NAFTA

Projekt Tengiz

Veliki razvoj pod vodstvom Chevron Corp. za povećanje proizvodnje nafte na kazahstanskom polju Tengiz koštat će oko 48,5 milijardi dolara, prema ljudima upoznatim s tim pitanjem.

Američki naftni div rekao je u svojoj zaradi za treće tromjesečje u listopadu da je proračun za Tengiz, prethodno postavljen na 45,2 milijarde dolara, porastao za oko 4% zbog sporijeg pokretanja od očekivanog. Na projekt će biti potrošeno dodatnih 1,5 milijardi dolara, rekli su ljudi, tražeći da ne budu imenovani jer informacije nisu javne.

Chevron je u četvrtak rekao u priopćenju da njegove smjernice za ukupne troškove projekta proširenja Tengiz “ostaju nepromijenjene u odnosu na raspone koje smo dali u našim posljednjim pozivima za zaradu”, što je povećanje od 3% do 5%.

Uz ciljani trošak projekta od 45,2 milijarde dolara, tvrtka je u srpnju 2021. rekla da postoji nepredviđeni trošak od 1,9 milijardi dolara za prepoznavanje neizvjesnosti rasporeda uzrokovane pandemijom Covid-19.

Proširenje pothvata Tengizchevroil, poznatog kao Projekt budućeg rasta, odgodilo je njegovo potpuno pokretanje u drugom kvartalu sljedeće godine. Projekt je znatno premašio svoj početni proračun od 37 milijardi dolara, a datum završetka već je dvaput pomaknut u odnosu na prvotni plan za sredinu 2022. godine.

Ministarstvo energetike Kazahstana nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

Tengizchevroil je u 50% vlasništvu Chevrona, dok Exxon Mobil Corp. i KazMunayGas u državnom vlasništvu imaju 25%, odnosno 20% udjela u pothvatu.

Sa sjednice NO Petrola

Na 49. sjednici Nadzornog odbora društva Petrol d.d., Ljubljana, članovi su detaljno analizirali nerevidirane izvještaje o poslovanju Grupe Petrol i društva Petrol d.d., Ljubljana za 2023. godinu. U protekloj godini, Grupa Petrol je uspješno odgovorila na izazove energetske krize, istovremeno zadržavajući čvrstu posvećenost održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Unatoč inflaciji, regulaciji cijena energenata i geopolitičkim napetostima, Grupa je očuvala financijsku stabilnost te nastavila širenje i diverzifikaciju poslovanja, usklađujući se s dugoročnom strategijom za razdoblje 2021–2025. Nadzorni odbor ističe kako je Grupa Petrol uspješno upravljala promjenjivim poslovnim okruženjem tijekom 2023. godine zahvaljujući prilagodljivosti i otpornosti.

Reagirajući na regulaciju cijena energenata i globalne ekonomske trendove, Grupa Petrol se tijekom 2023. godine, suočila s dinamičnim izazovima na energetskom tržištu koji su započeli već u 2022. godini. I dalje visoke cijene energenata, regulacija cijena goriva, električne energije, zemnog plina i topline, zajedno s inflacijom, imale su značajan utjecaj na poslovanje Grupe Petrol. Unatoč padu cijena energenata krajem 2022. godine, vladine mjere i regulirane cijene ostale su prisutne tijekom cijele 2023. godine, što je značajno utjecalo na poslovne rezultate. S usporavanjem gospodarskog rasta, Grupa se suočila s novim izazovima, uključujući pad kupovne moći i pooštravanje financijskih uvjeta.

Unatoč dinamičnim promjenama u okruženju, Grupa Petrol je demonstrirala iznimnu prilagodljivost i kontinuirani rast, održavajući stabilnost. Grupa Petrol nastavlja svoj napredak kroz kompleksno i promjenjivo poslovno okruženje, u kojem je stalno prilagođavanje i inovativni pristup ključan za suočavanje s vanjskim izazovima.
Sašo Berger, predsjednik Uprave društva Petrol d.d., Ljubljana, istaknuo je pri objavi nerevidiranih rezultata poslovanja: “U 2023. godini, Grupa Petrol je pokazala svoju sposobnost ne samo prilagođavanja nestabilnim okolnostima, već i napretka u istima. Aktivno smo sudjelovali u oblikovanju uvjeta za budućnost, zadržavajući istovremeno financijsku stabilnost i predanost postizanju strateških ciljeva. Tako smo postavili čvrste temelje za izradu nove strategije Grupe Petrol za razdoblje 2025–2030.

U 2023. godini, Grupa Petrol bilježila je prihode od prodaje u iznosu od 7,0 milijardi eura, što je rezultiralo padom od 26% u usporedbi s prethodnom godinom, prije svega zbog smanjenih cijena goriva i drugih energenata. Prodaja goriva je iznosila 3,8 milijuna tona, što predstavlja pad od 8% u odnosu na prethodnu godinu, dok je prodaja trgovačke robe i usluga dosegnula iznos od 571,2 milijuna eura, bilježeći rast od 10% u odnosu na 2022. godinu. Prihodi od trgovačke robe i usluga povećani su na slovenskom, ali i na tržištima jugoistočne Europe. Također, prodano je 16,6 TWh zemnog plina, 12,8 TWh električne energije i 143,4 tisuće MWh topline.

Poslovanje u 2023. godini odvijalo se u značajno promijenjenim okolnostima u usporedbi s prethodnom godinom. Situacija se stabilizirala na energetskim tržištima, što je rezultiralo blažom regulacijom cijena nekih naftnih derivata u odnosu na 2022. godinu. Prilagođeni bruto poslovni dobitak u 2023. godini iznosio je 677,6 milijuna eura, što je porast od 72% u odnosu na prethodnu godinu. Troškovi poslovanja Grupe Petrol u istom razdoblju iznosili su 561,3 milijuna eura, što je povećanje od 20% u odnosu na 2022. godinu. Glavni razlog povećanja troškova proizlazi iz viših cijena materijala i povećanih troškova rada.

U 2023. godini, EBITDA je dosegnula 277,1 milijun eura, što predstavlja povećanje od 180,8 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Struktura EBITDA-e se normalizirala u usporedbi s 2022. godinom, kada su na energetskim tržištima prevladavale izvanredne okolnosti. Primjetan je porast udjela EBITDA-e proizvodne skupine Energija i rješenja, što je u skladu sa strateškim ciljevima prelaska s klasičnih energetskih izvora na čišće obnovljive izvore energije. Čista poslovna dobit ostvarena u 2023. godini iznosila je 136,6 milijuna eura, što je 139,2 milijuna eura više nego 2022. godine, kada je zabilježen gubitak.

U 2023. godini, Grupa Petrol je za neto ulaganja izdvojila 82,9 milijuna eura, što predstavlja značajno povećanje od 38,7% u odnosu na prethodnu godinu, kada su ograničena financijska sredstva omogućila ulaganja u iznosu od 59,8 milijuna EUR. Iako su se suočavali s izazovima kao što su energetska kriza, energetska tranzicija i regulatorni zahvati te neizvjesnost u vezi s nadoknadom štete iz naslova regulacije cijena, što je rezultiralo značajnim smanjenjem ulaganja u 2022. godini, Grupa Petrol je u 2023. godini uspješno nastavila provoditi ključne razvojne projekte.
Uspješno je nastavljena strategija upravljanja dugom, pri čemu je neto zaduženost smanjena ispod razine iz 2021. godine. Svi ključni pokazatelji, zadržani su na prihvatljivim razinama, što Petrolu omogućuje financijski čvrste temelje za buduće poslovanje. Bonitetna agencija S&P Global Ratings u prosincu 2023. godine potvrdila je društvu Petrol d.d., Ljubljana, dugoročnu kreditnu ocjenu »BBB-« i kratkoročnu »A-3« te ocjenu budućih izgleda kreditne ocjene »stabilno«.

„Unatoč tržišnim izazovima, skupina Petrol u 2023. godini održala je uravnoteženu financijsku strukturu i likvidnost, što nam omogućava da s optimizmom gledamo na buduće razdoblje. Učinkovito upravljanje rizicima, pažljivo upravljanje troškovima i odgovorno ulaganje osigurat će da Petrol bude spreman za provođenje daljnjih strateških planova, posebno u projekte koji podržavaju energetsku tranziciju i održivi razvoj“, istaknuo je Drago Kavšek, član uprave Petrol d.d., Ljubljana, zadužen za financijsko upravljanje, upravljanje rizicima i optimizaciju poslovanja.

Iako je energetska kriza predstavljala izazov, Grupa Petrol je u 2023. godini postigla stabilizaciju poslovanja, što je bilo presudno za očuvanje snažne financijske pozicije. Unatoč neprekidnom negativnom utjecaju regulacije cijena energenata od njezinog stupanja na snagu, Grupa Petrol i dalje čvrsto stoji iza održavanja visokih standarda, potvrđenih od strane renomirane bonitetne agencije S&P Global Ratings. Optimizacijom poslovnih procesa i upravljanjem troškovima, postavili smo čvrste temelje za budućnost. Unatoč trenutno važećem zakonodavstvu koje ograničava marže na određene naftne derivate i istovremeno usporava razvojni potencijal, Petrol će nastaviti slijediti strateške smjernice zelenog prijelaza.

„U 2024. godini planiramo pojačati ulaganja koja su zbog raznih vanjskih faktora bila usporena u 2022. i 2023. godini. S predanošću prema energetskoj tranziciji i naglaskom na pružanju izvanrednog korisničkog iskustva, Grupa Petrol će nastaviti raditi na osiguravanju stabilnosti i profitabilnosti za dioničare čak i u okviru promijenjenih energetskih i ekonomskih uvjeta“, izjavio je Sašo Berger, predsjednik Uprave društva Petrol d.d., Ljubljana.

Nadzorni odbor je ocijenio da se Grupa Petrol u 2023. godini uspješno suočila s izazovima koje je donijela energetska kriza i efikasno se prilagodila dinamičnim tržišnim uvjetima. Godina je označila i značajne promjene u upravljanju društvom. Obnovljena Uprava, koja sada djeluje u punom sastavu, već je započela s pripremom poslovne strategije za razdoblje 2025-2030. Prema ocjeni Nadzornog odbora, Uprava je pokazala kompetentno vođenje pod utjecajem regulatornih promjena i energetske tranzicije, pri čemu je naglasak na diverzifikaciji ponude i prilagodljivosti u poslovanju ublažio utjecaj nestabilnih tržišnih kretanja. Optimizacija nabavnih procesa osigurala je pouzdanu opskrbu energentima i podršku klijentima na visokoj razini.

Vlada RH

Vlada je u četvrtak usvojila šesti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, ukupne vrijednosti 503 milijuna eura, kojim osigurava nastavak stabilnosti cijena struje i plina, a nastavlja se i s pomoći umirovljenicima, braniteljima te socijalno ugroženim građanima.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade rekao je da su dva osnovna cilja novog paketa – zadržavanje niske cijene energije i doprinos smanjenju inflacije. Za zadržavanje cijena energije u novom paketu izdvaja se 389 milijuna eura, a za borbu protiv inflacije 114 milijuna eura.

Tako, u sklopu novoga paketa mjera, od 1. travnja pa do 30. rujna 2024. cijena struje ostaje ista za građane, gospodarstvo te javni i neprofitni sektor, za što država izdvaja 231 milijun eura. Kućanstva će za polugodišnju potrošnju do 3000 kilovatsati (kWh), struju plaćati po prosječnoj cijeni od 59 eura po megavatsatu (MWh), a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura.

“Vrlo jednostavna poruka – cijena struje ostaje ista, država i Vlada štite građane od rasta cijena struje”, istaknuo je Plenković. Mjera se odnosi na ukupno 2.214.236 mjernih mjesta, a ukupno je vrijedna 86 milijuna eura.

Jeftinija električna energija za javni i neprofitni sektor zadržava se na prosječnoj cijeni od 62 eura po megavatsatu, mjera je vrijedna 83 milijuna eura, obuhvaća 21,9 tisuća korisnika, a odnosi se na vrtiće, škole, fakultete, domove za umirovljenike, nevladine udruge, institute, vjerske zajednice, općine, gradove, državne institucije, komunalna poduzeća i druge.

Cijena električne energije za malo i srednje poduzetništvo za polugodišnju potrošnju ispod 250.000 kWh se također zadržava na 62 eura po megavatsatu, pri čemu je mjerom obuhvaćeno 93,2 tisuće korisnika, a vrijednost mjere doseže 62 milijuna eura.

Cijene plina također ostaju iste, ta mjera je vrijedna 50 milijuna eura.

Kako je napomenuo predsjednik Vlade, dat će se nadoknada Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za osiguranje zaliha plina, kako ne bi nastupili nepovoljni uvjeti za korisnike i porasla cijena plina. Time su također obuhvaćena kućanstva, javni i neprofitni sektor, toplinski sustavi, kao i distributeri plina, kada je riječ o mogućim gubicima, rekao je Plenković.

Kako stoji u Vladinoj odluci, kupcima u kategoriji kućanstava subvencionira se trošak tako da se na računu koji opskrbljivač plinom isporučuje kupcu, neto iznos cijene za potrošnju energije umanji odnosno da se nadoknadi razlika između cijene 27,7 eura po megavatsatu i cijene utvrđene metodologijom. Kako su se cijene na tržištu stabilizirale oko 27,7 Eura/MWh, očekuje se da će iznos razlike biti bitno manji u odnosu na odluke koje su stabilizirale cijene iz 2022. i 2023. godine. Ako cijena bude manja od 27,7 Eura/MWh, neće je biti potrebno subvencionirati, napomenuli su iz Vlade.

Cijena do 30. rujna ostaje ista i za toplinsku energiju za 159 tisuća korisnika centralnih sustava. Ukupna vrijednost mjere je 108 milijuna eura.

Vlada je u sklopu paketa mjera donijela i Uredbu o nadoknadi dijela troška dizelskog goriva koje se koristi kao pogonsko gorivo u komercijalnom cestovnom prijevozu putnika za razdoblje od 1. travnja 2024. do 31. ožujka 2025. godine. Pravo na nadoknadu imaju osobe koje obavljaju komercijalni prijevoz putnika koje su na temelju odredbi Pravilnika o ostvarivanju prava na povrat dijela plaćene trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i putnika.

Potpora iznosi 16 eurocenti po litri dizel goriva, mjera je vrijedna 11 milijuna eura, a koristi za prijevoznike su smanjenje troška obavljanja prijevoza do 3,7 posto prosječno, umanjenje gubitaka od povećanja cijene goriva i trenutne energetske krize, mogućnost ulaganja u nužnu modernizaciju voznog parka te zadržavanje vozača kao deficitarnog osoblja, kao i mogućnost zadržavanja manje profitabilnih linija do pune uspostave javne usluge od strane županija, naveli su iz Vlade.

Plenković je apostrofirao i ulogu HEP-a, koji je u proteklih nekoliko godina podnio velik teret u provedbi mjera ograničenja cijena energenata te značajno doprinio stabiliziranju energetskog tržišta.

Lanjskog ožujka, podsjetio je Plenković, donesena je odluka o davanju dioničarskog zajma HEP-u i pokretanja postupka dokapitalizacije, što je predstavljao prvi korak pomoći toj kompaniji kako bi mogla normalno funkcionirati i ulagati.

Taj dioničarski zajam je dan u iznosu od 400 milijuna eura, bilo je predviđeno još dodatnih 500 milijuna eura. No, rekao je predsjednik Vlade, izmjenama pravnog okvira prošle jeseni predviđeno je da HEP, kao i ostali opskrbljivači na tržištu električne energije imaju pravo na kompenzacijske mjere, odnosno obeštećenje zbog cijena električne energije za razdoblje od ožujka 2023. i nadalje.

“Tako da je u odnosu na prvotno planiranu dokapitalizaciju HEP-a, Vlada odlučila na neselektivan način obeštetiti HEP i za one troškove koje je kompanija imala tijekom 2022. (…) Provedena je analiza točno utvrđenih troškova HEP-a (…) i obeštećenje će se u potpunosti izvršiti i to prijebojem s dioničarskim zajmom, najavom isplate oko 130 milijuna eura do kraja 2025. godine, kao i odricanjem isplata ostvarenih dobiti do iznosa od oko 200 milijuna eura. Sve s ciljem realizacije investicijskog ciklusa HEP-a u narednom razdoblju”, izvijestio je Plenković.

Dakle, kako je predsjednik Vlade zaključno poručio, dokapitalizacija HEP-a neće biti potrebna, a to društvo će i dalje ostati u 100-postotnom državnom vlasništvu.

HEP je u četvrtak pozdravio vladinu odluku o nadoknadi razlike cijene električne energije, ocjenjujući da će mu to omogućiti nastavak stabilnog poslovanja i planirane investicije.
“Pozdravljamo nastavak napora Vlade Republike Hrvatske u omogućavanju priuštive cijene električne energije hrvatskim građanima i poduzetništvu. Također, izražavamo zadovoljstvo Odlukom o nadoknadi razlike cijene električne energije društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. i provedbenim aktivnostima, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na današnjoj sjednici u sklopu šestog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena”, kaže se u HEP-ovom priopćenju.

Ocjenjuje se da je tom odlukom omogućen nastavak stabilnog poslovanja Hrvatske elektroprivrede, koja, kako se navodi “ostaje jamac sigurne opskrbe hrvatskih građana i industrije, kupaca električne energije, toplinske energije i plina te jedan od najvećih investitora u Republici Hrvatskoj”.

Najavljuje se da će fokus ulaganja, za koja su mjerama iz Vladine odluke osigurana sredstva za buduće razdoblje, biti na izgradnji obnovljivih izvora energije i jačanju elektroenergetske mreže radi jednakog pristupa električnoj energiji svim građanima RH, ali i prihvata novih obnovljivih izvora, čime će HEP doprinijeti ostvarenju planirane dekarbonizacije i energetske samodostatnosti Hrvatske.

Vlada je u četvrtak u sklopu 6. antiinflacijskog paketa odobrila nadoknadu razlike HEP-u za kupce kategorije poduzetništvo između ugovorene cijene i cijene obračunate kupcima za razdoblje 1. listopada 2022. – 31. ožujka 2023., u iznosu od 547,08 milijuna eura. Odobrenim iznosom izvršit će se prijeboj s dioničarskim zajmom od 400 milijuna eura.

Premijer Andrej Plenković rekao je da prvotno planirana dokapitalizacija HEP-a neće biti potrebna, te će i dalje ostati u 100-postotnom državnom vlasništvu.

Smanjeni izgledi za smanjenjem kamata

Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi pali jer je veći nego što se očekivalo rast proizvođačkih cijena u SAD-u smanjio izglede da će američka središnja banka početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Najnoviji podaci pokazali su da su proizvođačke cijene u SAD-u u veljači porasle 0,6 posto, dvostruko više nego što se očekivalo, i to ponajviše zbog rasta cijena benzina i hrane.

To je potaknulo korekciju cijena dionica u komunalnom i nekretninskom sektoru, koje su osjetljive na promjene kamatnih stopa.

Cijena dionice tehnološke zvijezde Nvidije pala je, pak, 3,2 posto, povukavši cijeli sektor na niže u prosjeku za 1,8 posto.

Od početka tjedna sektor proizvođača čipova pao je 3,5 posto jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta nakon nedavnog snažnog skoka njihovih cijena.

Idućega tjedna u fokusu ulagača bit će sjednica Feda. Očekuje se da će središnja banka ostaviti kamatne stope nepromijenjene, a kako je u posljednja dva mjeseca inflacija ostala povišena, sve je manje izgleda i da će Fed smanjiti kamate u lipnju.

Unatoč padu dva dana zaredom, indeksi su i dalje na putu blagih dobitaka u ovom tjednu.

Na europskim se burzama u petak ujutro trguje oprezno jer je veći nego što se očekivalo rast proizvođačkih cijena u SAD-u doveo u pitanje procjene na tržištu o tome kada će Fed početi smanjivati kamatne stope.

Na Zagrebačkoj se burzi u petak očekuje stagnacija Crobexa, koji su porasli četiri dana zaredom i dosegnuli nove rekordne razine, pa su i na putu znatnog tjednog dobitka.

Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, dok je dolar ojačao jer su nakon znatnog rasta proizvođačkih cijena u SAD-u splasnuli izgledi da će Fed u lipnju smanjiti kamatne stope.

Cijene nafte, pak, stagniraju, nakon jučerašnjeg snažnog rasta.

Uz analizu IEA

Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 85 dolara budući da su ulagače ohrabrile nove procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA), signalizirajući slabiju opskrbu i snažniju potražnju u ovoj godini. Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 84,73 dolara, a na američkom 80,60 dolara.

Globalni referentni indeks porastao je za oko četiri posto ovog tjedna, također podržan prvim padom američkih zaliha od siječnja i pojačanim geopolitičkim napetostima nakon što je Ukrajina napala još jednu rusku rafineriju.

Terminski ugovori naftnih proizvoda sada su izbili iz uskog raspona u kojem su trgovali ove godine, ali i dalje postoji mogućnost ograničenja daljnjih dobitaka.

Trgovce je u srijedu iznenadilo izvješće američke vlade koje je pokazalo pad zaliha nafte. Pale su i zalihe benzina, snažnije no što se očekivalo.

Poticaj cijenama bila su jučer i strahovanja za opskrbu iz Rusiije zbog ukrajinskih napada na rafinerije. Ruski izvoz goriva pao je u veljači za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec zbog neplaniranih prekida u radu rafinerija, pokazuju podaci iz industrijskih izvora i izračuni Reutersa.

U četvrtak trgovci su se usredotočili na najnovije mjesečno izvješće IEA-e.

Agencija procjenjuje da će globalna potražnja za naftom u prvom tromjesečju porasti za 1,7 milijuna barela dnevno, snažnije no što su bili očekivali, zbog poboljšanih izgleda u SAD-u i pojačane potražnje za gorivom pod utjecajem putovanja brodova duljom rutom oko Rta dobre nade.

Podigli su i procjenu rasta potražnje u cijeloj godini, za 110.000 barela dnevno, na 1,3 milijuna barela dnevno. To ujedno znači da će rast biti znatno sporiji nego u 2023. zbog posustajanja svjetskog gospodarstva, napominju. Lani potražnja je po njihovm procjenama porasla za 2,3 milijuna barela dnevno.

Agencija je istodobno snizila procjenu opskrbe, uzimajući s obzir najnoviju odluku OPEC-a i njegovih saveznika o smanjivanju isporuka do sredine godine i manju proizvodnju neovisnih proizvođača. Očekuju da će opskrba u ovoj godini porasti za 800.000 barela dnevno, na 102,9 milijuna barela dnevno.

OPEC je u odvojenom izvješću objavio da je u srijedu cijena barela košarice nafte njegovih članica ostala gotovo nepromijenjena i iznosila je 82,67 dolara.

Dedović Handanović za RTS

Ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Budimpešti s ministrom vanjskih poslova i vanjske trgovine Mađarske Peterom Szijjartom o zajedničkim projektima u energetskom sektoru i suradnji dviju zemalja u području plina, nafte i električne energije, te najavila da bi već iduće godine trebala započeti izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska.

“Regionalna suradnja ključ je za postizanje energetske sigurnosti, a to dokazuje i suradnja Srbije i Mađarske na više područja, posebice u energetskom sektoru. Osim suradnje u području opskrbe plinom, namjeravamo se bolje povezati u opskrbi nafte, kao i u prijenosu električne energije.

Opskrba energijom je stabilna i uz domaće rezerve trenutno imamo zalihe od 163 milijuna kubika u skladištu u Mađarskoj. Razgovarali smo o dinamici korištenja postojećih zaliha i pod pod kojim uvjetima možemo osigurati dodatne količine plina s kojima ćemo imati dodatnu sigurnost i iduće zime”, rekla je Đedović Handanović nakon sastanka s mađarskim ministrom u Budimpešti.

Naftovod Srbija-Mađarska označen je kao jedan od prioritetnih projekata za obje zemlje u energetskom sektoru. O ovom projektu ovih dana su u Budimpešti razgovarali članovi radne skupine “Transnafte” i mađarskog MOL-a. Prije početka dvodnevnog “Balkanskog foruma”, Đedović je navela da se očekuje da će cjevovod biti završen do 2027. godine, te da je prikupljena sva tehnička i projektna dokumentacija.

Prema riječima ministrice rudarstva i energetike, Mađarska se dosta oslanja na nuklearnu energiju, o čemu bi trebala razmišljati i Srbija.

“Moramo razmišljati kako do 2040. godine osigurati izvore osnovne energije, poput nuklearne energije. Danas imate manje reaktore koji se brže grade i koštaju manje, a mi se i dalje primarno oslanjamo na ugljen. Tendencija u svijetu je prelazak na plin što nije ulaganje u budućnost već je potrebno pronaći obnovljive izvore energije”, rekla je za RTS.

Nakon snažnog rasta prošli tjedan

Na Wall Streetu je u srijedu S&P 500 skliznuo s rekordne razine, a pao je i Nasdaq indeks, što je ponajviše posljedica korekcije cijena dionica proizvođača čipova, nakon snažnog rasta posljednjih tjedana.

Pad S&P 500 i Nasdaqa ponajviše je posljedica pada cijena dionica proizvođača čipova, kao što su Nvidia i Intel, jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta, nakon snažnog rasta cijena tih dionica posljednjih tjedana.

Jučer je indeks tog sektora pao 2,5 posto, no i dalje je od početka godine na dobitku oko 17 posto, zahvaljujući optimizmu ulagača u vezi razvoja umjetne inteligencije.

Ulagači su oprezni jer će u četvrtak biti objavljeno izvješće o proizvođačkim cijenama u SAD-u u veljači.

U utorak su podaci o potrošačkim cijenama pokazali da inflacija u posljednja dva mjeseca nije popustila, što znači da bi američka središnja banka mogla zadržati kamatne stope na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo.

Na tržištu i dalje prevladava stav da bi Fed mogao početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

No, pokaže li izvješće da su proizvođačke cijene porasle više nego što se očekuje, splasnule bi procjene o smanjenju kamata u lipnju, što bi moglo negativno utjecati na tržište.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Na azijskim se burzama u četvrtak trguje oprezno, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagači ne žele riskirati uoči novih podataka o inflaciji u SAD-u.

Cijene nafte, pak, stagniraju, nakon jučerašnjeg snažnog rasta.

Analiza dana

Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima iznad 83 dolara pod utjecajem nagovještaja snažne potražnje i nagađanja o mogućem poremećaju u opskrbi iz Rusije nakon ukrajinskog napada na rafinerije.

Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 83,46 dolara, a na američkom 79,15 dolara. Trgovci su se u srijedu fokusirali na naznake snažne potražnje.

Zalihe sirove nafte u SAD-u pale su u prošlom tjednu za 1,5 milijuna barela, prema podacima ministarstva energetike, nešto snažnije no što su analitičari očekivali. Stopa iskorištenosti rafinerijskih kapaciteta porasla je za 1,9 postotnih bodova, na 86,8 posto.

Rafinerije u SAD-u postupno završavaju redovne radove na održavanju, napominje Reuters.

Pad zaliha u SAD-u nadovezao se na procjenu Organizacije zemalja-izvoznica nafte da bi potražnja u ovoj godini trebala porasti za 2,25 milijuna barela dnevno, oslonjena na potražnju u Kini.

Analitičari istodobno procjenjuju izglede za poremećaje u opskrbi, nakon napada ukrajinskih dronova u Rusiji i požara u najvećoj rafineriji proizvođača nafte Rosnefta.

Potporu cijenama nafte i drugih vrijednosnih papira pružile su i procjene da blago ubrzanje inflacije u SAD-u u veljači neće odvratiti središnju banku od snižavanja kamatnih stopa najkasnije sredinom godine. Niže kamatne stope podupiru gospodarstvo i potražnju za naftom.

OPEC je u odvojenom izvješću objavio da je u utorak barel košarice nafte njegovih članica poskupio 25 centi, na 82,61 dolara.

Ministarstvo energetike

SAD proizvodi u prosjeku 12,9 milijuna barela nafte dnevno i vodi na svjetskoj ljestvici proizvođača, šestu godinu zaredom, objavilo je ministarstvo energetike.

U prosincu 2023. proizvodnja sirove nafte u SAD-u dosegnula je novi mjesečni rekord, premašivši 13,3 milijuna barela dnevno, objavila je uprava za podatke energetskog sektora (EIA) u sastavu ministarstva.

Male su šanse da će druge zemlje u skorije vrijeme oboriti taj rekord, ističu u američkoj upravi za podatke energetskog sektora.

Vlada Saudijske Arabije naredila je pak u siječnju energetskom divu Aramcu da suspendira plan o povećanju proizvodnje nafte i da cilja maksimalni održivi proizvodni kapacitet od 12 milijuna barela dnevno, za milijun barela manji no što su bili zacrtali 2020. godine.

Saudijska Arabija vodeći je proizvođač Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) koja je zajedno sa saveznicima odlučila smanjivati opskrbu do sredine godine za 2,2 milijuna barela dnevno kako bi poduprla cijene u razdoblju posustajanja potražnje pod pritiskom slabog gospodarskog rasta.

Na Wall Streetu je u utorak S&P 500 indeks skočio na novu rekordnu razinu, zahvaljujući rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, dok su novi podaci pokazali da je inflacija u SAD-u blago ojačala.

Zvijezda dana bila je jučer dionica Oraclea, čija je cijena skočila gotovo 12 posto, na rekordne razine, nakon što je taj tehnološki div objavio bolje nego što se očekivalo kvartalne poslovne rezultate.

Nakon dva dana pada, snažno su jučer porasle i cijene dionica proizvođača čipova, a najviše Nvidie, više od 7 posto.

Zbog toga ulagače nije obeshrabrilo ni blago jačanje inflacije u SAD-u.

Jučer je objavljeno da su u veljači potrošačke cijene porasle 0,4 posto na mjesečnoj razini i 3,2 posto na godišnjoj.

Unatoč stagnaciji, pa i blagom rastu inflacije u posljednja dva mjeseca, na tržištu i dalje prevladava stav da bi američka središnja banka u lipnju mogla početi smanjivati kamatne stope.

Inflacija u SAD-u blago je ubrzala u veljači, odražavajući znatno blaži pad cijena benzina i plina, pokazalo je u utorak izvješće ministarstva rada.

Ističe i to da gospodarstvo stabilno raste i da će, po svemu sudeći, izbjeći recesiju.

Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica blago porasle jer su ulagače ohrabrili kvartalni poslovni rezultati kompanija i vijest da je britansko gospodarstvo poraslo na početku godine.

a Zagrebačkoj se burzi u srijedu očekuje slično trgovanje kao i proteklih dana, pri čemu bi Crobex indeks mogao stagnirati, nakon dva dana rasta.

Na većini azijskih burzi cijene su dionica u srijedu porasle, pa tako prate jučerašnji rast Wall Streeta, dok je dolar ojačao prema košarici valuta, nakon objave podataka o inflaciji u SAD-u.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon jučerašnjeg pada.