NAFTA

Na tržištima
Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi potonuli više od 1,5 posto, što je njihov najveći dnevni pad u više od tri mjeseca, a posljedica je strahovanja ulagača od gospodarskih posljedica širenja koronavirusa.

Najveći dnevni pad tih indeksa od početka listopada prošle godine posljedica je širenja koronavirusa, bolesti nalik upali pluća, od koje je dosad u Kini umrlo više od 100 ljudi, dok ih je više od 4.500 zaraženo u svijetu, ponajviše u Kini.

Virus je prvi put otkriven u gradu Wuhanu u središtu zemlje krajem prošle godine, a od tada se proširio na više kineskih gradova, pa i izvan zemlje. Tako su slučajevi koronavirusa zabilježeni u SAD-u, Tajlandu, Južnoj Koreji, Japanu, Tajvanu, Francuskoj, Kanadi, Njemačkoj…

Ulagači se plaše negativnih posljedica po gospodarstvo Kine, s obzirom da je počela kineska Nova godina kada milijuni ljudi obično putuju. No, ovoga puta vlasti niza kineskih gradova otkazale su javne proslave i druge masovne događaje, a mjere provedene u Kini obuhvaćaju i karantenu nad Wuhanom i još nekoliko velikih gradova u regiji kako bi se suzbilo širenje virusa.

Očekuje se pad potrošnje u Kini, pad prihoda u turističkom sektoru, kao i u zrakoplovnom. Zbog toga su jučer na Wall Streetu najviše pale cijene dionica kompanija povezanih s turizmom, uključujući zrakoplovne kompanije, hotelske…

Oštro je pao, 2,7 posto, i S&P indeks energetskog sektora, što je posljedica pada cijena nafte jer se ulagači plaše slabosti potražnje u Kini, drugom najvećem svjetskom potrošaču ‘crnog zlata’. Pod pritiskom su se našle i dionice kompanija izloženih u Kini, uključujući tehnološke, rudarske i industrijske. Sve to ulagače podsjeća na izbijanje SARS virusa od kojega je tijekom 2002. i 2003. godine umrlo više od 800 ljudi i koji je globalno gospodarstvo koštao milijarde dolara. Ipak, neki ulagači ne očekuju veći dugoročniji utjecaj koronavirusa na gospodarstvo, s obzirom na prijašnja iskustva.

No, ulagače ne impresioniraju ni kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija. Od 87 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 68 posto nadmašilo je očekivanja analitičara, manje u odnosu na 74 posto u posljednja četiri tromjesečja. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju biti u prosjeku 0,5 posto manje nego u istom razdoblju godinu dana prije. Ostvare li se te procjene, bio bi to drugi kvartal zaredom kako zarade kompanija padaju.

Na valutnim je tržištima dolar blago ojačao prema košarici valuta. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku,. A cijene su nafte i dalje pod pritiskom jer se ulagači plaše da bi potražnja u svijetu za gorivom mogla oslabiti, s obzirom da će širenje koronavirusa pogoditi zrakoplovne kompanije. Jutros je cijena barela na američkom tržištu pala daljnja 22 centa, na 52,92 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 27 centi, na 59,05 dolara.

Pad cijene nafte
Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima ispod 60 dolara pod utjecajem vijesti o smrtnim slučajevima povezanim s epidemijom korona virusa u Kini i o zatvaranju kompanija, uz moguće negativne posljedice po potražnju za naftom.

Tržišta je prošlog tjedna zabrinula mogućnost daljnjeg širenja korona virusa u Kini, drugom potrošaču nafte u svijetu. Kineske su vlasti ograničile kretanje i putovanja, što smanjuje i potražnju za naftom. Ukupno je od posljedica zaraze do danas umrlo više od 80 ljudi. Kineska je vlada produljila novogodišnje praznike do 2. veljače kako bi što više ljudi ostalo kod kuće.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, utjecajni članovi Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), pokušali su danas umanjiti moguće negativne posljedice epidemije u Kini na potražnju za naftom. Rijad je poručio da će OPEC reagirati na eventualne promjene u potražnji.

Izvor u OPEC-u kazao je da naftni kartel sa saveznicima među neovisnim proizvođačima pregovara o mogućem produljenju razdoblja smanjene opskrbe i nakon ožujka. Razmatra se i mogućnost još značajnijeg ograničenja proizvodnje, bude li potrebno i bude li širenje virusa u Kini negativno utjecalo na potražnju za naftom. OPEC i njegovi saveznici, uključujući Rusiju, trenutno koordinirano smanjuju proizvodnju za 1,7 milijuna barela dnevno” a njihov sporazum istječe u ožujku.

Saudijski ministar energetike princ Abdulaziz bin Salman Al-Saud izjavio je danas da je uvjeren da će širenje virusa biti obuzdano. Glavni su pokretač tržišta “psihološki faktori i ektremno negativna očekivanja nekih tržišnih sudionika, unatoč jako ograničenom utjecaju (virusa) na globalnu potražnju za naftom”, kazao je saudijski ministar.

Odvojeno je OPEC danas izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 62,52 dolara, što znači da je bila 74 centa niža nego prethodnog dana trgovanja.

Fasimon za Jutarnji list
Početak modernizacije rafinerije u Rijeci, najava proizvodnje bitumena u Sisku, planovi vezani za istraživanje proizvodnje nafte i plina, neke su od glavnih tema o kojima smo pričali s presjednikom uprave Ine, Sándorom Fasimonom, a dotaknuli smo se i tema vezanih za ulaganja Ine u “zelene energije”, što je glavna tema konferencije o energetici koju ovog utorka organizira Hanza Media.

Krajem 2019. Ina je donijela odluku o ulaganju u postrojenje za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka. Poteza je to koji je dobio veliki aplauz u hrvatskoj javnosti. Kreće li uskoro taj projekt i što očekujete od njega?

Donošenje investicijske odluke o ulaganju u postrojenje za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka važan je korak kojim ćemo osigurati budućnost Ininog rafinerijskog poslovanja te ga učiniti dugoročno isplativim i održivim. Ovo vrlo važno ulaganje podržavaju dva glavna Inina dioničara – MOL Grupa i hrvatska Vlada. Investicija obuhvaća i druge projekte kojima će se unaprijediti ukupna složenost rafinerije, rekonstruirati postojeća postrojenja te sagraditi nova luka sa zatvorenim skladištem. Vrijednost od oko četiri milijarde kuna predstavlja najveći pojedinačni investicijski projekt u povijesti kompanije u Hrvatskoj. Za usporedbu, to je kao dva Pelješka mosta. Radi se o vrlo kompleksnom i izazovnom projektu i zato s radovima započinjemo vrlo brzo. Najprije će se odraditi priprema terena, a početak građevinskih radova oče¬kujemo u drugoj polovici godine. Puštanje novog postrojenja u rad planiramo za posljednji kvartal 2023. Novim postrojenjem povećat će se konkurentnost rafinerije i unaprijediti struktura proizvoda povećanjem udjela proizvodnje profitabilnih bijelih proizvoda, to jest motornih goriva. Osim to¬ga, proizvodnja će pokriti sve po-trebe tržišta i eliminirati uvoz, a ne smije se zaboraviti da će novo postrojenje dodatno pridonijeti i smanjenju emisija te zaštiti oko¬liša. Ovo ulaganje dio je našeg sve¬obuhvatnog programa INA R&M Novi smjer 2023. kojim mijenjamo trenutačni model poslovanja Rafinerija i marketinga s ciljem da ga učinimo profitabilnim. Nakon što ostvarimo zacrtano, očekujemo rast prosječne godišnje EBITDA od oko milijardu kuna.

Osam mjeseci prije odluke o modernizaciji RNR-a, donijeli ste i odluku o pokretanju projekta proizvodnje bitumena u Sisku. Kako se u Sisku provodi projekt transformacije s proizvodnje nafte na proizvodnju bitumena?

INA R&M Novi smjer 2023. predviđa koncentraciju tradicionalne prerade nafte na jednoj lokaciju i to u Rafineriji nafte Rijeka, a na lokaciji u Sisku nastavljamo s poslovnim aktivnosti. Nikad nećemo napustiti Sisak i tamo ćemo  imati industrijski centar koji će ostati vrijedan dio INA Grupe. Ti projekti su u skladu s našim razvojnim smjernicama, a uključuju logističko središte, proizvodnju maziva te potencijalno rafineriju biokomponenti. Odluku o proizvodnji bitumena smo već odobri¬li. Nakon završetka investicije u pogon, vrijedne nekoliko desetaka milijuna kuna, očekujemo da ćemo s proizvodnjom bitumena krenuti već iduće godine.

”Zelena energija” je danas imperativ u energetici. Planirate instalirati oko 40 punionica za hibridne i električne automobile, a do sada ste instalirali 23 brze punionice na 17 lokacija. Je li to dovoljno jak iskorak u sektor elektromobilnosti?

Naš je zadatak biti prvi izbor kupaca. Zato osluškujemo njihove potrebe i prilagođavamo im se. Do kraja 2020. s partnerima planiramo instalirati oko 40 brzih punionica pokraj maloprodajnih mjesta Ine, a uskoro ćemo imati i prvu ultra brzu punionicu na autocesti. Smatramo to dobrim iskorakom, no ipak u Ini vjerujemo kako nema univerzalnog rješenja kad je u pita¬nju smanjenje emisija u prometu na globalnoj razini. INA je posvećena društvenoj odgovornosti i održi¬vom razvoju te smatra da može biti dio rješenja kada je u pitanju borba protiv klimatskih promjena.

Planirate i ulaganja u proizvodnju obnovljivih izvora energije iz sunca, vjetra, geotermalnih i ostalih izvora. Možete li nešto više kazati o tim poslovnim aspiracijama?

Dijeljenje znanja i iskustva unutar MOL Grupe čini nas snažniji¬ma i povećava naše šanse za uspjeh u ovom području. Uz ulaganja u ve¬ću energetsku učinkovitost i nove tehnologije, kako bi smanjili svoj ekološki otisak te pritom ostvarili i uštede, istovremeno ulažemo i u obnovljive izvore energije. Lani smo u rad pustili prve dvije manje solarne elektrane na našim indstrijskim lokacijama u Rafineriji nafte Rijeka te na terminalu UNP-a u Kaštel Sućurcu. Koristimo ih za vlastite potrebe te ćemo tako smanjiti potrebu za kupnjom električne energije. Ne mislimo ovdje stati te razmatramo mogućnosti za pokretanje solarnih elektrana na našim drugim lokacijama od kojih je jedna i u Sisku. Istovremeno ispitujemo potencijale i ostalih obnovljivih izvora energije poput geotermalnih potencijala.

Kakvi su planovi Ine kada je u pitanju širenje maloprodajne mreže?

Kada je u pitanju maloprodajna mreža, Ine želimo je dinamično širiti u Hrvatskoj i regiji tako da ojačamo svoju vodeću tržišnu poziciju, tržišni udio i snagu bren¬da u Hrvatskoj, BiH te Crnoj Gori. Prilike za profitabilno širenje na nova tržišta vidimo u jugoistočnoj Europi. Ovakvim daljnjim pozicioniranjem u regiji Ina pokazuje kako vjeruje u njenu dugoročnu perspektivu.

Unazad 10-ak godina Ina bilježi značajan pad rezervi i proizvod¬nje ugljikovodika. Istovremeno je Ina umjesto velikog gubitaša postala stabilna, profitabilna i znatno efikasnija tvrtka koja redovno isporučuje dividendu svojim dioničarima. Ipak, je li se moglo napraviti više u segmentu istraživanja i proizvodnje nafte i plina?

Kada govorimo o djelatnosti Istraživanja i proizvodnje Ine trebamo biti više objektivni, a manje sentimentalni. Gubici u Siriji bili bi značajni i za veće kompanije nego što je to Ina. Tu lekciju smo naučili i sada želimo graditi uravnotežen i održiv međunarodni portfelj. Lani smo povećali ulaganja u Egiptu što je rezultiralo i većom proizvodnjom nafte. Želimo širiti poslovanje u toj zemlji, a zainteresirani smo i za isplative poslovne prilike na osta¬lim Ininim tradicionalnim tržištima te u europskim zemljama poput Ukrajine i Albanije. Kada govorimo o domaćoj proizvodnji sirove nafte, i tu posljednjih šest godina radimo dobar posao jer je ona veća za oko 40 posto. Pet godina uspješno provodimo EOR projekt utiskivanja CO2 u bušotine na zrelim poljima Ivanić i Žutica i to je jedan od tek dva takva aktivna projekta u Europi. On ne samo da doprinosi povećanju proizvodnje već ima i važan ekološki aspekt. Razvijamo planove za širenje EOR projekta i vjerujemo kako će njegove pozitivne karakteristike biti pre¬poznate i izvan Ine.

Također, pet godina bili smo bez mogućnosti istraživanje u Hrvatskoj zbog ne¬opravdanog oduzimanja istražnih prostora. To je sada iza nas. Vlada nam je dodijelila istražni prostor Drava-2 i tamo smo prošlo ljeto prijavili otkriće plina u Severov¬cima. U 2019. smo proširili istražni prostor u Hrvatskoj na tri nova istražna područja na kopnu, od kojih je jedan u Dinaridima. Uz istraživanja, želimo maksima¬lizirati sve preostale postojeće domaće potencijale na kopnu, ali i moru. Odobalnom kampanjom koju planiramo u ovoj godini namjeravamo ublažiti prirodni pad proizvodnje plina na moru. Dugo¬ročni cilj nam je zadržavanje razina proizvodnje i rezervi najma¬nje na današnjim razinama, stoji među ostalim u intervjuu.

Izvori
Američka naftna kompanija ExxonMobil uskoro kreće u prodaju poslovanja s istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, izvijestili su američki mediji, pozivajući se na upućene izvore.

Početak prodaje imovine u Velikoj Britaniji očekuje se uskoro a tek nakon toga američki će div potencijalnim kupcima ponuditi i imovinu u Njemačkoj, navodi Bloomberg u četvrtak tvrdnje neimenovanih izvora.

Mediji već mjesecima pišu da Exxon želi prodati imovinu u Velikoj Britaniji i time se pridružiti ostalim američkim naftnim kompanijama koje su odustale od proizvodnje nafte u britanskom dijelu Sjevernog mora.

Exxon ima udio u gotovo 40 aktivnih naftnih i plinskih polja na tom područuju kojima upravlja na ravnopravnoj osnovi sa Shellom. Navode da njihova proizvodnja nafte i plina na tom području čini petinu britanske a iznosi u prosjeku 80 tisuća barela nafte dnevno nafte i 441 milijun prostornih metara plina.

U Njemačkoj je u 2018. godine proizvodio oko 45 tisuća barela ekvivalenta nafte dnevno, pokazuju dokumenti koje citira Bloomberg. Prije dva mjeseca izvori u bankarskim krugovima rekli su da Exxon znatno povećava program prodaje imovine širom svijeta. Prognozirali su da će se riješiti naftne i plinske imovine u Aziji, Europi i Africi u vrijednosti do 25 milijardi dolara.

Prema procjenama kompanije Rystad Energy, Exxon bi od prodaje imovine u Velikoj Britaniji mogao uprihoditi između jedne i dvije milijarde američkih dolara. Američka kompanija službeno želi do 2021. godine prodati nestratešku imovinu u vrijednosti 15 milijardi dolara. Do kraja trećeg tromjesečja prošle godine dosegnuta je gotovo trećina zacrtanog iznosa, rekao je glavni izvršni direktor ExxonMobila Darren Woods prilikom predstavljanja rezultata za to razdoblje.

Exxon prodaje imovinu koju više ne smatra temeljnim poslovanjem kako bi se fokusirao na Permski bazen i Gvajanu, podsjeća Bloomberg.

Analiza tjedna
Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošloga tjedna, trećega zaredom, i to za više od 6 posto, što je posljedica strahovanja ulagača od gospodarskih posljedica širenja koronavirusa u i izvan Kine.

Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio 7,4 posto, na 54,19 dolara, najviše od srpnja prošle godine. Oštar pad cijena nafte posljedica je širenja koronavirusa, bolesti nalik upali pluća, od koje je dosad u Kini umrlo 80 ljudi, dok ih je više od 2.750 zaraženo u svijetu, ponajviše u Kini.

Virus je prvi put otkriven u gradu Wuhanu u središtu zemlje krajem prošle godine, a od tada se proširio na više kineskih gradova, uključujući Peking i Šangaj, a sve je više slučajeva i izvan Kine – u SAD-u, Tajlandu, Južnoj Koreji, Japanu, Tajvanu, Francuskoj, Kanadi…

Ulagači se plaše negativnih posljedica po gospodarstvo Kine, drugog najvećeg svjetskog potrošača nafte, s obzirom da je počela kineska Nova godina kada milijuni ljudi obično putuju.

No, ovoga puta vlasti niza kineskih gradova otkazale su proslavu Nove godine i druge masovne događaje, a mjere provedene u Kini obuhvaćaju i karantenu nad Wuhanom i još nekoliko velikih gradova u regiji kako bi se suzbilo širenje virusa. Očekuje se pad potrošnje u Kini, pad prihoda u turističkom sektoru, kao i u zrakoplovnom.

Analitičari National Australia Bank procjenjuju, pak, da bi rast kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao biti pogođen za 1 postotni bod u prvom tromjesečju. Zbog toga se ulagači plaše pada potražnje za naftom.

Pritisak na cijene nafte posljedica je, također, rasta zaliha u svijetu. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je prošloga tjedna da su zalihe u industrijaliziranim zemljama iznad petogodišnjeg prosjeka. U SAD-u su, pak, zalihe benzina porasle 11. tjedan zaredom i dosegnule rekordne razine.

OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom dogovorili su krajem prošle godine da će u prvom ovogodišnjem tromjesečju smanjiti ponudu za ukupno 1,7 milijuna barela dnevno kako bi se smanjile zaliha i poduprle cijene. Njihov sporazum istječe u ožujku, a analitičari smatraju da bi OPEC trebao dodatno smanjiti proizvodnju.

Saudijski ministar za naftu izjavio je da su na sljedećem redovnom sastanku u ožujku spremni razmotriti sve opcije, uključujući i dodatno smanjenje. I dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD i neke druge zemlje već je dulje vrijeme povećavaju.

U SAD-u se proizvodnja nafte kreće na rekordnim razinama, a izvješće tvrtke Baker Hughes, objavljeno u petak, pokazalo je da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u povećan drugi tjedan zaredom, i to za njih tri, na ukupno 676.

Oporavak
Na Wall Streetu se i u četvrtak trgovalo oprezno, kao i dan prije, dok ulagači prate vijesti o koronavirusu i analiziraju kvartalne poslovne rezultate američkih kompanija.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, jučer ih je šest završilo u minusu, pri čemu je zdravstveni sektor bio najveći gubitnik, dok je najviše porastao industrijski. Ulagači su bili oprezni, kao i dan prije, dok su pratili vijesti o širenju koronavirusa u i izvan Kine. U Kini je od tog virusa dosad umrlo 18 ljudi, no ulagači se nadaju da će kineske vlasti, koje su uvele niz mjera, uspjeti spriječiti daljnje širenje tog virusa.

U fokusu ulagača bili su i kvartalni poslovni rezultati. Od 74 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 67 posto nadmašilo je očekivanja analitičara.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju biti u prosjeku 0,7 posto manje nego u istom razdoblju godinu dana prije. Ostvare li se te procjene, bio bi to drugi kvartal zaredom kako zarade kompanija padaju, no ulagači se nadaju da će rezultati ipak biti bolji nego što analitičari očekuju.

Na valutnim je tržištima dolar ojačao prema košarici valuta.  U četvrtak je Europska središnja banka (ECB) zadržala nepromijenjene rekordno niske ključne kamatne stope u eurozoni i najavila veliku analizu monetarne politike.

Cijene su nafte, pak, i dalje pod pritiskom jer se ulagači plaše da bi potražnja u svijetu za gorivom mogla oslabiti jer se očekuje da će širenje koronavirusa pogoditi zrakoplovne kompanije. Cijena barela na američkom tržištu pala je jutros 0,2 posto, na 55,45 dolara, pa je na putu tjednog gubitka od oko 5 posto. Na londonskom je tržištu, pak, barel jutros pojeftinio 0,16 posto, na 62 dolara, novu najnižu razinu od početka prosinca prošle godine.

Zabrinutost
Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 62 dolara budući da je širenje novog korona virusa u Kini podsjetilo trgovce na epidemiju SARS-a koja je odvratila ljude od putovanja, zakočivši svjetsko gospodarstvo i potražnju za naftom.

Trgovce je jučer uznemirila prognoza Međunarodne agencije za energiju (IEA) o višku u opskrbi u prvoj polovini ove godine. Dodatni razlog za zabrinutost bile su vijesti o širenju novog korona virusa u Kini zbog mogućeg negativnog utjecaja na gospodarstvo i na potražnju za naftom.

Kina je danas uvela karantenu u tri grada, ishodišta epidemije koja je podsjetila na epidemiju teškog akutnog respiratirnog sindroma (SARS) u 2002. i 2003. godini, također u Kini. I SARS je zakočio rast svjetskog gospodarstva, odvraćajući ljude od putovanja.

Slučajevi povezani s novim korona virusom zabilježeni su čak i u Sjedinjenim Državama a globalna tržišta dionica dodatno uznemiruje približavanje kineske Lunarne nove godine kada milijuni Kineza putuju kako unutar zemlje tako i u inozemstvo.

Kako bi ograničio širenje virusa, Peking je danas otkazao proslavu Nove godine i druge javne manifestacije, uključujući dva tradicionalna hramska festivala. Bolest je do sada odnijela 17 ljudskih života, a virusom je zaraženo više od 630 ljudi.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u srijedu iznosila 64,66 dolara, što znači da je bila 60 centi niža nego prethodnog dana trgovanja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je održavanje sastanka na vrhu čelnika Rusije, Kine, Sjedinjenih Država, Francuske i Velike Britanije 2020. kako bi se razgovaralo o sukobu u Libiji i drugim globalnim problemima

Putin, koji je to rekao tijekom puta u Izrael, naveo je da je Moskva spremna za “ozbiljne razgovore” sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, da postoji puno tema razgovora i da bi se sastanak mogao održati bilo gdje u svijetu.

Priopćenje SING-a
U Lukoilu Croatia u četvrtak je potpisan prvi Kolektivni ugovor, koji se primjenjuje od 1. siječnja, a na snazi će biti dvije godine, priopćio je Sindikat naftnog gospodarstva (SING).

Kolektivni ugovor za oko 400 radnika Lukoila osigurava povećanje minimalne osnovne bruto plaće na 4300 kuna, uvođenje fiksnog mjesečnog dodatka za kategorizaciju benzinske postaje u bruto iznosu od 60 do 240 kuna, ovisno o kategoriji benzinske postaje, te dodatak za topli obrok u iznosu od 400 kuna mjesečno.

Ugovorom se također osigurava jedan dan godišnjeg odmora više za radnike na benzinskim postajama i pravo na određene materijalne potpore – za smrt radnika u iznosu 7500 kuna i člana radnikove uže obitelji 2500 kuna, te jubilarne nagrade za 10, 15 i 20 godina staža u Lukoilu u neto iznosu od 1000, 1500 i 2000 kuna.

Radnici Lukoila dobit će i regres u iznosu od 2500 kuna, božićnicu i uskrsnicu od po 300 kuna, potporu za rođenje djeteta u iznosu od 3500 kuna, dar za dijete do 15 godina u povodu božićnih blagdana u iznosu od 600 kn, naknadu za odvojeni život u iznosu od 1750 kuna i viši iznos dnevnica koje će sada iznositi 200 kuna, u odnosu na postojećih 170 kuna utvrđenih Pravilnikom o radu.

Podsjećajući da su kolektivne pregovore pokušavali pokrenuti više puta u zadnjih nekoliko godina, u čemu su napokon uspjeli sredinom prošle godine, predsjednica SING-a Jasna Pipunić istaknula je da važnost prvog Kolektivnog ugovora u Lukoilu ne leži samo u povećanju materijalnih prava, već i u tome što poslodavac za vrijeme trajanja ugovora neće moći samostalno uređivati prava radnika, nego samo kroz pregovore sa sindikatom.

Bioetanol
Belgijska tvrtka De Smet Engineers & Contractors (DSEC) objavila je da su počeli raditi na osnovnom inženjerskom ugovoru za Inu, koji pokriva dio projekta izgradnje postrojenja za proizvodnju bioetanola druge generacije u Sisku.

Kako je rečeno, “DSEC će također integrirati odabrani procesni paket u studiju projekta i procijeniti povezane kapitalne i operativne troškove.” Kad bude gotovo, taj projekt će Ini omogućiti validaciju planirane izgradnje postrojenja u Sisku, a koji je Ina obećala kao dio kompenzacijskih mjera nakon najave zatvaranja osnovne prerade u sisačkoj Rafineriji. To u objavi navodi i DSEC istaknuvši kako projekt ima za cilj “uspostaviti održivu industrijsku aktivnost kao alternativu za rafineriju nafte Sisak”.

Vrijednost ugovora i posla nije navedena, no to je dio aktivnosti, započetih 2017., koje Ina provodi vezano uz planiranu proizvodnju bioetanola u Sisku. Plan je da biorafinerija ima godišnji kapacitet 55.000 tona druge generacije (2G) bioetanola, a za sirovinu će koristiti lokalno uzgajan miskantus i lignoceluloznu biomasu, kao što su ostaci žitarica i uljarica.

Prema Studiji utjecaja na okoliš budućeg postrojenja za bioetanol iz 2017. razmatra se i proizvodnja električne energije za vlastite potrebe iz obnovljivih izvora (ostaci biomase iz proizvodnje i po potrebi drvna sječka), te proizvodnja ugljikova dioksida nastalog u proizvodnji bioetanola, koji bi se koristio za povećanje iscrpka nafte.

Za planirani proizvodni kapacitet godišnja količina potrebne sirovine procijenjena je na 370.000 tona koje Ina namjerava osigurati prikupljanjem poljoprivrednih ostataka izravno s njiva te uzgojem energetskih biljaka u promjeru 75 km oko Siska.

Ina je prije nekoliko mjeseci dovršila testiranje miskantusa za proizvodnju biogoriva, poručivši kako su rezultati testiranja optimistični jer su pokazali da tehnologija sunliquid može uspješno preraditi miskantus u lignocelulozne šećer i etanol.

Postoji globalna suglasnost da je energetska tranzicija s fosilnih izvora prema obnovljivima nužna, no istodobno ne postoji suglasje kojim tempom će se ona napraviti, a još manje suglasja ima oko toga tko bi to trebao platiti, rečeno je na okruglom stolu “Energetska industrija i cijene energije u energetskoj tranziciji”, koji je jučer u Zagrebu organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Sveučilišni profesor i ugledni energetičar, prof. dr. Igor Dekanić, inače pročelnik 7. sekcije Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku u HAZU, upozorio je na činjenicu da je, već čitavo stoljeće, pa tako i danas, cijena nafte glavno mjerilo cijene ostalih energenata. “Pariški sporazum je veliko dostignuće po pitanju energetske tranzicije i ublažavanja klimatskih promjena.

No, činjenica je da niti jedna konferencija nakon Pariza, koji je bio 2015., nije dala gotovo nikakav rezultat te se donošenje konkretnih odluka samo odgađa. Problem je, naravno, u gospodarskim interesima raznih zemalja, a centralno pitanje je cijena, odnosno tko bi trebao platiti saniranje postojeće štete te investirati u razvoj novih tehnologija”, kaže Dekanić. Dodaje da je bilo planirano da se globalno 100 milijardi dolara godišnje utroši u financiranje energetskog miksa – energetske tranzicije, no da nema suglasja tko bi to trebao platiti.

“Čitavu priču o energetskoj tranziciji i obnovljivim izvorima energije, prije svega, vodi Europa odnosno Europska unija. No, pitanje je ima EU danas tu snagu. Prije 50-ak godina je 4% svjetskog stanovništva, Europa i Sjeverna Amerika, trošilo 40% ukupne svjetske energije. Danas EU28 troši 10%, a s Brexitom će to pasti na oko 7,5%. Stoga je veliko pitanje hoće li Europa, koja je zapravo postala energetski patuljak u svakom smislu, imati snage nametnuti svoju agendu po tom pitanju zemljama kao što su Kina, Indija, a i SAD”, kaže prof. Dekanić.

Na skupu u HAZU je upozoreno da niske cijene nafte utječu na manje investicija u, uglavnom skuplje, projekte obnovljivih izvora. A cijene fosilne energije – nafte, plina i ugljena – uglavnom su stabilne već 20-ak godina. Također je bilo riječi o tome da neke činjenice energetske tranzicije, poput energetske neutralnosti i sličnog još uvijek nisu od kraja definirane – primjerice, je li neka vjetroelektrana 100 posto energetski neutralna?

Da, ako se promatra samo njezina proizvodnja struje, ali ako se u obzir uzima i energija potrebna za njezinu izgradnju, održavanje, sanaciju te priključne i pričuvne kapacitete, onda je stvar malo drukčija. Gdje je u toj čitavoj priči Hrvatska? Kako je istaknuo Igor Grozdanić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), po pitanju statistike deklarirane prema EU, Hrvatska stoji dobro po pitanju energetske tranzicije jer ima značajan udio energije zbog brojnih hidroelektrana.

No, upozorio je da vrlo loše stojimo po pitanju prometa. “EU je propisao da članice do 2030. moraju imati 13, nova Komisija govori i o čak 16% voznog parka na alternativna goriva. Mi smo danas na ispod jedan posto, a iza nas su samo još Estonija i Grčka. Činjenica je da nam je 67 posto ukupnog voznog parka na dizel, dok se on u Europi smanjuje i zabranjuje. Bez uključivanja Ine, kao stožerne energetske tvrtke u Hrvatskoj, u značajne investicije u alternativna goriva i infrastrukturu, mi do 2030. nećemo dostići niti 8%, a kamoli 13 ili 16% udjela, piše Poslovni dnevnik.

Manji pomaci
Na Wall Streetu se u srijedu trgovalo oprezno jer nije bilo vijesti koje bi mogle značajnije pokrenuti tržište u jednom ili drugom smjeru, dok su kvartalni poslovni rezultati kompanija solidni, ali ne i impresivni.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, jučer ih je šest završilo u plusu, a najviše tehnološki. Pritom je cijena dionice IBM-a skočila 3,4 posto jer je kompanija objavila veću dobit nego što se očekivalo i najavila veću zaradu u cijeloj godini. Znatnije su porasle i cijene dionica proizvođača čipova, dok su drugi sektor zabilježili tek manje pomake.

U fokusu ulagača bili su kvartalni poslovni rezultati. Od 58 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 67 posto nadmašilo je očekivanja analitičara. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju biti u prosjeku 0,8 posto manje nego u istom razdoblju godinu dana prije.

Ostvare li se te procjene, bio bi to drugi kvartal zaredom kako zarade kompanija padaju. Tako se tržište smirilo nakon što je dan prije palo zbog vijesti o širenju koronavirusa u i izvan Kine. U Kini je od tog virusa dosad umrlo 17 ljudi, no ulagači se nadaju da će kineske vlasti, koje su uvele niz mjera, uspjeti spriječiti širenje tog virusa.

Na valutnim je tržištima dolar oslabio prema košarici valuta. Cijene su nafte, pak, oštro pale nakon što su jučer objavljeni podaci pokazali da su prošloga tjedna zalihe nafte u SAD-u porasle znatno više nego što se očekivalo. To ukazuje na slabost potražnje, kažu analitičari. Upozoravaju i na to da bi potražnja u svijetu za gorivom mogla dodatno oslabiti jer se očekuje da će širenje koronavirusa pogoditi zrakoplovne kompanije.

Cijena barela na američkom tržištu potonula je jutros 1,7 posto, na 55,80 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 1,55 posto, na 62,25 dolara, najnižu razinu od početka prosinca prošle godine.