NAFTA

Britansko-nizozemski naftni div Royal Dutch Shell dogovorio je u petak kupnju njemačkog proizvođača solarnih baterija sonnen u sklopu širenja poslovanja sa strujom kojim nastoji ojačati poziciju u globalnom prijelazu na nisko-ugljičnu energiju.
Sonnen je vodeća kompanija na njemačkom tržištu baterija za pohranjivanje struje u kućanstvima a u međuvremenu se proširio i na sustave za punjenje električnih vozila. Imaju 40.000 baterijskih sustava širom svijeta a u 2017. godini ostvarili su prihode od 65 milijuna eura. Dozvola regulatora za preuzimanje i završetak transakcije, u kojoj će sudjelovati Shell New Energies, očekuje se u prvom tromjesečju ove godine, rekao je glasnogovornik sonnena, ne navodeći njezinu vrijednost.

Sonnen će nastaviti s radom u bavarskom gradu Wildpoldsriedu a zadržat će i sadašnju upravu, dodao je. Njemačka ima 1,5 milijuna solarnih sustava a u sljedećim godinama ukinut će subvencije za njihovu kupnju. Baterije omogućuju građanima da pohrane proizvedenu struju za vlastitu upotrebu ili za prodaju.

Shell, drugi proizvođač nafte i plina u svijetu, pojačano pak ulaže u obnovljive izvore energije i i tržišta struje budući da očekuje snažan rast potražnje zbog prijelaza na električna vozila i na čišće izvore energije. U posljednje vrijeme kupili su tehnologiju za punjenje električnih vozila, nekoliko proizvođača struje iz energije Sunca i distributera First Utility. Prošle su godine uložili i u sonnen kako bi mu pomogli proširiti poslovanje.

Cijene nafte stabilizirale su se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad razine od 66 dolara, poduprte sve čvršćem uvjerenju trgovaca da će smanjena opskrba iz vodećih proizvođača spriječiti nakupljanje neiskorištenih zaliha goriva.
Na londonskom je tržištu cijena barela ostala nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 66,19 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 37 centi višoj cijeni, od 55,96 dolara. Najveću podršku cijenama pruža smanjena opskrba iz vodećih proizvođača, predvođenih Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom. “Naši podaci … zaista govore da će razlika između ponude i potražnje u prvoj polovini ove godine biti najmanja u proteklih više godina pa određeni stupanj podrške cijenama za sada jednostavno ima smisla”, konstatiraju u izvješću analitičari konzultantske tvrtke JBC Energy.

Rafinerije diljem svijeta ujedno su prisiljene platiti više kako bi se opskrbile srednje teškom ili teškom kiselom naftom, poput one proizvedene u Iranu i Venezueli, zemljama pod američkim sankcijama.

Rast cijena zakočio je danas podatak o padu prodaje automobila na kineskom tržištu u siječnju, koji je iznova potpirio zabrinutost za drugo po veličini svjetsko gospodarstvo. Analitičari ipak ocjenjuju da osnovni trend za sada uvjerljivo naznačuje rast cijena sirove nafte u predstojećem razdoblju. “Puno je faktora neizvjesnosti koji bi mogli značajno utjecati na cijene nafte; sjetite se samo nepredvidivog Donalda Trumpa, brexita, trgovinskih pregovora ili čak obnove trenutno blokirane libijske i venezuelanske proizvodnje”, podsjeća Tamas Varga iz PVM Oil Associatesa.

“Najnoviji dostupni podaci signaliziraju ipak smanjenje razlike između ponude i potražnje. Nije baš preporučljivo plivati ​​protiv struje a ona trenutno ocrtava rast cijena”, dodao je Varga Kočnica cijenama bio je danas i podatak iz izvješća tvrtke Baker Hughes o tri novoaktivirana bušotinska postrojenja u SAD-u u prošlom tjednu, koji signalizira daljnje povećanje američke ponude nafte.

U odvojenom je izvješću OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 64,87 dolara, što znači da je porasla 59 centi u odnosu na prethodni radni dan.

Francuski naftni div Total objavio je u ponedjeljak da je kupio tvrtku za reciklažu plastike Synova a priprema i zajedničku ponudu s danskim Orstedom i proizvođačem energije iz obnovljivih izvora Elicijom za projekt parka vjetroelektrana na moru.
Add content here
Synova proizvodi oko 20.000 tona visokokvalitetnog polipropilena iz reciklirane plastike proizvođača automobila. U Totalu navode da će njihova stručnost u segmentu polimera u kombinaciji sa Synovinom tehnologijom na području reciklaže osigurati bolju opskrbljenost automobilske industrije recikliranim polipropilenom. „Akvizicija Synove konkretan je dokaz naše čvrste odluke o razvoju reciklaže plastike”, ističe u priopćenju čelnik Totalova odjela za preradu i kemikalije Bernard Pinatel.

“Taj potez pojačava aktivnosti koje već provodimo na području reciklaže i podupire Totalove ambicije da bude odgovorna velika energetska kompanija”, istaknuo je Pinatel. Odvojeno su iz francuske tvrtke danas najavili i da će udružiti snage s danskom tvrtkom Orsted i proizvođačem obnovljivih izvora energije Elicio radi zajedničke ponude za projekt izgradnje parka vjetroelektrana na moru kapaciteta 600 megavata u francuskom Dunkirku.

To je prva takva ponuda te naftne kompanije u posljednjih nekoliko desetljeća a cilj joj je jačanje pozicije u vrijednosnom lancu obnovljivih izvora energije. Donedavno se Total u segmentu obnovljivih izvora fokusirao na proizvodnju struje iz energije Sunca, kupivši za 1,3 milijarde dolara tvrtku SunPower, te 23-postotni udio u tvrtki za proizvodnju struje iz energije Sunca i vjetra Total Eren. U posljednje vrijeme i druge europske naftne kompanije, poput Shella i Equinora, pojačano ulažu u proizvodnju energije u vjetroelektranama na moru, napominje Reuters.

Oporbeni čelnik Juan Guaido kritizirao je “izolirani i sve nerazumniji režim” zbog izgona petero europskih zastupnika, na početku tjedna presudnog za Venezuelu jer u subotu u zemlju treba ući humanitarna pomoć, čemu se predsjednik Nicolas Maduro protivi.
Upravo nas protjeruju iz Venezuele: oduzeli su nam putovnice, nisu nas obavijestili o razlogu izgona i nismo dobili nikakav dokument u kojemu bi bili navedeni razlozi takve odluke”, rekao je Španjolac Esteban Gonzalez Pons, jedan od petero europskih zastupnika (svi iz redova Europske pučke stranke, desnica i desni centar), u videoporuci snimljenoj u zračnoj luci Caracas-Maiquetia.

“Prvo smo međunarodno izaslanstvo koje je trebalo posjetiti privremenog predsjednika Juana Guaidoa. Problem nije u tome što nas se ne pušta u zemlju, nego što se privremenom predsjedniku ne dopušta da se sastane sa stranim vlastima u Venezueli”, požalio se.

Juan Guaido je odmah na Twitteru kritizirao “uzurpatora koji samo želi otežati tranziciju. Nastavimo s potrebnim pritiskom kako bi priveli kraju tu uzurpaciju!” Madurov ministar vanjskih poslova Jorge Arreaza rekao je na istom kanalu da je Caracas “službenim diplomatskim putem prije nekoliko dana obavijestio skupinu eurozastupnika koji su htjeli posjetiti zemlju radi planiranja urote, da neće biti pušteni te da je od njih zatraženo da odustanu i tako spriječe daljnju provokaciju”.

Režim Nicolasa Madura koji podupiru Rusija, Kina, Turska, Iran i Kuba, nadzire granice zemlje. Juan Guaido, predsjednik parlamenta koji se 23. siječnja proglasio privremenim predsjednikom priznaje pak pedesetak zemalja, među kojima Sjedinjene Države, ali nema poluge vlasti u svojim rukama.

Iran je postao samodostatan u proizvodnji benzina, rekao je iranski ministar energetike Bijan Zanganeh u ponedjeljak nakon otvorenja treće dijela rafinerije Persian Gulf Star na jugu zemlje u gradu Bandar Abbas.
“Srećom, više ne trebamo uvoziti benzin. Postali smo samodostatni. Možemo izvoziti ono što smo proizveli ali nemamo plan izvoza”, rekao je Zanganeh za iransku državnu televiziju. Iran, članica OPEC-a, godinama se borio s domaćom potražnjom za gorivom zbog nedostatka rafinerija i međunarodnih sankcija koje su ograničile uvoz rezervnih dijelova za održavanje rafinerija.

Rafinerija Persian Gulf Star pretvara laganu sirovu naftu, poznatu kao kondenzat, u benzin i naftu. Zanganeh je rekao, otvaranjem novog dijela rafinerije, ona sada može proizvoditi 45 milijuna litara bezina dnevno. Američki predsjednik Donald Trump napustio je međunarodni nuklearni sporazum sa Iranom prošle godine i ponovno je nametnuo sankcije na iransku naftu i bankarski sektor.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna snažno porasle, dosegnuvši najviše razine od studenoga prošle godine, jer se članice OPEC-a pridržavaju dogovora o smanjenju proizvodnje i jer je Saudijska Arabija najavila i daljnje rezove.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila 6,8 posto, na 66,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,5 posto, na 55,60 dolara. Skok cijena nafte na najviše razine od lanjskog studenoga zahvaljuje se podacima koji pokazuju da se članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri na čelu s Rusijom, pridržavaju lanjskog dogovora u o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno. Uz to, vodeća članica OPEC-a Saudijska Arabija najavila je da će u ožujku smanjiti proizvodnju za daljnjih pola milijuna barela dnevno, više nego što je dogovoreno.

Dodatnu potporu cijenama pružilo je zatvaranje dijela saudijskog polja Safanija, najvećeg naftnog polja na moru s proizvodnim kapacitetom nešto većim od milijun barela dnevno. Prema navodima Reutersa, dio polja zatvoren je prije otprilike dva tjedna i trenutno nije jasno kada će ponovo proraditi punim kapacitetom. Američke sankcije Venezueli i Iranu također ograničavaju ponudu nafte na svjetskim tržištima, a u takvom okruženju analitičari investicijske Bank of America Merrill Lynch procjenjuju da bi OPEC u četvrtom ovogodišnjem tromjesečju na tržište mogao plasirati 2,5 milijuna barela nafte dnevno manje nego u istom razdoblju prošle godine.

U fokusu i gospodarski pokazatelji

Podršku cijenama pružaju i vijesti o napretku trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine, nakon lanjskog carinskog rata koji je poremetio svjetske trgovinske tokove i izazvao usporavanje rasta globalnog gospodarstva. Ako se uskoro postigne dogovor između Washingtona i Pekinga o trgovinskim pitanjima, rast dvaju najvećih gospodarstava mogao bi se, nadaju se ulagači, stabilizirati, što bi utjecalo i na potražnju za energentima.

Naime, već se dulje vrijeme usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, posebice kineskog i eurozone, pa se ulagači plaše slabljenja potražnje za sirovinama, među ostalim, i naftom. Zbog toga će i u idućem razdoblju podaci o kretanjima u najvećim svjetskim gospodarstvima najviše utjecati na cijene nafte, kao i podaci o kretanju proizvodnje ‘crnog zlata’ u članicama OPEC-a, ali i u SAD-u.

Proizvodnja u SAD-u raste

Tako je tvrtka Baker Hughes u petak objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u porastao treći put u posljednja četiri tjedna. Broj aktivnih postrojenja povećan je prošloga tjedna za njih 3, na ukupno 857. To je manji broj u odnosu na početak godine, ali znatno veći nego prije godinu dana, kada je bilo aktivno oko 790 postrojenja. Proizvodnja sirove nafte u SAD-u dosegnula je početkom godine rekordnih 11,9 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.

Zbog toga, ali i zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju. No, ako se nastavi rast cijena nafte, te planove bi mogli i odgoditi.

Gost nedjeljne emisije EnergyPress na N1 televiziji bio je Želimir Šikonja, dugogodišnji djelatnik INA-e na upravljačkim pozicijama u proizvodnji nafte i plina, a danas predsjednik Hrvatske udruge naftaša i geologa.
Govorio je o energetskoj strategiji, hrvatskoj proizvodnji i istraživanju, INA-inoj strategiji, investicijama u rafineriju Rijeka, LNG terminalu i Zakonu o INA-i. Pohvalio je donošenje energetske strategije te izrazio nadu kako će ovo biti prva strategija koja će dobiti izvedbeni plan. Pohvalio je rješenje unutar strategije koja idu za diverzifikacijom i energetskom sigurnosti te naglasio kako Hrvatska i u obnovljivim izvorima energije dobro stoji.

Izrazio je žaljenje što Hrvatska ne proizvodi dovoljno, te svake godine udio proizvodnje u potrebama opada. Kod plina je to osobito vidljivo, pa smo ovisni samo o jednom dobavnom pravcu, tj o jednom izvoru plina, što funkcionira dobro. Izrazio je čuđenje protivljenju istraživanja ugljikovodika u nekim krajevima, pogotovo u turistički nerazvijenim krajevima, jer istraživanja i proizvodnja gospodarski osnažuju kraj gdje se istražuje.

Pohvalio je povijesno dobrom odluku Vlade da shvati LNG terminal kao infrastrukturni objekt, jer se time dobiva novi dobavni pravac, prvenstveno za američki, a onda i sredozemni plin. Posebno je ovdje zanimljiv katarski plin, rekao je Šikonja, jer Katar je izašao iz OPEC-a i u budućnosti će se baviti plinom. Što se tiče zakupa, izrazio je optimizam, jer kada država i EU naprave terminal i osposobe brod, rizik zakupa će se značajnije smanjiti.

Pohvalio je MOL-ovu eru u INA-i, posebno posljednje dvije godine, rekavši kako je INA kontinuirano kompanija s najboljim rezultatima po svim pokazateljima. Ako izuzmemo emocije, posve je logično da se u Sisku ukida rafinerijsko poslovanje, rekao je Šikonja te izrazio nadu kako će nova investicija u rafineriju u Rijeci dodatno osnažiti rafinerijski posao u toj rafineriji te je učiniti dugoročno konkurentnom za dobavu mediteranske nafte.

Zaključio je kako promatra sa zanimanjem rasprave o zakonu o INA-i i kako se čudi potpuno neargumentiranim raspravama oko tako važnog pitanja. Nada se kako će se naposljetku, sa zakonom ili bez, odnos među vlasnicima relaksirati na dobrobit kompanije.

Pogledajte video

E

Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema razini od 61 dolara, pritisnute većim brojem aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u i zabrinutošću za potražnju zbog sporog napretka trgovinskih pregovora Kine i SAD-a.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 71 cent u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 61,39 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,91 dolara nižoj cijeni, od 51,53 dolara. Trgovci su se na početku tjedna fokusirali na podatak iz izvješća tvrtke Baker Hughes o povećanju broja aktivnih bušotina u SAD-u u prošlom tjednu, koje najavljuje daljnje povećanje američke proizvodnje. Dodatni pritisak na cijene stvara i zabrinutost zbog sporog napretka trgovinskih pregovora SAD-a i Kine, koji se ovog tjedna nastavljaju u Pekingu.

Sjedinjene Države zaprijetile su povećanjem carina koje bi trebale stupiti na snagu od 1. ožujka ukoliko ne bude postignut sporazum. Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je prošlog četvrtka da se ne namjerava sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom prije 1. ožujka, što je prigušilo nade u skoro postizanje trgovinskog sporazuma.

Američko-kineski trgovinski rat potpiruje zabrinutost za svjetsko gospodarstvo a time i za potražnju za naftom. “Cijene nafte još se kolebaju između više faktora. S jedne strane, tu je priča o Organizaciji zemalja-izvoznica nafte i njezinim saveznicama (OPEC+) koje smanjuju proizvodnju, dopunjena sve većim problemima vezanim za opskrbu iz Venezuele ”, tumače u konzultantskoj tvrtki JBC Energy sa sjedištem u Beču.

“S druge strane valja podsjetiti da je u proteklih nekoliko dana objavljeno puno ekonomskih podataka koji baš i nisu bili ohrabrujući a čini se da ni trgovinski pregovori SAD-a i Kine ne napreduju baš brzo”, dodali su.

OPEC i skupina neovisnih proizvođača, uključujući Rusiju, odlučili su od početka ove godine smanjiti proizvodnju za ukupno 1,2 milijuna barela dnevno kako bi uklonili višak u opskrbi i poduprli cijene. Mnogi analitičari smatraju da bi njihova odluka mogla pomoći uravnotežiti ponudu i potražnju.

Ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata Suhail Al Mazrouei izjavio je danas da bi se tržište trebalo uravnotežiti u prvom kvartalu ove godine. OPEC i njegovi partneri sastat će se 17. i 18. travnja u Beču kako bi razmotrili provedbu sporazuma. U odvojenom je izvješću OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 61,37 dolara, što znači da je pala 20 centi u odnosu na prethodni radni dan.

Budući da se cijena sirove nafte na svjetskom tržištu kreće u poprilično velikim amplitudama, postoje različite financijske izvedenice pomoću kojih proizvođači i kupci nafte mogu zaštititi od neželjenog kretanja cijene.
Ako naftna kompanija koja distribuira naftu smatra da bi cijena sirove nafte mogla u idućih godinu dana porasti s 60$ na 100$, može danas kupiti futures ugovore na taj energent s rokom dospijeća za godinu dana i proći 40% jeftinije nego bi prošla da iduće godine kupuje istu količinu nafte po 100$. Proizvođači nafte imaju potpuno suprotan problem – njih brine pad cijene nafte.

Autor: Josip Kokanović/Admiral Markets

Ako očekuju da će cijena u godinu dana pasti sa 60$ na 40$ po barelu, može danas prodati futures ugovore na naftu po 60$ i isporučiti tu naftu za godinu dana. Pri tome kasnije ne moraju brinuti o padu cijene jer su naftu već prodali.

Proizvođači i kupci sirove nafte ne moraju nužnu držati ugovore do dospijeća nego ih mogu prodati drugim sudionicima na naftnom tržištu ili bilo kome drugome tko ih je spreman kupiti. Tu su priliku vidjele banke, investitori i špekulanti na financijskim tržištima, jer pomoću financijskih izvedenica na naftu mogu profitirati na rastu ili padu cijene, a naftu nikad ne moraju vidjeti, jer će se ugovora riješiti prije dospijeća. Postoje čak i CFD-ovi na naftu, koji nemaju roka dospijeća pa ih je moguće posjedovati neograničeno dugo. No to naravno nije besplatno, jer banke i ostale financijske institucije koje izdaju takve ugovore i omogućuju trgovanje s njima imaju troškove poslovanja. Zbog toga kod CFD-a brokerska kuća svaki dan uzme malu naknadu za držanje pozicije otvorenom. Trenutno je to za kupovne pozicije za BRENT naftu 0,022% vrijednosti nafte dnevno. No čak i uz taj trošak špekulanti i investitori masovno kupuju naftu jer smatraju da će joj cijena značajno porasti (ponekad u danu poraste nekoliko posto).

Kupaca nafte na financijskim tržištima trenutno očito ima više od prodavača, a to se vidi iz kamatne stope na prodajne pozicije na BRENT nafti. Ona je trenutno pozitivna i iznosi 1,63% godišnje. Dakle, brokerska kuća plaća svojim klijentima da shortaju naftu. To zapravo ima smisla, jer brokerska kuća, banka pa čak i cijela financijska industrija želi tržište dovesti u ravnotežu, tj. postići podjednak broj kupovnih i prodajnih pozicija. Na taj način za financijsku industriju nema rizika, a uzela je naknadu i od kupaca i prodavača.

Gore navedeni interes brokerskih kuća i banaka da si smanje rizik je doveo do, po mnogima, dobre prilike za ostvarivanje profita. Naime, gospodarska situacija u svijetu nije dobra. Italija je već ušla u recesiju, a to bi se moglo dogoditi i Njemačkoj i Velikoj Britaniji, koje su već imale pad BDP-a u posljednjem kvartalu za koji su obrađeni podaci. Situacija nije bajna ni u SAD-u, što se može zaključiti u najavama prestanka podizanja kamatnih stopa. Ako i SAD krene prema recesiji, cijena nafte će vrlo vjerojatno značajno pasti kao i u prethodnim krizama. Do toga dolazi zbog manjeg obujma trgovine, manje potražnje za energijom od strane industrije i građevinskog sektora te manjeg broja ljudi koji putuju na posao i na turističke destinacije. Tijekom 2008. godine je iz tih razloga cijena pala sa 145 na 36$ po barelu (pad od čak od 75%!).

Profesionalni ulagači koji su za razliku od malih novih ulagača svjesni svih mogućnosti koje su dostupne na financijskim tržištima sada imaju priliku shortati naftu, polagano zarađivati na kamatama koje pri tome dobivaju i pričekati krizu. Tada će vjerojatno opet dođi do velikog pada cijene, pri čemu će zaraditi mnogostruko više nego na kamatama.

Dio ih primjenjuje drugačiju strategiju, koja možda nije intuitivna na prvi pogled, ali zapravo ima smisla. Radi se o tome da ulaganjem u zlato planiraju zaraditi na očekivanom padu cijene nafte. Naime, veliki pad cijene nafte najčešće znači da je globalna ekonomija u krizi, a u takvoj situaciji cijena zlata tradicionalno značajno raste. Pri tome mogu čak profitirati i više nego na nafti, jer cijena nafte (i bilo čega drugoga) maksimalno može pasti 100%, ali rasti može neograničeno. Budući da nije realno očekivati da će nafta postati besplatna, realno se u idućoj krizi može očekivati maksimalni pad od 50-70%, dok u istom periodu cijena zlata može porasti nekoliko stotina posto (od 2007. do 2011. je porasla čak 200%).

Izvor: https://admiralmarkets.com.hr/analytics/fundamental-analysis/kako-profesionalci-zaraduju-na-padu-cijene-sirove-nafte

Velika ulaganja, posljedice skandala s krivotvorenjem podatka o emisijama štetnih plinova i nepovoljni trgovinski trendovi srezali su neto dobit njemačkog automobilskog diva Daimlera u prošloj godini, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće.
Add content here
Neto dobit grupe pala je u 2018. za 29 posto, na 7,6 milijardi eura. Snažan pad zabilježen je i u stavci operativne dobiti, za 22 posto, na 11,1 milijardu eura. Daimler je prošle godine prodao ukupno 3,3 milijuna vozila, dva posto više nego u godini ranije. Gotovo identičan postotni rast zabilježili su i u stavci prihida koji su iznosili 167,4 milijarde eura. “Godina 2018. bila je godina nepovoljnih trendova – kontinuirane rasprave o dizelu, prijelaza na novi test (ispušnih plinova) WLTP i globalnih trgovinskih sporova”, konstatirao je izvršni direktor Dieter Zetsche.

Među utezima za poslovne rezultate u kompaniji izdvajaju i velika ulaganja u razvoj novih modela i u nove tehnologije električnih i samostalnih vozila, te veći troškovi sirovina i nepovoljni valutni tečajevi.

Nepovoljno je na neto dobit grupe utjecao i značajan pad operativne dobiti u odjelu luksuznih automobila Mercedes-Benz i u poslovanju s kombijima, za 18 odnosno 73 posto. U Daimleru objašnjavaju taj pad troškovima tekućih sudskih postupaka i “mjera za dizelska vozila”. Grupa je bila prisiljena opozvati 774.000 vozila radi ugradnje dodatne opreme nakon što su njemačke vlasti otkrile da su koristili softver koji je omogućio krivotvorenje podataka o emisija,a štetnih ispušnih plinova.

U odjelu kamiona dobit je povećana 16 posto, u velikoj mjeri zahvaljujući većoj potražnji u Sjevernoj Americi. U novoj godini u Daimleru očekuju „neznatno“ veći broj prodanih automobila, te nešto više prihode i operativnu dobit. Ulaganja bi se trebala zadržati na visokoj razini i premašiti 30 milijardi eura.