NAFTA

 Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima zbog slabijeg dolara i diplomatskih napetosti na Bliskom istoku, pri čemu se na londonskom tržištu cijena barela kreće nešto ispod razine od 50 dolara, koju je po prvi put u posljednjih šest tjedana premašila u četvrtak.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros porasla 24 centa u odnosu na prethodno zatvaranje, na 49,54 dolara. Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 17 centi, na 47,09 dolara.

Ulagači zauzimaju pozicije uoči sastanka članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i nekih proizvođača izvan te grupe, uključujući i Rusiju.

U ponedjeljak će ti proizvođači raspravljati o poštivanju dogovorenih kvota smanjenja proizvodnje i napretku u smjeru rebalansa preopskrbljenog tržišta. “Slabi dolar, rastuća napetost između Kuvajta i Irana, te nadolazeći sastanak u Sankt Petersburgu trebali bi doprinijeti današnjoj dinamici“, izjavio je Tamas Varga iz londonskog PVM Oil Associatesa.

Vrijednost dolar prema košarici valuta pala je u petak na najnižu razinu u gotovo godinu dana, potičući kupnju roba, čije se cijene izražavaju u dolarima, kao što je nafta.

Diplomatske veze članica OPEC-a Irana i Kuvajta pogoršale su se. Kuvajt je zatražio povlačenje iranskog veleposlanika i drugih diplomata zbog navodne povezanosti sa „špijunskim i terorističkim“ ćelijama. Ta istjerivanja diplomata neobičan su potez za Kuvajt, koji obično izbjegava sukobe i radi na održavanju dobrih odnosa sa svim zemljama regije.

Napetosti su se pojavile samo nekoliko dana uoči sastanka proizvođača nafte. OPEC je zajedno s proizvođačima izvan kartela poput Rusije, obećao rezove proizvodnje za 1,8 milijuna barela dnevno od siječnja 2017. do ožujka 2018. godine.

Saudijski ministar za energiju u petak je priopćio da će smanjenje proizvodnje znatno utjecati na treće i četvrto tromjesečju. Banka Jefferies je objavila da je „mala vjerojatnost akcija na idućem sastanku radnog odbora OPEC-a i proizvođača izvan OPEC-a“. No “ukoliko OPEC i postigne svoj cilj o dovođenju proizvodnje OECD-a na normalne razine, morat će poduzeti daljnje korake”, dodala je ta američka investicijska banka.

Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u četvrtak iznosila 47,48 dolara, što je za 63 centa više u odnosu na prethodni radni dan.

Cijene nafte nisu se promijenile u četvrtak na međunarodnim tržištima, nakon njihovog jučerašnjeg snažnog skoka zbog pada zaliha u Sjedinjenim Državama, a ulagači su oprezni uoči ključnog sastanka OPEC-a idućega tjedna.
Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ostala nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje, na 49,68 dolara. Na američkom tržištu također se barelom trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni od 46,09 dolara.

Cijene sirove nafte i dalje su ispod razine od 50 dolara po barelu, uslijed zabrinutosti zbog velike proizvodnje Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), unatoč nastojanjima te grupe da u suradnji s drugim proizvođačima smanji proizvodnju.

Cijene su na oba tržišta jučer porasle za više od 1,5 posto, nakon izvješća američke vlade da su u prošlom tjednu pale zalihe sirove nafte i goriva. Zalihe sirove nafte pale su za 4,7 milijuna barela, dok su analitičari očekivali skromniji pad, za 3,2 milijuna barela. “Tijekom posljednjih 15 tjedana, američke zalihe su pale 13 puta zaredom, a u većini slučajeva padovi su bili izraženiji nego što se očekivalo. No, zalihe nafte u SAD-u i dalje su ostale blizu gornje polovine prosjeka za ovo doba godine “, rekao je Fawad Razaqzada, analitičar iz Forex.coma.

Trgovci smatraju da je to djelomično posljedica stalnog rasta proizvodnje u SAD-u, koja je od sredine 2016. porasla za gotovo 12 posto, na 9,4 milijuna barela dnevno.

Rast američke proizvodnje i visoke zalihe, kao i povećana proizvodnja nekih članica OPEC-a, sprečavaju veći rast cijena, smatraju trgovci. Članice OPEC i proizvođači izvan OPEC sastat će u ponedjeljak u Rusiji, kako bi razmotrili trenutno stanje na naftnim tržištima. Oni su obećali smanjenje proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno od siječnja ove do ožujka 2018. godine.

No, neki se proizvođači ne pridržavaju sporazuma, dok su Nigerija i Libija izuzete od njega, što potkopava napore OPEC-a i ograničava veće povećanje cijena. Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u srijedu iznosila 46,85 dolara, što je za 40 centi više u odnosu na prethodni radni dan.

Mađarski MOL pomoću projekta Poliol vrijednog milijardu dolara namjerava postati važan proizvođač polieterskih poliola, visoko vrijednog proizvoda koji se primjenjuje u automobilskoj, ambalažnoj i industriji namještaja, izvijestili su u četvrtak iz te tvrtke.
MOL Grupa već je potpisala ključne ugovore vezane uz temeljne tehnologije projekta Poliol s tvrtkama Evonik IP i Thyssenkrupp, a ugovori se odnose na kupnju tehnoloških dozvola i paketa za dizajn procesa za tzv. HP-PO (vodikov peroksidpropilen oksid) tehnologiju proizvodnje propilen oksida, ključne komponente za proizvodnju polieterskih poliola.

Sporazumi, navodi se, predstavljaju prvi korak u provedbi dugoročne strategije MOL 2030., kojom je izdvojeno oko 1,9 milijardi dolara za ulaganja u transformacijske projekte u području kemijskih i petrokemijskih proizvoda za razdoblje od 2017. do 2021. godine.

Davatelj licence za jedinicu za vodikov peroksid za ograničenu internu upotrebu je Evonik, dok jedinicu propilen oksida licencira konzorcij kojega čine Evonik i Thyssenkrupp Industrial Solutions. MOL Grupa, ističe se u priopćenju, u završnoj je fazi odabira davatelja licence za tehnologiju polieter poliola, kao i izvođača radova za projektiranje infrastrukture i drugih objekata.

Industrijski kompleks, koji će biti izgrađen u Mađarskoj, bit će najveći pojedinačni organski investicijski projekt MOL Grupe u razdoblju od 2017. do 2021. godine. Nova proizvodna linija osigurat će pristup tržištima u srednjoj i istočnoj Europi i činiti logičan nastavak strategije MOL-a koja podrazumijeva daljnje kretanje prema polu-proizvodima i specijalnim kemijskim proizvodima.

Inače, polioli bazirani na propilen oksidu služe kao sirovine za poliuretanske pjene, koje imaju široku primjenu u automobilskoj, ambalažnoj te industriji namještaja, kao i u građevini. Planirani novi industrijski kompleks sastoji se od HP-PO postrojenja s kapacitetom proizvodnje propilen oksida od 200 kt godišnje, nekoliko proizvodnih linija za polieter poliole, komunalnih i drugih infrastrukturnih investicija.

Predsjednik Uprave MOL Grupe Zsolt Hernádi istaknuo je da sporazum s MOL-ovim partnerima predstavlja važan korak u implementaciji strategije MOL Grupe 2030., koja će MOL Grupu transformirati u vodeću kemijsku tvrtku srednje i istočne Europe. “Kao prvi odlučujući investicijski korak, uložit ćemo milijardu dolara u projekt Poliol i time postati važan europski igrač. Inovativna i ekološki prihvatljiva tehnologija ne samo da će nam omogućiti da postanemo jedini integrirani proizvođač poliola u našoj regiji, već će nam otvoriti vrata za ulazak u druga, visoko profitabilna područja kemijske industrije”, poručio je Hernadi.

U očajnom pokušaju za preživljavanjem gospodarskog raspada, Venezuela lobira među članovima OPEC-a kako bi se složili s naglim smanjenjem proizvodnje nafte, što bi vjerojatno dovelo do povećanje cijena nafte.e
Venezuelanski dužnosnici obratili se svojim kolegama u Iranu, Rusiji i Saudijskoj Arabiji kako bi ih pritisnuli na više zajedničkih akcija, navodi Argus Media. Kad bi bilo dovoljno interesa, sljedeći korak bio bi “izvanredni sastanak”, koji bi razmotrio opciju dubljeg rezanja proizvodnje, analiziraju na portalu Oilprice.

Glasine o većim rezovima OPEC-a šire se od lipnja, kada su se cijene nafte urušile na niskih 40 dolara. Tržišta su postala duboko pesimistična glede zdravlja tržišta nafte i sumnjaju kako će rezovi OPEC-a uravnotežiti tržište do kraja dogovorenog razdoblja u ožujku 2018. godine.

No, napori iza kulisa venezuelskih dužnosnika su značajni, ako zbog ničeg drugog onda zato što su članovi OPEC-a iz Južne Amerike bili jedni od najranijih i najagresivnijih pristalica prvotnog sporazuma za smanjenje proizvodnje nafte. U 2016. su godini moćniji članovi kartela mjesecima odbijali venezuelanske molbe, ali su se na kraju dogovorili o smanjenju u studenom nakon što su cijene nafte nastavile padati ispod 50 dolara po barelu.

Dogovor je podigao cijene iznad 50 dolara na određeno vrijeme, ali nakon šestomjesečnog ograničenja, cijena se vratila na ispod 50 dolara.  Međutim, potreba za višim cijenama sada je puno aktualnija za Venezuelu. Prosvjedi su se proširili diljem zemlje, budući se gospodarstvo Venezuele urušilo. Nasilje postaje sve raširenije, a država je u stanju političkog zastoja, ekonomske i društvene katastrofe.

Tijekom vikenda, oporba je organizirala neformalni referendum, koji je privukao više od sedam milijuna birača, kako bi se suprotstavili antidemokratskim potezima vlade. Glasovanje je pokazalo široko rasprostrani bijes i protivljenje nadolazećim nastojanjima vlasti za konsolidacijom na referendum za preoblikovanje ustava, što bi oslabilo druge državne institucije poput Narodne skupštine.

Bez znatno viših cijena nafte, teško je moguć izlazak Venezuele iz negativne ekonomske spirale. Državni su dužnosnici u strahu kako će javna kompanija PDVSA u roku od pet mjeseci bankrotirati. Državi i kompaniji dospijevaju dugovi na naplatu, i to 4.9 milijardi dolara u obrocima, s rokom dospijeća u razdoblju od kolovoza do prosinca. Dvije trećine tog duga pripada naftnoj kompaniji. Glavni je problem u inflaciji koja je u slobodnom padu od početka krize.

Istovremeno, Naftni sektor Venezuele je, također, u krizi. Proizvodnja je godinama padala, iako je taj pad zabilježio ubrzanje u vrijeme pada tržišta koji je započeo 2014. godine. Proizvodnja se u lipnju smanjila za 221.000 barela. Pad će se nastaviti jer država nema novca za ulaganje u održavanje postojećih naftnih polja, a kamo li da ulaže u nove projekte.
Još je gore, malo je tvrtki zainteresirano za ulaganje u takvu nestabilnu okolinu, čime ne ostaje puno kako privatni sektor može okrenuti stvari.
Nedavno se govorilo I o izgledima nacionalizacije neke imovine u privatnom

vlasništvu, što bi sigurno prestrašilo preostale tvrtke koje posluju u Venezueli. Istaknuti saveznik predsjednika Nicolasa Madura izjavio je kako bi nadolazeće preoblikovanje ustava moglo uključivati državno vlasništvo naftne industrije, komentari koji su interpretirani kao prijetnja nacionalizacije u punom razmjeru.

PDVSA je, stoga, bio primoran izdati priopćenje, jamčeći “pravnu sigurnost” stranih tvrtki koje djeluju u zemlji, sve u nastojanju da ublaži strah kako će država nacionalizirati imovinu međunarodnim partnerima tvrtke. Zapravo, tvrtka želi više interesa od privatnog sektora, a ne manje. Budući je bez novca za ulaganje ili održavanje proizvodnje, PDVSA, navodno, nudi udjele u projektima tvrtkama kao što je ruski Rosneft u zamjenu za ulaganja.

“Zamislite situaciju u kojoj se opravdavate svojoj upravi za ulaganje u zemlji gdje prijeti nacionalizacija” izjavio je Francisco Monaldi, stručnjak za energetsku politiku u Latinskoj Americi na Institutu Baker Sveučilišta Rice u Houstonu, u intervjuu za Reuters.  Monaldi je dao slične komentare u posebnom intervjuu za Bloomberg početkom srpnja: “To bi bilo samoubojstvo”, rekao je Monaldi misleći na nacionalizaciju. “To bi imalo ogroman trošak obzirom je proizvodnja toliko pala i obzirom što oko pola trenutne proizvodnje zemlje dolazi zajedničkih ulaganja sa stranim tvrtkama”.

Nejasno je što će se sljedeće dogoditi. Vlada i oporba se nalaze u velikom sukobu oko referenduma o ustavu jer se oporba boji puzajuće diktature. To ne pomaže gospodarstvu zemlje. Kako bi dodatno otežali vlasti, SAD je najavio skore ekonomske sankcije, a predsjednik Trump je rekao kako neće stajati po strani. Smanjiti prihode javne naftne kompanije mogao bi biti jedan od ciljeva u svrhu destabilizacije vlasti.

Ekvador je zadao udarac jedinstvu Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) najavom kako će ove godine početi povećavati proizvodnju nafte, navodeći kao razlog da je državi potreban novac, javlja agencija Bloomberg.
Ekvadorski ministar za naftu Carlos Perez rekao je u ponedjeljak u intervjuu za Teleamazonas, kako ta latinoamerička zemlja neće moći izvršiti svoju obvezu smanjenja proizvodnje za 26.000 barela dnevno na 522.000 barela, kako je prošle godine dogovoreno s OPEC-om.

“Potreban je novac za državnu blagajnu pa smo odlučili da postepeno povećamo proizvodnju”, rekao je Perez, dodajući kako “ono što Ekvador radi ili ne radi nema veliki utjecaj na proizvodnju OPEC-a”.

Izlazak Ekvadora iz sporazuma OPEC-a je sa stajališta globalnog tržišta nafte doista beznačajan, budući smanjenje proizvodnje nafte te zemlje predstavlja količinu koja čini manje od 25 sekundi ukupne dnevne svjetske potrošnje, navodi njujorška agencija.

Ipak, dodaje se u tekstu, to stvara opasan presedan u OPEC-u jer otvara vrata drugim, možda većim proizvođačima, koji će slijediti primjer Ekvadora. “Najnovija vijest iz Ekvadora neće biti od značaja za uravnoteženje globalnog tržišta, ali predstavlja izazov članicama OPEC-a,obzirom na  njihovo obaranje proizvodnje nije rezultiralo rastom cijena”, rekla je Amrita Sen, glavna analitičarka za naftu u londonskoj kompaniji Energy Aspects.

Izjava Pereza će, kako je dodala, možda “ponovo potaknuti rast strahovanja od kraha naftaškog sporazuma”. Ekvador tvrdi da ima “usmeni” dogovor s OPEC-om, koji mu je daje fleksibilnost u smislu prlagođavanja proizvodnje nafte svojim fiskalnim potrebama, dok se naftni kartel iz Beča nije oglasio s tim u vezi, prenosi Bloomberg.

U prvih pet mjeseci ove godine hrvatski izvoz porastao je 15 posto. Iz mjeseca u mjesec naš izvoz raste dvoznamenkastim stopama i redovito smo na vrhu lista najbrže rastućih europskih izvoznika. Od siječnja do svibnja strancima smo prodali robe vrijedne 40 milijardi kuna, pa je pošteno zapitati se je li Hrvatska izvoznička supersila?

Nažalost, nije. Statistike koje se redovito objavljuju više sakrivaju nego što otkrivaju. Iako naš izvoz brzo raste, treba znati da on raste s vrlo male baze i morao bi ići tim stopama još nekoliko desetaka godina da bi se uopće približio prosjeku EU-a.

Lani smo izvezli robe u vrijednosti od 12 milijardi eura, a istovremeno smo uvezli robe vrijedne 19 milijardi eura, što znači da smo u međunarodnoj trgovini napravili manjak od sedam milijardi eura, piše Tportal.

Drugi pokazatelj još je alarmantniji. Naš lanjski izvoz od 12 milijardi eura predstavlja samo 27 posto čitavog BDP-a. Drugim riječima, izvoz je samo trećina vrijednosti sve hrvatske potrošnje, proizvodnje i investicija. Izvoz u prosječnoj članici EU-a čini barem 40 posto BDP-a, što bi značilo da bismo, pod uvjetom da BDP ostane na 45 milijardi eura, godišnje morali izvesti robe vrijedne 18 milijardi eura.

Kada bi se od iznosa ukupnog izvoza odbila i brojka eura zarađenih turizmom, hrvatska pozicija u odnosu na ‘konkurenciju’ poput Mađarske, Slovenije ili Češke dodatno bi se pogoršala. Vanjsku trgovinu treba gledati cjelovito. Nažalost, naša bilanca je negativna, a kao pozitivna strana priče stalno se spominje turizam.

Što se tiče tečaja, kuna je već neko vrijeme ispod prosjeka od 7,5 kuna za euro, što uvoznicima ne ide na ruku. Slabija kuna pospješila bi poslovne rezultate izvoznika, ali bi otežala otplatu dugova u eurima.

Kakvo je stanje na terenu, iz Tportala su upitali  dva domaća industrijska diva, Inu i Plivu, ujedno najveće izvoznike. Ina je najveći hrvatski izvoznik već godinama, a u zadnjih pet godina izvezla je robe vrijedne 37 milijuna kuna.

Lani je prodaja u Bosni i Hercegovini rasla za jedan posto, a u Sloveniji za 27 posto, dok je u prvom tromjesečju 2017. godine, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, rezultat još bolji: ukupne izvezene količine rafinerijskih proizvoda gotovo su udvostručene, dok je izvoz u BiH rastao za tri posto, a u Sloveniju čak 60 posto.

Dodatni prostor za rast izvoza vide nakon modernizacije rafinerije u Rijeci, u što su uložene tri milijarde kuna. Kao najizglednije ciljno tržište za novoproizvedene količine Ina je prepoznala BiH te južnija tržišta, prvenstveno Albaniju i Crnu Goru.

‘Što se tiče valutnih promjena, Ina je integrirana naftna kompanija te promjene tečajeva mogu utjecati na stanje duga, ali i na prihode i rashode koje generira u raznim valutama. Kompanija navedene stavke konstantno drži u balansu i prati promjene relevantnih tečajeva i cijena te u skladu s internim procedurama po potrebi ima na raspolaganju razne instrumente za zaštitu od valutnog rizika’, poručuju iz Ine za tportal.

Pliva, najveći domaći farmaceut koji izvozi u Veliku Britaniju, SAD, Rusiju i 60 ostalih tržišta, u prvih pola godine ostvarila je 20 posto veći izvoz, unatoč, kako kažu, izazovima na pojedinim tržištima. Kao tržišta sa značajnim porastom ističu se zemlje EU-a, posebice Njemačka, Velika Britanija i Poljska, te SAD, i dalje Plivina najveća izvozna tržišta. ‘Pliva je uvelike orijentirana na izvoz pa je tako udio izvoza u ukupnim prihodima kompanije veći od 80 posto’, dodaju.

Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima, nakon objave podataka o rastu američkih zaliha i visokoj proizvodnji OPEC-ovih članica, što povećava zabrinutosti u vezi uravnoteženja ponude i potražnje na tržištu.
Na londonskom je tržištu cijena barela jutros oslabila 21 cent u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 48,63 dolara. Na američkom tržištu trgovalo se barelom po 20 centi nižoj cijeni, od 46,20 dolara. Od početka godine cijene sirove nafte pale su oko 15 posto, te je među robama nafta u 2017. zabilježila jednu od najgorih izvedbi.

Ukupne zalihe sirove nafte u SAD-u u prošlom su tjednu porasle, za 1,6 milijuna barela, na 497,2 milijuna barela, objavio je u utorak Američki institut za naftu. Proizvodnja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) ostala je, pak, visoka unatoč dogovoru o rezovima, ponajviše zbog povećanja proizvodnje u Nigeriji i Libiji.

Izvor iz saudijske naftne industrije poručio je u utorak da je taj daleko najveći OPEC-ov proizvođač u potpunosti bio posvećen smanjenju proizvodnje na tržištu. “Nadamo se da ćemo prilagoditi rast proizvodnje iz Libije i Nigerije, uzimajući u obzir još i druge prilagodbe opskrbe, no naglašavamo da moramo surađivati ​​s drugim proizvođačima, kao i sa te dvije zemlje”, naveo je izvor.

Nigerija i Libija oslobođene su od sporazuma između OPEC-a i drugih proizvođača, uključujući i Rusiju, o smanjenju proizvodnju za oko 1,8 milijuna barela dnevno od siječnja 2017. i ožujka 2018. godine. “Razgovor o ograničavanju nigerijske i libijske proizvodnje ubrzano raste (unutar OPEC-a), te je vrlo vjerojatno da će se obje zemlje uskoro pristati na rezove čim obnove proizvodnju”, poručio je BNP.

Kada se radi o potražnji, BMI Research je upozorio je da će kineska prerada u rafinerijama koja je u lipnju bila blizu rekordne razine, vjerojatno u drugoj polovini godine padati. “Stopa rasta prerade u Kini smanjit će se u drugoj polovini godine, jer kinesko gospodarstvo gubi zamah zbog intenziviranja nastojanja da se ograniče financijski rizici. Nezavisne privatne rafinerije također će smanjivati svoju preradu zbog nižih kvota i strožeg regulatornog okruženja”, objavio je BMI.

Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u utorak iznosila 46,45 80 dolara, što je 35 centi manje u odnosu na prethodni radni dan.

Američki portal ‘Power Engineering International’ je izvijestio o sklapanju strateškog partnerstva njemačke energetske skupine E.ON i mađarske naftne i plinske tvrtke MOL.
Kako se ističe, cilj tog partnertstva je izgradnja 40 punionica električnih vozila u Rumunjskoj do kraja 2020. godine, što će biti financirano iz sredstava europskih fondova u ukupnoj vrijednosti oko 18,84 mil. eura, a podupire ga Europska komisija.

Riječ je o širem projektu Next E u kojem sudjeluje konzorciji koji čine četiri E.ON-ove podružnice (iz Češke, Slovačke, Mađarske i Rumunjske), šest MOL-ovih podružnica, hrvatska elektroenergetska tvrtka HEP u Hrvatskoj, slovenska naftna tvrtka Petrol u Sloveniji i Hrvatskoj i proizvođači automobila Nissan i BMW. Njime je predviđena gradnja ukupno 222 brze (50 kW) i 30 ultrabrzih punionica električnih vozila (150 – 350 kW), čime će se stvoriti nužna infrastruktura za punjenje električnih vozila u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Rumunjskoj.
Od spomenutih 40 stanica u Rumunjskoj, 19 će izgraditi E.ON Energie Romania,a 21 MOL Romania.

Punionice će uglavnom biti građene na pravcima Arad – Bukurešt – Constanța, Sebeş – Târgu Mureș – Iași i Suceava – Bukurešt – Giurgiu. Jedan od razloga za to je i činjenica što je prodaja električnih i hibridnih vozila u prvih šest mjeseci 2017. godine u Rumunjskoj povećana za 185% u odnosu na isto razdoblje 2016. Istodobno, trgovački lanac Kaufland je još u kolovozu 2016. najavio gradnju 12 punionica u Rumunjskoj, a rumunjska elektroenergetska tvrtka Electrica prvu takvu punionicu pustila je te godine u pogon.

Cijene nafte nisu se znatnije mijenjale u utorak na međunarodnim tržištima, a premda su poduprte snažnom potražnjom, njihov rast sprječava visoka proizvodnja članica OPEC-a i Sjedinjenih Država.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros oslabila 10 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 48,32 dolara. I na američkom tržištu trgovalo se barelom po 10 centi nižoj cijeni, od 45,92 dolara.

“Zadržavamo se unutar ograničenog raspona cijena, iz kojeg će biti teško izaći bez političkih čimbenika”, objavio je Matt Stanley iz Freight Investor Services.

Kao naznaka snažne potražnje, u ponedjeljak su objavljeni podaci da su u lipnju kineske rafinerije povećale preradu sirove nafte na drugu najvišu razinu u povijesti. No, mnoga su tržišta dobro opskrbljena, a prema ugovorima za skore isporuke trguje se s velikim popustima u nekim dijelovima svijeta. Kao rezultat, naftom se trguju po upola nižoj cijeni u odnosu na razine od prije tri godine.

Dogovor Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) s Rusijom i ostalim proizvođačima koji nisu u toj grupi o smanjenju proizvodnje za oko 1,8 milijuna barela dnevno od siječnja ove godine do ožujka 2018. do sada nije uspjela uravnotežiti tržište ili potaknuti veći rast cijena.

Iako se mnoge zemlje OPEC-a pridržavaju dogovorenih smanjenja, druge, uključujući Nigeriju i Libiju, imaju dopušteno povećanje proizvodnje. Ekvador, mali proizvođač OPEC-a, objavio je u utorak da ne smanuje svoju proizvodnju za 26.000 barela dnevno, kako je bilo ranije dogovoreno, zbog fiskalnog deficita zemlje kojeg u ovoj godini očekuju da će iznositi ​​7,5 posto bruto domaćeg proizvoda te zemlje.

Ministar gospodarstva za naftu Carlos Perez izjavio je da će Ekvador smanjiti proizvodnju za samo 60 posto od dogovorene razine, te da mu je trenutna proizvodnja na 545.000 barela dnevno. “Ne ispunjavamo kvotu koja nam je nametnuta zbog očitih potreba koje naša zemlja ima”, rekao je Perez.

Ključne kratkoročne smjernice za cijene bit će podaci o stanju zaliha Američkog instituta za naftu kasnije u utorak, te službeni podaci koje će američka vlada objaviti u srijedu. Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 46,80 dolara, što je za 40 centi više u odnosu na prethodni radni dan.

Iran s Hrvatskom najviše želi surađivati na područjima industrije, energetike i prometne infrastrukture, ali i turizma i kulture. U ekskluzivnom razgovoru za Večernji list ministar rada, zadruga i socijalne skrbi u Iranu dr. Ali Rabiei, koji je nedavno posjetio Hrvatsku, kazao je da je zadovoljan postignutim dogovorima s hrvatskom stranom.

Na pitanje u kojim područjima vidi moguću suradnju Hrvatske i Irana Rabiei je istaknuo kako se s “Hrvatskom se može surađivati u mnogim područjima, postoji mnogo sektora koje smo prepoznali kao potencijale za buduću suradnju. Posjetili smo tvornice i upoznali kapacitete električnih generatora za proizvodnju struje u elektranama u Hrvatskoj. S mojeg stajališta postoji velik potencijal za suradnju Hrvatske i Irana u području nafte, plina, petrokemije. Možemo deponirati iransku naftu i skladištiti je na naftnim terminalima u Hrvatskoj. Postoji podloga za suradnju u različitim sektorima za razvoj gospodarskih odnosa između dviju zemalja. Mi smo zainteresirani za suradnju u području pomorstva, luka i brodova, i tako dalje. Možemo surađivati u izgradnji luke i infrastrukture. Također u dugoročnom planu možemo pregovarati i o koncesijama luka”, rekao je Rabiei.

Kako Iran gleda na novonastalu zaljevsku krizu i rat u Siriji? “Nema sumnje da Amerika traži svoj interes u našoj regiji. Neki ratovi koji proizlaze iz tih interesa već se događaju oko nas. Cilj njihova putovanja u našu regiju bilo je prodavati oružje i pokupiti što više novca iz naše regije, i to im je uspjelo. Isto tako, uspjelo im je posvaditi Katar i Saudijsku Arabiju jer Trumpu ne odgovara mir na tom području. Što se tiče naše intervencije u Siriji, ona je došla isključivo da bi se spriječilo širenje terorizma. Možete zamisliti situaciju da Sirijom i Irakom vlada ISIL? Što bi to značilo za svijet? Ono što mi činimo i u Iraku i u Siriji zapravo je obrana cijelog svijeta”, zaključio je za Večernji list.