NAFTA

Jedna od najvećih svjeskih kompanija Shell iskazala je interes za poslovnu saradnju s predstavnicima Vlade FBiH kada su u pitanju istraživanja i eksploatacija nafte na području Federacije, piše Dnevni avaz.
Sastanak predstavnika Shella i Vlade FBiH zakazan je za 23. listopada u Sarajevu. Oni su iskazali volju da se vrate u pregovore s Vladom FBiH i dobiju koncesiju za istraživanje. Ovu informaciju potvrdio je federalni ministar Nermin Džindić.

“Točno je da su zakazali sastanak i vidjet ćemo što će od svega biti. Interes da se vrate u BiH postoji”, rekao je Džindić.

Ova kompanija je 2011. imala potpisan Memorandum o razumijevanju koji je produljen i 2013. i 2014., a iz pregovora s Vladom FBiH iznenada su se povukli 2015. godine. Džindić je potvrdio da će početkom sljedećeg tjedna biti održan sastanak na kojem će biti donesena konačna odluka o raspisivanju javnog poziva za izbor stručnog međunarodnog konzultanta koji će pregovarati s potencijalnim istraživačem nafte. Ministar navodi da je posao međunarodnog konzultanta da vodi pregovore i izabere najstručniju kompaniju kako bi bio potpisan najpovoljniji ugovor za Federaciju.

 Povodom posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Ruskoj Federaciji i njenog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, portal Direktno je razgovarao s glavnim urednikom portala EnergyPress.net Ivanom Brodićem. 
 Kako komentirate ovaj posjet u svjetlu slučaja Agrokor i nikad lošijih odnosa Hrvatske i Ruske federacije i što je do njih dovelo?

Malo je poznato kako su u vrijeme Domovinskog rata odnosi s Borisom Jeljcinom i Rusijom bili na značajnoj razini, o čemu je svjedočilo nekoliko ratnih premijera u aktualnoj seriji dokumentarnih filmova “Premijeri osobno” kolege Gordana Malića. Od tada do danas odnosi su išli silaznom putanjom.

Teško je reći što je tome uzrok. Možemo tek reći kako se prijenosom vlasti na Vladimira Putina Rusije jedno vrijeme, uslijed tranzicijskog kaosa i gospodarske krize okrenula sebi. S druge strane, Hrvatska se potrudila biti najbolji učenik Zapada, u odnosu na Rusiju, na svoju štetu, a ta politika traje godinama i ide od zazivanja Oluje na Krimu i u Donecku (što su različite stvari) do brojanja krvnih zrnaca kapitalu.

Naime, nakon izbijanja ukrajinske krize, potresa na tržištima plina i nafte, jedino su valjda u nas ruski plin i ruski energetski kapital postali nelegitimni artikli. Tako imate dosta lošu društvenu percepciju gospodarstvenika koji trguju ruskim plinom (u čemu je sve do nedavno prednjačio HRT) ili pak prilično lošu političku percepciju ruskih ulaganja u Hrvatsku, u čemu prednjači bivši HDZ-ov partner u vlasti.

Na zapadu su, pak, ruska ulaganja posve dobrodošla, pa tako Sberbank ima vrlo aktivnu podružnicu u Beču, Gazprom opskrbljuje plinom nekoliko njemačkih i nizozemskih gradova, nema niti jedne energetske kompanije koja nema neku kooperaciju s Rusima, a ruske su banke i kompanije sponzori vrhunskih sportskih natjecanja. Bivši premijeri zapadnih zemalja su savjetnici velikih sportskih natječaja. Mislim, ne treba Rusiju idealizirati u političkom smislu, naprotiv međutim, u nas imate ruske banke koje se izbjegavaju, imate sjajne sportske priče poput Medveščaka i rukometnih klubova, koje javnost izbjegava upravo zbog ruskog kapitala, što je apsurdno. Upravo je ovaj posjet jedan od koraka u otopljavanju našeg odnosa prema spomenutom.

Ima li sadašnji početak akcije DORH-a i policije ikakve veze s posjetom Predsjednice Rusiji i je li kriza u Agrokoru izbila kako bi se smanjio utjecaj Rusije na hrvatsko gospodarstvo?

Ne bih išao tako daleko, naime, želim vjerovati kako u Hrvatskoj, usprkos diletantskim političkim izazivanjima krize povjerenja u najvećoj kompaniji, usprkos ad hoc zakonu i nacionalizaciji upravljanja, želji javnosti za nacionalizacijom kompanije te priznanju premijera kako se vlada u pitanju INA-e i Agrokora (u posljednjih godinu dana) postavila aktivistički, želim vjerovati u trodiobu vlasti i neovisnost institucija. Tim više što, osim kaznenih prijava iz same politike ili produžene ruke politike, postoje i kaznene prijave vjerovnika.

Drugi dio vašeg pitanja ima veze s prvim pitanjem. Rekao bih kako je tome djelomično tako i kako postoje partikularni interesi za smanjenjem ruskog utjecaja, međutim trag toga vodi prema nekim konzultantima (sada u izvanrednoj upravi) i nekim, s njima možda povezanim bankama i rizičnim fondovima, a ne izravno prema geopolitici Vlade. Treba naglasiti da je Agrokor imao kod SberBanke 5 puta manju kamatu nego na zapadu.

Ostavimo stranama u sudskim postupcima neka raspetljaju sve te upitnike, Vladini su motivi ovdje tek populistički (kao uostalom i svakoga tko želi novi mandat), a mi se ovim posjetom okrenimo boljoj gospodarskoj suradnji. Jer Rusija je veliko tržište, a Hrvatska za Rusiju jedna od značajnijih vrata Europe.

Postoji li mogućnost energetske neovisnosti i neovisnosti o ruskom plinu? Bi li, u tom smislu, mogla pomoći Inicijativa triju mora?

Inicijativa je vrlo važna za Hrvatsku u geopolitičkom, ekonomskom i energetskom smislu. Naime, veliko je to tržište na kojemu se nalaze zemlje sličnoga kulturnog kruga (u širem smislu). Predsjednica je danas predstavila tu inicijativu Vladimiru Putinu s ciljem otklanjanja straha s ruske strane glede Inicijative.

Naime, Inicijativa će u energetskom smislu postaviti Hrvatsku visoko na karti Europe te će Hrvatska preko LNG terminala i izgradnje interkonekcija biti ključna za alternativni plinski dobavni pravac u ovaj dio Europe. Međutim, ovdje je nekoliko problema. Prvo, iako su počeli natječaji za iskazivanje zanimanja za izgradnju plutajućeg terminala, još ne postoji jasna financijska konstrukcija. Vjerojatno se neće niti zatvoriti bez jasnog financijera s imenom i prezimenom koji će sudjelovati u plaćanju, preuzeti trgovinu i snositi rizik.

Drugi je problem ove priče što je Afrika dugoročno nestabilna, izraelskog je plina relativno malo, a Eni još nije započeo eksploataciju plina u moru sjeverno od Egipta. Postavlja se pitanje koji će to plinom u srednjem roku tvrtka LNG Hrvatska trgovati. U srednjem je roku, to, čini se geopolitički projekt NATO saveza, što je legitimno. Također, to može dovesti do pojeftinjenja ruskog plina za desetogodišnjeg uvoznika PPD.

I jedno i drugo, dobro je za Hrvatsku, jer to znači diverzifikaciju plinskih dotoka u našu zemlju, koja proizvodi 60 do 70 posto svojih potreba. A što se tiče energetske suverenosti i neovisnosti, te paradigme šire diletanti i populisti, naime niti Katar, Kuvajt ili Saudija nisu energetski suvereni. Energetska je suverenost mit.

Uzgred, u energetskom smislu valja napomenuti i to kako je nedavno na međuvladinoj gospodarskoj konferenciji u St. Petersburgu potpisan sporazum o izgradnji plinske interkonekcije prema Rafineriji Zabrženefta u Bosanskom bodu, koju će izvoditi Crodux te se time riješiti problem zagađenja u Slavonskom brodu.”

Predsjednica je ponudila geopolitičko posredništvo između NATO-a i Rusije. Kako to komentirate?

Posve mi je nejasno kako bi se to moglo dogoditi, ta mi smo na strani NATO saveza. S druge strane, ovdje postoje puno moćniji uvjetni ruski saveznici poput Njemačke i Francuske, tako da je nejasno koja bi ovdje naša uloga bila, osim kao vrata za ulazak ruske robe u ekonomskom smislu. Možda je Predsjednica mislila na svoj dobar odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom?

Međutim, njegovi odnosi prema Rusiji su dosta dobri kroz neformalne odnose korporacija Glencoe i ExxonMobile, tako da ne znam na što je Predsjednica mislila. Ostaje nam tek pohvaliti inicijativu, jer ovakve inicijative nas čine kakvim takvim subjektom međunarodnih odnosa. Za zaključiti je kako Predsjednica popravlja ono što je bivši povjerenik EK za Ukrajinu svojim izjavama o Oluji u Donecku pokvario, rekao je Ivan Brodić za Direktno.hr

Cijene nafte spustile su se u četvrtak na međunarodnim tržištima prema razini od 57 dolara budući da su dobitonosne prodaje prevagnule nad utjecajem napetosti na Bliskom istoku i smanjene američke proizvodnje.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 1,02 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 57,13 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 80 centi nižoj cijeni, od 51,24 dolara.

Val dobitonosnih prodaja pritisnuo je danas tržišta budući da su ulagači odlučili unovčiti dvotjedno razdoblje rasta cijena, piše Reuters.

Analitičari nisu pretjerano zabrinuti, ocjenjujući da je uzlazni trend čvrst s obzirom na postojano smanjivanje viška u opskrbi. “Razlika između ponude i potražnje postupno se smanjuje”, konstatira Tamas Varga iz londonske brokerske kuće PVM Oil Associates.

“Očekuje se da će OPEC ponovo produljiti razdoblje ograničene proizvodnje, za devet mjeseci, zatim opskrba s Bliskog Istoka je ugrožena, a američke zalihe padaju”, pojašnjva Varga.

Američka vlada u srijedu je objavila da su američke zalihe sirove nafte u prošlom tjednu pale za 5,7 milijuna barela. Američka proizvodnja potonula je 11 posto na tjednoj razini, kliznuvši na 8,4 milijuna barela dnevno, što je njezina najniža razina od lipnja 2014. godine, navodi Reuters.

Potporu cijenama pruža nestabilnost na Bliskom Istoku koja povećava rizike za opskrbu s ključnih naftnih područja. “U ‘ranjivoj petorki’ proizvođača, Iranu, Iraku, Libiji, Nigeriji i Venezueli, i dalje prijete poremećaji opskrbe. Pritom izvoz sirove nafte iz sjevernog Iraka ugrožava eskalacija napetosti između Regionalne vlade Kurdistana, Bagdada i Turske. Paralelno Sjedinjene Države nisu potvrdile da Iran poštuje nuklearni sporazum iz 2015. godine”, objavila je američka banka Citi.

Izvoz nafte iz iračkog Kurdistana u srijedu je više nego prepolovljen, na 225 tisuća barela, budući da je iračka vojska zauzela nekoliko velikih polja koja su bila pod kontrolom kurdistanskih snaga. “Geopolitički rizik vratio se na tržište nafte… Zato smo podigli prognozu cijene barela na londonskom tržištu u četvrtom tromjesečju sa 45 dolara na 52 dolara”, objavila je u četvrtak nizozemska banka ING.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 56,12 dolara, što znači da je porasla 29 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Iran će podržati novo produljenje sporazuma o smanjenju proizvodnje nafte između članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i 11 velikih neovisnih proizvođača koji bi trebao isteći s krajem ožujka 2018. godine, izjavio je visoki dužnosnik iranskog Ministarstva za naftu.
Sporazum je potpisan krajem 2016., a stupio je na snagu početkom 2017. godine na rok od šest mjeseci. Zbog pozitivnih učinaka na stabilizaciju cijena nafte na svjetskom tržištu, trajanje sporazuma je u svibnju 2017. godine produljeno do kraja ožujka 2018., javlja ruska novinska agencija TASS.

Američka proizvodnja ugljena je u prvoj polovici 2017. godine bila tek neznatno manja nego lani, a ugljen i dalje ima važnu ulogu u američkom energetskom miksu, objavila je u zadnjem izvješću američka Uprava za informiranje o energetici (EIA). U njemu se također navodi da je ugljen zadnjih godina izgubio dio udjela u energetskom miksu, ali da i dalje u 2017. ima 30% udjela u proizvodnji električne energije, dok prirodni plin ima 31%, a obnovljivi izvori (uključujući hidroenergiju) 20%, javlja novinska agencija UPI.

 

Ruska poludržavna naftna kompanija Rosnjeft objavila je u srijedu da je s vlastima iračkog Kurdistana dogovorila istraživanje ugljikovodika te će platiti do 400 milijuna dolara eksploataciju tih velikih izvora oko kojih se spore autonomne kurdske vlasti i središnja iračka vlade u Bagdadu.
Cijena za 80-postotno sudjelovanje u svakom od pet blokova iznosit će od 40 do 110 milijuna dolara i mogla bi dosegnuti ukupno 400 milijuna dolara, priopćila je naftna tvrtka.

Tvrtka koja je pod zapadnim sankcijama zbog ukrajinske krize, a vodi je Igor Sečin, blizak suradnik predsjednika Vladimira Putina, nije precizirala lokaciju tih projekata, a procjenjuje da je riječ o rezervama od 670 milijuna barela nafte.

Početak eksploatacije predviđa se u 2018. godinu, a proizvodnja 2021., precizira Rosnjeft koji je nedavno objavio da pregovara s vlastima Kurdistana kako bi ondje izgradio mrežu naftovoda.

Dogovor o sporazumu objavljen je tri tjedna nakon masovnog “da” na osporavnom referendumu o neovisnosti Kurdistana na što je iračka vlada odgovorila zauzimanjem gotovo svih područja koja su kurdski borci postupno okupirali od 2003. godine.

Najteži udarac za Kurde bio je gubitak naftnih polja Kirkuka, čime su uništene njihove nade u neovisnu državu odvojenu od Iraka. Do sada su se gotovo tri četvrtine naftne proizvodnje Kirkuka izvozile preko Kurdistana, čemu se protivila vlada u Bagdadu.

Rusija, koja ima velikih gospodarskih interesa u Kurdistanu, objavila je da poštuje kurdske nacionalne težnje, ali poziva vlasti te autonomne pokrajine na dijalog kako bi s Bagdadom pronašao “formulu suživota”.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumuu četvrtak poslijepodne u Moskviu sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.
Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.

Po njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova.

“Rusija je iznimno zainteresirana za naša brodogradilišta i prateću opremu. Nedavno je na Međunarodnom sajmu brodograđevne industrije NEVA u Sankt Peterburgu riječka tvrtka Vulkan Nova potpisala Memorandum o suradnji s ruskim OCK-om (United shipbuilding cooperation), što joj otvara vrata svih ruskih brodogradilišta”, istaknuo je Burilović te je dodao da unatoč negativnoj bilanci Hrvatske u robnoj razmjeni, veseli porast izvoza od desetak posto.

Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još uvijek ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Veliki dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa.

Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, a posebice na području gospodarstva.

Jurišić o posjetu predsjednice

Jelena Jurišić, profesorita na Hrvatskim studijima i odlična poznavateljica prilika u Rusiji, smatra kako svi dosadašnji predsjednici pokušavaju udariti tempo tim odnosima, ali Vlada je ta koja odlučuje i o kojoj u konačnici ovisi kakvi će ti odnosu biti.

“Gospodarski forum u Moskvi je odličan pokazatelj po kojem se vidi da interesi naših gospodarstvenika postoje. Prilike, mogućnosti i potrebe u ekonomiji i izvozu postoje. Rusija je ogromno tržište, ovaj posjet je odličan vjetar u leđa za razvijanje tih odnosa”, smatra politička analitičarka i dodaje kako se otvaraju mogućnosti za suradnju i u energetici.

Na pitanje o potpori Kolinde Grabar Kitarović Sporazumu iz Minska odgovara kako je i premijer Plenković također spominjao kako podržava taj sporazum te kako je to stajalište cijele Europske Unije. “Inicijativa Tri mora je inicijativa Hrvatske, Litve i Poljske. Vidimo da se ta inicijativa mijenja. To je u početku bila više političko sigurnosna inicijativa, poslije je postala više energetska.” smatra Jurišić i dodaje kako je to dijelom tako zbog toga što je ruski zemni plin duplo jeftiniji od američkog plina, od kojeg je i Poljska kao jedna od glavnih zemalja u ovoj inicijativi odustala.

“Tome se prilagodila i Hrvatska s uvozom ruskog zemnog plina od strane PPD-a i Gazproma”, zaključuje Jurišić.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine narasla je za 64 posto, rekao je Putin.

“Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj značajan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju.

Pozdravila je sva ruska ulaganja u Hrvatskoj, posebice ona u turistički sektor te kazala da je spremna zalagati se “za svaki oblik uzajamno korisnih ulaganja iz Ruske Federacije koja su u skladu s postojećim okvirom”.

S obzirom da Rusija pokazuje značajan interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koja su omogućila lakše i sigurnije investiranje kroz liberalizaciju tržišta električne energije, nafte i plina. Iako i Hrvatska nastoji ostvariti diversifikaciju dobavljača i transportnih pravaca energenata, suradnja s ruskim tvrtkama se nastavlja, naglasila je dodavši da je ogledni primjer odlične suradnje i nedavno potpisivanje ugovora o višegodišnjoj opskrbi hrvatskog tržišta plinom Prvog plinarskog društva i Gazproma.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će doprinijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Radi se o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane je potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki. Za medijsko praćenje tog događaja, na kojemu će se obratiti i predsjednica Grabar-Kitarović, prijavilo se više od 20 medijskih kuća.

Bogoljub Lacmanović o posjetu

U svojoj izjavi Putin je bio pomalo suzdržan. Nakon što je naglasio kako je Hrvatska važan partner na Balkanu i u Europi, on se usredotočio na bilateralne odnose odnosno na dosadašnju suradnju na gospodarskom planu i to u oblasti isporuke plina i nafte, govori za portal Direktno.hr Lacmanović, dobar poznavatelj prilika kao dugogodišnji dopisnik Vjesnika iz Moskve.

Otkrio je da je ove godine prvi puta, nakon 2012., porasla vrijednost robne razmjene za 62 posto, tu se radi o značajnom porastu. Taj porast je dobrim dijelom došao je zbog ugovorenog posla u trogirskom brodogradilištu, a radi se o gradnji arktičkog tankera. Za razliku od Putina koji je bio konkretan, izjava naše predsjednice je malo podsjećala na zdravicu. Isticala je zasluge nekih naših Hrvata kroz povijest. Ono što je značajno jest da je predsjednica potvrdila svoju poziciju za rješavanje ukrajinskog problema temeljem Minskih sporazuma.

Kako tumačite današnju podršku predsjednice Minskom sporazumu i izjavu da inicijativa Tri mora nije uperena protiv Rusije?

Očito je da postoji razlika u našem državnom vrhu i vanjskoj politici, predsjednica je i u razgovoru s Lavrovom istaknula podršku sporazumu, kao i ministar Stier. Nakon povratka iz Moskve došlo je do razilaženja Stiera s premijerom. Poziv Rusiji na pristupanje inicijativi Tri mora je njezina samostalna odluka, nisam siguran da je Varšava na to spremna ili da je na to spreman Washington. Ona je to vrlo vješto odgovorila na pitanje o toj inicijativu i objasnila ju je kao težnju za jačanjem Europe. Cilj inicijative je za predsjednicu trgovinski i gospodarski napredak zemalja Srednje i Istočne Europe, digitalizacija ovih prostora. Pomalo je teško povjerovati u to jer je praautor te inicijative poljski maršal Pilsudski, koji nije imao tada u vidu Rusiju.

Drugog dana posjeta Ruskoj Federaciji, u četvrtak, hrvatska predsjednica će se u Moskvi odvojeno sastati s premijerom Dmitrijem Medvedevom, predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve (RPC) Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, kazala je predsjednica uoči susreta s Kirilom. Istaknula je kako u Hrvatskoj, u Crikvenici postoji ruska pravoslavna crkva Sv. Nikole, izgrađena 1924. Kako hrvatska država podupire obnove crkava i crkvenih kompleksa, među ostalim i pravoslavnih crkava, obnovom ove crkve mogla bi se započeti slaviti i liturgija Ruske pravoslavne crkve, kazala je ona.

Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 59 dolara, poduprte očekivanjima da će službeni podaci iz SAD-a potvrditi snažan pad zaliha a dodatnu potporu pružaju im i geopolitičke napetosti oko naftom bogatih Iraka i Irana.
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 54 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 58,42 dolara. Na američkom tržištu barelom trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 52,09 dolara.

Izvješće Američkog instituta za naftu (API) pokazalo je jučer da su zalihe sirove nafte u SAD-u pale u prošlom tjednu za 7,1 milijun barela.

Američka vlada objavit će službene podatke tokom dana. “Na tržištu očekuju da će izvješće američke vlade koje će biti objavljeno predvečer poduprijeti rast cijena pa su one u Londonu već ponovo krenule prema 60 dolara po barelu”, objašnjava Hans van Cleef iz ABN Amroa.

Investitori pozorno prate i zbivanja na Bliskom istoku, gdje su napetosti na sjeveru Iraka zaprijetile opskrbi naftom. Iračke vlasti zauzele su početkom tjedna Kirkuk, središte naftne industrije u regiji koje su kontrolirale kurdske snage. Time je Bagdad reagirao na kurdsku referendumsku odluku o neovisnosti.

Kroz kurdski naftovod dnevno se prema turskoj luci Ceyhan na Mediteranu transportiralo 600 tisuća barela nafte a sada je obujam smanjen na 225 tisuća barela dnevno, saznaje se iz neimenovanih izvora. “Ostaje da se vidi hoće li Kurdi, nakon što su se povukli iz regije na koju polažu pravo, dopustiti da se sirova nafta transportira naftovodom preko njihova teritorija u tursku mediteransku luku Ceyhan”, upozoravaju analitičari Commerzbanka.

Irački ministar nafte izvijestio je da je od kompanije British Petroleum zatražio da razvija naftna polja u Kirkuku. Odgovorili su da im se ne žuri vratiti u regiju dok se ne poboljšaju sigurnosni uvjeti.

Izvršni direktor BP-a Bob Didley podsjetio je da su obustavili proizvodnju u Kirkuku od 2015. godine kada su kurdske snage preuzele kontrolu nad naftnim poljima i povećale proizvodnju kako bi više izvozile prema Ceyhanu.

Na iračku krizu nadovezuje se spor SAD-a i Irana, nakon što američki predsjednik Donald Trump prošlog tjedna nije potvrdio da Iran poštuje nuklearni sporazum. Kongres sada ima rok od 60 dana da odluči o sljedećim potezima prema Teheranu. U prethodnom krugu sankcija blokiran je iranski izvoz od milijun barela dnevno.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 55,83 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.

 Mađarska MOL Grupa u srijedu je objavila da je potpisala još jedan ugovor s Thyssenkruppom za proizvodnju polieterskih poliola i propilen glikola, čime je osigurala dodatne licence za svoje ključno strateško ulaganje u lanac vrijednosti propilen oksida odnosno sve tehnološke licence i inženjerske resurse za svaku proizvodnu jedinicu projekta Poliol.
MOL je u srpnju objavio da je s tvrtkama Evonik IP i Thyssenkrupp potpisao ključne ugovore vezane uz temeljne tehnologije projekta Poliol te da pomoću tog projekta, vrijednog milijardu dolara, namjerava postati važan proizvođač polieterskih poliola, visoko vrijednog proizvoda koji se primjenjuje u automobilskoj, ambalažnoj i industriji namještaja,

I u današnjem priopćenju ističu kako će projekt Poliol biti najveći investicijski projekt MOL Grupe u razdoblju 2017.-2021.

Dodatni sporazum potpisan s tvrtkom Thyssenkrupp Industrial Solutions pokrivat će tehnološke korake za pretvaranje propilen-oksida u polieterske poliole i propilen glikole.

Ugovor se odnosi na kupnju tehnoloških licenci, paketa za dizajn procesa te FEED-a za proizvodne jedinice koje propilen-oksid pretvaraju u polieterske poliole i propilen glikole. Očekuje se da će MOL Grupa, po završetku ulaganja, postati glavni proizvođač polieterskih poliola i propilen glikola u srednjoj Europi, ističu iz mađarske kompanije.

Ugovor, kako navode, uključuje i “predsporazum koji predviđa izgradnju tvornice za polieterske poliole od strane kompanije Thyssenkrupp”.

Iz MOL-a ističu i kako će, u skladu sa strategijom 2030., krenuti dalje duž petrokemijskog lanca vrijednosti, prema poluproizvodima te specijalnim kemijskim proizvodima, transformirajući se u vodeću kemijsku grupaciju u srednjoj i istočnoj Europi.

“Polieterski polioli, koji služe kao sirovina za poliuretansku pjenu, prepoznati su kao glavni smjer u petrokemijskoj ekspanziji MOL-a, zahvaljujući njihovoj širokoj primjeni u automobilskoj, građevinskoj, ambalažnoj te industriji namještaja. Ovom ključnom investicijom, MOL će postati jedini integrirani proizvođač poliola u srednjoj i istočnoj Europi”, navode uz ostalo iz MOL-a.

Cijene nafte poskočile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad razine od 58 dolara nakon ulaska iračkih snaga u grad Kirkuk u iračkom dijelu Kurdistana, što je potpirilo zabrinutost za izvoz drugog po veličini proizvođača Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC).
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 93 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 58,10 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 69 centi višoj cijeni, od 52,14 dolara.

Irak je u nedjelju pokrenuo operaciju u iračkom Kurdistanu, čime je eskalirala kriza između Bagdada i Kurdske regionalne vlade (KRG) nakon referendumske odluke iračkih Kurda o nezavisnosti u odnosu na središnje vlasti u Bagdadu.

“Danas je glavni pokretač (cijena) eskalacija u sjevernom Iraku”, konstatira Carsten Fritsch iz Commerzbanka. “Opskrba naftom iz te regije ugrožena je”, dodao je.

Iz Bagdada su poručili da su iračke oružane snage zauzele zračnu luku u Kirkuku i preuzele kontrolu nad iračkom Sjevernom naftnom kompanijom. Premda je neimenovani dužnosnik iračkog ministarstva za naftu kazao da se proizvodnja nafte i plina u Kirkuku “odvija normalno” i da su kurdski čelnici pristali na izbjegavanje sukoba u naftnim i plinskim objektima, potez Bagdada uznemirio je tržište.

U Kirkuku se proizvodi 200.000 barela dnevno, od ukupno oko 600.000 barela dnevno iz područja pod kontrolom KRG-a. Turska je na zahtjev Bagdada zaprijetila zatvaranjem cjevovoda kojim se nafta iz te regije doprema u tursku luku Ceyhan.

Pozornost tržišta privlače i obnovljene zabrinutosti da bi SAD ponovo mogao uvesti sankcije Iranu. Američki predsjednik Donald Trump nije u petak potvrdio da Teheran poštuje sporazum, unatoč odgovarajućoj ocjeni međunarodnih inspektora.

Prema američkom zakonu, predsjednik mora svakih 90 dana potvrditi da Iran poštuje sporazum. Kongres sada ima 60 dana da odluči hoće li Teheranu ponovno uvesti gospodarske sankcije. U prethodnom ciklusu sankcija iranski je izvoz srezan za otprilike milijun barela dnevno. Analitičari drže da bi zahvat eventualnih obnovljenih sankcija vjerojatno bio skromniji ali upozoravaju da bi takav korak prouzročio poremećaje.

Potporu tržištu pružio je i smanjen broj bušotinskih postrojenja u SAD-u a i noćna eksplozija na bušotini na jezeru Pontchartrain u saveznoj državi Louisiani, .

U SAD-u su u prošlom tjednu aktivne bile 743 nove bušotine, najmanje od početka lipnja, priopćila je petak kompanija za usluge u energetici Baker Hughes.

Potrošnja nafte paralelno je vrlo snažna, posebice u Kini gdje je guverner središnje banke u ponedjeljak priopćio da će gospodarstvo u drugoj polovini godine porasti sedam posto, ignorirajući raširena očekivanja usporavanja gospodarskih aktivnosti. Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 55,12 dolara, te je porasla 68 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja

Tisuće stanovnika napustilo je u ponedjeljak kurdske četvrti Kirkuka i uputilo prema Erbilu i Sulejmaniji, dva najveća grada Kurdistana, autonomne pokrajine u otvorenom sukobu s iračkom središnjom vlasti.
Prometni čepovi znatni su na izlazima iz grada. Čitave obitelji odlaze vozilima.

“Deseci tisuća stanovnika Kirkuka, posebice Kurda, izlaze iz grada u pravcu cesta koje vode prema Sulejmaniji i Erbilu, rekao je izvor unutar lokalnih vlasti, zadužen za pitanje raseljenih osoba.

Grad Kirkuk ima 850.000 stanovnika, od čega su dvije trećine Kurdi. Iračke snage pokrenule su u nedjelju operaciju za povrat vojnog kampa i naftnih polja u osporavanoj pokrajini Kirkuk. Savezne iračke snage zauzele su neka područja kurdske pokrajine Kirkuk nakon što su irački Kurdi na referendumu 25. rujna glasali za neovisnost.

Iračka vojska objavila je da je zauzela vojnu bazu i još neka područja u toj naftom bogatoj pokrajini, koja se nalazi 250 kilometara sjeverno od Bagdada.

Vojnici su zauzeli bazu K1, koja se nalazi 15 kilometara zapadno od grada Kirkuka. Baza se nalazi kod naftnog polja Baba Gurgur, jednog od najvećih u tom području. Vojska također kontrolira ključne ceste i plinsko postrojenje North Gas. Policijska postaja, elektrana i rafinerija kod tog postrojenja također su pod njihovom kontrolom.

Predsjednik Iračkog Kurdistana Masoud Barzani zapovijedio je kurdskim snagama da “ne započinju rat” s iračkim postrojbama. “Ako budu napadnuti, imaju zeleno svjetlo da se bore svim raspoloživim sredstvima”, rekao je Barzanijev pomoćnik. Barzanijev zamjenik Korsat Rasul rekao je da će kurdske snage zaštititi Kirkuk od iračke vojne operacije. Kurdski guverner Kirkuka pozvao je mještane da uzmu oružje i brane svoju pokrajinu, dok ih je iračka policija pozvala da odu na svoja radna mjesta.

Američki State Department objavio je u nedjelju kako pozorno prati razvoj događaja u području Kirkuka i da je “vrlo zabrinut” izvješćima o konfrontaciji snaga iračke vlade i kurdskih pešmerga. “Pozorno pratimo situaciju u Kirkuku i vrlo smo zabrinuti izvješćima o sukobu”, kazao je dužnosnik State Departmenta. “Angažirani smo kod svih strana u sukobu i radimo na smanjenju napetosti”, dodao je.

Iračka vlada ranije je objavila kako su njezine snage preuzele kontrolu nad “velikim područjem” regije Kirkuka, uključujući naftna polja zapadno od grada, u ponedjeljak rano ujutro, prenijela je to državna televizija.

S druge strane pokrajinska kurdska vlada opovrgava ove navode.

Nešto ranije Pentagon, američko ministarstvo obrane, pozvao je iračke i kurdske snage na “izbjegavanje akcija koje izazivaju napetost” i vrate se dijalogu kako bi riješili tenzije i razriješili međusobne razlike. “Protivimo se nasilju bilo koje strane i pozivamo protiv destabilizirajućih akcija koje odvraćaju od borbe protiv ISIL-a i dalje potkopavaju iračku stabilnost”, kazala je glasnogovornica Pentagona

Laura Seal upitana za komentar objave iračke vlade da su njezine snage preuzele kontrolu nad “velikim područjima” oko Kirkuka bez sukoba s kurdskim pešmergama.

Svjetske agencije prenijele su ranije tu iračku objavu, ali je France Presse od anonimnih dužnosnika pešmerga doznao da je navodno došlo i do razmjene topničke vatre između dviju strana. “Nastavljamo podupirati jedinstveni Irak”, kazala je glasnogovornica Pentagona. “Unatoč tome što je kurdistanska regionalna vlada donijela nesretnu odluku o održavanju referenduma o neovisnosti, dijalog ostaje najbolja opcija kako bi se uklonile postojeće tenzije i riješila dugotrajna pitanja, u skladu s iračkim ustavom”.

Također je pozvala “sve aktere” u regiji da se usmjere na zajedničku prijetnju Islamske države i da se izbjegne podizanje tenzija unutar iračkog naroda te istaknula kako su Sjedinjene Države obučavale i naoružale i iračke i kurdske snage.