NAFTA

RBA Analize
Na svom posljednjem sastanku u Beču koji se održavao 5. i 6. prosinca čelnici zemalja članica OPECplus dogovorili su daljnje smanjivanje proizvodnje nafte za dodatnih 500 tisuća barela dnevno, na 1,7 mil. b/d.

Većina proizvodnih rezova odnosi se na zemlje OPEC-a. Naime, Saudijska Arabija namjerava nastavit sa ispunjavanjem svojih proizvodnih kvota za 400 mil. barela dnevno (ukupno 2,1 mil. b/d), a zemlje koje do sada to nisu učinile, poput Iraka i Nigerije, također se žele pridržavati svojih obveza.

Namjera posljednje odluke je da se suzbije brzo rastuća proizvodnja sirove nafte u zemljama koje nisu članice OPEC-a, kao što su Norveška i SAD, te kako bi se cijene nafte održavale na adekvatnoj razini. Navedena kretanja podržavaju naša očekivanja o razini cijene od 64 dolara po barelu nafte tipa Brent za kraj 2019. stoga našu prognozu ostavljamo nepromijenjenom.

Zemlje članice OPEC-a i njihova saveznica Rusija saopćile su u petak da su se usaglasile da smanje proizvodnju sirove nafte za dodatnih pola miliona barela dnevno kako bi održali globalne energetske cijene.

Odluka je uslijedila nakon dugih rasprava u sjedištu OPEC-a u Beču, prenosi Fena, pozivajući se na AP. Cilj grupe jest podržati globalne cijene energenata. Grupa, također, ne želi izgubiti udio u globalnom tržištu od Sjedinjenih Američkih Država, koje nastavljaju ispumpavati sve veće količine nafte.

Novi rezovi uslijedili su nakon ranijeg smanjenja proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno, koje je provođeno tokom protekle tri godine. Izgleda da je najspornija tema u razgovorima bila kako podijeliti rezove među 14 država članica OPEC-a i zemalja kao što je Rusija, a koje koordiniraju svoju proizvodnju nafte s kartelom u posljednjim godinama.

Saudijska Arabija odnedavno snosi najveće breme rezova u proizvodnji. Neke zemlje proizvode, međutim, više nego što se od njih očekuje. Analitičari ukazuju da bi, ako zemlje ne poštuju trenutne sporazume, svako glasanje o novim rezovima proizvodnje bilo besmisleno.

Daljnje smanjenje proizvodnje trebalo bi za sada postaviti solidne temelje za daljnje kretanje cijene nafte. Stoga ostajemo pri našim očekivanjima i za prvo tromjesečje 2020. iako krajem tromjesečja vidimo jasan rizik smanjenja cijene ukoliko se prethodna smanjenja proizvodnje OPEC-a neće produžiti – ili barem ne u dovoljnom iznosu.

Međutim, unatoč poboljšanju kretanja u globalnoj industriji, silazni trend cijena trebao bi se nastaviti u 2020. uslijed već postojeće prekomjerne ponude i slabljenja rasta potražnje. Najavljene mjere neće značajnije utjecati na takva kretanja stoga zadržavamo svoja očekivanja i za 2020. godinu odnosno daljnji pad cijena uz prosječnu razinu 61 dolara po barelu (Brent) te 56 dolara po barelu (WTI).

Generalni direktor nacionalne kompanije za distribuciju nafte i naftnih derivata Emri Vekilzade saopštio je kako je potrošnja tečnog goriva, nakon poskupljenja 15. novembra, smanjena za 22 posto, prenijela je Anadolija.

Iranska studentska novinska agencija ISNA javlja da je Vekilzade rekao da je dnevna potrošnja goriva koja je prije poskupljenja iznosila 98,7 miliona litara, nakon poskupljenja smanjena na 76,6 miliona. Podsjetio je kako je u istom periodu prošle godine potrošnja goriva iznosila 89,6 miliona litara. Sredinom novembra Visoko vijeće za ekonomsku koordinaciju odlučilo je poskupiti gorivo, što je dodatno pogoršalo tešku situaciju nastalu nakon što je SAD uveo sankcije Iranu.

Poskupljenje je pokrenulo val protesta u cijeloj zemlji. Tokom nekoliko dana protesta u zemlji nastala je šteta na javnim institucijama, bankama i benzinskim pumpama. Pojedini izvori navode kako je privedeno 7.000 ljudi, a Amnesty International tvrdi da je smrtno stradalo najmanje 208 osoba.

50 milijardi dolara
Saudijska Arabija usvojila je proračun za 2020. godinu u kojem predviđa proračunski manjak od 187 milijardi rijala (oko 50 milijardi dolara).

Rashodi su procijenjeni na 1.200 milijardi rijala, što znači da će porasti 2,7 posto u odnosu na ovu godinu. Prihodi su procijenjeni na 833 milijarde rijala. Saudijski kralj Salman bin Abdulaziz Al Saud odobrio je proračun na sjednici vlade koju je prenosila državna televizija.

Zemlja će po njegovim riječima podupirati rast i razvoj fokusomi na optimalno korištenje raspoloživih resursa, jačanje privatnog sektora, poboljšanu transparentnost i efikasnu javnu potrošnju. Ministar financija Mohammed al-Džadan navodi u priopćenju da će javni dug dosegnuti 26 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a).

Saudijska Arabija paralelno provodi društvene i gospodarske reforme u sklopu plana Vision 2030. a namjerava uvesti i sustav turističkih viza. Tim potezima Rijad želi privući više stranih ulagača, dodaje dpa.

Saudi Aramco je danas prvi put izašla na burzu i započela je trgovanje na saudijskoj burzi „Saudi Tadawul“ uz divovsku inicijalnu javnu ponudu dionica od 25,6 milijardi dolara koja je postavila rekord kao najveća u povijesti.

Saudi Aramco je u prvim trenucima na tržištu povećao vrijednost za 10 posto i ona je premašila ukupno teško zamislivih 1.880 milijardi dolara, što ga čini najvrjednijom kompanijom na svijetu.

Naftni div u državnom vlasništvu započeo je trgovanje na saudijskoj burzi Tadawul poslije početne javne ponude od 25,6 milijardi dolara, rekordno velike u povijesti.
Kompanija je najavila prodaju 1,5 posto svojih dionica za 32 saudijska rijala po dionici, odnosno 8,53 dolara.

Vrijednost dionica Saudi Aramca koja je odmah dostigla maksimalni rast od 10 posto, odnosno 35,2 riala (9,39 dolara) po dionici, čini Aramco vrjednijim od najvećih pet naftnih kompanija svijeta zajedno: Exxon Mobil, Total, Royal Dutch Shell, Chevron i BP.

Na tržištima
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica blago pale, drugi dan zaredom, jer ulagači nisu voljni riskirati dok ne bude jasno hoće li Washington odgoditi uvođenje dodatnih carina na kineski uvoz.

Premda su pali dva dana zaredom, ti se indeksi i dalje kreću nedaleko najviših razina u povijesti jer se ulagači nadaju da će uskoro SAD i Kina postići parcijalni trgovinski dogovor. Time bi se završio trgovinski rat, koji traje već 17 mjeseci i koji je izazvao usporavanje rasta dva najveća svjetska gospodarstva.

Washington već danima poručuje da trgovinski pregovori teku dobro i da je dogovor blizu, dok je Kina poručila da želi što prije postići dogovor o prvoj fazi sporazuma. No, ulagači su oprezni jer nema nikakvih detalja, dok Peking traži da se ukinu carine kako bi se postigao dogovor.

Ostaje za vidjeti može li se dogovor postići prije 15. prosinca, za kada je Washington najavio uvođenje dodatnih carina na uvoz kineskih proizvoda. Mediji su jučer objavili da su pregovarači dogovorili temelje za odgodu uvođenja dodatnih carina, no Larry Kudlow, ekonomski savjetnik Bijele kuće, kazao je kasnije da nikakva odluka još nije donijeta.

U srijedu se očekuju i odluke s posljednje sjednice čelnika američke središnje banke u ovoj godini. Ne očekuju se nikakve promjene u monetarnoj politici jer gospodarstvo solidno raste i jer je Fed već u tri navrata ove godine smanjio ključne kamatne stope. No, ulagači će pažljivo pratiti poruke Feda o situaciji u gospodarstvu i tome što kani dalje.

Ulagači su oprezni i zbog toga što se u četvrtak održavaju parlamentarni izbori u Britaniji, koji bi mogli utjecati na način na koji će Britanija izaći iz Europske unije. U većini od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a najviše u nekretninskom i rudarskom.

Od početka godine S&P 500 indeks na dobitku je oko 25 posto, što se ponajviše zahvaljuje smanjenju kamata Feda u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova kako bi se podržao rast gospodarstva, kao i nadi ulagača da će SAD i Kina postići barem parcijalni trgovinski dogovor.

N a valutnim je tržištima dolar blago oslabio.  Cijene su nafte, pak, blago pale nakon što su jučer porasle. Na američkom je tržištu cijena barela jutros skliznula 0,5 posto, na 58,92 dolara.

OPEC
Cijene nafte kliznule su u utorak na međunarodnim tržištima prema 64 dolara jer je zabrinutost zbog usporavanja svjetske potražnje pod utjecajem trgovinskog sukoba SAD-a i Kine nadjačala utjecaj dogovora Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera o dodatnom ograničenju opskrbe u 2020.

Krajem prošlog tjedna OPEC i skupina neovisnih proizvođača predvođenih Rusijom dogovorili su se da će smanjiti opskrbu za dodatnih 500 tisuća barela dnevno, povrh već dogovornih 1,2 milijuna barela dnevno, kako bi poduprli cijene.

Ukupno smanjenje opskrbe od 1,7 milijuna barela dnevno odgovara 1,7 posto globalne opskrbe. Tržišta su pak u ovom tjednu krenula silaznom putanjom budući da se približava sredina mjeseca kada bi na snagu trebale stupiti nove američke carine na kinesku robu.

Američki predsjednik Donald Trump ne želi uvesti nove carine, izjavio je u ponedjeljak američki ministar poljoprivrede Sonny Perdue, ali želi da Kina nešto poduzme kako bi ih izbjegla. Tamas Varga iz PVM-a naglašava da će nove američke carine na kineski uvoz “opipljivo utjecati i na tržišta robe i na tržišta dionica, barem u bliskoj budućnosti”.

Podaci objavljeni u nedjelju pokazali su da je kineski izvoz u studenome pao na godišnjoj razini 1,1 posto. Analitičari koje je anketirao Reuters očekivali su njegov 1-postotni rast. Rast kineskog uvoza ubrzao je pak u proteklim mjesecima, što naznačuje da su poticajne mjere Pekinga možda urodile plodom i da negativan utjecaj trgovinskog možda nije tako velik kao što se strahovalo. Tržišta će u ovom tjednu pratiti i britanske izbore, koji su na rasporedu u četvrtak, i sjednice Europske središnje banke (ECB) i američkog Feda.

Pozornost će tradicionalno biti usmjerena i na izvješća o američkim zalihama. Analitičari očekuju da će pokazati blagi pad zaliha sirove nafte u prošlom tjednu i rast zaliha derivata, pokazala je preliminarna Reutersova anketa.

Američki institut za naftu (API) objavit će izvješće tokom dana a vlada sutra. Odvojeno je OPEC jutros na svojim službenim stranicama izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak iznosila 65,57 dolara, što znači da je porasla 33 centa u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Zoltan Aldott
Nekadašnji predsjednik uprave Ine Zoltan Aldott u srijedu je na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu i hrvatskom pravosuđu nedostupnom čelniku MOL-a Zsoltu Hernadiju kazao da je nakon financijske krize 2008. zbog vraćanja dugova jedina alternativa bila izdvajanje nerentabilnog plinskog poslovanja.

”Za Inu je 2008. bila posebna jer je do jeseni te godine stabilno poslovala, budući da su cijene nafte i plina bile prihvatljive. U listopadu iste godine za Inu su nastupile teškoće zbog pada cijena nafte i plina, a dodatni problem je bio i osigurati kredite kod banaka”, kazao je Aldott.

Svjedok je dodao da je Ina u razdoblju od 2003. do 2008. radila na projektima naftnih polja u Siriji, Jadranskom moru i rafinerijama nafte, što je trebalo dodatno kreditirati kod banaka.

”Nakon financijske krize prihodi Ine su značajno pali. S druge strane, Ina je prodavala domaći zemni plin, ali ga je i uvozila. Domaći plin je prodavan po fiksnim i stabilnim cijenama, dok je uvozni plin nabavljan po tržišnoj cijeni. Nastale su financijske poteškoće koje su se odražavale na kratkoročne poslove, a velike projekte, poput naftnih polja u Siriji, nije bilo moguće zaustaviti jer su dogovoreni s tamošnjom vladom”, rekao je svjedok.

Aldott je dodao da se pred kraj 2008. stanje u Ini pogoršalo i da je bilo nužno osigurati da kompanija uredno podmiruje svoje obaveze.

”Trebalo je smanjiti troškove, što nije lako u kratkoročnom periodu, a razmišljalo se i o odgodi nekih plaćanja. Jedina alternativa bila je razdvajanje poslovanja koje je stvaralo gubitke kako bi Ina bankama pokazala da je sposobna vraćati kredite. Izdvajanje plinskog biznisa kao najbolje rješenje učinilo se i najvećim dioničarima u Ini”, zaključio je Aldott.

Ponovljeno suđenje Sanaderu i Hernadiju počelo je na zagrebačkom Županijskom sudu 23. listopada 2018. godine, a Sanader je tada odbacio sve optužbe, kao i na prvom suđenju na kojem Hernadi još nije bio optužen.

Osim za primanje 10 milijuna eura mita, kako bi Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini, bivši premijer je optužen i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura.

Na tržištima
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica porasle, nadoknadivši dio gubitaka od prethodna tri dana, jer je ponovno oživjela nada ulagača da bi SAD i Kina mogle postići parcijalni trgovinski sporazum do kraja godine.

Nakon tri dana pada, ti su indeksi jučer nadoknadili dio gubitaka jer se ulagači ponovno nadaju da je parcijalni trgovinski sporazum između SAD-a i Kine moguć do kraja godine. Jučer je predsjednik SAD-a Donald Trump kazao da razgovori o tome idu vrlo dobro, dok je agencija Bloomberg izvijestila da su dvije strane blizu dogovoru o tome koliko bi carina ukinule kako bi postigle dogovor o prvoj fazi sporazuma.

Prethodnih dana činilo se da su pregovori zastali i da će SAD uvesti dodatne carine na uvoz kineskih proizvoda od 15. prosinca, ako do tada ne bude postignut značajni napredak u trgovinskim pregovorima.

Ulagače je zabrinulo i otvaranje novih trgovinskih frontova. Početkom tjedna Trump je poručio da će ponovno uvesti carine na uvoz čelika i aluminija iz Brazila i Argentine, a Washington je zaprijetio i uvođenjem 100-postotnih carina na uvoz nekih francuskih proizvoda, kao što su sir i šampanjac, ukupno vrijedan 2,4 milijarde dolara.

Francuska je, pak, najavila protumjere.

I dok na tržište najviše utječu trgovinska pitanja, Doug Cote, portfelj menadžer u fondu Voya Investment Managament, kaže da ulagači ne bi trebali zanemariti dobre tržišne temelje.

Na valutnim je tržištima dolar oslabio.  Cijene su nafte, pak, ponešto pale nakon što su jučer skočile oko 3 posto, zahvaljujući nadi da bi OPEC i njegovi partneri uskoro mogli smanjiti proizvodnju. Na američkom je tržištu cijena barela jutros skliznula 0,22 posto, na 58,20 dolara. U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a najviše u energetskom, što se zahvaljuje snažnom skoku cijena nafte.

Sastanak u Beču
Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 62 dolara, potaknute očekivanjima da će vodeći proizvođači produljiti sporazum o ograničenju opskrbe a potporu im je pružio i neočekivano veliki pad zaliha u SAD-u.

Oči trgovaca uprte su ovog tjedna u Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznike, uključujući Rusiju, koji se u četvrtak i petak sastaju u Beču kako bi razmotrili proizvodnu strategiju.

OPEC+ trenutno smanjuje opskrbu za 1,2 milijuna barela dnevno a očekuje se da će produljiti važeći sporazum do sredine iduće godine. U međuvremenu su se pojavili signali i da bi mogli smanjiti opskrbu za dodatnih 400 tisuća barela dnevno.

Irački ministar nafte Thamer Ghadhban kazao je jučer novinarima u Beču da su “mnoge ključne članice sklone značajnijem ograničenju opskrbe”. Na tržištu su još uvijek skeptični prema takvom scenariju, iako se svi slažu da proizvođači žele poduprijeti cijene. Mnogi analitičari očekuju tek dogovor o produljenju postojećeg sporazuma.

Članice OPEC-a sastat će se u četvrtak, a u petak će im se pridružiti i skupina neovisnih proizvođača, predvođenih Rusijom. OPEC+ smanjuje opskrbu od 2017. godine ali njihova nastojanja minira povećanje proizvodnje u SAD-u.

Prema službenim podacima američka je proizvodnja u rujnu dosegnula rekordnih 12,46 milijuna barela dnevno. Dodatnu potporu cijenama pružilo je i izvješće Američkog instituta za naftu (API), koje je pokazalo pad zaliha u prošlom tjednu za 3,7 milijuna barela. Analitičari su očekivali više nego upola manji pad.

Odvojeno je OPEC jutros na svojim službenim stranicama izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u utorak iznosila 62,57 dolara, što znači da je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Pad cijena nafte
Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima ispod razine od 61 dolara nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da bi trgovinski sporazum s Kinom mogao biti odgođen do američkih predsjedničkih izbora.

Tržišta je uznemirila izjava američkog predsjednika da će trgovinski sporazum s Kinom možda morati pričekati do američkih predsjedničkih izbora u studenom 2020. godine. Time su prigušene nade u brzo rješavanje spora koji pritišće svjetsko gospodarstvo.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici razmatraju pak mogućnost značajnijeg ograničenja opskrbe, povrh sadašnjih 1,2 milijuna barela dnevno. Opskrba bi se mogla smanjiti za dodatnih 400 tisuća barela dnevno, uz produljenje sporazuma do lipnja, kazala su dva upućena izvora.

Saudijska Arabija gura taj plan kako bi ugodno iznenadila tržište, prije inicijalne javne ponude dionica državne kompanije Saudi Aramco, navode izvori.

Ruski ministar energetike Alexander Novak rekao je danas da očekuje da će ovotjedni sastanak biti konstruktivan, ali je dodao da Moskva još nije finalizirala svoje stajalište. Vagit Alekperov, Izvršni direktor Lukoila, drugog po veličini ruskog proizvođača naftea, drži da nije primjereno zimi značajnije ograničavati opskrbu, posebno ne za Rusiju.

Ministri OPEC-a sastat će se u četvrtak u Beču, a s partnerima će se okupiti u petak. Američkim proizvođačima odgovaralo bi dodatno OPEC-ovo smanjenje proizvodnje budući da bi mogli uskočiti i tržištu ponuditi svoju naftu. Američka je proizvodnja na rekordnoj razini, dosegnuvši u rujnu 12,46 milijuna barela dnevno.

Odvojeno je OPEC jutros na svojim službenim stranicama izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak iznosila 62,50 dolara, što znači da je pala 1,33 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Rođendan Janafa
Hrvatsku je potrebno učiniti što manje energetski ovisnom u kontekstu dobavnih pravaca i proizvodnje, istaknuo je u utorak ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na konferenciji konferenciju pod nazivom “Energija u 21. stoljeću“, održanoj povodom 45 godina poslovanja Jadranskog naftovoda (Janaf).

Janaf je proteklih 45 godina jedan od ključnih igrača na energetskom tržištu i njegova uloga, kao i uloga Plinacra u području plinske infrastrukture i transporta, čini Hrvatsku energetski sigurnom zemljom, kazao je Ćorić, napomenuvši da Janafova uloga u naftnom i energetskom sektoru iz godine u godinu jača, što pokazuju i rezultati te kompanije.

Istaknuo je kako Hrvatska u energetskoj strategiji do 2030., odnosno 2050. ide u smjeru afirmacije obnovljivih izvora energije, no neovisno o tome, u tranzicijskom razdoblju uloga nafte i plina neće se značajnije umanjiti. “Upravo zbog toga je potrebno Hrvatsku svakim danom učiniti što manje energetski ovisnom i u kontekstu dobavnih pravaca, a tu Janaf igra važnu ulogu, ali i u kontekstu proizvodnje, gdje veseli činjenica da će se hrvatske rezerve proizvodnje u idućem razdoblju po pitanju ugljikovodika povećavati”, rekao je.

Ćorić je rekao i da Hrvatska poduzima sve mjere i korake kako do poremećaja u opskrbi ne bi došlo te kako su ciljevi jasni – važnost i jačanje opskrbnih pravaca uz revitalizaciju domaće proizvodnje ali i aktivaciju novih energetskih resursa.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat je kazao da je Janaf ‘kičma’ ne samo energetskog nego cjelokupnog gospodarskog sustava. Zato i u 2020. očekujemo Janaf na listi investitora i kao tvrtku koja će doprinijeti ukupnom gospodarskom rastu, istaknuo je.

Ponovio je kako uvijek govori da ako postoji kriza u Hrvatskoj, onda je to kriza menadžmenta i loših poslovnih odluka. “A Janaf je dokaz da se kompanije u Hrvatskoj mogu voditi dobro, profitabilno i da mogu biti ključni igrači i u regiji i šire”, rekao je.

Horvat je naglasio da su industrija i inovacije kroz nove investicije ključne te kako od Janafa i ostalih trgovačkih društava u većinskom ili stopostotnom vlasništvu države očekuju da budu generator investicijskog rasta, kao i ukupnog gospodarskog rasta.

Predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević istaknuo je da kompanija iz godine u godinu sve bolje posluje. U zadnjih pet godina, naveo je, Janaf je bio jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, ne samo u javnom sektoru, nego i u privatnom. “Naše investicije su prelazile 2,5 milijardi kuna, što je rezultiralo time da smo jedan od najučinkovitijih kompanija i pokazatelj smo da između državnog i privatnog vlasništva ne postoji razlika, već je bitno upravljanje”, rekao je Kovačević napominjući da su kompaniju reorganizirali, redizajnirali i pretvorili je u kompaniju koja nije više samo transportna, već mala naftna kompanija.

U idućem razdoblju, kako je rekao, misle raditi na investicijskim projektima vezanim uz naftne derivate i opskrbe naftnim derivatima cijele regije, za što će im trebati novi investicijski ciklus. Prioritetne aktivnosti, kako je kazao, biti će usmjerene u daljnju modernizaciju i digitalizaciju sustava te poboljšanje energetske učinkovitosti.

Nafta nastavila rasti
Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi pali s najviših razina u povijesti jer su ulagače pokolebali slabiji nego što se očekivalo gospodarski pokazatelji i prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa novim carinama.

Prošloga su tjedna ti indeksi dosegnuli rekordne razine, zahvaljujući optimizmu u vezi trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine. U ponedjeljak je Washington ponovio da bi dogovor o prvoj fazi trgovinskog sporazuma mogao biti postignut do kraja godine, no nema nikakvih novih detalja o tome.

S druge strane, predsjednik Trump poručio je da bi mogao ponovno uvesti carine na uvoz čelika iz Brazila i Argentine, što je novi znak da se sukob između SAD-a na više trgovinskih frontova s njegovim najznačajnijim partnerima nastavlja.

Ulagače su razočarali i slabiji nego što se očekivalo makroekonomski pokazatelji iz američkog gospodarstva. Institut menadžera nabave (ISM) objavio je da je aktivnost u proizvodnom sektoru u studenome skliznula četvrti mjesec zaredom, što je izazvalo bojazni da rast gospodarstva gubi na zamahu. U devet od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeks cijene su dionica jučer pale, a najviše u nekretninskom, tehnološkom i industrijskom sektoru.

Na valutnim je tržištima dolar blago ojačao.  Cijene su nafte, pak, nastavile rasti jer ulagači očekuju da će OPEC i njegovi partneri na sastanku idućega tjedna dogovoriti daljnje smanjenje proizvodnje. Jutros je na američkom tržištu cijena barela porasla 0,39 posto, na 56,18 dolara, dok je na londonskom tržištu barela poskupio 0,33 posto, na 61,12 dolara.