NAFTA

Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima ispod razine od 62 dolara, prigušene zabrinutošću za globalno gospodarstvo i naznakama povećanja opskrbe.
Na londonskom je tržištu cijena barela oslabila 22 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 61,86 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 53,19 dolara.

Glavna je tema na tržištima gospodarski rast. Nakon što su proteklog vikenda sklopile trgovinsko primirje, Sjedinjene Države i Kina naizgled su se ponovo našle u sukobu. Tako je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio “velikim carinama” na kineski uvoz ukoliko dvije zemlje ne postignu “pravi” sporazum.

Tržišta dionica naglo su pala, povlačeći za sobom i tržišta cikličke robe poput nafte, pri čemu obnovljene napetosti iznova potpiruju strah od globalne recesije, zrcaljen i u oštrom padu prinosa na američke državne obveznice s duljim rokovima dospijeća. Trgovci očekuju i sutrašnji redovni sastanak Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) na kojem će se razgovarati o proizvodnoj politici. Na dnevnom će redu biti i rasprava s partnerskim zemljama o mogućem smanjenju proizvodnje.

S obzirom na sve izraženiji višak u opskrbi, proizvođači će nastojati spriječiti gomilanje globalnih zaliha, koje je krajem 2014. obilježilo početak 19-mjesečnog razdoblja pada cijena nafte. “Raspoloženje na naftnim tržištima vrlo je krhko zbog očiglednog rizika koji proizlazi iz pojedinih važnih događaja”, rekao je Harry Tchilinguirian iz BNP Paribasa na Reutersovom globalnom forumu o nafti.

“Optimizam koji je nastao nakon summita G20, s obzirom na kakav-takav napredak u trgovinskim odnosima SAD-a i Kine i na najave suradnje proizvođača … brzo je splasnuo”, dodao je.

Otrežnjujuće je na tržište djelovao podatak da je Saudijska Arabija u studenom proizvodila rekordna 11,3 milijuna barela dnevno, prema dobro obaviještenom izvoru. Usporedbe radi, u listopadu su proizvodili 10,65 milijuna barela dnevno. “OPEC-ova igra ‘hoće-neće’ izaziva napetost na tržištima… svi se slažu da Saudijci moraju smanjiti proizvodnju kako bi to – u značajnijoj mjeri – napravila i Rusija”, napisali su iz PVM Oil Associatesa u dnevnoj bilješci.

Pozornost se sada okreće američkim podacima o zalihama koje će američka vlada objaviti s danom zakašnjenja. Analitičari koje je anketirao Reuters predviđaju da su se u prošlom tjednu smanjile za 900 tisuća barela. Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u utorak iznosila 61,09 dolara, što znači da je porasla 52 centa u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Srednjoeuropska inicijativa (SEI) kojom je ove godine predsjedala Hrvatska je revitalizirana, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković o summitu s kojeg je 18 zemalja srednje i istočne Europe snažno podržalo Ukrajinu, čiji je teritorijalni integritet prekršila Rusija.
Ocijenivši da zadnjih godina nije postojao takav interes za SEI, Plenković je u intervjuu za središnji dnevnik HRT-a rekao da je aktivno hrvatsko predsjedanje i dvodnevni summit bio prigoda da se razmotre sve aktualnosti s kojima se suočavaju članice SEI-a, kao što su gospodarstvo, sigurnost, migracije ili energetika. “Kruna našeg predsjedanja bio je ovaj sastanak na vrhu. Bilo je nekoliko premijera što je u biti jedna mala revitalizacija Srednjoeuropske inicijative (za koju) zadnjih godina nije postojao toliki interes”, rekao je Plenković.

U sklopu summita održan je i poslovni forum i premijer je ocijenio da je ukupan dojam dobar za Hrvatsku jer “ovih 18 zemalja koje su jučer i danas bile u Zagrebu u vanjskotrgovinskom smislu za nas predstavlja ukupno 55 posto naše ukupne razmjene”, naglasio je.

Svi hrvatski ključni trgovinski partneri, osim Njemačke, bili su u Zagrebu i ovaj forum je “vrlo koristan za jačanje ekonomskih odnosa”. Osnovan 1989. u Budimpešti s ciljem da se pomogne zemljama regije u pristupanju Europskoj uniji, SEI danas čine Albanija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija, Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina.

Među njima je deset članica EU-a, pet je na putu da to postanu, a tri su članice Istočnog partnerstva među kojima je Ukrajina kojoj su sve sudionice summita odaslale snažnu podršku zbog krize u Azovskom moru.

Poslane su zapravo tri poruke, rekao je Plenković. Rusija je prekršila međunarodno pravo zapriječivši prolaz ukrajinskim brodovima u Kerčkom tjesnacu, zatraženo je oslobađanje uhićenih ukrajinskih mornara, a treća se poruka odnosi na ukrajinski suverenitet. “Sve zemlje SEI-ja poštuju teritorijalni integritet Ukrajine koja je članica ove organizacije i za razinu ove organizacije te su poruke zdravorazumske i logične”, rekao je.

Hrvatsko-mađarski odnosi

Summit je okupio pet premijera članica SEI-ja, ali u žiži pozornosti bio je dolazak premijera Mađarske Viktora Orbana.

S Mađarskom Hrvatska ima odlične odnose, ima trgovinsku razmjenu veću od dvije milijarde dolara, velik je broj mađarskih turista, izvrsni su odnosi i visoka razina zaštite dviju manjina, rekao je premijer, ali za nekoliko otvorenih pitanja koje je premijer Viktor Orban u ponedjeljak usporedio s “trnom pod noktom”, Plenković je rekao da su vezana za odnos INA-MOL. “Sve što u hrvatsko-mađarskim odnosima u zadnjih nekoliko godina nije dobro vezano je za odnos INA-MOL”, rekao je.

To se odnosi i na upravljačka prava i na financije i na sudstvo, nabrojao je Plenković. Budimpešta odbija izručiti predsjednika MOL-a Zsolta Hernadija za kojim je Hrvatska raspisala tjeralicu po tužbi da je bivšem HDZ-ovu premijeru Ivi Sanaderu dao mito kako bi ovaj prepustio upravljačka prava u INA-i Mađarima.

Premijer je prije dvije godine najavio da INA želi otkupiti svoje dionice od MOL-a, (kako bi opet bila hrvatska), ali ne smatra da je ta operacija zapela jer nije to “šoping u dućanu”. “U ovom trenutku prema razgovorima prilično smo daleko od viđenja koliko bi to moglo koštati i kada dođe vrijeme da približimo stavove ta će se tema aktualizirati”, rekao je.

Do tada INA treba raditi na tome da odnosi među dioničarima budu bolji, s više povjerenja i većom učinkovitošću poslovanja, ocijenio je. Cijena je ta koja diktira i zainteresiranost Mađarske za plin s terminala LNG na Krku, prema riječima premijera Orbana.

Plenković je ponovio da je gradnja LNG terminala na Krku za Hrvatsku važan projekt, ali da bi taj plutajući terminal od 230 milijuna eura bio isplativ potrebno je ugovoriti zakup i stoga je “bitno da i druge zemlje sudjeluju u tome”.

Količina od 2,6 milijardi kubika prevelika je za Hrvatsku da bi terminal bio financijski isplativ i “na tom tragu vodimo razgovore s Mađarskom, ali i s drugim zemljama”, rekao je Plenković koji vjeruje da će razgovori dati dobre rezultate i u konačnici staviti Hrvatsku na sasvim drukčiju energetsku kartu Europe.

Migracije

Osim službenog dnevnog reda u koji su bili upisani sigurnost i gospodarstvo, neizbježne su bile i teme aktualne na europskoj sceni i prostoru istočne i srednje Europe, poput migracija, rekao je. “Želja je regulirati zakonite migracije i zajednički raditi na sprečavanju nezakonitih migracija. Uz potporu Europske unije treba tražiti rješenja tamo gdje problem nastaje”, dakle u nestabilnim državama, gdje se vode ratovi i vlada siromaštvo.

“Zajednička vanjska i sigurnosna politika može prevenirati ovu krizu”, smatra Plenković.

Nakon što su Donald Trump i Xi Jinping na sastanku G 20 dogovorili reformu Svjetske trgovinske organizacije, čime su zatoplili odnose i stavili trgovinski rat u drugi plan, danas tržišta reagiraju u očekivanju sastanka u Beču.
Zemlje OPEC-a priopćile su kako se na sastanku u Beču, koji počinje u četvrtak, nadaju ostanku pri ranijem dogovoru o smanjenju proizvodnje, ali i dogovoru o smanjenju globalne opskrbe naftom za 1.3 milijuna barela dnevno.

Piše Ivan Brodić

Nadanja su pozdravile sve zemlje proizvođačice, bile članice kartela ili ne bile, osim zemalja čija se proizvodnja sve više seli na područje nekonvencionalne nafte.

 Za razliku od prvih, druge ne planiraju svoje državne proračune na cijeni od 60 dolara i više za barel nafte.

Kao što neke zemlje planiraju proračune na cijeni nafte, tako postoje zemlje koje planiraju državne proračune na cijeni plina.

Kako se na tržištu sve više događa anomalija, tj cijena plina je sve više počela odudarati od cijene nafte, ali i zbog geopolitičkog sukoba (uzrokovanog konkurencijom u Perzijskom zaljevu i sunitsko šijitskim sukobom) uslijed kojega je saudijski savez opasno „nagazio“ Katar, prijeteći ga pretvoriti u otok, potonja je zemlja odlučila napustiti naftni kartel. Isto je već učinila Indonezija 2008. godine, zbog nesuglasja oko OPEC-ove politike izvoza nafte.

Vlast jedne o najbogatijih zemalja zemnim plinom priopćila je kako će od prvoga siječnja napustiti OPEC kako bi se usredotočila na proizvodnju i izvoz ukapljenog plina. Žele povećati proizvodnju sa 77 milijuna tona godišnje na 110 milijuna tona.

Odluka je to koja će imati dalekosežne posljedice. Naime, moguće je kako će u bliskoj budućnosti, potaknut Pariškim sporazumom i tendencijom za energetskom tranzicijom, u kojoj je prirodni plin ključni energent, nastati kakav kartel proizvođača i izvoznika prirodnog plina. Iz Katara kažu kako će u sljedećim godinama biti zemlja predvodnica proizvodnje i izvoza najčišćeg ugljikovodičnog goriva.

Osim moguće globalne konkurencije saudijskog naftnog saveza i katarskog plinskog saveza, promjena bi se mogla odnositi i na novi raspored moći u naftnom kartelu. Naime, jedan od prigovora Katara, ali i drugih članica, bilo je nemogućnost utjecanja na odluke, koje je mahom krojila Saudijske Arabija.

Ostaje zanimljivo kojem će se bloku zemalja prikloniti Rusija, zemlja čiji proračun ovisi o trgovini ugljikovodicima. Jer, iako se dogovori o smanjenju proizvodnje nafte pažljivo planiraju osluškujući potrebe za proizvodnjom i projiciranom cijenom iz Rusije, valja naglasiti kako je ta zemlja jedan od velikih proizvođača i izvoznika prirodnog plina.

Premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak da, ako se hrvatska i mađarska strana ne dogovore oko cijene otkupa dionica Ine od MOL-a, onda je to problem koji može biti i nepremostiv, jer nitko nije u poziciji da izdvaja više sredstava nego što ih može ili treba izdvojiti.
Odgovarajući na upit na novinskoj konferenciji nakon summita Srednjoeuropske incijative (SEI), Plenković je rekao da Mađarska i Hrvatska oko pitanja Ine imaju različita stajališta. “Cijena povrata Ine u hrvatsko vlasništvo nije nešto što se može pregovarati niti preko noći niti je tako jednostavno. Dapače, znamo koliko je to kompleksno i u krajnjoj liniji, ako se ne dogovorimo o cijeni, onda to je po meni jedan problem koji može biti i nepremostiv, jer nitko nije u poziciji da izdvaja više sredstava nego što ih prema nekim procjenama može ili treba izdvojiti”, kazao je Plenković.

Naveo je i da Vlada ima procjene. “Otprilike te procjene znamo. Ono što varira su širi detalji koji mogu biti važni za uopće energetske kompanije, daljnju perspektivu tih kompanija i globalne trendove u tom pogledu. No, u ovom trenutku nismo ništa napravili krivo, dapače, mislim da smo napravili dobro i da je ta činjenica čak pomogla da se određeni procesi i problemi rješavaju na konstruktivni način. To je bio sadržaj, duh i ton našeg jučerašnjeg sastanka”, rekao je.

Plenković je ponovio i da je nakon jučerašnjeg razgovora s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom konstatirano da su odnosi između Hrvatske i Mađarske izrazito dobri i nesporni u smislu susjednih država, kao i da između dvije zemlje nema problema u odnosima vezanim uz Inu i MOL. Jučer je i mađarski premijer Viktor Orban rekao da “Mađarska na to gleda kao na pitanje između kompanija”.

Cijene nafte prekoračile su u utorak na međunarodnim tržištima razinu od 62 dolara u očekivanju odluke vodećih proizvođača na čelu s Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) o ograničenju opskrbe a potporu im je pružila i smanjena kanadska ponuda.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila u plusu 56 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 62,25 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 20 centi višoj cijeni, od 53,15 dolara. Cijene su na oba tržišta poskočile u ponedjeljak nakon objave da su se američki predsjednik Donald Trump i njegov kineski kolega Xi Jinping na sastanku skupine 20 najrazvijenijih industrijaliziranih zemalja (G20) složili da treba napraviti pauzu u eskalaciji trgovinskog spora.

Na tržištu se čeka četvrtak i sastanak OPEC-a o proizvodnoj politici. O strategiji će raspravljati i s neovisnim proizvođačima, uključujući Rusiju. Prema izvorima iz kartela, OPEC i njegovi saveznici nastoje postići sporazum o smanjenju proizvodnje za barem 1,3 milijuna barela dnevno. Opseg smanjenja još je predmet pregovora s Rusijom.

Saudijski ministar za naftu Khalid Al-Falih upozorio je da je još prerano za najave smanjenja proizvodnje budući da nisu dogovoreni uvjeti sporazuma. On smatra da je tržište prekomjerno opskrbljeno, ali naglašava da sve članice OPEC-a i njihovi partneri moraju sjesti za stol.

“Smanjenje proizvodnje OPEC-a i Rusije za 1,3 milijuna barela dnevno bit će nužno da se preokrene aktualno kontrasezonsko veliko povećanje zaliha”, napisali su u bilješci klijentima analitičari američke banke Goldman Sachs.

Dodaju da očekuju zajedničke mjere OPEC-a i Rusije kako bi se ograničila prekomjerna opskrbe i cijena barela na londonskom tržištu gurnula „iznad razine od 65 dolara”.

OPEC-ovim nastojanjima ograničenja prekomjerne opskrbe pomogla je nedjeljna odredba kanadske pokrajine Alberte da proizvođači moraju smanjiti proizvodnju za 325.000 barela dnevno kako bi se smanjila količina uskladištene sirove nafte. “Pritisci kupnji (na cijene) i dalje su u prvom planu budući da tržišni igrači nestrpljivo čekaju nova ograničenja opskrbe”, konstatira Stephen Brennock iz londonskog brokerskog društva PVM Oil.

Glavobolju pak OPEC-u zadaje rastuća proizvodnja u SAD-u, koja je – uglavnom na škriljevačkim bazenima na jugu zemlje – porasla u godini dana za oko dva milijuna barela dnevno, premašivši 11,5 milijuna dnevno. Analitičari banke Barclays u bilješci klijentima ističu da je samo u Teksasu proizvodnja nafte u rujnu “dosegnula 4,69 milijuna barela dnevno, u usporedbi s iračkih 4,66 milijuna prema našim procjenama”.

Irak je druga članica OPEC-a po obujmu proizvodnje, odmah iza Saudijske Arabije. Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 60,64 dolara, što znači da je porasla 2,39 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Povodom summita Srednjoeuropske inicijative mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó boravio je jučer u Hrvatskoj.
Komentirao je bilateralni sastanak premijera Andreja Plenkovića i Viktora Orbana, odnose dviju zemalja, situaciju oko INA-a i MOL-a, vraćanje Zsolta Hernadija na Interpolovu tjeralicu, LNG terminal i migrantsku krizu.

Nakon 7 godina mađarski premijer Viktor Orban stigao je u službeni posjet Hrvatskoj povodom summita Srednjoeuropske inicijative, ali i iskoristio priliku da održi bilateralni sastanak s premijerom Plenkovićem.

Szijjártó je istaknuo da su zadovoljni jer je nakon toliko godina došlo do ovakvog sastanka. “Današnji sastanak je bio jako važan da se razbije led. Svi znaju u čemu je problem, svi znaju da je naš odnos kada su u pitanju trgovina, investicije i manjine dobar, ali ovaj problem s energijom je nadvio sjenu na cjelokupni odnos”.

Kada su u pitanju odnosi Mađarske i Hrvatske, dijeli isti osjećaj kao i premijer Orban. “Nesretni smo zbog ove situacije jer naš odnos može donijeti više benefita za obje zemlje, ako tog problema ne bi bilo. Mogli bismo imati brži i učinkovitiji napredak ako bi bilo više zajedničkog razumijevanja”.

Osvrnuo se i na suradnju oko isporuke plina s LNG terminala na Krku. Trenutno u im najpovoljniji Rusi, a na upit koja bi im cijena bila prihvatljiva da surađuju s Hrvatskom, rekao je: “Za nas je pitanje diverzifikacije i cijene. Hrvatska cijena je 20 posto viša kada je usporedimo s ruskom ponudo i to je previše. Nadamo se da ćemo vremenom naći zadovoljavajuće rješenje”.

Upitan kako je došlo do odluke da Mađarska povuče blokadu Hrvatskoj na putu u OECD, Szijjártó je rekao da im je u interesu imati dobre odnose sa svim susjedima. “Shvatili smo da smo jači što imamo bolje odnose sa susjedima. Naš interes je da su i naši susjedi uspješni jer smo time i mi uspješniji. Shvatili smo da je vaša želja za ulaskom u OECD jaka i nama je u interesu vaš ekonomski uspjeh. Zato smo donijeli takvu odluku”.

Mađarska je povukla blokadu, a onda je šef MOL-a Zsolt Hernadi vraćen na Interpolovu crvenu tjeralicu. Na upit jesu li bili bijesni, kako su pisali mađarski mediji, ministar je rekao: “Smatramo da je to pravni problem i tu se nećemo miješati. Pravosuđe mora napraviti svoj posao bez utjecaja ili miješanja bilo koje vlade”.

Dodao je da se slaže s Orbanom da je proces otkupa dionica INA-e od MOL-a stvar između dviju kompanija, a ne država, kao i da bi Hrvatska to trebala učiniti. “Moramo shvatiti da s MOL-om u našem odnosu nije išlo. Kad se tako nešto dogodi, najbolje se razići. Mi to držimo na korporativnoj razini i smatramo da je tako za sve najbolje”. U Hrvatsku je, kao i premijer Orban, stigao zbog summita Srednjoeuropske inicijative.

Uoči današnje plenarne sjednice, ekskluzivno nam je otkrio da će Mađarskoj biti u fokusu JI Europa. “Naše zemlje razumiju da je integracija ovog dijela kontinenta Europskoj uniji vitalna kada su u pitanju ekonomija i sigurnost. No zapadni dio Europe nema toliko razumijevanja. Zato radije SEI koristimo kao instrument za širenjem EU-a”.

Svakako neizbježna tema je migrantska kriza, oko koje Mađarska ima jasan i nepodijeljen stav – ošto se protivi migrantskoj politici Europe. “Mi to smatramo pitanjem suverenosti. Jedino mi možemo odlučiti kome dozvoljavamo ulazak u zemlju, a kome ne. Želimo zadržati svoje pravo da odlučujemo s kim želimo živjeti, bez utjecaja s drugih strana i tu odluku ne bi smio donositi nitko drugi. Samo mi”.

Na sankcije koje je izglasao EU Parlament zbog kršenja europskih vrijednosti, Szijjártó kaže da se radi o običnoj osveti. “To izvješće je osveta Mađarskoj, jer smo mi dokazali da su osnove europske migrantske politike bazirane na laži. To izvješće je hrpa laži. Nedostatak slobode medija i slobode govora, što je laž. Čak su naveli i porast antisemitizma što je i Federacija židovskih organizacija demantirala u pismu”.

Dok se oštro protive ilegalnim migracijama, objasnio je zašto ne podržavaju tzv. Marakeški sporazum koji se bavi regularnim migracijama. Tvrdi da je bio jedini ministar vanjskih poslova koji je sudjelovao na sva četiri međuvladina sastanka u New Yorku gdje se Globalni kompakt pripremao. “Globalni kompakt definira migracije kao temeljno ljudsko pravo, što je laž. Potiče daljnje mane migracija. Piše da se trebaju organizirati treninzi za one koji žele napustiti svoje domove, da moramo voditi kampanje zašto su migracije pozitivne, da bi svi migranti trebali biti opskrbljeni sličnim uslugama kroz cijeli migrantski ciklus kao lokalno stanovništvo. Ovo je užasno za europsku perspektivu”.

A kada smo ga upitali kako bi reagirali da su Mađari primorani na migriranje i da druge zemlje imaju tako striktnu antiimigrantsku politiku, Szijjártó je istaknuo: “Moramo biti sigurni da svi koji bježe iz svoje zemlje, primjerice zbog rata, trebaju biti tretirani na odgovarajući način u mjestu koje je najbliže njihovoj domovini. Ne prihvaćamo politiku koja pomaže ljudima da prelaze 6-7 mirnih država i narušavaju te granice. Naše osnovno načelo jest – ne donosi problem gdje problema nema i pomozi gdje je potrebno”.

Za kraj ekskluzivnog Intervjua tjedna Media servisa je komentirao i Inicijativu triju mora. Mađarska inicijativu podupire, no Szijjártó ima zamjerku. “Smatramo da bi bilo jako važno imati konkretan ishod. Na primjer bilo bi izvrsno ako bi Inicijativa triju mora mogla unaprijediti ili ubrzati razvoj infrastrukture iz smjera sjever-jug”.

Sastanak Andreja Plenkovića i Viktora Orbana danas u Zagrebu, u sklopu summita Srednjeeuropske inicijative, pokazao je sav apsurd javnog djelovanja jastrebova obiju strana.
Jer nakon Badnjaka 2016. godine i završetka arbitraže o upravljačkim pravima u INA-i i spremnosti na dogovor oko ovog vrućeg pitanja, nakon spremnosti obje strane na institucionalnu suradnju (ma kako spora bila) sukob možemo nazvati jedino umjetnim. Bez obzira na otvorena pitanja poput arbitraže o plinskom poslu.

Piše Ivan Brodić

Nevladine će udruge i sijači panike inzistirati kako se radi o svjetonazorskoj razlici, o pitanju migranata, o načinu upravljanja, o svrstavanju u blokove zemalja unutar Europske unije. Neki će upozoravati na Orbanov stil vladanja, na njegovo prijateljstvo s Erdoganom, Putinom, Salvinijem ili pak Gruevskim, a neki će tvrditi da ne možemo održavati dobre odnose sa zemljom koja je otkazala gostoprimstvo sveučilištu koje je osnovao George Soros.

Ako bi netko osam stoljeća zajedničke povijesti prozvao patetikom, moderna politička povijest nas uči kako se radi o dominantno prijateljskim susjedima. Svjedoči to pomoć u naoružanju tijekom velikosrpske agresije, deblokada ulaska u OECD, podrška glede ulaska Hrvatske u euroatlantske integracije, ali i potpora hrvatskom ulasku u Schengen.

Potpora strateškom europskom projektu LNG terminala na otoku Krku, čini se uvjetna je. Ne ovisi to, kako neki pokušavaju reći o prijateljstvu Mađarske s Rusijom, nego o cijeni zakupa kapaciteta, koji u prvom redu ovise cijeni plina iz terminala, a koji ovisi o cijeni transporta plina (kako je danas rekao Orban), koji je u Hrvatskoj nekoliko puta skuplji nego li u okruženju. Alternativa je da Hrvatska sama zakupi terminal javnim novcem.

No, vratimo se na temu.

Ako izuzmemo spomenute iskazivatelje na deficitarnost mađarskog demokratskog sustava, što je po sebi apsurd u zemlji gdje na slobodnim izborima jedna stranka i njen predsjednik dobivaju gotovo aklamatornu podršku, i ako izuzmemo činjenicu kako ne postoje susjedi koji nemaju otvorenih pitanja,  valja se zapitati kome je to u interesu proizvoditi sukob i time otežati institucionalno rješenje otvorenih pitanja?

Mudriji nas uče gledati interes. Dakle, tko su ti ljudi koji otvorena pitanja namjerno pretvaraju u javne prijepore, gotovo uvijek se pozivajući na nacionalne interese?

Prvo, to su nezadovoljnici mađarskim prisustvom u INA-i, svi oni koji nisu zadovoljni što je INA prestala biti bankomatom za zadovoljenje interesa politike i parapolitičkih interesa, što je činjenica gotovo svake kompanije u javnom vlasništvu u ovom dijelu Europe.

Ljudi su to koji svako toliko guraju u javnost neke nove vlasnike, nadajući se pod njihovim kišobranom zadovoljiti svoje interese. Njima nije u interesu da se odluke o INA-i donose na korporativnoj razini, njima izlistanost kompanije na burzi ne znači ništa, oni su u stanju (za svoje partikularne interese) ugroziti pravnu sigurnost ove države željom za političkim miješanjem u korporativne poslove. Po mogućnosti podržavljenjem iz javnog proračuna, ako nam već Europska unija brani nacionalizaciju.

Drugo, vojnici su to obiju strana u pripadajućim pravnim i  političkim  prijeporima, koji čine strašnu štetu svojim taborima, ali žele što duže održati privid sukoba kako bi profitirali u tom kolopletu okolnosti.

Ljudi su to koje narod proziva kokošarima. Kako drugačije objasniti situaciju u kojoj nekome nije jasno da nije dobro javno postupati protiv saveznika (ma koliko će to klikova donijeti) i kako nije pametno bilo koju kompaniju koja djeluje u Hrvatskoj stavljati u izravnu protivničku poziciju prema Vladi RH?

Hraniti partikularne interese javnim novcem i ugrožavati dioničare suprotstavljanjem vladi u zemlji gdje investiraš? Čudni neki nacionalni interesi, rekao bih!

Cijene nafte poskočile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 62 dolara nakon što su SAD i Kina dogovorili 90-dnevno primirje u trgovinskom sporu uoči ovotjednog sastanka Organizacije zemalja izvoznica-nafte (OPEC)-a na kojem se očekuje sporazum o ograničenju opskrbe.
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 2,29 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 61,75 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 2,07 dolara višoj cijeni, od 53 dolara. Na sastanku skupine 20 vodećih gospodarstava svijeta G20 proteklog vikenda u Argentini Kina i Sjedinjene Države dogovorile su se da neće uvoditi dodatne carine barem idućih 90 dana, do završetka pregovora o aktualnim sporovima.

Trgovinski rat dva vodeća svjetska gospodarstva pritisnuo je svjetsku trgovinu, potpirujući bojazni od usporavanja gospodarstva. Nafta nije na popisu proizvoda koji su suočeni s potencijalnim carinama ali trgovci kažu da se pozitivan utjecaj sporazuma osjeća i na tržištu nafte. Dodatnu potporu tržišta su danas crpila i iz najave da će kanadska pokrajina Alberta prisiliti proizvođače da smanje proizvodnju za 8,7 posto ili 325 tisuća barela dnevno kako bi se riješio problem uskog grla u cjevovodima koje je potaknulo rast zaliha sirove nafte.

U fokusu je tržišta i sastanak članica OPEC-a krajem ovog tjedna na kojem će se odlučivati o proizvodnoj politici. Očekuje se da će grupa zajedno s Rusijom dogovoriti smanjenje opskrbe. “Tržišta očekuju znatan pad proizvodnje budući da je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da će nastaviti suradnju sa Saudijskom Arabijom na području naftne opskrbe”, rekao je Hussein Sayed, glavni tržišni strateg iz brokerske kuće FXTM.

Ruska proizvodnja sirove nafte u studenom je smanjena na 11,37 milijuna barela dnevno, s najviše razine u razdoblju nakon raspada Sovjetskog saveza od 11,41 milijun barela, zabilježene u listopadu, pokazali su podaci ministarstva energetike “Od Argentine do Alberte, na tržištu nafte dominiraju vijesti o ograničenju opskrbe”, opisuje stanje na tržištu Norbert Rucker iz švicarske banke Julius Baer.

“Poboljšano raspoloženje na tržištu vjerojatno će protegnuti današnji rast cijena na vrlo kratko razdoblje pred nama”, dodao je Rucker. Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 58,33 dolara, što znači da je porasla 24 centa u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Lideri Kine i Amerike, predsjednici Xi Jinping i Donald Trump, tijekom vikenda na sastanku skupine G20 u Buenos Airesu razgovorali su o međusobnim trgovinskim odnosima, a ishod tih razgovora s velikom su pozornošću pratili i šefovi europskih kompanija.

Prema Reutersovoj analizi izvješća europskih kompanija, “prehlada” kineskog gospodarstva zbog trgovinskog rata mogla bi za dio najvećih europskih kompanija prerasti u vrlo ozbiljnu “gripu”. Kako Trumpova trgovinska politika utječe na Europu vrlo se lijepo vidi u ovogodišnjoj izvedbi njemačkog burzovnog indeksa DAX. Za ovu godinu indeks bilježi minus od 12,5 posto.

Rezultat i ne čudi s obzirom da njegovih 30 sastavnica približno šest posto prihoda, odnosno oko 80 milijardi eura ostvaruje u Kini. Inače, njemačka bilateralna trgovina s Kinom lani je dosegla rekordnih 188 milijardi eura. Od javnosti poznatijih kompanija najizloženiji je Adidas koji petinu prihoda ostvaruje na najvećem svjetskom tržištu. BMW će ove godine 18 posto prihoda ostvariti u Kini, a Volkswagen 14 posto.

Međutim, zabrinutost investitora ne ograničava se samo na Njemačku. Istraživanje koje je za Reuters provela poslovna platforma AlphaSense, od srpnja do rujna u komunikaciji s analitičarima predstavnici europskih kompanija iz sastava indeksa MSCI Europe tri puta više su spominjali utjecaj usporavanja kineskog gospodarstva na poslovne rezultate. Konkretno, u drugom je tromjesečju 16 kompanija spomenulo analitičarima usporavanje u Kini, a kvartal kasnije čak 49 njih.

Općenito spominjanje Kine skočilo je sa 361 na 540 slučajeva. “Europa je vrlo snažno izložena, to je otvorena ekonomija i burze to već odražavaju”, komentirao je Emmanuel Cau, analitičar europskih dionica u britanskoj banci Barclays.

Podaci banke Morgan Stanley pokazuju da su među europskim kompanijama u najtežem položaju rudarske tvrtke i metalurški sektor, zbog “gladi” kineskog gospodarstva za sirovinama i potrebama za čelikom. Naime, britanski KAZ Minerals 76 posto ovogodišnjih prihoda ostvarit će na kineskom tržištu, a BHP 59 posto. Metalurškom divu ArcelorMittalu 49 posto prihoda dolazi iz Kine kao i njemačkoj čeličani Salzgitter i austrijskoj Voestalpine.

Osim teškoj industriji, trgovinski rat predstavlja veliki problem i proizvođačima luksuzne robe, poput francuskog Keringa – vlasnika brenda Gucci – i švicarskog proizvođača satova Richemont koji u Kini zarađuju četvrtinu prihoda.

Ekonomski analitičari ne očekuju da će se američko-kineske trgovinske razmirice tako brzo razriješiti. “Teško je očekivati da će Kina biti u mogućnosti ili će htjeti ponuditi dovoljno ustupaka kako bi zadovoljila američke zahtjeve. Stoga situacija može postati gora”, ocjenjuje britanska ekonomistica Melanie Baker. Toga su očito svjesni i u Njemačkoj. Dok se donedavno prisutnost njemačkih kompanija u Kini smatrala prednošću, novi strateški dokument utjecajne njemačke industrijske federacije BDI pozvao je članice na smanjenje ovisnosti o kineskom tržištu, piše Poslovni dnevnik.

Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je rekao da su Washington i Peking učinili veliki korak naprijed pošto su se za vikend dogovorili da neće uvoditi nove carine nakon nekoliko mjeseci rastućih napetosti.

Trump i kineski predsjednik Xi Jinping dogovorili su primirje u trgovinskom ratu u subotu na rubu summita G20 u Buenos Airesu. “Moj sastanak u Argentini s kineskim predsjednikom Xijem bio je izvanredan. Odnosi s Kinom su VELIK korak naprijed!”, napisao je parafrazirajući poznatu rečenicu kineskog revolucionara Mao Zedonga. Dogodit će se vrlo dobre stvari”, napisao je Trump na Twitteru.

Peking je pristao smanjiti carine ispod dosadašnjih 40 posto na automobile proizvedene u SAD-u i kupovati više američkih poljoprivrednih proizvoda, što će odmah stupiti na snagu, a SAD će na 90 dana odustati od najavljenog podizanja carina ranije planiranog za 1. siječnja.

Ipak, Bijela je kuća rekla da će postojeće carine od 10 posto na 200 milijardi dolara vrijedan uvoz kineskih dobara, biti podignute na 25 posto, ako se dogovor ne postigne unutar 90 dana. Dvije su strane također pristale početi razgovore o načinu rješavanja drugih problema, što uključuje pitanje zaštite intelektualnog vlasništva, necarinske barijere i kibernetičke krađe.

Američki ministar financija Steven Mnuchin rekao je u ponedjeljak u intervjuu za CNBC da će trgovinske pregovore predvoditi predsjednik Trump. Agencija AFP piše da je začuđujuće da je Trump uporabio Maovu rečenicu o “velikom skoku (koraku) naprijed” u pozitivnom tonu. Kampanja kolektivizacije od 1958. do 1961., koju je pokrenuo Mao izazvala je jednu od najsmrtonosnijih gladi u modernoj povijesti s desecima umrlih.

Njemačka vlada odobrila je gotovo dvije milijarde eura pomoći njemačkim gradovima u borbi za čišći zrak, čime bi se trebale spriječiti zabrane prometa vozilima s motorima na dizelski pogon, priopćeno je u ponedjeljak nakon sastanka predstavnika njemačke vlede, gradova i automobilske industrije u Berlinu.
„Proračun ‘Hitnog programa za čisti zrak’ bi sa sadašnjih milijardu eura trebao biti povećan na 1,5 milijardi“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon sastanka s predstavnicima gradova i automobilske industrije. Njemačka vlada je osigurala i dodatnih 432 milijuna eura, koji bi trebali biti utrošeni na ugradnju filtera u vozila javnih službi u gradovima ta za nabavku elektro autobusa.

Na sastanku u uredu kancelarke u ponedjeljak glavna tema bio je projekt „Hitni program za čisti zrak“, kojim vlada podupire gradove i općine kojima prijeti uvođenje zabrana prometa dizelaša zbog previsokih vrijednosti dušikovih oksida u zraku. Program obuhvaća nabavu uređaja za bolju kontrolu protoka prometa i sprječavanje zastoja koji osjetno utječu na povišenu emisiju čestica, nabavu autobusa javnog prijevoza na električni pogon kao i ugradnja filtera za pročišćavanje ispušnih plinova kod starijih vozila s dizelskim motorima.

Ovim mjerama njemačka vlada pokušava izbjeći zabrane prometa dizelskim vozilima koji na udovoljavaju najnovijim normama za čistoću zraka. Sudovi u nekoliko njemačkih gradova naložili su uvođenje zabrane prometa ovim vozilima od sljedeće godine ukoliko se kvaliteta zraka ne poboljša. Njemačka automobilska industrija sudjeluje financijski u ovom paketu, ali odbija financiranje ugradnje dodatnih katalizatora u dizelaše s oznakom euro 5 i niže, koji spadaju u velike zagađivače, smatrajući to preskupim i neučinkovitim.

Na završetku jednogodišnjeg hrvatskog predsjedanja Srednjoeuropskom incijativom (SEI) u Zagrebu se u ponedjeljak i utorak održava summit te organizacije na kojem će o temama sigurnosti i gospodarstvu razgovarati šest premijera i visoka razina drugih sudionika. Jedan od njih je i premijer Mađarske Viktor Orban.
Orbanov je dolazak u fokusu interesa, budući Hrvatska s Mađarskom ima nekoliko otvorenih pitanja, među kojima je odbijanje Budimpešte da izruči predsjednika MOL-a Zsolta Hernadija za kojim je Hrvatska raspisala tjeralicu po tužbi da je bivšem HDZ-ovu premijeru Ivi Sanaderu dao mito kako bi ovaj prepustio upravljačka prava u INA-i Mađarima.

Premijer Plenković rekao je da je otvorena sezona za zakup kubičnih metara plina u budućem LNG-u do 20. prosinca.

“Naš je dojam da Mađarska razumije koliko je projekt važan za Hrvatsku i ovaj dio Europe, za pitanje energetske neovisnosti i diverzifikacije energetskih pravaca. Smatramo da će u sljedećim danima biti nastavljeni razgovori na razini ministara koji su zaduženi za pitanje energetike. Očekujemo pozitivan dogovor koji bi omogućio realizaciju projekta”.

Komentirajući odnose između INA-e i MOL-a, Plenković je rekao da je na strani Hrvatske angažirana država, a na strani MOL-a kompanija. “To je ključna razlika. Naša stajališta su nepromijenjena, ključno je postići dogovor o onome što se zove cijena, za to predstoje razgovori, a naš je cilj da, dok se do dogovora ne dođe, međusobni odnosi između dioničara budu bolji, kvalitetniji i omogućuju bolje poslovanje i korist Hrvatskoj i INA-MOL-u. Tako da su pozicije iste”, rekao je Plenković.

Orban se nadovezao da je za Mađarsku to interkompanijsko pitanje i da je država uključena jer ima paket dionica od 25 posto. “Moraju se donijeti odluke na razini kompanija, ako me tko pita, ja ću reći ono što ne treba – ne moramo na silu. Ako Hrvati i Mađari ne mogu surađivati vezano za jednu kompaniju, ne trebaju to činiti. Treba ići svatko svojim putem. To znači da bi Hrvatska trebala otkupiti INA-u”, rekao je Orban.

Ulazak Mađarske u LNG je pak za Orbana pitanje cijene. “Plin ima sve manju ulogu u mađarskom energetskom sustavu, trenutno gradimo nuklearnu elektranu, ušli smo u investicije oko solarnih elektrana. To su investicije koje će se uspostaviti nakon dugo vremena, u međuvremenu plin ima važnu ulogu, a bitna nam je cijena. Plin najjeftinije nabavljamo od Rusa preko cjevovoda, drugi najjeftiniji je iz Rumunjske i tamo se radi interkonekcija s mađarskim sustavom. Treća najjeftinija opcija je iz Slovačke, a Hrvatska je četvrta. Sve se vrti oko cijene. Ako možemo naći poslovni model povoljan za Mađarsku, možemo surađivati”, rekao je.

Iako je isticao dobre odnose i trgovinsku suradnju dviju zemalja, mađarski premijer je ipak rekao kako “imaju određenu gorčinu u ustima”. “Obzor naših odnosa nije potpuno bez oblaka. Vjerojatno je poznat osjećaj kada zdrav organizam reagira na trn pod noktom i dolazi do zapaljenja tog nokta. Nije velika stvar, ali utječe na raspoloženje čovjeka. Moramo izvući taj trn ispod nokta”, rekao je Orban.

Na pitanje je li potjernica za glavnim čovjekom MOL-a možda taj trn u noktu, Orban je odgovorio: “Mi to smatramo pravnim pitanjem, a kod nas se politika ne upliće u pravna pitanja, nismo se uplitali do sada, nećemo to raditi ni ubuduće. Pravosuđe mora ići svojom logikom i svojim putem. Neću sklapati tajne dogovore vezano ni za kakve pravne probleme. Ja striktno podržavam potpuno razdvajanje međudržavnih odnosa i međunarodnog prava”.

“Ova hrvatska Vlada jako dobro zna što je podjela vlasti, koje su zadaće pravosudnih tijela i izvršnih vlasti. Ne namjeravamo se miješati u pravosudna pitanja”, rekao je pak premijer Plenković.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, prethodno se sastao s rumunjskom kolegicom Dancilom te su jačanje suradnje u okviru tročlanog predsjedanja Europskom unijom, ocijenivši da dvije zemlje dijele brojne zajedničke interese, osobito u pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru EU-a i ulasku u šengenski prostor.

Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda ponovno je odredilo istražni zatvor šefu MOL-a Zsoltu Hernadiju kojemu je krajem listopada u odsutnosti počelo suđenje za davanje mita bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu koji je zauzvrat mađarskoj naftnoj kompaniji navodno prepustio upravljačka prava u Ini.

Glasnogovornik suda Krešimir Devčić novinarima je pojasnio da je izvanraspravno vijeće takvu odluku donijelo jer je nakon podizanja optužnice došlo do nove faze postupka, a i dalje je egzistiralo prvo rješenje o određivanju istražnog zatvora koje je protiv nedostupnog Hernadija još 2013. donio sudac istrage.

Devčić je podsjetio da je u međuvremenu postupak bio dulje od godinu dana na Vrhovnom sudu, na sudu u Luxembourgu, odnosno da je trajala takozvana mrtva faza postupka u kojoj se ništa nije događalo. “Formalno se to moglo odlučiti i ranije, ali tu se nije počinila nikakva procesna greška”, kazao je Devčić.

No, Hernadijeva odvjetnica Laura Valković suprotno stavu izvanraspravnog vijeća tvrdi da u ovom postupku nije nastupila nova faza “I obrani je bila zbunjujuća ova situacija da je danas održana sjednica izvanraspravnog vijeća o istražnom zatvoru iz razloga što je na pozivu za sjednicu bilo istaknuto da će se ona održati jer se postupak nalazi u novoj fazi. Međutim ovaj postupak se ne nalazi u novoj fazi, znamo što su faze – to su istraga, optuživanje i rasprava. Mi smo sada u očekivanju druge rasprave dakle danas nije nikakva nova faza postupka u kojoj bi se trebalo odlučivati o istražnom zatvoru”, kazala je Valković.

Dodala je i da na odluku postoji pravo žalbe, ali da se “o njoj vjerojatno neće raspravljati kao što se nije odlučivalo ni o prvoj žalbi protiv rješenja suca istrage”. “O njoj do danas nije odlučeno pa pretpostavljam da će to i nadalje biti stav naših sudova da ne odlučuju o žalbama dok se osobe ne nalazi u istražnom zatvoru, što smatram da nije dobra praksa”, kazala je Valković.

Hernadijeva odvjetnica pritom nije željela komentirati činjenicu da je odluka donesena na dan posjeta mađarskog premijera Viktora Orbana Zagrebu. Mađarska od početka postupka odbija ispitati Hernadija tvrdeći da je za taj slučaj već oslobođen na mađarskom sudu, a ignorirala je i raspisanu tjeralicu, koja je jedno vrijeme bila i ukinuta. No, izvršni odbor INTERPOL-a je sredinom studenoga odlučio u korist Hrvatske i dopustio cjelovito vraćanje međunarodne potrage za Hernadijem.

Ponovljeno suđenje Sanaderu i nedostupnom Hernadiju počelo je na zagrebačkom Županijskom sudu 23. listopada. Sanader je tada odbacio sve optužbe, kao i na prvom suđenju na kojem je Hernadi još nije bio optužen.

Osim za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, za što je preko tvrtke Roberta Ježića navodno trebao primiti 10 milijuna eura, Uskok Sanadera u slučaju Ina-MOL tereti i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura.

NVO-i protiv Orbana

Nekoliko nevladinih organizacija poručilo je u ponedjeljak premijeru Andreju Plenkoviću, u povodu posjeta mađarskog premijera Victora Orbana Zagrebu, da bi prilikom susreta s njim trebao inzistirati na osudi mađarske politike kršenja ljudskih prava.

“Iako su, nažalost, HDZ-ovi zastupnici nedavno podržali Orbana u Europskom parlamentu, premijer Plenković trebao bi inzistirati na osudi mađarske politike kršenja ljudskih prava prilikom današnjih susreta s premijerom Orbanom u Zagrebu”, poručuju u zajedničkom priopćenju Kuća ljudskih prava Zagreb, Centar za mirovne studije, Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL, GONG i Inicijativa Dobrodošli!. “Orban, koji je u posjetu Zagrebu u sklopu susreta zemalja članica Srednjoeuropske inicijative, populistički je i autokratski političar koji pod krinkom zaštite nacionalnih interesa i kršćanske kulture od Mađarske želi napraviti zatvoreno i nedemokratsko društvo u kojem će se on i njegova oligarhija moći nastaviti neometano bogatiti korupcijom, pogodovanjem i otimanjem javnih dobara”, tvrde udruge.

Podsjećaju da Hrvatska ima obvezu pozivati na poštivanje univerzalno prihvaćenih ljudskih prava, što joj je u konačnici i jedan od ciljeva vanjske politike. Hrvatska također kao zemlja članica UN-ovog Vijeća za ljudska prava ima obvezu upozoriti Mađarsku na štetnost iliberalnih politika, a u nacionalnom je interesu podržati demokratski razvoj i poštivanje ljudskih prava u svim zemljama Srednje i Istočne Europe, kaže se u priopćenju.

Mađarska nije zemlja u koju se Hrvatska treba ugledati

Udruge tvrde da su Orban i njegova stranka Fidesz proveli u Mađarskoj niz politika kojima su sustavno potkopali temelje demokratskog uređenja zemlje i društva te pretvorili zemlju u “bolesnu demokraciju”. Orbanove vlade sustavno su uništile neovisnost mađarskog pravosuđa, nasrnule na neovisno novinarstvo i medije, kriminalizirale i šikanirale mađarske građane koji su beskućnici, te se nehumano i prutupravno odnosile prema izjeglicama i tražiteljima azila, navodi se u priopćenju.

Zadnjih mjeseci mađarska Vlada aktivno radi na ograničavanju akademskih sloboda i pravnim restrikcijama i zastrašivanju kritički orijentiranih nevladinih organizacija. Zabranjeni su rodni studiji na svim sveučilištima, Central European University je potjeran iz Budimpešte, a organizacije civilnog društve se javno proglašava stranim plaćenicima i nameće im se drakonsko porezno opterećenje, ističu organizacije. “Politike koje je osudio Europski parlament, izglasavši aktivaciju izvanredne procedure koja bi trebala štititi demokraciju i građanske slobode u Mađarskoj, trebale bi biti dovoljan znak hrvatskoj Vladi i premijeru Plenkoviću da Mađarska nije zemlja u koju se Hrvatska treba ugledati”, poručuju nevladine organizacije u priopćenju.