NAFTA

Zelena ulaganja
British Petroleum (BP) zbog rekordnog gubitka u drugom tromjesečju od 6,7 milijardi dolara uslijed pandemije, po prvi puta u deset godina smanjuje dividendu, objavila je kompanija u utorak i najavila ulaganja u obnovljive i ekološki prihvatljivije izvore energije.

Britanska kompanija istaknula je planove za znatno smanjenje proizvodnje nafte i plina do 2030. i pojačanu proizvodnje obnovljivih izvora energije u skladu sa strategijom izvršnog direktora Bernarda Looneya da BP do 2030. smanji proizvodnju fosilnih goriva za 40 posto.

Neto gubitak, koji je bio u skladu s očekivanjima analitičara, velikim dijelom je rezultat odluke BP-a da otpiše 6,5 milijardi američkih dolara vrijednosti imovine za istraživanje nafte i plina, nakon oštro naniže revidiranih procjena cijene nafte i plina.

“Rezultati su nastali u još jednom vrlo izazovnom tromjesečju, ali i zbog poteza koje smo pokrenuli dok nastavljamo preispitivati ??energente i reformirati BP u novom smjeru”, naveo je Looney u priopćenju.

Looney, koji je na tom položaju u kompaniji od veljače, izbjegao je smanjenje dividendi u prvom tromjesečju unatoč pogoršanju tržišnih uvjeta. No smanjivanje dividende za 50 posto na 5,25 centa po dionici, iznad procjena analitičara koji su očekivali rezove za 40 posto, činilo se neizbježnim zbog gomilanja duga, kolapsa potražnje za naftom i plinom uslijed pandemije COVID-19 te rasta očekivanja o usporenom oporavku globalnih gospodarskih aktivnosti.

BP će, prema planu, povećati ulaganja u energente s niskom razinom emisije ugljikovih spojeva do 2030. na pet milijardi dolara godišnje i povećati proizvodnju obnovljivih izvora energije na 50 gigavata, uz istovremeno smanjivanje proizvodnje nafte i plina za 40 posto u usporedbi s razinom iz 2019. godine.

Kompanije se bune
Rusko ministarstvo financija želi prikupiti 1,93 milijarde američkih dolara poreza od naftne industrije tijekom sljedeće dvije godine, jer je pad cijena nafte smanjio proračunaske prihode, no industrija se tome snažno protivi, pa bi “presjeći” mogao predsjednik Putin.

Prema dokumentu na web stranici ruske vlade na koji se poziva Reuters, ministarstvo financija želi povećati porezne prihode izmjenom poreznog zakona i nedavno uvedenog poreza na dobit. Vlada i ruska naftna industrija spore se oko predloženih poreznih izmjena, izvijestio je u ponedjeljak ruski poslovni dnevnik Kommersant pozivajući se na izvore upoznate s tom problematikom. Prema izvorima Kommersanta, prijedlog – ako se prihvati – negativno bi utjecao na Gazprom Neft, naftnu diviziju plinskog giganta Gazproma i Rosneft, najvećeg proizvođača nafte u Rusiji.

Porez temeljen na dobiti probno uveden prošle godine, rezultirao je time da se u proračun uslijed pada dobiti nije slilo 2,9 milijardi američkih dolara, navode izvori.

Ruske se kompanije snažno se protive prijedlogu ta se ta proračunska svota osigura amandmanom na porezni zakon, pa bi to pitanje moglo biti prepušteno predsjedniku Vladimiru Putinu, izvijestio je Kommersant.

Moguće izmjene poreznog zakona bile bi štetne za osnove ruske naftne industrije, naveo je Reuters citirajući VTB Capital. Rusko gospodarstvo trpi posljedice pada cijena nafte, čemu je, navodi Reuters, Rusija i sama pomogla neslaganjem sa svojim partnerom unutar OPEC-a + Saudijskom Arabijom u ožujku. Ruska rublja srušila se, a ruski prihod od nafte smanjio se kao rezultat pada cijena nafte.

Pad cijena nafte, zajedno s globalnom recesijom zbog koronavirusa, rezultirat će padom ruskog gospodarstva ove godine za šest posto, najviše u zadnjih 11 godina, navela je Svjetska banka u zadnjem ekonomskom izvješću o Rusiji početkom ovog mjeseca. Stoga Rusija razmatra uvođenje neke vrste državnog programa, sličnog onome u Meksiku, kako bi zaštitila državne prihode od pada cijena nafte u budućnosti.

Analiza
S bitno manjim brojem turista u turskim ljetovalištima uslijed pandemije koronavirusa presušio je jedan od glavnih izvora deviza za tamošnje gospodarstvo i time reprizu valutne krize iz 2018. učinio još izvjesnijom. Međutim, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan vjeruje u brz oporavak te ubrzano troši devizne rezerve kako bi obranio tečaj lire.

Za ekonomiste to je još jedan pokazatelj da vlada u Ankari živi u ekonomskoj paralelnoj stvarnosti. Kako piše Financial Times, Erdoğan je prošlog mjeseca izjavio kako treba pohvaliti mjere kojima su spriječeni “maliciozni” napadi na liru. Takvi potezi, naglasio je turski predsjednik, jačaju “imunološki sustav turskog gospodarstva protiv globalnih turbulencija”.

Za većinu ekonomista Erdoğanove riječi ne mogu biti dalje od istine. Kolaps turističkih dolazaka kao rezultata pandemije produbio je rupu u javnim financijama. Stranih investitora više nema, nakon što su povukli gotovo 13 milijardi dolara kapitala iz Turske prodajom tamošnjih obveznica i dionica. No, udar na turizam ključni je dio problema s kojima se Turska trenutno suočava. Naime, turistički prihodi važan su izvor deviza za tu državu, koja se oslanja na velike iznose stranog kapitala radi financiranja ekonomskog rasta i ublažavanja gotovo kroničnog deficita proračuna.

Prošle godine Tursku je posjetilo 45 milijuna turista koji su ostvarili prihod od 34,5 milijarde dolara. Međutim, u prvih šest mjeseci ove godine turistički dolasci niži su za 75 posto. Samo u lipnju pad je iznosio 96 posto. “U normalnim vremenima zarađivali bi oko 1000 eura dnevno. Sada između 10 i 20 eura”, ističe za britanski list vlasnik suvenirnice u turističkom mjestu Lara. Vlada se nadala da će snažan pad cijena nafte – jedne od uvoznih stavki na koju Turska najviše troši – umanjiti štetu od pada turističkih prihoda i ostalih vrsta izvoza, poput tekstila, bijele tehnike i automobila. No, to se baš i nije dogodilo. Proteklih nekoliko mjeseci turski proračun zagazio je duboko u manjak – samo u prvih pet mjeseci rupa u riznici iznosi 17 milijardi dolara.

Procjene za cijelu godinu variraju ovisno o analitičarima, no britanski Barclays procjenjuje da bi deficit mogao iznositi i 30 milijardi dolara, odnosno 4 posto BDP-a. Pogoršanje javnih financija sve se izraženije odražava na vrijednost turske valute. Kako bi zaustavile klizanje, vlasti su već ove godine utrošile 65 milijardi dolara na obranu tečaja, procjenjuje Goldman Sachs. Unatoč tome, lira je prošlog tjedna prema euru pala na od 8,17 lira, vrlo blizu rekordno niskom tečaju od 8,21 lira zabilježenom prije dvije godine usred valutne krize.

U kratkom roku trošenje novca za obranu tečaja dalo je rezultata. Lira je tijekom ove godine prema dolaru izgubila 15 posto, što je daleko manji pad vrijednosti nego brazilskog reala ili južnoafričkog randa.

Erdoğanov zet, ministar financija Berat Albayrak, stalno ponavlja kako se Turska odvaja od trendova prisutnih u ostalim državama u razvoju. Međutim, dio analitičara smatra kako će ova strategija posijati sjeme nove financijske krize. Robin Brooks, glavni ekonomist Instituta za međunarodne financije kaže kako se Turska ističe među rastućim državama, ali po mnoštvu pogrešnih razloga. Ima veliki proračunski deficit, troši milijarde dolara pokušavajući obraniti liru i upumpava jeftine kredite u gospodarstvo.

To je istovjetna taktika koja je prije samo dvije godine izazvala golemu krizu tijekom koje je lira izgubila 30 posto vrijednosti. Potonuće valute izazvalo je pritisak na prezaduženi korporativni sektor, dovelo do rasta inflacije i gurnulo gospodarstvo u recesiju. Dok inozemni ekonomisti smatraju da će tursko gospodarstvo ove godine u prosjeku pasti 4,3 posto, Ankara i dalje inzistira na procjenama snažnog oporavka koji će donijeti pozitivan ovogodišnji rezultat BDP-a.

Kako bi ostvarila taj cilj, vlada se opet okrenula kreditiranju. Središnja banka snizila je ključnu kamatnu stopu za čak 15,75 postotnih bodova tijekom posljednjih 12 mjeseci. Banke su pojačale kreditiranje, kako poduzeća, tako i građana, pa je rast kredita na godišnjoj razini dosegao 24 posto, što je najviša razina od 2013. godine.

Međutim, rast kreditiranja osnažuje domaću potražnju, što pak povećava uvoz te tako produbljuje deficit platne bilance, naglašava Robin Brooks. “Na kraju, žrtva je lira”, dodaje taj analitičar.

Još jedna kaotična deprecijacija valute zakomplicirat će turske napore da se zemlja oporavi od koronakrize. “Ako smatrate da će utjecaj koronavirusa relativno brzo nestati, onda je to ispravna strategija. U kratkom roku je skupa, ali kupuje dovoljno vremena da prebrodite vrlo teško razdoblje”, ocjenjuje Phoenix Kalen, direktorica rastućih tržišta u francuskoj banci Société Générale.

Turska je do sada zabilježila oko 230.000 oboljelih i 5600 preminulih, a svakog dana od COVID-19 oboli oko 900 ljudi. No, ako se koronavirus ubrzo ne suzbije, a prihodi od turizma i izvoza se ne oporave u kratkom vremenu, Kalen upozorava da bi Turska mogla postati vrlo ranjiva na buduće ekonomske šokove. “Ako trenutna situacija potraje još 12 mjeseci, to neće biti održivo. Turske vlasti balansiraju u tom krhkom ekvilibriju, pokušavajući da ne padnu u ponor”, dodaje P. Kalen, prenosi Poslovni dnevnik.

Tko su dobitnici
Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle, dok je Nasdaq indeks dosegnuo rekordnu razinu jer su ulagače ohrabrile najave preuzimanja i spajanja kompanija.

Među najvećim je dobitnicama jučer bila dionica Microsofta s rastom cijene za 5,6 posto, nakon što je taj tehnološki div izvijestio da kani preuzeti američko poslovanje aplikacije TikTok, koja je u vlasništvu kineske kompanije. Dionica ADT-a poskupila je, pak, više od 50 posto, nakon vijesti da Alphabet, krovna kompanija Googlea, kani kupiti 7-postotni udjel u toj tvrtki za sigurnosna rješenja kuća.

Cijena dionice Varian Medical Systemsa skočila je više od 20 posto, nakon vijesti da je za 16 milijardi dolara želi otkupiti njemačka kompanija Siemens Healthineers. „Tržište su potaknule vijesti o preuzimanjima i spajanjima kompanija. To , naime, pokazuje da su poslovodstva sigurnija u budućnost. Zašto bi inače trošili milijarde dolara?”, objašnjava Jake Dollarhide, direktor u tvrtki Longbow Asset Management.

Snažno je jučer porasla i cijena dionice Applea, za 2,5 posto, jer su ulagači i dalje pod dojmom odličnih kvartalnih poslovnih rezultata tog tehnološkog diva, objavljenih prošloga tjedna. Tako se tržišna vrijednost najveće američke kompanije približila razini od 2.000 milijardi dolara na samo oko 140 milijardi dolara.

Zahvaljujući tome, jučer je S&P 500 indeks informacijsko-tehnološkog sektora skočio 2,5 posto, znatno više od ostalih sektorskih indeksa. U fokusu ulagača su i kvartalni poslovni rezultati, a dosad je više od 80 posto kompanija, koje su objavile izvješća, nadmašilo očekivanja analitičara.

Doduše, očekivanja su niska, pa tako analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa za otprilike 30 posto manje nego godinu dana prije. Podršku tržištu pruža i nada ulagača da će demokratski i republikanski zastupnici u Kongresu ovih dana usuglasiti nove poticajne mjere, vrijedne 1.000 milijardi dolara, s obzirom da neke od sadašnjih mjera za pomoć nezaposlenima ističu.

U ožujku su zbog izbijanja koronakrize burzovni indeksi oštro pali, no posljednjih mjeseci nadoknadili su veliku većinu gubitaka zahvaljujući dosad nezabilježenim poticajnim fiskalnim i monetarnim mjerama. Tako je Nasdaq indeks jučer dosegnuo novu rekordnu razinu, dok je S&P 500 indeks udaljen od svoje rekordne razine, dosegnute krajem veljače, samo oko 3 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE ojačao je 2,29 posto, na 6.032 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,71 posto, na 12.646 bodova, a pariški CAC 1,93 posto, na 4.875 bodova.  Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, jer su ulagače ohrabrili dobri makroekonomski pokazatelji, a nadaju se i novim poticajnim mjerama u američkom gospodarstvu.

Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu nakon niza vijesti o preuzimanjima kompanija. Među ostalim, Microsoft je izvijestio da kani preuzeti američko poslovanje aplikacije TikTok, koja je u vlasništvu kineske kompanije ByteDance. Kina neće prihvatiti američku “krađu” kineske tehnološke kompanije za snimanje kratkih video isječaka TikTok, objavili u utorak kineski državni mediji.

Na valutnim je tržištima dolar jutros blago oslabio.  Cijene su nafte, pak, jutros izgubile dio jučerašnjih dobitaka, nakon vijesti da je Rusija, u skladu s nedavnim dogovorom OPEC-a i saveznika, počela povećavati proizvodnju. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,59 posto, na 43,89 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,61 posto, na 40,76 dolara.

Koronakriza
Cijene nafte oslabile su u ponedjeljak uslijed zabrinutosti zbog slabljenja svjetskog gospodarstva u uvjetima širenja zaraze koronavirusom i prekomjerne ponude nakon što OPEC i njegovi saveznici u kolovozu povećaju proizvodnju.

U posljednjih mjesec dana cijena barela na londonskom tržištu kretala se u rasponu između 41 i 45 dolara. Cijenama nafte trguje se u vrlo širom rasponu, kaže Warren Patterson iz ING-a. Špekulacije u vezi oporavka potražnje postaju sve neizvjesnije, iako iznad tržišnih očekivanja za drugu polovinu godine, dodao je.

Broj novih slučaja koronavirusa nastavlja se povećavati u SAD-u, a na svjetskoj je razini broj oboljelih blizu 18 milijuna. Više zemalja uvodi nove mjere ograničenja ili proširuje postojeće kako bi zarazu stavilo pod kontrolu.

Osim sporog oporavka potražnje za gorivima zbog ponovnog širenja zaraze, ulagače zabrinjava i prekomjerna ponuda kad Organizacija zemalja-izvoznica nafte i njeni saveznici, poznati kao OPEC +, budu ublažiti rezove proizvodnje u kolovozu.

Raste zabrinutost kako će povećanje proizvodnje OPEC+ pridonijeti neuravnoteženosti s potražnjom, s obzirom na mogući sporiji oporavak potražnje za naftom zbog drugog vala širenja zaraze korone.

Proizvođači OPEC+ smanjili su proizvodnju od svibnja za 9,7 milijuna barela dnevno. Od kolovoza do prosinca ti će rezovi biti ublaženi na 7,7 milijuna barela dnevno. No, cijene nafte u određenoj mjeri podupiru podaci da se proizvodna aktivnost u eurozoni povećala u prošlom mjesecu po prvi puta od početka 2019.

OPEC je, pak, u ponedjeljak na svojoj web stranici objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 43,02 dolara, te ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Komentar Davora Dijanovića
Nakon Drugoga svjetskog rata Njemačka se ekonomski oporavila dobrim dijelom zahvaljujući američkoj pomoći i s vremenom postala najmoćnija europska ekonomija.

Jačanje ekonomske moći nije bilo praćeno jačanjem (geo)političke uloge. Kao državi gubitnici u ratu Njemačkoj se nije dopuštalo da postaje snažniji geopolitički faktor. Njemačka tako nije postala stalna članica Vijeća sigurnosti, a i sam je NATO, kako je jednom istaknuo Henry Kissinger, stvoren da bi Ameriku držao u Europi unutra, Rusiju vani, a Njemačku dolje.

Posljednjih godina ponovno jačaju i njemačke geopolitičke ambicije. EU je već danas instrument njemačke političke i ekonomske moći. U novome multipolarnome svijetu koji se stvara Njemačka želi postati autonoman pol, a takva politika direktno dovodi do slabljenja odnosa sa SAD-om. Njemačka je uz Veliku Britaniju dugo vremena predstavljala najvažnijega američkog saveznika u Europi (tzv. transatlantska veza), no te su veze posljednjih godina značajno pokidane. Analitičari sve više govore o povratku njemačkog pitanja: Njemačka je ponovno postala prevelikom za Europu i želi značajniji iskorak i na globalnoj sceni.

Kao i ranije u prošlosti noćnu moru angloameričke škole geopolitičkog mišljenja predstavlja moguće povezivanje Njemačke i Rusije, tj. njemačkog kapitala i tehnologije i ruskih resursa. A da određeni oblik toga povezivanja imamo i danas ponajbolje svjedoči rusko-njemačka energetska suradnja. Konkretno, riječ je o plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2. Prvi je već izgrađen, a drugi je pri kraju. U jeku sankcija protiv Rusije nakon okupacije Krima Berlin je s Moskvom sklopio pakt o energetskoj suradnji što nije našilo na odobravanje Washingtona.

Plinovod Sjeverni tok 2, koji plin preko Baltičkog mora transportira iz Rusije u Njemačku, nalazi se pod američkim sankcijama. Američki predsjednik Donald Trump stalno ponavlja da Washington štiti Njemačku, a da Njemačka daje milijarde Rusima. Ekonomska ovisnost, ističe SAD, stvara i političku ovisnost, iako nema dvojbe da Njemačka ima direktne ekonomske koristi od spomenutih plinovoda kao ekskluzivni distributer ruskoga plina za Europu. Naime, prvi na cijevi ubire najbolje tranzitne tarife.

Zahladnjenje odnosa Njemačke i SAD-a često se tumači kao posljedica Trumpove vanjske politike i kidanja multilateralnih režima. No riječ je o trendu koji je započeo prije Trumpa i trajat će i nakon njegova odlaska. Njemačka, kako smo istaknuli, želi autonomniju poziciju u odnosu na SAD, a ta se želja direktno manifestira u energetskoj politici Berlina.

Pogoršanje njemačko-američkih odnosa, posebno u kontekstu spomenutih energetskih prijepora, posljednjih je godina dovelo do najava o povlačenju američkih vojnika iz Njemačke. Kao što nam je poznato iz povijesti, američke vojne trupe nalaze se u Njemačkoj od kraja Drugoga svjetskog rata kada su bile dio savezničkih okupacijskih snaga. S vremenom broj vojnika se smanjivao, no i danas Njemačka predstavlja važno mjesto u američkoj vojno-obrambenoj strategiji, pa je tako u Stuttgartu sjedište američkoga Europskog zapovjedništva (EUCOM), odakle se vrši koordinacija američkih trupa u 51 državi Europe, u Wiesbadenu je sjedište kopnene vojske (US Army Europe), u Grafenwoehru je najveća strana baza vojske SAD-a na svijetu, u Ramsteinu velika zračna vojna baza, a u zračnoj bazi Buechel nalazi se i nuklearno oružje.

Već je spomenuto da je broj vojnika u posljednjih petnaestak godina prepolovljen, no usred pogoršanja odnosa taj će se broj dodatno smanjivati. Prošloga tjedna američki je ministar obrane Mark Esper najavio da će već u nekoliko sljedećih tjedana iz Njemačke povući oko 12.000 vojnika, od kojih će polovica biti razmještena u Italiju i Belgiju, a polovica natrag u SAD. Ono što posebno svjedoči o pogoršanju odnosa je činjenica da će se europsko sjedište američke vojske premjestiti iz Stuttgarta u Belgiju.

Smanjivanje američke vojne nazočnosti u Njemačkoj s jedne strane odgovara Berlinu koji tako stječe veću autonomiju u odnosu na Washington, no s druge strane tim potezima gube lokalne njemačke ekonomije (primjerice, suradnja prehrambene industrije s vojnim bazama i lokalci zaposleni u bazama), a i Njemačka će sada morati ulagati znatno više u novca u vlastitu obranu što će se odraziti na manja ulaganja u drugim područjima.

Njemački političari ističu da će nakon povlačenja američkih vojnika doći do slabljenja NATO-a i sigurnosti Europe. No Trump je neumoljiv: “Njemačka svake godine Rusiji plaća milijarde za energetiku, a mi bi trebali čuvati Njemačku od Rusije. O čemu se tu radi?”. Njemački tjednik Spiegel na svome je portalu pisao kako je riječ o Trumpovoj osveti Angeli Merkel: “Nema mnogo šefova vlada koji su mu tako nenaklonjeni kao kancelarka. Odbojnost je obostrana”. Dakako, naivno je sve svoditi samo na privatne odnose. Riječ je o strateškim državnim politikama.

Pogoršanje njemačko-američkih odnosa se nastavlja. Pritom treba ponoviti i apostrofirati kako je njemačko-američka suradnja predstavljala jednu od okosnica transatlantske politike desetljećima. Promjene koje sada nastaju predstavljaju jedan od onih tektonskih lomova globalne geopolitičke scene. Živimo u vremenima u kojima se kidaju stare veze i stari režimi. Stari poredak umire, a novi se još ne može roditi. Takva su vremena najopasnija za međunarodnu sigurnost.

Pisac ovih redaka smatra kako države poput Hrvatske trebaju nastojati imati što korektnije odnose sa svim velikim silama, bilo da govorimo o globalnim silama poput SAD-a ili o regionalnim silama poput Njemačke. Potrebno je voditi lukavu politiku nezamjeranja velikim silama, ali istodobno nastojati koliko je više moguće ograničiti učinke onih politika velikih sila koje ne idu u korist Hrvatskoj. Primjerice, to je njemačka politika prema tzv. Zapadnom Balkanu i protivljenje Berlina Inicijativi triju mora. U tim se pitanjima Hrvatska treba osloniti na SAD, dok opet u drugima treba tražiti druge saveznike.

Veliki atenski vojskovođa Tukdidi davno je u svojemu djelu Povijest Peloponeskog rata postavio temelje realističke doktrine međunarodnih odnosa: prema jačim državama moramo biti uljudni kako bi bili u njihovoj milosti, prema slabijima umjereni, a pred jednakima ne smijemo uzmicati jer bi to bio pokazatelj straha i slabosti. Do danas se u međunarodnim odnosima ništa bitno u njihovoj naravi nije promijenilo, tako da Tukidovim riječima nemamo što dodati, piše Dijanović za Direktno.hr.

Nešto manje od 20 posto
Ukupan broj zaposlenih u industriji u lipnju ove godine manji je za 0,5 posto u odnosu na svibanj, dok je u odnosu na svibanj prošle godine smanjen za 3,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Podaci o kretanju zaposlenosti u industriji na mjesečnoj razini, prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju najveći pad broja zaposlenih u proizvodnji duhanskih proizvod, za 19,4 posto, u ostaloj prerađivačkoj industriji, za 6,7 te u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za tri posto.

Najveći rast broja zaposlenih zabilježen je u vađenju sirove nafte i prirodnog plina, za 1,7 posto. Na godišnjoj razini statistika pokazuje da je najveći pad zabilježen u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 17,2 posto te u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 10,1 posto.

Znatniji se pad broja zaposlenih u lipnju ove u odnosu na lipanj prošle godine bilježi i u proizvodnji odjeće 9,9 posto, proizvodnji strojeva i uređaja 8,4 posto, proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica također za 8,4 posto, proizvodnji namještaja pet posto itd.

Rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika, uz ostalo, registrira u proizvodnji tekstila, za 11,8 posto, proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, za 4,6 posto, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, za 1,8 posto itd.

Po podacima DZS-a, u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje broj zaposlenih u industriji je pao za tri posto. Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do lipnja ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine manja je za 2,8 posto.

DZS je objavio i podatke o industrijskoj proizvodnji koja je u lipnju pala 1,8 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je već osmi mjesec zaredom kako je pala, ali sporije nego mjesec dana prije kada je potonula 12,4 posto, što je bio njezin najveći pad od recesijske 2009. godine.

Uprava za ugljikovodike
Prvo istražno bušenje koje treba da pokaže da li ima nafte u crnogorskom podmorju, a koje je bilo planirano za ovo ljeto, odloženo je za 2021. godinu zbog pandemije korona virusa, rečeno je u Upravi za ugljovodike Crne Gore.

Prema trenutnim procjenama Uprave, očekuje se da taj posao počne u prvom kvartalu naredne godine, odnosno od januara do kraja marta. Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa – prvi s konzorcijumom Eni/Novatek 2016. godine, a drugi s grčkom kompanijom Energean godinu kasnije.

Iz uprave za podgoričke Vijesti navode da je prvo istražno bušenje odloženo zbog operativnih teškoća nastalih zbog aktuelne epidemiološke situacije, kao što su zatvaranje granica i nemogućnost dolaska podizvođača u Crnu Goru.

Dodaju da se, iako u izmijenjenim okolnostima, u toj zemlji nesmetano obavlja veliki broj aktivnosti u vezi s istraživanjem nafte i gasa. Navode i da je u Luci Bar formirana logistička baza gdje se već doprema materijal koji će biti korišten za istražno bušenje. Iz Uprave kažu da su, s obzirom da je prvo istražno bušenje bilo planirano za ljeto ove godine, završene sve aktivnosti u vezi sa 3D seizmičkim ispitivanjem.

Izgradnja logističkog terminala
Mađarska tvrtka stekla je nedavno 32 hektara zemlje i koncesiju za upravljanje 300 metara obale u blizini Žavlja, samo sedam kilometara udaljena od Luke Koper.

Mađarska tvrtka Adriaport kupila je tršćanska poduzeća Aquila i Seastock, a s njima i 32 hektara zemljišta uz more, na kojem Mađari planiraju izgraditi novi lučki terminal. Zanimljivo je da mađarska tvrtka nosi isto ime kao i projekt kojim su Česi još 1967. planirali sagraditi 410 kilometara dug tunel i željezničku prugu do Jadrana, kao i otok na Jadranu.

Zemljište na kojem će niknuti novi terminal nalazi se u industrijskoj zoni Žavlje u općini Milje kod Trsta. Riječ je o terenu na kojem se još nalaze rafinerijska postrojenja i naftni tankovi, a Mađari će samo za saniranje tog područja morati odvojiti oko 100 milijuna eura dok u ovom trenutku još nije jasno koliko će ih stajati gradnja cijelog terminala. Mađari su ovom transakcijom dobili 300 metara dugu obalu i državnu koncesiju za upravljanje na 60 godina.

Planirana izgradnja višenamjenskog logističkog terminala u blizini Žavlje ugrožava konkurentski položaj luke Koper, udaljene samo sedam kilometara, piše ljubljanski Dnevnik.

Promjenjivo
Na Wall Streetu su prošloga tjedna burzovni indeksi porasli, zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima kompanija, no na ostalim svjetskim burzama cijene su dionica pale jer su ulagače zabrinuli loši gospodarski pokazatelji.

Rezultati  kompanija su sjajni, snažni. No, očekivanja su niska. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju manje za 40-ak posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Podršku tržištu pružila je i nada ulagača da će demokratski i republikanski zastupnici u Kongresu ovih dana usuglasiti nove poticajne mjere, vrijedne 1.000 milijardi dolara, s obzirom na to da su neke od sadašnjih mjera za pomoć nezaposlenima istekle krajem srpnja.

Uz to, ulagači se nadaju i novim poticajnim mjerama američke središnje banke, ako to bude potrebno, kao što su to obećali čelnici Feda na prošlotjednoj sjednici. Zbog toga su ulagači zanemarili podatke o daljnjem širenju koronavirusa u SAD-u i svijetu, kao i podatke o rekordnom padu američkog gospodarstva. Bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a potonuo je u drugom tromjesečju 32,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je njegov najveći pad od 1947. godine, od kada su se počeli voditi ti podaci.

A kako je u prvom tromjesečju BDP pao 5 posto, najveće svjetsko gospodarstvo i službeno je uronilo u recesiju, čime je u SAD-u završeno povijesno najdulje razdoblje gospodarskog uzleta, koje je trajalo 11 godina.

Unatoč oštrom padu zarada i dubokoj recesiji američkog gospodarstva, Wall Street je porastao četiri mjeseca zaredom, pa se S&P 500 indeks kreće samo oko 3,5 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute krajem veljače. To se zahvaljuje dosad neviđenim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama, koje bi trebale podržati izlazak gospodarstva iz recesije u dogledno vrijeme. Posljedica je to loših gospodarskih pokazatelja. U eurozoni je u drugom tromjesečju BDP pao za rekordnih 12,1 posto, nakon 3,6-postotnog pada u prvom kvartalu.

Među zemljama članicama, najveći je pad na kvartalnoj razini zabilježila Španjolska, 18,5 posto, a slijede Portugal, s padom BDP-a za 14,1 posto, Francuska, s padom od 13,8 posto, i Italija, s padom od 12,4 posto.

Njemačko gospodarstvo, najveće u eurozoni, palo je za 10,1 posto u drugom kvartalu prema tromjesečju ranije. Osim toga, ulagači se plaše da će oporavak gospodarstava biti sporiji nego što se očekivalo zbog nepopustljivog širenja koronavirusa.  Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno jer još nema naznaka dogovora o novim poticajnim mjerama u američkom Kongresu, dok podršku tržištima pružaju bolji nego što se očekivalo gospodarski pokazatelji iz Kine. A zijske ulagače ohrabrili su bolji nego što se očekivalo gospodarski pokazatelji iz Kine. Prema izvješću Caixin/Markita, u Kini je u srpnju tvornička aktivnost porasla najbrže u posljednjih 10-ak godina i dosegnula 52,8 bodova, više nego što su analitičari očekivali.

Na valutnim je tržištima dolar jutros blago ojačao nakon što je prošloga tjedna osjetno oslabio zbog očekivanja da će američka središnja banka morati dodatno popustiti monetarnu politiku kako bi potaknula rast gospodarstva. Cijene su nafte, pak, jutros blago pale, nakon dobitaka u srpnju. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 7 centi, na 43,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 8 centi, na 40,19 dolara.