NAFTA

Cijene nafte odvojile su se u srijedu na međunarodnim tržištima od razine od 75 dolara, poduprte padom američkih zaliha i gubitkom skladišnih kapaciteta u Libiji.
Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 30 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 75,38 dolara. Na američkom se tržištu barelom danas trgovalo po 65 centi višoj cijeni, od 65,72 dolara.

Tržišta je danas podupro podatak o padu američkih zaliha u prošlom tjednu za tri milijuna barela, navodi se u izvješću Američkog instituta za naftu (API). Potporu je pružila i smanjena opskrba iz Libije zbog uništenog skladišta kapaciteta 400.000 barela, kazali su trgovci. Pritisak pak kontinuirano generira predstojeći sastanak Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i drugih velikih proizvođača, uključujući Rusiju, u Beču.

Oni od prošle godine ograničavaju proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno a sada neki među njima zagovaraju povećanje opskrbe s obzirom na pad izvoza iz Venezuele i očekivani negativan utjecaj američkih sankcija na izvoz iz Irana.

Saudijska Arabija pokušava uvjeriti članice OPEC-a da proizvodnju treba povećati, izjavili su u srijedu upućeni izvori. Najveći svjetski proizvođač Rusija nije član OPEC-a ali također traži ublažavanje samonametnutog ograničenja opskrbe.

Ostale članice OPEC-a, uključujući Iran, protive se takvom potezu jer smatraju da bi mogao spustiti cijene. “Razdoblje pred sastanak OPEC-a ispunjeno je neizvjesnošću budući da se Iran od početka oštro suprotstavlja bilo kakvom povećanju opskrbe”, tumači Harry Tchilinguirian iz BNP Paribasa.

Jack Allardyce iz tvrtke Cantor Fitzgerald Europe očekuje da će OPEC postići kompromis i dogovoriti skromno povećanje proizvodnje za 300.000 do 600.000 barela dnevno, što predstavlja oko 0,5 posto svjetske proizvodnje. “To bi moglo smanjiti cijene na londonskom tržištu za pet dolara”, nagađa Allardyce. Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u utorak iznosila 71,87 dolara, te je u odnosu na prethodni dan porasla 76 centi.

Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima ispod razine od 75 dolara, pritisnute eskalacijom trgovinskog spora između Sjedinjenih Država i Kine koja je potaknula rasprodaje na svjetskim tržištima.
Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 62 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 74,72 dolara. Na američkom se tržištu barelom danas trgovalo po 1,08 dolar nižoj cijeni, od 64,77 dolara.

Trgovci naftom pozorno prata trgovinski spor SAD-a i Kina i njihove nove prijetnje carinama, koje bi mogle obuhvatiti ​​i naftne proizvode. Peking je tako poručio da bi mogao uvesti 25-postotne carine na uvoz američke nafte koji raste od prošle godine, približivši se razini od gotovo milijardu dolara mjesečno.

U savjetodavnoj tvrtki specijaliziranoj za energetiku Wood Mackenzie upozorili su da će Sjedinjene Države “teško pronaći alternativno tržište veliko kao Kina”. Ta azijska zemlja po njima apsorbira oko 20 posto ukupnog američkog izvoza nafte.

Zbog spora dva ekonomska diva cijene kineskih dionica potonule su na najnižu razinu u gotovo godinu dana a pod pritiskom su se našli i europski burzovni indeksi i cijene industrijskih sirovina, poput bakra i nikla.

Cijene sirove nafte također pogađaju očekivanja da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihov partner Rusija postupno povećati proizvodnju kako bi nadoknadili smanjenu opskrbu iz Venezuele i moguće smanjenje iranskog izvoza zbog američkih sankcija.

OPEC i skupina neovisnih proizvođača, uključujući Rusiju, ograničava proizvodnju od početka prošle godine za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi podržali cijene. Krajem tjedna sastat će se u Beču kako bi raspravili o strategiji opskrbe.

Globalna potražnja za naftom trebala bi ostati snažna u drugoj polovici godine, prognozirao je ovog tjedna tehnički odbor OPEC-a, sugerirajući da bi tržište moglo apsorbirati povećanu proizvodnju grupe.

Neki pak analitičari predviđaju pojačane oscilacije cijena u iduća dva dana s obzirom na nagovještaje podjela među članicama naftnog kartela. “OPEC je podijeljen ili se upravo dijeli”, upozorava Greg McKenna iz brokerske kuće AxiTrader, tvrdeći da Iran, Irak i Venezuela “pokušavaju uložiti veto na povećanje proizvodnje”.

“U ime dugoročnog odnosa Saudijaca i Rusije OPEC bi mogao biti potisnut na drugo mjesto”, špekulira McKenna. Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je u ponedjeljak cijena barela referentne košarice njegove nafte iznosila 71,09 dolara, te je u odnosu na prethodni dan pala 1,70 dolara.

 Po objavi kineske odluke cijena američke nafte pala je pet posto zbog očekivanja da će uvoz iz SAD-a biti zamijenjen uvozom iz Irana.
Gotovo milijardu dolara mjesečne zarade američkih naftnih kompanija našlo se na udaru kineskih vlasti odgovarajući na proširenu listu proizvoda na koje će Trumpova administracija uvesti carine.

Nakon što su iz Washingtona u petak poručili da 6. srpnja na snagu stupaju dodatne carine od 25 posto na 50 milijardi dolara vrijedan uvoz iz Kine, Peking je odmah najavio carine na uvoz nekoliko vrsta sirovina iz Amerike, uključujući i naftu.

“Ova eskalacija trgovinskog rata opasna je za cijene nafte”, ističe za Reuters Stephen Innes, analitičar singapurske tvrtke OANDA. Naime, cijena američke nafte pala je za pet posto zbog očekivanja da će Kina smanjeni uvoz nafte iz SAD-a zamijeniti većim isporukama iz članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), posebice Irana. Za očekivati je da će više nafte dolaziti i iz Rusije.

Carinama opterećeni izvoz nafte u Kinu bit će popriličan udar za američke naftaše. U posljednje vrijeme američki izvoz u Kinu snažno je porastao na krilima skoka proizvodnje zbog viših cijena barela. Podaci Reutersa pokazuju da je u svibnju isporučeno gotovo 11 milijuna barela, dvostruko više nego godinu ranije. Za srpanj su već ugovorene isporuke 14 milijuna barela vrijedne 950 milijuna dolara. Još početkom prošle godine američke isporuke vrijedile su 100 milijuna dolara. Najavljene carine na naftu zatekle su i kineske naftne kompanije.

Kako je za Reuters naglasio predstavnik jedne velike kineske naftne kompanije koji je želio ostati anoniman, s obzirom na ranije najave iz Pekinga da će uvozom nafte pokušati smanjiti višak u trgovini sa SAD-om, tamošnji naftni sektor pripremao se za veće kupnje američke nafte.

Veliki dobitnik ovog carinskog ping-ponga mogao bi biti Iran. “Kinezi bi mogli jednostavno zamijeniti dio američke s iranskom naftom. Kina nije zaplašena prijetnjom američkih sankcija. Nije bila ni u prošlosti. To će očito razbjesniti Trumpa”, kaže John Driscoll, direktor JTD Energy Servicesa.

Nakon što se sukobio s tradicionalnim američkim partnerima Kanadom i EU-om zbog uvođenja carina na aluminij i čelik – američki predsjednik Donald Trump sada se okreće novom cilju. Na ciljniku je OPEC i cijene sirove nafte koje rastu u posljednje dvije godine. Trump poručuje cijene nafte su previsoke. O mogućem novom naftnom ratu što se cijena tiče razgovarali smo s Igorom Dekanićem, sa Rudarsko geološkog naftnog fakulteta u Zagrebu.
Saudijska Arabija je tradicionalni 70-godišnji saveznik i veliki izvoznik nafte. Međutim, ne treba zaboraviti da su cijene nafte kada uzmemo 10-godišnje razdoblje unatrag, negdje od 2009. do 2014. bile izrazito visoke, na povijesno visokoj razini. U lipnju 2014. cijene nafte u Europi su bile 120 dolara barel, rekao je Dekanić, te istaknuo da kakve god bile cijene nafte one su još uvijek nešto preko polovice njihove razine iz 2014.

Na pitanje kako bi mogao završiti rat cijena između Kine i SAD, Dekanić kaže kako ćemo to tek vidjeti, ali sigurno se radi o novoj globalnoj konkurenciji koja će možda imati dalekosežnije domete na čovječanstvo nego što je imao hladni rat.

Građanska inicijativa “Stop rastu cijena goriva!” za srijedu je najavila novu akciju, međutim Dekanić smatra da je tržište to koje mora urediti cijenu, a ne prosvjed. Siguran je i da država neće reagirati.

Što se tiče cijena nemojmo zaboraviti da od maloprodajne litre benzina i dizelskog goriva na bezinskim crpkama više od polovice je državni prihod, što kroz poreze, paraporeze, otplatu autoputa u Hrvatskoj… Manje od polovice je prihod cjelokupne naftne industrije. Što veće cijene znači i spašavanje fiskalne slike državih proračuna, naglasio je, a prenosi HRT.

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema razini od 75 dolara, poduprte valom kupovina trgovaca koji procjenjuju da je silazni trend dotaknuo dno a potporu im pružaju i procjene o manjku nafte na tržištu.
Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 96 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 74,40 dolara. U petak zaključila je trgovanje u minusu 2,5 dolara. Na američkom se tržištu barelom danas trgovalo po nepromijenjenoj cijeni, od 65 dolara. U petak zaključila je trgovanje u minusu 1,83 dolara. Naftna tržišta zakočila su medijska izvješća da će Saudijska Arabija i Rusija na sastanku krajem tjedna donijeti odluku o povećanju proizvodnje.

OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom ograničavaju proizvodnju od početka prošle godine kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i poduprli cijene. U petak i subotu sastat će se u Beču kako bi usuglasili proizvodnu strategiju u predstojećem razdoblju,

Sve su oči sada uperene u OPEC, konstatira Carsten Fritsch iz Commerzbanka: “Proizvodnja će se povećati u drugoj polovici godine, samo se još ne zna koliko”, tumači on. “Cijene nafte jutros su promijenile predznak budući da su na scenu stupili trgovci koji su procijenili da su dotaknule dno pa su počeli s kupovinama uoči ključnog ovotjednog sastanka OPEC-a i zemalja izvan OPEC-a”, napominje Stephen Brennock iz londonskog brokerskog društva PVM Oil Associates.

U američkoj investicijskoj banci Goldman Sachs upozoravaju pak da je “tržište nafte i dalje u deficitu… što zahtijeva veću prozivodnju ključnih članica OPEC-a i Rusije kako bi se izbjeglo pražnjenje zaliha na kraju godine”.

U banci očekuju da će OPEC i Rusija do kraja godine povećati proizvodnju za milijun barela dnevno, te za dodatnih 500 tisuća barela dnevno u prvoj polovini iduće godine. OPEC je jutros izvijestio da je u petak cijena barela referentne košarice njegove nafte iznosila 72,79 dolara, te je u odnosu na prethodni dan pala 1,01 dolar.

U trenutku kada cijene barela sirove nafte jesu visoke, ali nisu na svome vrhuncu, cijene goriva bliže se najvišim povijesnim razinama.
Trenutno se cijene Eurosupera 95 kreću od 10,18 kuna do 10 kuna i 38 lipa, a dizel je pak između 9,8 i 10,02 kune. Hrvatska je po cijeni goriva negdje u gornjoj polovici među europskim zemljama, dok smo u EU negdje u sredini. Najskuplje se voze Islanđani, Norveška, Nizozemska, Švedska, Belgija, Portugal.

Zemlje istoka Europe litru goriva plaćaju upola manje – u Rusiji je litra dizela svega 0,61 eura, a litra supera 95 0,63 eura. nas i sve navedene zemlje obvezuju obavezne minimalne trošarine koje propisuje EU. One za super 95 iznose 0,359 eura po litri, a za dizel 0,33 eura ili 2,66 kuna i 2,44 kune. Hrvatska je država za bezolovni (super 95) benzin uzima 3,151 kunu po litri dok za dizel skromnija uzima 2,45 po litri. Tu su još posebna davanja za Hrvatske autoceste 20 lipa po litri, za Hrvatske ceste 80 lipa, te za Hrvatske željeznice 20 lipa. Marže trgovaca su također porasle – nekad su uzimali 60 lipa po litri, no kako sada mogu slobodno formirati cijene marža im je kuna po litri. Kad na sve to dodate PDV koji je u Hrvatskoj viši nego u gotovo svim zemljama EU (osim Mađarske koja ima 27 posto te Danske i Švedske koje imaju jednak kao mi), dobivate današnje cijene.

Nakon što su vozači u hrvatskim gradovima prošlog petka desetominutnim zaustavljanjem prometa prosvjedovali zbog visoke cijene goriva, građanska inicijativa “Stop rastu cijena goriva!” za srijedu je najavila novu akciju, a ovoga puta vozače pozivaju da motore ugase na sat vremena.

“Ova akcija je prvi korak u borbi za jeftiniju i održivu državu iz koje se ne bježi”, priopćili su u ponedjeljak iz građanske inicijative “Stop rastu cijena goriva!”, zahtijevajući snižavanje cijene goriva ispod 9 kuna te smanjenje trošarine.

Nova akcija “#UGASIMOTOR” dogovorena je za srijedu, kada vozače pozivaju da od 15.30 do 16.30 sati ugase motore na svojim vozilima u cijeloj Hrvatskoj, ističući da im se nakon prošle akcije javljaju na stotine građana s namjerom da se samoorganiziraju u znak prosvjeda protiv rasta cijene goriva.

Iz te inicijative navode kako su, prema policijskom izvješću, 2.572 vozila sudjelovala u petak u blokadama hrvatskih prometnica, a u srijedu očekuju barem 10.000 vozila na kojima će se ugasiti motori. “Iako nam mnogi prigovaraju da je generalna proba bila loša, dobili smo poziv iz Ministarstva financija i rečeno nam je da su spremni za razgovor”, kažu u inicijativi.

Naglašavaju kako ne organiziraju punktove, niti građane, koji se samoorganiziraju i na vlastitu odgovornost sudjeluju u akciji. Napominju kako je bitno osigurati jedan prometni trak za nesmetano kretanje Hitne pomoći, vatrogasaca i policije. Osim vozača osobnih vozila, pozivaju i pješake, bicikliste, motocikliste te vozače svih kategorija da se pridruže akciji.

“Vrijeme je odluke, a ona je na nama. Postanimo odgovorni i preuzmimo odgovornost za svoje postupke. U srijedu, 20. lipnja od 15.30 do 16.30 ugasimo motore u RH, izađimo na ulice, pokažimo da nam je stalo do naše Hrvatske”, zaključuju u inicijativi “Stop rastu cijena goriva!”.

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale zbog rasta trgovinskih napetosti nakon što je Washington objavio listu kineskih proizvoda na koje će se naplaćivati carine, a Peking uzvratio istom mjerom.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,9 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Singapuru pale između 0,1 i 1 posto. U Kini i Hong Kongu danas se zbog praznika ne radi.

Loše raspoloženje na burzama posljedica je strahovanja ulagača od trgovinskog rata jer je predsjednik SAD-a Donald Trump u petak objavio listu na kojoj je više od 800 kineskih proizvoda, vrijednih 50 milijardi dolara, na koje će se od 6. srpnja naplaćivati carina od 25 posto.

Kina je odmah objavila svoju listu oko 660 američkih proizvoda u vrijednosti od 50 milijardi dolara na koje će ona naplaćivati uvozne carine od 25 posto. Od početka svibnja te su dvije zemlje održale nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no još nisu postigle dogovor. „Rizik od trgovinskog rata ponovno se vratio na tržišta nakon što su Washington i Peking jedan drugome najavili carine na uvoz. To će u idućem razdoblju biti u fokusu ulagača, a svaka eskalacija tenzija pritisnut će tržišta”, kaže Nick Twidale, analitičar u tvrtki Rakuten Securities Australia.

Osim Kine i SAD-a, čija bi gospodarstva mogla trpjeti zbog carina, ulagači se plaše da će i druga azijska gospodarstva i kompanije, ovisne o međunarodnoj trgovini, mogle imati kolateralne štete jer bi taj sukob mogao naštetiti rastu globalnog gospodarstva i narušiti poslovno povjerenje.

Zbog toga su, među ostalim, pod pritiskom i cijene nafte, koje su prošloga tjedna pale jer bi OPEC uskoro mogao povećati proizvodnju, nakon što ju je 18 mjeseci držao na smanjenim razinama. Na američkom je tržištu cijena barela jutros pala 2,04 posto, na 63,75 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 1 posto, na 72,65 dolara.

A na valutnim se tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta kreće oko najviših razina u sedam mjeseci. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je jutros 0,1 posto, na 94,86 bodova. Pritom je američka valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1590 dolara, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 1,1610 dolara. No, dolar je oslabio u odnosu na japansku valutu, pa je njegov tečaj skliznuo sa 110,65 jena, koliko je iznosio u petak, na 110,35 jena.

Na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak se očekuje skromno trgovanje, kakvo je obilježilo i prošli tjedan, jer nema puno gospodarskih vijesti i jer je ovaj radni tjedanzbog praznika skraćen za jedan dan.

Svih 5 analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, danas očekuje stagnaciju Crobexa. Crobex indeksi pali su i prošloga tjedna, trećeg zaredom. Crobex indeks oslabio je 0,55 posto, na 1.821 bod, dok je Crobex10 skliznuo 0,62 posto, na 1.051 bod.

Među sektorskim indeksima najviše je pao Crobexkonstrukt, za 4,2 posto, dok je jedini porastao Crobexnutris, za 1,3 posto. Redovni promet dionicama iznosio je prošloga tjedna 21,6 milijuna kuna, što je otprilike 15 milijuna manje nego tjedan dana prije.

Uz to, u blok transakcijama s tri izdanja ostvareno je još gotovo 12 milijuna kuna. U transakciji dionicom Podravke, ostvareno 5,05 milijuna kuna po cijeni od 316 kuna za dionicu, Arena Hospitality grupe 3,83 milijuna kuna po cijeni od 425 kuna za dionicu te HT-a 3 milijuna kuna po cijeni od 150,5 kuna po dionici. „Na domaćem tržištu prošloga tjedna nastavljen je negativni sentiment, pri čemu su Crobexi kliznuli treći tjedan zaredom. Ionako skromna likvidnost dodatno je oslabila. Situacija bi bila još lošija da nije bilo blok transakcija, pa je prosječni ukupni dnevni promet iznosio 6,8 milijuna kuna”, kaže Magdalena Dolenec, mlađa analitičarka tržišta kapitala u Erste&Steiermaerkische banci.

Najlikvidnija je prošloga tjedna bila dionica HT-a, s prometom od 4,9 milijuna kuna, a cijena joj je pala 3,27 posto, na 148 kuna, što je njezina najniža razina od kolovoza 2016. godine. Cijena dionice Valamara u odnosu na kraj prošloga tjedna nije zabilježila promjene, završivši trgovanje na 41,5 kuna, uz promet od 3 milijuna kuna, pa je bila druga po likvidnosti.

Među najlikvidnijma bila je i dionica Podravke, kojom je ostvareno 1,97 milijuna kuna prometa. Cijena te dionice pala je 0,95 posto, na 312 kuna. Od 62 dionice kojima se protekloga tjedna trgovalo, njih 30 zabilježilo je pad cijene u odnosu na tjedan ranije, 21 porast, a 11 nije zabilježilo promjene cijene.

Uz dionicu HT-a, najveće likvidnije gubitnice bile su dionice Dalekovoda, s padom cijene za 5,7 posto, Atlantske plovidbe, za 3,1 posto i Brodogradilišta Viktor Lenac, za 2,7 posto. S druge strane, najviše su porasle cijene dionica Atlantic grupe, za gotovo 3 posto, i FTB Turizma, za 1,7 posto. „Približava se sezona godišnjih odmora, a pred nama je i skraćeni radni tjedan zbog praznika, stoga na burzi očekujemo i dalje skromno trgovanje”, zaključuje Dolenec.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale jer proizvodnja u SAD-u i dalje doseže rekordne razine, a povećanje proizvodnje najavljuju i članice OPEC-a te njihovi partneri, što će povećati ponudu na globalnom tržištu.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula gotovo 4 posto, na 73,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,7 posto, na 64,65 dolara. Pad cijena nafte posljedica je najava da su OPEC, Rusija i drugi veliki proizvođači spremni povećati proizvodnju na sastanku u Beču 22. i 23. lipnja.

Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi ublažili neravnotežu između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje, smanjili zalihe u svijetu i tako poduprli cijene.

Zahvaljujući tome, cijene nafte već godinu i pol dana postupno rastu, pa su polovicom svibnja dosegnule najviše razine u više od tri godine. No, u posljednjih mjesec dana cijene su skliznule s tih razina jer bi OPEC i njegovi partneri, po prvi put nakon 18 mjeseci, uskoro mogli povećati proizvodnju.

Ruski ministar energetike Aleksander Novak kazao je prošloga tjedna nakon razgovora sa saudijskim ministrom Khalidom al-Falihom da dvije zemlje načelno podupiru postupno povećanje proizvodnje nakon 18 mjeseci ograničenja. “Općenito mi to podupiremo, ali o pojedinostima ćemo raspravljati s ministrima sljedećeg tjedna”, rekao je Novak, dodajući da jedna od opcija uključuje postupno povećanje proizvodnje za 1,5 milijuna barela dnevno, počevši od 1. srpnja.

Falih nije naveo pojedinosti kako bi dogovor u Beču mogao izgledati ali je izjavio: “Vidjet ćemo kako će to izgledati, ali mislim da ćemo postići sporazum koji će zadovoljiti tržište, što je najvažnije”. Mnogi analitičari očekuju da će biti postignut dogovor o povećanju proizvodnje.

Greg McKenna iz brokerske tvrtke AxiTrader kaže da konkretni obrisi dogovora OPEC-a na sastanku ovoga tjedna nisu čvrsto utvrđeni i da Rusija po svemu sudeći želi veći rast proizvodnje nego ostali proizvođači. “Moja je procjena da će povećanje biti nešto ispod milijun barela dnevno, kao što je SAD navodno tražio od Saudijaca”, dodao je McKenna.

U fokusu je ulagača i proizvodnja u SAD-u koja već dulje vrijeme neprestano raste, pa je prošloga tjedna dosegnula nove rekordne razine, 10,8 milijuna barela dnevno. To znači da je u protekle dvije godine proizvodnja povećana 28 posto i da se SAD sasvim približio poziciji vodećeg svjetskog proizvođača koju trenutno drži Rusija s 11 milijuna barela dnevno.

Za očekivati je i daljnji rast proizvodnje u SAD-u, s obzirom da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao za jedan, na ukupno 863 postrojenja, novu najvišu razinu od ožujka 2015. godine.

To je već 10. od posljednjih 11 tjedana kako se broj tih postrojenja povećava. Kako je u istom lanjskom razdoblju bilo aktivno samo oko 740 bušotinskih postrojenja, taj podatak pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

Zbog toga su i jutros na azijskim tržištima cijene nafte dodatno pale. Tako je na američkom tržištu cijena barela skliznula na 64,30 dolara, dotaknuvši najnižu razinu od 10. travnja, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio na 73,10 dolara.

Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno, dok ulagači čekaju sastanak između čelnika SAD-a i Sjeverne Koreje, ali i predstojeće sjednice središnjih banaka čije bi odluke mogle osjetno utjecati na tržišta.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,15 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, a za toliko su porasle i cijene dionica u Hong Kongu i Južnoj Koreji. U Šangaju su, pak, pale 0,5 posto.

Ulagači su oprezni jer sastanak Skupine G7 najrazvijenijih svjetskih gospodarstava tijekom vikenda nije donio nikakvog napretka u razgovorima o trgovinskim pitanjima.

Naprotiv, razmijenjene su teške riječi između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i kanadskog premijera Justina Trudeaua, a Washington se našao izoliran od strane ostalih šest zemalja.

„Sastanak G7 pokazao je da su velike razlike u mišljenju između Washingtona i njegovih partnera o tome što je slobodna trgovina. Poslovno povjerenje, a posljedično kapitalne investicije mogle bi biti pod povećanim rizikom ako se te tenzije nastave tijekom ljeta”, kaže Tai Hui, strateg u fondu J.P. Morgan Asset Management.

S druge strane, tržišta podržava nada ulagača da će na sastanku između Trumpa i sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una u utorak u Singapuru biti postignut napredak po pitanju denuklearizacije Korejskog poluotoka, što bi dovelo do smanjenja političkih tenzija u regiji.

Ulagači su, međutim, oprezni jer u utorak počinje dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke koja će pokazati kani li Fed ubrzati tempo povećanja kamata, s obzirom na snažan rast gospodarstva, ali i jačanje inflacije.

Očekuje se da će Fed na ovoj sjednici po drugi put ove godine povećati ključne kamatne stope, a u fokusu ulagača bit će i mogući signali kane li čelnici Feda do kraja godine povećati kamate još jednom ili dva puta.

Uz to, uskoro bi i Europska središnja banka (ECB) mogla započeti postupno zaoštravati monetarnu politiku, a to će pitanje, kako se očekuje, čelnici banke razmatrati na sjednici u četvrtak.

A cijene su nafte jutros stabilne, nakon što su prošloga tjedna blago pale. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,1 posto, na 76,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,15 posto, na 65,65 dolara.

Na valutnim je tržištima, pak, nastavljeno slabljenje dolara, nakon što je prošloga tjedna njegova vrijednost prema košarici valuta pala 0,5 posto.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros daljnjih 0,15 posto, na 93,41 bod. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,1 posto, na 109,45 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,25 posto, na 1,1800 dolara.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna blago pale jer je proizvodnja u SAD-u dosegnula nove rekordne razine, a potražnja iz Kine oslabila i jer analitičari pomalo smanjuju procjene kretanja cijena ‘crnog zlata’ u ovoj godini.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skliznula 0,5 posto, na 76,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,3 posto, na 65,75 dolara.

Od početka godine cijene su nafte na dobitku oko 15 posto, zahvaljujući smanjenoj proizvodnji OPEC-a, padu zaliha u svijetu i narušenoj ponudi iz krizom pogođene Venezule, što je dovelo do smanjenja neravnoteže između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje na svjetskim tržištima.

Zahvaljujući tome, cijene su nafte polovicom svibnja dosegnule najviše razine u više od tri godine.

No, u posljednja tri tjedna cijene su skliznule s tih razina jer se nagađa da bi OPEC, po prvi put nakon 17 mjeseci, uskoro mogao povećati proizvodnju.

Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi ublažili neravnotežu između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje, smanjili zalihe u svijetu i tako poduprli cijene.

Sada se, pak, razmatra povećanje proizvodnje za milijun barela dnevno, o čemu bi se trebalo raspravljati na sastanku OPEC-a krajem lipnja.

Uz to, posljednji podaci pokazuju da je Kina, jedan od najvećih svjetskih potrošača nafte, u posljednje vrijeme smanjila uvoz, nakon što je u travnju dosegnuo rekordnu razinu.

Prema posljednjim podacima, Kina je u svibnju uvezla 39,05 milijuna tona nafte ili 9,2 milijuna barela dnevno, dok je u travnju uvezla 9,6 milijuna barela dnevno.

U fokusu je ulagača i proizvodnja u SAD-u koja već dulje vrijeme neprestano raste, pa je prošloga tjedna dosegnula nove rekordne razine, 10,8 milijuna barela dnevno.

To znači da je u protekle dvije godine proizvodnja povećana 28 posto i da se SAD sasvim približio poziciji vodećeg svjetskog proizvođača koju trenutno drži Rusija s 11 milijuna barela dnevno.

“To se događa zbog naglog povećanja proizvodnje iz američkog škriljca i smanjenja opskrbe iz drugih zemalja zahvaljujući mjerama koje provode OPEC i Rusija”, kaže William O’Loughlin iz australskog Rivkin Securitiesa.

Za očekivati je i daljnji rast proizvodnje u SAD-u, s obzirom da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao za jedan, na ukupno 862 postrojenja, novu najvišu razinu od ožujka 2015. godine.

To je već deveti od posljednjih 10 tjedana kako se broj tih postrojenja povećava. Kako je u istom lanjskom razdoblju bilo aktivno samo oko 740 bušotinskih postrojenja, taj podatak pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

Zbog svega toga, analitičari JP Morgan banke smanjili su svoje procjene prosječne cijene nafte u ovoj godini na američkom tržištu za 3 dolara, na 62,20 dolara po barelu.

Kažu da očekuju da bi cijene nafte u drugom dijelu godine mogle pasti, a stagnirati u 2019. godine, premda postoji rizik da bi geopolitičke tenzije i s time povezani rizik od smanjenja ponude na tržištima mogao pogurnuti cijene barela na više.