se očekuje više od pola milijarde kuna prihoda, uz 88 kvalitetnih ponuđača.

Do ožujka se očekuju se privatizacijski prihodi veći od milijardu i pol kuna, rekao je. Bivši šef Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović, kojega je Marić neizravno “okrznuo” ocjenama da se dosad nije kvalitetno pripremala privatizacija državnih tvrtki, izjavio je da je i administracija u kojoj je on sudjelovao primila posao od prethodnih vlada, s privatizacijskim “avanturama i nesrećama”.

 Cijene nafte zadržale su se u utorak na međunarodnim tržištima nadomak razine od 62 dolara, zakočene valom prodaja koji su pokrenule bojazni da bi američki proizvođači mogli neutralizirati efekt smanjene opskrbe ostalih vodećih izvoznika.
Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 62,31 dolar. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 28 centi nižoj cijeni, od 57,19 dolara.

Članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupina vodećih prozivođača na čelu s Rusijom dogovorili su prošlog tjedna na sastanku u Beču da će produljiti razdoblje smanjene opskrbe do kraja iduće godine.

Prema prethodnoj je varijanti sporazuma proizvodnja trebala biti smanjena za 1,8 milijuna barela dnevno do kraja ožujka.

U ovom se tjednu fokus tržišta preusmjerio na podatak o većem broju bušotinskih postrojenja u SAD-u, koji je potpirio bojazni da će dogovor s bečkog sastanka potaknuti daljnji rast američke proizvodnje. Prema službenim podacima proizvodnja je već u rujnu porasla na gotovo 9,5 milijuna barela dnevno. Rekordnu razinu od 9,63 milijuna barela dnevno dosegnula je 2015. godine.

„Američka proizvodnja igrat će najvažniju ulogu na strani opskrbe u 2018. godini”, konstatira Tamas Varga iz brokerske kuće PVM.

“Skok cijena na američkom tržištu iznad 60 dolara mogao bi lako gurnuti američku proizvodnju iznad razine od 10 milijuna barela devno, povećavajući prognozu (proizvodnje) u skupini zemalja izvan OPEC-a i ograničavajući daljnja nastojanja da se podignu cijene”, dodao je Varga.

Pozornost se sada okreće izvješću Američkog instituta za naftu (API) i službenom vladinom izvješću koja bi prema procjenama ekonomista trebala pokazati pad američkih zaliha u prošlom tjednu za 3,5 milijuna barela. Izvješće API-ju bit će objavljeno tokom dana s vladino izvješće sutra.

Odvojeno je OPEC objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 61,46 dolara, što znači da je oslabila 25 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Već drugu godinu zaredom SAD je na najboljem putu da bude neto izvoznik benzina, objavila je američka Uprava za informiranje o energetici (EIA).
Unatoč rekordno velikoj domaćoj potrošnji benzina, SAD je 2016. godine izvozio 56 000 bbl/d benzina i po prvi puta je izvezao više benzina nego što ga je uvezao. Ista je situacija i 2017. godine jer je do kraja rujna SAD izvozio 55 000 bbl/d i to uglavnom u Meksiko i druge zemlje Srednje i Južne Amerike.

Neki stručnjaci smatraju da bi tako visoka razina izvoza benzina mogla dovesti do porasta cijena goriva na američkom tržištu zbog konkurencije u izvozu. Tako je nedavno prosječna cijena benzina u SAD-u iznosila 0,66 USD/l, što je za 17% više nego u istom razdoblju 2016. godine. Ipak, EIA očekuje da će za 2017. godinu prosječna cijena benzina u SAD-u iznositi 0,63 USD/l, dok bi 2018. trebala biti 0,65 USD/l, javlja novinska agencija UPI.

Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro u nedjelju je najavio uvođenje “petra”, virtualne valute bazirane na rezervama nafte te zemlje za borbu protiv financijske blokade Sjedinjenih Država.
“Najavljujem da će Venezuela pokrenuti novi sustav kriptovalute bazirane na naftnim rezervama. Venezuela će osnovati kriptovalutu ‘petro’, kako bi napredovala u pogledu monetarne neovisnosti i pristupila financijskim transakcijama bez obzira na financijsku blokadu”, rekao je Maduro u svom tjednom televizijskom obraćanju.

Osim nafte, a Venezuela posjeduje najveće rezerve na planetu, nova virtualna valuta će se temeljiti na plinu, zalihama zlata i dijamanata, rekao je predsjednik. To će nam omogućiti napredovanje prema novim oblicima međunarodnog financiranja za gospodarski i društveni razvoj zemlje, dodao je Maduro.

Zemlja, koja se bori s padom cijene nafte iz koje izvlači 96 posto svojih deviza, prisiljena je restrukturirati vanjski dug procijenjen na oko 150 milijardi dolara, dok stanovništvu nedostaju hrana i lijekovi jer nema novca za njihov uvoz. Caracas optužuje Washington za “financijski progon”, nakon što je američki predsjednik Donald Trump krajem kolovoza nametnuo gospodarske sankcije Venezueli. Strani analitičari međutim smatraju da je Venezuela u gospodarskoj krizi zbog pokušaja vlade da kontrolira ekonomiju.

Švicarsko-francuski proizvođač cementa LafargeHolcim trebao je ranije obustaviti poslovanje u ratom izmučenoj Siriji, priznao je predsjednik uprave u intervjuu nakon što su tri direktora optužena za neizravno financiranje džihadističkih skupina.
Grupa prolazi kroz tešku fazu koja predstavlja “problem za reputaciju kompanije”, kazao je Beat Hess u razgovoru za francuski dnevni list Le Figaro, objavljenom u nedjelju.

Lafarge je optužen da je putem posrednika plaćao naoružanoj skupini nazvanoj Islamska država (IS) i drugim skupinama kako bi omogućile nastavak poslovanja njihove tvornice u Džalabiji na sjeveru Sirije.

Sumnjiči ih se također da su koristili lažne ugovore o savjetodavnim uslugama za kupnju goriva od IS-a koji je u lipnju 2013. godine preuzeo kontrolu nad većim dijelom sirijskih strateških naftnih rezervi.

“Napravljene su neprihvatljive pogreške zbog kojih kompanija izražava žaljenje i osuđuje ih”, naglasio je Hess, dodajući da se Lafarge “vjerojatno prekasno povukao iz Sirije”.

Frederic Jolibois, koji je 2014. godine preuzeo dužnost direktora sirijske tvronice, optužen je za financiranje terorizma i za kršenje embarga Europske unije na kupnju sirijske nafte.

Joliboisov prethodnik u razdoblju od 2008. do 2014. godine Bruno Pescheux i šef sigurnosti u Lafargeu Jean-Claude Veillard također su optuženi za financiranje teririzma, te za “ugrožavanje života drugih ljudi”.

Hess je inače u svibnju 2016. godine postao predsjednik izvršnog odbora kompanije a u nedjeljnom je intervjuu naglasio kako ima puno povjerenje u francuski pravni sustav. “Ako možemo ikako pomoći, učinit ćemo sve što se od nas bude tražilo”, poručio je.

 Na većini azijskih burzi u ponedjeljak su cijene dionica blago porasle, dok je dolar ojačao nakon što je krajem prošloga tjedna američki Senat prihvatio prijedlog porezne reforme.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,00 sati bio u minusu 0,2 posto, a blago su pale i cijene dionica u Šangaju te Australiji.

Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Hong Kongu i nekim drugim tržištima porasli su, pak, između 0,1 i 0,6 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,00 sati bio tek u blagom plusu.

Terminski S&P indeks pokazuje da bi danas na početku trgovanja na Wall Streetu cijene dionica mogle porasti daljnjih 0,5 posto, na nove rekordne razine.

Razlog je tome odluka Senata u subotu rano ujutro o prihvaćanju prijedloga poreznog zakona, a kako je Zastupnički dom Kongresa svoj prijedlog poreznih promjena donio još polovicom studenoga, ovoga bi tjedna mogli započeti pregovori između dvaju domova o usuglašavanju dvaju prijedloga.

Prihvaćanje porezne reforme značilo bi da je predsjednik SAD-a Donald Trump ispunio jedno od najvažnijih obećanja iz predsjedničke kampanje, koje je mjesecima podržavalo rast cijena dionica.

Ulagači se nadaju da će smanjenje poreza kompanijama i građanima potaknuti brži rast gospodarstva i zarada tvrtki, te tako podržati daljnji rast cijena dionica.

Međutim, azijski su ulagači manje euforični od američkih jer bi porezna reforma mogla dovesti i do jačanja inflacije u SAD-u, što bi, pak, moglo navesti američku središnju banku Fed na ubrzanje tempa povećanja kamata.

A to bi moglo navesti ulagače na povlačenje kapitala s tržišta u razvoju i preusmjeravanje na američka tržišta. “Ako fiskalni poticaji u SAD-u nastupe u 2018. godini, to će uvećati potrebu za zaoštravanjem monetarne politike, a to bi neizravno moglo biti negativno za tržišta u razvoju”, kaže Chris Weston, strateg u IG-u.

U fokusu ulagača su i cijene nafte, nakon što su prošloga tjedna članice OPEC-a i neki drugi najveći svjetski proizvođači odlučili produljiti dogovor o smanjenoj proizvodnji nafte do kraja 2018. godine.

Jutros je na američkom tržištu cijena barela pala gotovo 40 centi, na 57,95 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 35 centi, na 63,35 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar ojačao zahvaljujući velikim koracima naprijed prema poreznoj reformi. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je jutros 0,25 posto, na 93,11 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio 0,4 posto, na 112,75 jena. Dolar je ojačao i u odnosu na europsku valutu, pa je cijena eura sliznula 0,25 posto, 1,1870 dolara.