NAFTA

Prenosi Pobjeda

Velik je optimizam da će se na dubini od 6500 metara pronaći ekonomski isplativo ležište nafte. Istražno bušenje u podmorju pokraj Ulcinja obećava da će se pronaći veliko nalazište nafte, a na području Crne Gore još je nekoliko potencijalnih nalazišta, priopćio je Marko Perunović, državni tajnik za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija.

On je rekao da je trenutačna dubina bušotine pokraj Ulcinja 4700 metara, prenosi Pobjeda.

“Velik je optimizam da će se na dubini od 6500 metara pronaći ekonomski isplativo ležište nafte. Postoji još nekoliko zanimljivih koncesijskih područja, i kada se, ovisno o rezultatima Eni/Novatek bušotine, raspišu natječaji, javnost će biti na vrijeme obaviještena”, rekao je Perunović.

Kako je dodao, nakon potvrđivanja zaliha u postojećem ležištu, sljedeća faza je razvoj ležišta, što znači dodatne bušotine i razvoj modela proizvodnje.

“U slučaju pozitivnog scenarija, prva proizvodnja se očekuje za tri godine. Nije planirana izgradnja rafinerija u Crnoj Gori, što ide u prilog očuvanju okoliša, i plan je da se nafta prodaje kao sirova”, objasnio je Perunović.

Prema njegovim riječima, energetika je područje od kojeg Crna Gora može živjeti.

“Ako se sredstva pravilno ulože u dobre energetske projekte, crnogorska ekonomija za relativno kratko vrijeme može doživjeti pravi uzlet”, smatra Perunović.

Ulagači i dalje oprezni zbog inflacije

Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks porastao, prvi put nakon pet dana pada, no ulagači su i dalje oprezni dok čekaju nove gospodarske pokazatelje i detalje o predstojećem povećanju poreza.

Ovoga mjeseca zasad nema puno pozitivnih iznenađenja. Ušli smo u još jedno razdoblje nesigurnosti u kojemu bi se kapital mogao preusmjeriti u cikličke sektore.

U fokusu ulagača bio je jučer prijedlog predsjednika SAD-a Joe Bidena o proračunskom paketu vrijednom 3.500 milijardi dolara. Očekuje se da će taj prijedlog uključivati povećanje korporativnog poreza s 21 na 26,5 posto.

Predložene porezne izmjene mogle bi, prema analitičarima Goldman Sachsa, smanjiti zarade kompanija iz S&P 500 indeksa u idućoj godini za otprilike 5 posto.

Ulagači su oprezni i zbog toga što će u utorak biti objavljeno izvješće o potrošačkim cijenama, koje će pokazati jačaju li inflacijski pritisci ili je rast inflacije posljednjih mjeseci bio privremen, kao što to tvrdi američka središnja banka.

Ovoga će tjedna biti objavljena i izvješća o potrošnji u maloprodaji te raspoloženju potrošača u SAD-u, koja će pokazati je li širenje delta varijante koronavirusa utjecalo na potražnju.

Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica blago pale, izgubivši dio jučerašnjih dobitaka, jer su ulagači oprezni uoči izvješća koje će pokazati jačaju li inflacijski pritisci u SAD-u. Na Zagrebačkoj se burzi u utorak očekuje oprezno trgovanje i stagnacija Crobexa, kao i prethodnih dana, što je odraz nedostatka značajnijih korporativnih i gospodarskih vijesti, ali i opreza investitora zbog mogućeg nepovoljnog razvoja situacije s koronavirusom.

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica blago porasle, nakon jučerašnjeg pada, a trguje se oprezno dok se čekaju nova izvješća koja će pokazati kakva je situacija u gospodarstvima i jačaju li inflacijski pritisci.

Na kineskim je tržištima u fokusu i dionica China Evergrande grupe, čija je cijena potonula više od 6 posto, jer taj golemi igrač na tržištu nekretnina ima problema s likvidnošću zbog pada prodaje i golemih dugova.

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala.

Cijene su nafte, pak, dodatno porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,25 posto, na 73,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,35 posto, na 70,70 dolara.

Blagi rast cijena

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad razine od 73 dolara, potaknute zabrinutošću trgovaca zbog spore obnove američke proizvodnje nakon uragana Ida. Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 73,47 dolara, a na američkom se tržištu barelom trgovalo po 70,36 dolara.

Tržište je i na početku ovog tjedna usredotočeno na sporu obnovu američke proizvodnje nakon pustošenja uragana Ida. Oko tri četvrtine proizvodnje u američkom dijelu Meksičkog zaljeva, oko 1,4 milijuna barela dnevno, zaustavljeno je još od kraja kolovoza.

Osiguravatelji mogu očekivati potraživanja nakon procjena štete koju je u SAD-u izazvao uragan Ida u vrijednosti 20 do 30 milijardi dolara, objavila je u ponedjeljak kompanija za izradu modela rizika povezanih s katastrofama AIR Worldwide.

Broj aktivnih bušotinskih postrojenja porastao je ipak u proteklih tjedan dana, prema podacima Baker Hughesa, signalizirajući da bi proizvodnja sljedećih tjedana mogla rasti, napominje Reuters.

Značajniji rast cijena zakočila je danas Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC), koja je danas snizila prognozu rasta potražnje u posljednja tri ovogodišnja mjeseca zbog širenja delta varijante koronavirusa, ocijenivši da će daljnji oporavak biti odgođen za iduću godinu.

OPEC sada očekuje da će potražnja za naftom u četvrtom tromjesečju rasti za u prosjeku za 99,7 milijuna barela dnevno, za 110 tisuća barela dnevno slabije no što su bili prognozirali u kolovozu.

Cijene koči i najava Pekinga o prodaji nafte iz državnih rezervi radi pomoći rafinerijama, ali i nada da bi Iran i zapadni partneri mogli postići širi sporazum o iranskom nuklearnom programu.

Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) postigla je u nedjelju dogovor s Iranom o servisiranju opreme za praćenje nuklearnih postrojenja, što znači i veće šanse za povratak iranske nafte na tržišta u slučaju ublažavanja sankcija Teheranu.

Odvojeno je OPEC danas na svojoj internetskoj stranici objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 71,98 dolara, što znači da je ojačala 16 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Plan za postroživanje regulacije

Na burzama su u ponedjeljak cijene dionica pale, ponajviše u Hong Kongu nakon medijskih napisa da kineske vlasti planiraju postrožiti regulaciju u tehnološkom sektoru, dok je dolar ojačao prema košarici valuta.

Oštar pad cijena dionica u Hong Kongu ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, nakon što je Financial Times objavio da Peking želi podijeliti aplikaciju za plaćanja Alipay, u vlasništvu Ant grupe poznatog milijardera i osnivača e-trgovine Alibaba Jacka Ma.

Cijena dionice Aleibabe potonula je jutros više od 4 posto, a pod pritiskom su se našle i mnoge druge tehnološke dionice.

A nakon što je prošloga tjedna skočio više od 4 posto, zahvaljujući nadi ulagača da će novi premijer uvesti dodatne poticajne mjere, jutros je japanski Nikkei indeks blago pao.

Oprezno se se trguje i na ostalim burzama u regiji dok ulagači čekaju nova makroekonomska izvješća, koja će pokazati u kakvoj su formi najveća svjetska gospodarstva.

Ulagači su suzdržani i zbog medijskih napisa u SAD-u da Demokratska stranka razmatra prijedloge za povećanje poreza korporacijama i bogatijima.

Premda to nije ništa novo, ulagači su oprezni jer se plaše da bi se moglo poklopiti povećanje poreza i istodobno smanjenje poticaja od strane američke središnje banke.

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta nastavila rasti, nakon što je prošloga tjedna ojačala 0,6 posto.

Cijene su nafte, pak, dodatno porasle, nakon prošlotjednog blagog uspona. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,35 posto, na 73,18 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,40 posto, na 69,98 dolara.

Analiza

Cijene nafte na svjetskom tržištu prošloga su tjedna blago porasle jer se u Meksičkom zaljevu proizvodnja nafte sporo oporavlja nakon uragana Ide, no veći rast cijena sprječava usporavanje oporavka gospodarstava od korona-krize.

Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je na 72.92 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupiona 69.72 dolara.

Podršku cijenama pruža spori oporavak američke proizvodnje nakon uragana Ide. Otprilike tri četvrtine proizvodnje nafte u američkom dijelu Meksičkog zaljeva, oko 1.4 milijuna barela dnevno, još je uvijek zaustavljeno nakon pustošenja Ide krajem kolovoza.

Američka proizvodnja sirove nafte smanjit će se ove godine za 200.000 barela dnevno, na 11.08 milijuna barela dnevno, procijenilo je ministarstvo energetike SAD-a, napominjući da bi uragan Ida trebao prouzročiti veći pad od dosad prognoziranih 160 tisuća barela dnevno.

Trgovce je, pak, zabrinulo što su istodobno snizili prognozu rasta globalne potražnje za naftom u ovoj godini, a više-manje potvrdili onu za iduću godinu.

Uz to, niz posljednjih podataka ukazuje na usporavanje oporavka najvećih svjetskih gospodarstava od korona-krize, što bi moglo usporiti i oporavak potražnje za naftom.

Tim više što i dalje u svijetu raste broj novozaraženih koronavirusom.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje američke prema košarici šest ostalih ključnih svjetskih valuta, prošloga je tjedna porastao, a jačanje zelene valute smanjuje kupovnu moć imatelja ostalih valuta, a time i potražnju za naftom.

Potporu tržištu nafte pružila je, pak, u petak vijest o razgovoru predsjednika SAD-a Joea Bidena i kineskog predsjednika Xi Jinpinga koji je podržao nadu da bi se odnosi dvije zemlje mogli poboljšati i donijeti mirnije dane globalnoj trgovini.

Ovoga tjedna u fokusu trgovaca bit će Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i Međunarodna agencija za energetiku (IEA), koje bi trebale izmijeniti prognoze rasta potražnje za naftom u idućoj godini.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine oko 40 posto, zahvaljujući oporavku potražnje za naftom uslijed oporavka gospodarstava, ali i OPEC-ovom održavanju proizvodnje ispod pretpandemijskih razina.

Hoće li FED početi ukidati poticaje?

Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale drugi dan zaredom jer se ulagači plaše usporavanja oporavka gospodarstva i jer nisu sigurni da Fed neće uskoro početi ukidati poticaje.

U šest od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a najviše u rudarskom i energetskom, više od 1 posto. Padu tog indeksa uvelike je pridonio i pad cijena dionica tehnoloških divova Applea i Facebooka za otprilike 1 posto.

Dan prije upravo je rast tehnološkog sektora pogurao Nasdaq indeks na novu rekordnu razinu, no jučer se Nasdaq našao pod pritiskom tog sektora.

Posljedica je to nesigurnosti ulagača zbog usporavanja oporavka gospodarstva od koronakrize.

Američko se gospodarstvo u kolovozu blago smanjilo jer su porasle zabrinutosti u vezi toga kako bi novo širenje koronavirusa moglo utjecati na oporavak gospodarstva, navodi Fed u novoj ‘Bež knjizi’, zbirki izvješća o gospodarstvu.

Svi posljednji makroekonomski podaci, među ostalim i s tržišta rada, pokazuju da je oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva izgubio na zamahu. Ulagači se nadaju da bi zbog toga američka središnja banka mogla zadržati program kupnje obveznica još neko vrijeme kako bi podržala gospodarstvo.

S druge strane, rastu inflacijski pritisci, zbog čega bi Fed uskoro mogao započeti ukidati poticaje.

James Bullard, predsjednik ogranka Feda u St. Louisu, kazao je za Financial Times da bi Fed trebao nastaviti s planovima smanjenja poticaja, unatoč usporavanju oporavka tržišta rada.

Od prošloga četvrtka, kada je dosegnuo rekordnu razinu, S&P 500 indeks izgubio je nešto manje od 1 posto. No, od početka godine na dobitku je oko 20 posto, zahvaljujući ponajviše golemim monetarnim poticajima.

Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica pale, treći dan zaredom, jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama uoči odluka čelnika Europske središnje banke (ECB). Na Zagrebačkoj se burzi i u četvrtak očekuje mirno trgovanje, kao i prethodnih dana, jer nema značajnijih vijesti iz kompanija, pa bi Crobex indeksi mogli stagnirati, nakon jučerašnjeg pada.

Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer su ulagači zabrinuti zbog usporavanja oporavka gospodarstava i mogućeg smanjenja poticaja središnjih banaka.

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom.

Cijene nafte, pak, rastu drugi dan zaredom. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 0,35 posto, na 72,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,20 posto, na 69,55 dolara.

Spora obnova proizvodnje u SAD-u

Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 73 dolara zbog spore obnove proizvodnje u američkom dijelu Meksičkog zaljeva nakon uragana Ide i prosvjeda u Libiji koji su blokirali izvoz iz dvije luke. Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 72,62 dolara, a na američkom se tržištu barelom trgovalo po cijeni od 69,40 dolara.

Proizvođači u američkom dijelu Meksičkog zaljevu imaju teškoća devet dana nakon što je kroz regiju prohujao uragan Ida, praćen snažnim vjetrovima i kišom. Oko 80 posto američke proizvodnje u regiji bilo je obustavljeno i u utorak, budući da se radnici nisu vratili na 79 platformi. Opskrba je do sada izgubila oko 17,5 milijuna barela nafte.

Platforme u Meksičkom zaljevu proizvode oko 17 posto američke nafte.

Privremeno je nedostupno još samo oko milijun barela dnevno rafinerijskih kapaciteta. To znači da je ponovo otvorena polovina kapaciteta.

Trgovci će pomno proučiti izvješće o zalihama koje će danas objaviti Američki institut za naftu (API) i sutrašnje vladino izvješće kako bi dobili jasniju sliku o utjecaju oluje na proizvodnju i preradu nafte.

Potporu cijenama pružili su i prosvjedi u Libiji. Prosvjednici su blokirali izvoz nafte iz luka Es Sider i Harouge, rekli su neimenovani lučki inženjeri za naftu. Drugi pak inženjeri tvrde da blokada nije utjecala na proizvodnju na poljima s kojih nafta stiže na terminale.

Cijene nafte reagirale su i na moguće probleme u obnovi pregovora o iranskom nuklearnom programu.

UN-ov regulator za nuklearnu energiju kritizirao je Iran, ustvrdivši da blokira istragu o aktivnostima u prethodnom razdoblju i ugrožava važne poslove praćenja nuklearnog programa. Pregovori svjetskih sila i Irana prekinuti su prije gotovo tri mjeseca kada je na predsjedničkim izborima pobijedio radikalni kandidat Ebrahim Raisi, čime su smanjeni izgledi za obnovu iranskog izvoza nafte.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas na svojoj internetskoj stranici objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u utorak iznosila 71,35 dolara, što znači da je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Donosi DW

Talijanska energetska tvrtka Eni otkrila je ogromne rezerve nafte i plina u moru kod Obale Bjelokosti. Novo naftno polje na dubini od 3445 metara moglo bi sadržavati čak dvije milijarde barela nafte i 51 milijun kubičnih metara plina, prenosi Deutsche Welle.

Ministar energetike Obale Bjelokosti Thomas Camara rekao je da će to otkriće “uvelike povećati državne zalihe u narednim godinama”.

U Côt d’Ivoiru već je otkriveno 51 naftno polje. Vađenje nafte odvija se samo na četiri polja, u kojima Eni također ima udjela. Još se istražuje 26 polja, 21 je još uvijek neiskorišteno.

Obala Bjelokosti potpisala je ugovore s talijanskom tvrtkom Eni i francuskom tvrtkom Total za istraživanje rezervi energije u 2019. godini. Naftni divovi već su uložili 185 milijuna dolara u istraživanje.

Ususret izborima u Norveškoj

Na predstojećim parlamentarnim izborima Norvežani neće samo izabrati novu vladu, već i odlučiti hoće li zemlja nastaviti s vađenjem nafte što je tu zemlju učinilo jednom od najbogatijih na svijetu.

Kako piše Financial Times, prošlomjesečno izvješće UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama koje je upozorilo kako će i uz drastično smanjenje emisija ugljičnog dioksida globalna temperatura rasti za 1,5 stupnjeva Celzijusa dala je norveškim biračima materijal za promišljanje.

Naime, UN-ovo izvješće navelo je Norvešku na propitivanje velike proturječnosti koja leži u središtu njezina gospodarstva. Ta skandinavska država veliki je zagovornik ekoloških rješenja, poput korištenja električnih automobila – 70 posto novih automobila prodanih u kolovozu su na struju – te skladištenja ugljičnog dioksida.

Međutim, Norveška je i najveći proizvođač nafte u zapadnoj Europi, a prihodi od ugljikovodika desetljećima se akumuliraju u državnom mirovinskom fondu koji je s imovinom od 1,3 bilijuna dolara najveći na svijetu. Ta će proturječnost na izborima ove nedjelje biti na velikom ispitu.

Naime, Zeleni dobivaju sve više biračke podrške, a ta je stranka najavila da će ući u vladu samo ako Norveška odmah prestane s eksploatacijom nafte i plina. Štoviše, broj članova Zelenih skočio je za trećinu u samo nekoliko tjedana. I druge dvije velike stranke kojima je klima visoko na ljestvici političkih prioriteta – socijalisti i liberali – također rastu u anketama.

“Norveškoj se dogodila promjena percepcije kada je izašlo UN-ovo izvješće. Ovo su sada sedam najvažnijih dana u norveškoj povijesti”, ističe Kriss Rokkan Iversen, zamjenica predsjednika Zelenih.

S time se slaže i Espen Barth Eide, član Laburističke stranke lijevog centra zadužen za energetsku politiku. “Ovo su čisto ‘klimatski izbori’, i sve više ljudi tako misli”, kaže Barth Eide. Laburisti i Konzervativna stranka sadašnje premijerke Erne Solberg dvije su najveće političke snage u Norveškoj.

No, obje stranke čvrsto stoje iza naftne industrije koja izravno zapošljava 160.000 ljudi, odnosno 6 posto ukupne radne snage. Laburisti trenutno vode u anketama sa 23 posto podrške dok Konzervativci dobivaju 20 posto. Socijalisti uživaju 10 posto, a liberali i Zeleni po 5 posto. Espen Barth Eide ističe kako Laburisti neće koalirati sa strankama koje zahtijevaju prestanak vađenja nafte.

Međutim, dva najpoželjnija koalicijska partnera – stranka centra i socijalisti – imaju dijametralno suprotne stavove o najvećoj norveškoj gospodarskoj grani. Pitanje vađenja nafte tako bi se moglo pretvoriti u prvorazredno političko pitanje pri formiranju vlade.

Tina Bru, ministrica za naftu i energetiku iz redova Konzervativaca snažno se protivi prestanku vađenja nafte ili definiranju roka napuštanja nafte i plina.

“Pripremamo se za budućnost u kojoj će biti manja potražnja za naftom i plinom, gradimo nove zelene industrije, ali nećemo to učiniti na štetu gospodarstva, uništavanjem radnih mjesta i demontiranjem industrije”, izjavila je Bru.

Norveška proizvodnja nafte posljednjih godina raste nakon otkrića divovskog nalazišta Johan Svedrup u Sjevernom moru. Lani je ukupna proizvodnja iznosila 226,5 milijuna barela, šest posto više nego godinu ranije. No, od 2025. proizvodnja će opadati.

Ekonomisti vjeruju kako će napuštanje nafte za Norvešku biti skupo, ali i neizbježno. “Možemo li si priuštiti napuštanje nafte? To će biti ekstremno skupo. No, možemo li si priuštiti da ne napustimo naftu? Ne, ne možemo. Teško je reći da je nečinjenje najbolja opcija, ali moramo pronaći dobru ravnotežu”, kaže Hilde Bjornland, profesorica ekonomije na BI poslovnoj školi.

Kriss Rokkan Iversen tvrdi da ako Norveška ubrzo ne prestane s vađenjem nafte, to će se negativno odraziti kako na klimu, tako i na čuvenu državu blagostanja. “Usred klimatske i COVID krize zaključali smo se još više u naftu i plin”, kaže Iversen, a donosi Poslovni dnevnik.

Indeksi tehnoloških dionica na vrhuncima

Na Wall Streetu je u utorak S&P 500 pao, dok je Nasdaq indeks, zahvaljujući rastu cijena dionica nekoliko velikih tehnoloških kompanija, dosegnuo novu rekordnu razinu. Novi rekord Nasdaqa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica nekoliko tehnoloških divova, kao što su Apple i Netflix.

No, u većini ostalih sektora cijene su dionica jučer pale, a najviše, više od 1 posto, u industrijskom i uslužnom sektoru, koji su najosjetljiviji na kretanja u gospodarstvu.

Posljedica je to strahovanja ulagača od usporavanja oporavka gospodarstva i širenja delta varijante koronavirusa. Svi posljednji makroekonomski podaci, među ostalim i s tržišta rada, pokazuju da je oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva izgubio na zamahu.

S druge strane, ulagači se nadaju da će upravo zbog toga američka središnja banka što dulje zadržati program kupnje državnih obveznica i rekordno niske kamatne stope. Naime, golemi monetarni poticaji, koje je Fed uveo na početku koronakrize, podržavaju rast burzovnih indeksa već više od godinu i pol dana.

Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale, drugi dan zaredom, jer ulagače zabrinjava usporavanje oporavka najvećih svjetskih gospodarstava od koronakrize. Na Zagrebačkoj se burzi i u srijedu očekuje mirno trgovanje, kao i prethodnih dana, jer nema značajnijih vijesti iz kompanija, pa bi Crobex indeksi mogli i dalje stagnirati.

Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer su ulagači zabrinuti zbog usporavanja oporavka gospodarstava od koronakrize, dok je dolar ojačao prema košarici valuta.

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla. A cijene su nafte jutros nadoknadile dio jučerašnjih gubitaka. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 0,20 posto, na 71,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,45 posto, na 68,65 dolara.