NAFTA

Banke u krizi

Na Wall Streetu su u srijedu Dow Jones i S&P 500 indeks pali jer su zbog problema Credit Suissea ponovno prevladala strahovanja od bankarske krize, dok su novi podaci o kretanjima u američkom gospodarstvu podržali tržište.

S&P 500 indeks bankarskog sektora potonuo je 3,6 posto jer su zbog financijskih problema Credit Suissea, druge po veličini švicarske banke, ponovno izbila strahovanja od bankarske krize.

Početkom tjedna tržište je bilo pod pritiskom zbog propasti dvije američke banke – Silicon Valley (SVB) i Signature – da bi u utorak strahovanja od širenja krize u bankarskom sustavu ponešto popustila nakon što su vlasti SAD-a i niza drugih zemalja poručile da nema razloga za zabrinutost u vezi drugih banaka.

No, financijski problemi Credit Suissea ponovno su naveli ulagače na prodaju dionica banaka.

Cijena dionice Credit Suissea potonula je jučer oko 14 posto, na rekordno niske razine, nakon što je banka izvijestila da postoje slabosti u njezinim financijskim izvješćima za protekle godine, a najveći investitor u banci Saudi National Bank objavio da ne može pružiti nikakvu daljnju financijsku pomoć švicarskoj banci.

Europska središnja banka kontaktirala je sistemski važne zajmodavce u eurozoni kako bi ih ispitala o izloženosti posrnulom švicarskom zajmodavcu Credit Suisse, saznaje Reuters iz dva izvora u nadzornom mehanizmu ECB-a.

To je, zajedno s kolapsom SVB-a krajem prošloga tjedna, izazvalo špekulacije o tome koje bi još europske i američke banke mogle biti u problemima, pa se bankarski sektor ponovno našao pod pritiskom.

No, problemi banaka podržavaju špekulacije da bi središnje banke, u prvom redu američki Fed, mogle usporiti tempo povećanja kamata dok se situacija ne smiri.

Neki analitičari smatraju da je agresivno povećanje kamata Feda prošle godine moglo izazvati pukotine u financijskom sustavu.

Na europskim su burzama u četvrtak ujutro burzovni indeksi porasli, nakon jučerašnjeg oštrog pada, jer je ulagače ohrabrila vijest da će švicarska središnja banka odobriti golemi kredit Credit Suisseu.

Na Zagrebačkoj se burzi u četvrtak očekuje oprezno trgovanje, pri čemu bi Crobex indeks mogao stagnirati, a u fokusu ulagača bit će zbivanja na svjetskim burzama, koje bi se mogle oporaviti nakon jučerašnjeg oštrog pada.

Na azijskim su burama u četvrtak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, no strahovanja od bankarske krize ponešto su splasnula nakon što je švicarska središnja banka najavila pomoć Credit Suisseu.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon jučerašnjeg oštrog pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 1,05 posto, na 74,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,04 posto, na 68,30 dolara.

Strah od financijske krize

Cijena nafte potonule su u srijedu prema 74 dolara, odražavajući previranja na tržištima dionica zbog problema u bankovnom sektoru koji su zasjenili prognoze o oporavku kineske potražnje za naftom. Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 74,25 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 68,47 dolara.

Tržišta su jučer poljuljali problemi u američkom bankovnom sektoru, iskazani u slomu Silicon Valley Banka (SVB) nakon masovnog povlačenja pologa koje je potaknuo neuspjeli bančin pokušaj da pokrije nerealizirani gubitak na vrijednosti portfelja državnih obveznica.

Američki regulatori zatvorili su SVB i još dvije banke, a trgovci su se pobojali reprize financijske krize iz 2008. godine, pa su dionice banaka naglo pale.

SVB se specijalizirao za sektor startupova, a pologe je usmjeravao u kupnju državnih obveznica čija je cijena naglo pala nakon što je američka središnja banka lani ugasila program kupnje imovine i naglo podigla kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju.

Danas je tržišta dionica uzdrmala objava saudijskog ulagača da ne može više pomagati švicarskom Credit Suisseu, koji se našao u problemima nakon niza skandala, izgubivši povjerenje brojnih ulagača i klijenata.

U zadnja tri mjeseca 2022. klijenti su iz Credit Suissea povukli više od 110 milijardi franaka.

Previranja na tržištima dionica potisnula su u drugi plan podatke koji pokazuju rast aktivnosti u kineskom gospodarstvu u prva dva ovogodišnja mjeseca, nakon ukidanja strogih mjera suzbijanja covida.

Zasjenjeno je i mjesečno izvješće Međunarodne agencije za energiju (IEA) koja očekuje snažniju potražnju za naftom u ovoj godini zahvaljujući oporavku u Kini i zrcali predviđanje Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), objavljeno u utorak.

OPEC je odvojeno izvijestio da je u srijedu barel košarice nafte njegovih članica stajao 78,92 dolara, za 2,96 dolara manje nego dan ranije.

Analiza

Zapadne sankcije na rusku i iransku naftu usmjerile su jeftino gorivo u Aziju i smanjile razliku u cijenama koja je do sada “radila” za Europu, a najveći su dobitnici u toj promjeni Kina i Indija, prema analitičarima i podacima Refinitiv Eikona.

Azijski uvoznici desetljećima su plaćali više za naftu velikih izvoznika, poput članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte, što je među analitičarima i dužnosnicima vlada zemalja-potrošača iznjedrilo naziv “azijski dodatak”.

Azija je u prošlosti imala manje opcija od ostatka svijeta zato što su morali cijenama privlačiti izvoz udaljenih proizvođača, objasnio je Jorge Montepeque koji je svojedobno sudjelovao u izradi referentne cijene za marku nafte Brent.

No, ta se razlika sada smanjila, što de facto funkcionira kao poticaj za azijska gospodarstva, naglašavajući još jednu nenamjernu posljedicu zapadnih sankcija izvozniku nafte i plina Rusiji. Europske pak zemlje zbog sankcija sada plaćaju više za prirodni plin.

Rusija je zbog zapadnih sankcija u 12 mjeseci zaključno sa siječnjem prodala više nego dvostruko više nafte Aziji, prema podacima analitičke tvrtke Kpler.

Iran, koji je također pod američkim sankcijama, po nekim je procjenama povećao izvoz nafte na najviše razine u posljednje tri godine, a Kina mu je najveći kupac.

Glavna ruska izvozna mješavina sirove nafte Urals, koja se prije invazije na Ukrajinu prodavala u Europi po cijeni nižoj za nekoliko dolara od cijene referentne marke Brent, prodaje se sada u Aziji po 24 dolara nižoj cijeni, prema podacima Refinitiv Eikona.

Neki industrijski izvori, koji žele ostati neimenovani, kažu pak da je razlika ipak nešto manja i da je Urals jeftiniji za 10 do 15 dolara po barelu. Čak i ako je ruska nafta jeftinija za nekih 15 dolara po barelu, rafinerija u Indiji koja prerađuje 200.000 barela dnevno trošit će na nabavu tri milijuna dolara dnevno manje od europske konkurencije. Tijekom godine iznos će premašiti milijardu dolara.

Indijski ministar nafte Hardeep Singh Puri rekao je početkom veljače da će nastaviti kupovati naftu iz Rusije ako cijene “i dalje budu dobre”.

Azijski dodatak datira iz 1980-ih godina kada su zemlje-proizvođači nafte počele objavljivati cijene bazirane na referentnim cijenama na terminskim tržištima koje su katkada bile više za kupce u Aziji, budući da su više ovisili o uvozu pa je njihov utjecaj na cijenu bio minimalan.

Azijski kupci pokušali su smanjiti razliku već i prije zapadnih sankcija na rusku i iransku naftu, ulažući u rafinerijske kapacitete kako bi potaknuli potražnju i poboljšali pregovaračku poziciju u utvrđivanju cijena.

Saudijska Arabija i drugi vodeći izvoznici nafte aktualne su promjene reflektirali u znatno nižim službenim prodajnim cijenama, koje iskazuju razliku u odnosu na regionalne referentne vrijednosti.

Od studenog Saudijska Arabija smanjila je razliku za marku Arab Light koja se prodaje u Aziji za 3.35 dolara po barelu. Razlika u cijeni za kupce u Europi nafte Ras Tanura povećana je pak u istom razdoblju za 10 centa po barelu.

Prodajnu cijenu za azijske kupce smanjili su od studenog i Irak i Kuvajt. Irak objavljuje cijene za Europu koje su također podignute na kraju prošle godine.

Europa gubi rusku sirovu naftu pa mora nabavljati barele iz udaljenijih krajeva i “u teoriji, cijene na Bliskom istoku postaju nepovoljnije za Europljane”, zaključio je analitičar za robna tržišta u Saxo Banku.

Posljedice sankcija

Milijuni barela ruskog dizela privremeno su pohranjeni na naftnim tankerima dok se zemlja suočava s posljedicama sankcija Europske unije (EU).

Brodovi miruju uz obale Europe, Afrike i Latinske Amerike, što je daleko najveće nakupljanje plovećih skladišta dizelskog goriva iz Rusije od početka prikupljanja podataka 2016. godine, prema Kpleru. Iako će se tankeri gotovo sigurno na kraju isprazniti, gomilanje ukazuje na poteškoće pri pronalasku novih kupaca ruskog goriva iz EU-a.

EU-ova zabrana gotovo cjelokupnog pomorskog uvoza dizela i drugih naftnih derivata iz Rusije odsjekla je zemlju od njena glavnog izvoznog tržišta. Ako ne uspije pronaći nove kupce, izvoz bi se mogao smanjiti, što bi smanjilo globalne zalihe goriva koje se koristi u svemu, od kamiona do poljoprivredne opreme.

Lokacije dizela u plovećim skladištima uključuju obale Maroka i Grčke – oba poznata mjesta za prijenos tereta nafte s broda na brod – što otežava praćenje konačnog odredišta.

Količina dizelskog goriva iz Rusije koja se nalazi u plutajućim skladištima ne može zauvijek rasti. Ako ne pronađe odredište, onda će u jednom trenutku izvoz morati biti smanjen. To bi u konačnici čak moglo utjecati na sposobnost Rusije da prerađuje sirovu naftu.

Sastanak ministara

Ministar financija Sudijske Arabije Mohammed Al-Jadaan izjavio je u srijedu da bi se ulaganja te zemlje u Iran mogla dogoditi brzo, posebno nakon nedavnog sporazuma između dviju zemalja.

Vlasti Irana i Saudijske Arabije dogovorile su se prošloga tjedna u Kini da obnove odnose nakon višegodišnje blokade, prenosi Anadolija.

“Saudijska ulaganja imaju priliku u Iranu“, rekao je Jadaan na forumu o međunarodnom financijskom sektoru državnog fonda Saudijske Arabije, ističući da ne vidi nikakve probleme u pokretanju takvih ulaganja.

Kazao je da je Rijad posvećen svim obavezama preuzetim u sporazumu s Teheranom te je dodao da su čelnici dvije zemlje jasno poručili da je regija stabilna i sposobna osigurati ulaganja i prosperitet.

Od kako su Sjedinjene Američke Države obnovile sankcije protiv Irana prije sedam godina, Teheran je imao pad tempa stranih ulaganja, što je negativno utjecalo na njegovu proizvodnju nafte, prirodnog plina i derivata.

Analiza Politica

Najavljena zabrana prodaje automobila koji imaju motore s unutarnjim sagorijevanjem izazvala je diplomatski rat na relaciji između Njemačke i Francuske, piše Politico.

Njemačka i zemlje saveznice koje podržavaju automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem zaoštrile su retoriku oko europskog zakona koji bi te motore poslao na odlagališta otpada u sklopu povijesnih nastojanja da se smanji emisije stakleničkih emisija u prometu.

Nakon sastanka u Strasbourgu ključni ministri iz te skupine zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035., što je već prihvatio Europski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.

„Ne postoji prijedlog (Europske komisije) koji je odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj”, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing nakon sastanka.

No Francuska se ne kani predati.

Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU-a da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Europi, svrstale uz skupinu manjih zemalja koje su se već obvezale da će smanjiti emisije CO2 iz osobnih vozila.

„Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila pogreška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska pogreška”, rekao je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire.

S druge strane je je njemačka vlada koja se zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom zauzima za to da se rupom u zakonu omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem.

Izvješće javne tvrtke Petoro

Norveška je u “iznimnoj” 2022. godini utržila pet puta više od prodaje nafte i plina zahvaljujući rekordno visokim cijenama, izvijestila je u utorak državna tvrtka Petoro. Petoro je u državnu blagajnu uplatio 528 milijardi norveških kruna (46,6 mlrd eura), više nego pet puta više nego u “normalnoj” godini, stoji u izvješću.

Prihod je veći za 342 milijarde kruna nego u 2021. zato što se ruski izvoz smanjio a Norveška je povećala udio u opskrbi Europe plinom na 30 posto.

Proizvodnja plina porasla je sedam posto, na 109 milijuna prostornih metara, a prosječna realizirana cijena više je nego udvostručena, na 11,95 norveških kruna po prostornom metru.

U idućih četiri do pet godina proizvodnja plina trebala bi se zadržati na razini iz 2022., napominje Petoro.

Prosječna realizirana cijena nafte porasla je lani za 48,6 posto, na 104 dolara po barelu.

Država ima velike udjele u naftnim i plinskim poljima u norveškom kontinentalnom pojasu, te u cjevovodima i imovini na kopnu, kojima Petoro upravlja udjelima, uplaćujući višak prihoda u državni mirovinski fond.

Postojeći strah od financijske krize

Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle jer su popustila strahovanja u vezi bankarskog sustava i jer su podaci o inflaciji u SAD-u bili u skladu s očekivanjima.

Nakon oštrog pada dan prije, u utorak su indeksi porasli jer je popustio pritisak na bankarski sektor, koji je trajao od kraja prošloga tjedna i propasti dvije banke – Silicon Valley (SVB) i Signature Bank.

Strahovanja od širenja krize u bankarskom sustavu splasnula su nakon što su vlasti SAD-a i niza drugih zemalja poručile da će kriza biti spriječena i da nema razloga za zabrinutost u vezi drugih banaka.

Zahvaljujući tome, S&P 500 indeks bankarskog sektora porastao je jučer 2,6 posto, nakon što je dan prije potonuo 7 posto.

Ulagače su ohrabrili i podaci o inflaciji, koji su u skladu s očekivanjima analitičara. U veljači su u SAD-u potrošačke cijene porasle 0,4 posto na mjesečnoj razini, a 6 posto na godišnjoj.

Rast potrošačkih cijena u SAD-u usporio je u veljači, odražavajući blaže poskupljenje hrane i energije, pokazali su u utorak podaci ministarstva rada.

Godišnja stopa inflacije iznosila je u veljači 6,0 posto, što je njezina najniža razina od rujna 2021. godine.

U siječnju iznosila je 6,4 posto, u prosincu 6,5 posto, a u studenom 7,1 posto.

Na vrhuncu je bila u lipnju prošle godine, kada je dosegnula 9,1 posto, najvišu razinu od studenoga 1981. godine.

Kada se isključe cijene hrane i energije, temeljna inflacija blago se oslabila, kliznuvši s 5,6 na 5,5 posto, najnižu razinu od kraja 2021.

Na mjesečnoj razini potrošačke cijene porasle su u veljači za 0,4 posto, nakon 0,5-postotnog rasta u prvom ovogodišnjem mjesecu.

Kada se isključe energenti i hrana, mjesečna inflacija iznosila je u veljači 0,5 posto i bila je za 0,1 postotni bod viša nego u prethodnom mjesecu.

Cijene plina naglo su pale u veljači, za 8,0 posto u odnosu na siječanj kada su bile porasle za 6,7 posto.

U usporedbi s veljačom prošle godine hrana je poskupjela 10,2 posto, zamjetno blaže nego u siječnju kada su njezine cijene uvećane za 11,3 posto.

Energenti su poskupjeli 5,2 posto, nakon što su im u siječnju cijene uvećane za 8,7 posto.

Plin je poskupio za 14,3 posto, gotovo upola blaže nego u siječnju.

Cijena benzina pala je za dva posto, nakon što je u siječnju bila veća za 1,5 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.

Troškovi prijevoza uvećani su gotovo 15 posto, kao i u prethodnom mjesecu, a značajnih promjena nije bilo ni u rastu cijena stanovanja koje su uvećane za 8,1 posto.

To ukazuje na postupno popuštanje inflacijskih pritisaka, pa su ojačale špekulacije da će Fed usporiti tempo povećanja kamata. Još prošloga tjedna očekivalo se da će Fed na sjednici u ožujku povećati kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova.

No, nakon propasti SVB-a i izvješća o inflaciji, mnogi smatraju da će kamate biti povećane za 0,25 postotnih bodova, a neki da Fed uopće neće podići kamate ovoga mjeseca kako bi pričekao da se bankarski sustav stabilizira, a povjerenje u sustav vrati.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Na Zagrebačkoj se burzi u utorak očekuje oprezno trgovanje, a u fokusu ulagača bit će zbivanja na svjetskim burzama, pri čemu bi Crobex indeks mogao stagnirati, nakon što je jučer nadoknadio dio gubitaka od prethodnoga dana.

Na azijskim su burama u srijedu cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, jer su splasnula strahovanja od bankarske krize i jer se ulagači nadaju usporavanju tempa povećanja kamata američke središnje banke.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon dva dana pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,92 posto, na 78,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,07 posto, na 72,10 dolara.

Strah od nove financijske krize

Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima ispod 80 dolara budući da je trgovce zabrinuo slom američkog Silicon Valley Banka (SVB) koji je podigao prašinu na tržištima dionica i potpirio strah od nove financijske krize. Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 79,66 dolara, a na američkom se trgovalo po 73,56 dolara.

Tržišta je na početku tjedna uzdrmao slom američkog Silicon Valley Banka (SVB) nakon masovnog povlačenja pologa koje je potaknuo neuspjeli bančin pokušaj da pokrije gubitak na vrijednosti portfelja državnih obveznica.

SVB se specijalizirao za sektor startupova, a pologe je usmjeravao u kupnju državnih obveznica čija je cijena naglo pala nakon što je američka središnja banka lani ugasila program kupnje imovine i naglo podigla kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju.

Američki regulatori zatvorili su SNB i još dvije banke, a trgovci su se pobojali reprize financijske krize iz 2008. godine, pa su dionice banaka naglo pale.

Cijene nafte spustile su se na najnižu razinu od početka siječnja, odnosno prosinca, prateći trend na tržištima dionica.

Analitičari Commerzbanka očekuju snažne oscilacije cijena na tržištima nafte u idućim danima, a u UBS-u pak drže da problemi u regionalnim američkim bankama ne utječu toliko na tržišta robe.

Nakon sloma SVB-a američka središnja banka vjerojatno će idući tjedan podići kamatne stope za četvrtinu a ne za polovinu postotnog boda, procjenjuju trgovci.

Blaže povećanje moglo bi značiti slabiji dolar, a to bi poduprlo cijene nafte jer bi pomoglo kupcima s drugim valutama.

Potrošačke cijene u SAD-u porasle su u veljači na mjesečnoj razini za 0,4 posto, nešto blaže nego u siječnju. Na godišnjoj razini uvećane su za 6,1 posto, nakon 6,2-postotnog rasta u prvom ovogodišnjem mjesecu, najblaže od rujna 2021.

Inflacija u Kini spustila se pak u veljači na najnižu razinu unatrag godinu dana.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) ponovo je u mjesečnom izvješću podigla procjenu rasta kineske potražnje za naftom u ovoj godini, ali je potvrdila procjenu globalne potražnje.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavit će mjesečno izvješće u srijedu.

U odvojenom izvješću OPEC je objavio da je u ponedjeljak barel košarice nafte njegovih članica poskupio 1,16 dolara, na 81,88 dolara.

Dobro za INA-u

Preuzimanje OMV-a Slovenije dobro je za Inu, ocijenio je u utorak ministar gospodarstva Davor Filipović na predstavljanju vladina paketa pomoći građanima i gospodarstvu.

To je dobra stvar za Inu jer će proširiti tržište, a to je važno nakon modernizacije rafinerije u Rijeci, rekao je Filipović i dodao da će dio proizvoda iz te rafinerije biti usmjeren na slovensko tržište.

Modernizacija riječke rafinerije po njegovim će riječima unaprijediti i Inin tržišni položaj u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Ina i MOL korak su bliže preuzimanju OMV-a Slovenija, a budući da je za transakciju potrebno odobrenje za spajanje, MOL grupa sada prodaje 39 svojih benzinskih postaja u Sloveniji kako bi se preuzimanje moglo provesti, priopćeno je u utorak iz Ine.

Ina i MOL su 2021. godine postigli dogovor o preuzimanju OMV-ovog udjela od 92,25 posto u tvrtki OMV Slovenija d.o.o., u kojemu Ina već ima udio od 7,75 posto. Transakcija podliježe odobrenju koncentracije pa MOL prodaje 39 svojih benzinskih postaja u Sloveniji.

OMV Slovenija d.o.o. upravlja drugom po veličini maloprodajnom mrežom koja broji 120 benzinskih postaja u cijeloj Sloveniji i posluje pod četiri različite robne marke – OMV, Euro Truck i Avanti/DISKONT. U transakciju ulazi i veleprodajno poslovanje preuzete kompanije.

Odgovarajući na pitanja novinara, Filipović je rekao da revizija poslovanja HEP-a još traje i da će s rezultatima izići kad ona bude gotova.

Premijer Andrej Plenković rekao je da će se HEP dokapitalizirati “uskoro” te istaknuo da HEP, posebno u trenutnim okolnostima energetske krize u kojima mu na teret pada dobar dio subvencija za struju i plin, treba ostati u državnom vlasništvu.

Kada je riječ o cijenama goriva, rekao je da će one biti i dalje regulirane, pa i za vrijeme turističke sezone.

Upitan bi li Hrvatska sudjelovala u izgradnji novoga bloka Nuklearne elektrane Krško, odgovorio je da je Hrvatska načelno spremna biti partnerom Sloveniji u tome poslu.