NAFTA

Cijene nafte stabilizirale su se u petak na međunarodnim tržištima iznad razine od 64 dolara, poduprte slabijim dolarom i dobrim raspoloženjem na svjetskim tržištima dionica.
Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 64,38 dolara. Značajnijih promjena u cijeni nije bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 61,15 dolara.

“Cijene nafte podupiru oporavak globalnih tržišta dionica i slabi dolar ali uzlazni je trend ograničen zbog prognoze rasta američke proizvodnje”, tumači Tomomichi Akuta iz tokijskog Mitsubishi UFJ Research and Consultinga.

 Dolar je u petak potonuo na najnižu razinu u tri godine prema košarici ostalih ključnih valuta da bi se naknadno nešto oporavio. Slabiji dolar čini naftu i ostalu robu sa cijenama iskazanim u američkoj valuti privlačnijom za imatelje drugih valuta.

Svjetska su tržišta dionica pak pred najvećim tjednim dobitkom u šest godina nakon što su prethodna dva tjedna završila u minusu.

Potporu cijenama nafte dala je i sinoćnja izjava ministra energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata da proizvođači koje predvode Saudijska Arabija i Rusija do kraja godine namjeravaju skicirati sporazum o dugoročnoj suradnji.

Članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupina proizvođača izvan te grupe, uključujući Rusiju, ograničili su opskrbu za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi poduprli cijene. Sporazum istječe krajem 2018. godine.

Njihova nastojanja minira povećanje američke proizvodnje. Prema podacima američke vlade od srijede, tamošnji su proizvođači u prošlom tjednu dnevno proizvodili rekordnih 10,27 milijuna barela, nadmašivši Saudijsku Arabiju.

“Aktivnosti bušenja u SAD-u i dalje rastu … Tome valja dodati da su proizvođači po svemu sudeći efikasniji no što su bili sredinom prošle godine”, navode u bilješci analitičari ING-a, predviđajući da će cijene nafte vjerojatno ostati pod pritiskom.

Odvojeno je OPEC danas izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u četvrtak u iznosila 62,09 dolara, što znači da je porasla 1,47 dolar u odnosu na prethodni dan trgovanja. (Agencije)

Rekordna američka proizvodnja i veće zalihe spustile su u četvrtak cijene nafte na međunarodnim tržištima ispod razine od 64 dolara, nadjačavši utjecaj slabog dolara i poruku Saudijske Arabije da bi vodeći proizvođači trebali ustrati u dogovorenom ograničenju opskrbe.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 55 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 63,81 dolar. Jučer je zaključila trgovanje u plusu 1,64 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 25 centi nižoj cijeni, od 60,35 dolara. Jučer je dočekao zatvaranje u plusu 1,41 dolar.

Tržišta je jučer oraspoložila izjava saudijskog ministra energetike Khalida al-Faliha da bi bilo bolje da Organizacija-zemalja izvoznica nafte (OPEC) osigura ravnotežu ponude i potražnje na tržištu nego da prerano poveća opskrbu.

 “Khalid al-Falih poslao je najjači signal dosada da se ove godine vjerojatno neće raspravljati o dokidanju aktualnog sporazuma o opskrbi”, tumači Tamas Varga iz PVM-a.

Prema tom sporazumu OPEC i njegovi partneri odlučili su smanjiti proizvodnju za 1,8 milijuna od početka prošle do kraja ove godine.

Danas se pozornost trgovaca preusmjerila na podatak vlade u Washingtonu da je američka proizvodnja dosegnula rekordnih 10,27 milijuna barela dnevno, premašivši onu Saudijske Arabije.

U vladi procjenjuju da će u drugoj polovini godine proizvodnja premašiti 11 milijuna barela dnevno, što bi bilo čitavu godinu dana ranije no što su prognozirali u siječnju.

Službeno izvješće pokazalo je također rast američkih zaliha nafte i benzina u prošlom tjednu, za 1,8 milijun odnosno 3,6 milijuna barela.

“Svjedočimo prilagodbi cijena nakon jučerašnjeg skoka koji je bio malo pretjeran”, smatra Olivier Jakob iz Petromatrixa. “Ni podaci nisu baš pružali potporu”, dodaje.

Utjecaj američkih podataka nije neutralizirao ni slabiji dolar, koji jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta a time i potražnju za naftom.

Odvojeno je OPEC danas izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u srijedu iznosila 60,62 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja. (Agencije)

Vlada je u četvrtak upoznata s protokolom o suradnji na realizaciji projekta opskrbe prirodnim plinom Rafinerije nafte Brod (RNB) od strane opskrbljivača Crodux plin, kojem je cilj smanjenje onečišćenja, pa tako i onog koji utječe na zdravlje ljudi i okoliš u Slavonskom Brodu.
Kako je izvijestio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, tim protokolom dva ministarstva potvrđuju namjeru uspostave suradnje u okvirima svojih nadležnosti kako bi se stvorili tehnički uvjeti za ostvarenje projekta izravnog priključenja Rafinerije nafte Brod na plinski transportni sustav Republike Hrvatske.

Protokolom, kojeg je Ćorić krajem listopada potpisao s ministrom industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petrom Đokićem, omogućiti će se moderniziranje Rafinerije nafte Brod te smanjenje onečišćenja, pogotovo onog prekograničnog koje utječe na zdravlje ljudi i kvalitetu okoliša na području Slavonskog Broda.

 Kako je predviđeno, opskrba će se provesti izravnim priključenjem na mjestu MRS Slobodnica, prenamjenom postojećeg produktovoda Slobodnica – Brod u izravni plinovod, koji će biti korišten isključivo za opskrbu prirodnim plinom Rafinerije nafte Brod.

Protokol o suradnji je međunarodni akt te se njime ne stvaraju niti ne preuzimaju međunarodno-pravne obveze, napomenuo je Ćorić.

Za nositelja projekta s hrvatske strane određena je tvrtka Crodux, a odabir tog dobavljača stvar je kupca plina, rafinerije Brod iz Republike Srpske, pojasnio je tada prilikom potpisivanja ministar Ćorić.

Dosadašnja mjerenja kvalitete zraka pokazala su da je za visoku razinu sumporovodika u Slavonskom Brodu najodgovornija upravo rafinerija nafte Brod iz Bosanskog Broda, te da je njezin je utjecaj značajan i za druge onečišćujuće tvari koje utječu na kvalitetu zraka. (Agencije)

Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 62 dolara pod pritiskom zabrinutosti zbog rasta proizvodnje u SAD-u i razmjera njezina štetnog utjecaja na nastojanja ostalih velikih proizvođača da ograniče globalnu opskrbu.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 26 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 62,46 dolara.

Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 40 centi nižoj cijeni, od 58,79 dolara.

Američki naftni institut (API) izvijestio je u utorak su u prošlom tjednu zalihe nafte u SAD-u porasle za 3,9 milijuna barela.

 Skok je u velikoj mjeri posljedica ogromne američke proizvodnje, koja je od sredine 2016. porasla više od 20 posto, prekoračivši 10 milijuna barela dnevno, te premašivši onu Saudijske Arabije i približivši se onoj Rusije, najvećeg svjetskog proizvođača.

“API-jevi podaci signalizirali su pad cijena i to je jutros utjecalo na tržišta … Zapravo su sezonski uvjetovani i sasvim očekivani”, konstatira analitičar Natixisa Joel Hancock.

“Sezonska slabost u SAD-u tumači se trenutno kao očekivanje da će rast potražnje možda usporiti”, tumači Hancock, dodajući da su rast cijena u drugoj polovini 2017. i na početku 2018. godine poticala očekivanja robusne potražnje.

Pritom sve ukazuje na to da će zalihe nafte u SAD-u u prvom tromjesečju zabilježiti najveći pad u tom dijelu godine u više od dva desetljeća, napominje Reuters.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri, uključujući Rusiju, ograničavaju opskrbu od početka 2017. godine kako bi snizili razinu globalnih zaliha.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) povisila je jučer prognozu rasta potražnje u 2018. godini za 100.000 barela dnevno, na 1,4 milijuna barela dnevno, ali je također naglasila da bi brzo povećanje globalne opskrbe, osobito u Sjedinjenim Državama, moglo nadmašiti rast potrošnje.

Fizička tržišta odražavaju tu bojazan pa su cijene barela sirove nafte iz Sjevernog mora, Rusije, SAD-a i Bliskog istoka pale na najniže razine u više mjeseci.

“Ulagači ne bi trebali zanemariti upozoravajuće signale koji su se pojavili u posljednje vrijeme”, upozoravaju u investicijskoj banci RBC Capital Markets.

“Na fizičkom tržištu pojavljuju se džepovi prekomjerne opskrbe. Prigušujuća pozadina fizičkog tržišta… igra središnju ulogu u aktualnom slabljenju cijena”, navela je banka u svojoj bilješci.

Odvojeno je OPEC danas izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u utorak iznosila 60,52 dolara, što znači da je pala 52 centa u odnosu na prethodni dan trgovanja. (Agencije)

Nakon što je dokapitalizirala Energopetrol, INA d.d. Zagreb postala je vlasnik 88,6 posto dionica ove kompanije.
Federacija BiH, koja nije učestvovala u dokapitalizaciji, smanjila je svoje postotno učešće sa 22,1 posto na 7,6 posto.

Ostali dioničari su manjinski, a najveće učešće ima General Servis d.o.o. Sarajevo 0,45 posto.

 Energopetrol d.d. Sarajevo dokapitaliziran je sa 131 milijun KM emisijom 10.480.000 redovnih (običnih) dionica nominalne vrijednosti 12,50 KM po dionici putem javne prodaje. Nakon dokapitalizacije kapital Energopetrola iznosi 199,6 miliona KM.

Nakon što je INA otkupila MOL-ov udio u Energopetrolu i tako postala dominantni vlasnik, dugo se očekivalo šta hrvatski vlasnici Energopetrola, koji se godinama guši u gubicima, namjeravaju učiniti sa kompanijom.

Sada su dileme otklonjene, te je INA odlučila preuzeti potpunu kontrolu nad Energoepetrolom, a time i odlučujuće uticati na njegovu daljnju sudbinu.

Iako je svojevremeno najavljivao privatizacijom 2006. godine da će Energopetrol postati regionalni naftni gigant, konzorcij INA-MOL samo je produžio agoniju sarajevske kompanije. Gubici su se gomilali pa su dostigli iznos veći od 200 miliona KM.

S obzirom da je Vlada FBiH u Planu privatizacije za ovu godinu uvrstila Energopetrol, sada je izvjesno da će prodavati gotovo trostruko manji procentualni udio u ovoj kompaniji nego što ga je do jučer imala.

Cijene nafte prekoračile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima razinu od 63 dolara, poduprte stabilizacijom globalnih tržišta dionica i slabijim dolarom.
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 92 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 63,71 dolar. U petak su zaključile trgovanje u minusu 2,02 dolara.

Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 1,1 dolar višoj cijeni, od 60,30 dolara. U petak su zaključile trgovanje u minusu 1,95 dolara.

 Na kraju prošlog tjedna naftna tržišta uzdrmao je podatak da su proizvođači u SAD-u u proteklom tjednu otvorili čak 26 bušotinskih postrojenja, najviše u godinu dana, iznova potpirujući strah od povećanja globalne opskrbe.

Cijene su pritisnula i previranja na američkim tržištima dionica. Tako je u petak indeks S&P 500 nakratko potonuo na najnižu razinu od 5. listopada da bi trgovanje potom zaključio u plusu.

Na početku novog tjedna i europska su tržišta dionica slijedila trend Wall Streeta, uz stabilizaciju cijena, a porasle su i cijene sirovina, uključujući bakar i zlato.

Dodatno je cijene nafte podupro i slabiji dolar, koji jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta a time i potražnju.

Potrošnja je tako snažna unatoč povećanju američke proizvodnje koje je srušilo cijenu nafte s najviše razine u ovoj godini iznad 70 dolara za barel, ugrožavajući nastojanja Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupine neovisnih proizvođača da podupru cijene ograničenjem opskrbe.

“Rast potražnje vrlo je jak i pomaže cijenama, posebno u kontekstu smanjenja proizvodnje u zemljama poput Venezuele. Ostane li potražnja jaka, čini se još uvijek da će OPEC kontrolirati situaciju u 2019.”, konstatira Bjarne Schieldrop iz SEB-a.

“Ukoliko globalni rast uspori a isti trend nastupi i u potražnji za naftom, tada će rast proizvodnje u SAD-u postati problem jer će se OPEC-ov kolač početi smanjivati a to se neće tolerirati”, smatra Schieldrop.

Američka proizvodnja nafte prekoračila je 10 milijuna barela dnevno i premašila proizvodnju Saudijske Arabije. Sada je uz bok najvećem svjetskom proizvođaču Rusiji.

Odvojeno je OPEC danas izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 61,52 dolara, što znači da je pala 1,17 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja. (Agencije)

Sjedinjene Države ne žele da Inu kupi ruska kompanija, izjavio je u ponedjeljak novi američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst, ocijenivši da bi to bila “pogreška”.

“Na Hrvatskoj je da odluči kome će prodati kompaniju, ali mi mislimo da bi to bila pogreška”, kazao je veleposlanik Kohorst u razgovoru s novinarima.

Prema njegovim riječima, Rusija je “remetilački” čimbenik u regiji, a SAD bi “kao partnera htio vidjeti zemlju kojoj je u snažnom interesu da Hrvatska bude uspješna”.

“Hrvatskoj želimo partnera koji će biti spreman pružiti potporu”, dodao je veleposlanik. Istaknuo je da američku stranu ohrabruje činjenica da je vlada raspisala natječaj za odabir kvalificiranih savjetnika.

“Prvi korak u svim pregovorima je da dobro razumijete činjenice i alternative (…) a čini se da su ti savjetnici, od kojih su neki američke, a neki europske tvrtke, vrlo kvalificirani savjetnici i čim ih se angažira moći će savjetovati vladu i tada ste u poziciji da sklopite bolji gospodarski sporazum”, kazao je Kohorst.

“Potičemo hrvatsku stranu da angažira najvrsnije savjetnike i postignu dobar gospodarski sporazum”, dodao je Kohorst.

Krajem prošle godine glavni direktor ruske energetske kompanije Rosneft kazao je da je njegova strana zainteresirana za kupnju dionica INA-e. “Svakako smo zainteresirani za ulaganja u regiji i razmatramo mogućnost ulaska u vlasničku strukturu Ine”, kazao je tada Igor Sečin.

Ako ih premijer Andrej Plenković ne primi na sastanak najkasnije do 15. veljače, tri Inina sindikata – INAŠ-Sindikat naftne djelatnosti, Samostalni sindikat EKN-a i Sindikat naftnog gospodarstva organizirat će najmanje jedan, a moguće i dva prosvjeda zaredom na Markovom trgu, dok je Stožer za obranu rafinerije Sisak taj prosvjed već prijavio za 23. veljače.
Prema riječima Predraga Sekulića iz Stožera, konačna odluka o dolasku radnika i branitelja na Markov trg bit će poznata u ponedjeljak, pa se očekuje da će se, ogluši li se premijer na njihov zahtjev, sindikati pridružiti Stožeru.

»Stožer će prosvjed organizirati s udrugama branitelja, što znači da on može biti čak i politički obojen, zbog čega je premijeru preporučljivo da radnicima Ine i javnosti odgovori na dva ključna pitanja koja smo mu postavili – kad će biti realizirana Vladina najava otkupa Ininih dionica od MOL-a, i kakva je Vladina strategija kad je u pitanju rafinerijsko poslovanje, pogotovo u Sisku.

 Ako je strategija istovjetna MOL-ovoj, da ostane samo riječka rafinerija, to nije prihvatljivo, i onda nam je svejedno tko je vlasnik.

Nama su vlasničke promjene bitne samo kako bi se promijenio odnos prema rafinerijskom poslovanju Ine, što MOL sigurno neće napraviti«, kaže predsjednik INAŠ-a Zdravko Mučnjak.

Za Novi list prepričao što se govorilo na sastanku triju sindikata u četvrtak s upravom Ine.

Tema sastanka bila je odluka uprave da s 1. srpnjem ove godine u Sisku prestane proizvodnja benzina odnosno nastavi se samo proizvodnja dizela, čime bi broj radnika bio smanjen za 40 ljudi.

»Tema je bila i Rafinerija Rijeka, čiji se nastavak modernizacije uvjetuje zatvaranjem proizvodnje u Sisku. Odluku o gašenju Siska nisu donijeli, no organizacijske promjene u Sisku vode prema tome da će proizvodnja tamo živjeti još tri godine. To je naš, sindikalni zaključak, koji uprava na sastanku nije osporila. Od trenutka kad završeno bude koking postrojenje u Rijeci, više neće biti potrebe za Siskom. Dotad će se sva sirova nafta u Sisku pretvarati u dizel jer benzina ima viška. Ono što se kvalitetnije može napraviti u Sisku, ići će iz Rijeke za Sisak, i obrnuto, ukupno će se u oba smjera razmjenjivati oko 600 tona sirovine za rad. Smanjuju se troškovi, bolje se iskorištava sirovina, i s pozicija uprave je to odluka koja se teško može osporiti«, navodi Mučnjak.

»Kad bi gledali Sisak samo ekonomski, to je možda opravdana odluka, ali ona ima i socijalnu, političku, pravnu dimenziju, o čemu možemo razgovarati samo s Vladom«, ističe Mučnjak.

Predugo je trajalo, dodaje, dok je Vlada uopće raspisala natječaj za odabir konzultanta za Inu, i nema vremena za čekanje sa sljedećim potezima, jer će Sisak biti zatvoren.

Na pitanje što bi s rafinerijom bilo nakon te tri godine, Mučnjak odgovara kako bi njeno pretvaranje u logistički centar, što je naručena analiza uprave pokazala kao najbolje rješenje, značilo smanjenje broja zaposlenih na samo 120 ljudi. Kad se broj zaposlenih već ove godine smanji za 40, u Sisku će ih biti 664.

Riječka investicija »Nažalost, uprava još nije donijela ni odluku o nastavku modernizacije u Rijeci, sad ju najavljuje za lipanj. Na sastanku smo pitali, i dobili odgovor da bi tek u travnju ili svibnju trebalo biti poznato koliko je riječka investicija financijski teška, što će tek biti podloga za donošenje odluke o investiciji«, kaže Mučnjak.

Predrag Sekulić iz Stožera za obranu Siska podsjeća kako oni koji vode Inu dobro znaju da je postrojenje za sekundarnu obradu teških ostataka nafte (FCC), koje uprava tamo želi zatvoriti pod izlikom da Ini nosi gubitke, profitabilno. Sekulić navodi da je u svom zadnjem bloku rada od mjesec dana ono ostvarilo oko sto milijuna kuna bruto dobiti odnosno 10,5 milijuna kuna čiste dobiti, piše Novi list.

Nakon što je dokapitalizirala Energopetrol, INA d.d. Zagreb postala je vlasnik 88,6 posto dionica ove bh. kompanije.
Federacija BiH, koja nije učestvovala u dokapitalizaciji, smanjila je svoje procentualno učešće sa 22,1 posto na 7,6 posto. Ostali dioničari su manjinski, a najveće učešće ima General Servis d.o.o. Sarajevo 0,45 posto.

Energopetrol d.d. Sarajevo dokapitaliziran je sa 131 miliion KM emisijom 10.480.000 redovnih (običnih) dionica nominalne vrijednosti 12,50 KM po dionici putem javne prodaje. Nakon dokapitalizacije kapital Energopetrola iznosi 199,6 miliona KM.

Nakon što je INA otkupila MOL-ov udio u Energopetrolu i tako postala dominantni vlasnik, dugo se očekivalo šta hrvatski vlasnici Energopetrola, koji se godinama guši u gubicima, namjeravaju učiniti sa kompanijom.

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, nadoknadivši dio velikih prošlotjednih gubitaka, dok je dolar prema košarici valuta ponešto oslabio nakon što je prošloga tjedna zabilježio najveći skok u 15 mjeseci.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u plusu 0,8 posto, nakon što je prošloga tjedna potonuo 7,3 posto.

Pritom su cijene dionica na burzama u Singapuru, Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,1 posto. U Australiji su blago pale, dok se na Tokijskoj burzi zbog praznika ne radi.

Nakon oštrog pada prošloga tjedna, izazvanog strahovanjem ulagača od rasta inflacije i kamatnih stopa, jutros se tržišta nastoje stabilizirati i nadoknaditi gubitke.

Na Wall Streetu su prošloga tjedna vodeći burzovni indeksi potonuli više od 5 posto, što je njihov najveći tjedni gubitak u dvije godine.

No, u petak su cijene dionica na najvećoj svjetskoj burzi porasle oko 1,4 posto, a terminski S&P 500 indeks trenutačno je u plusu 0,5 posto, što najavljuje da bi i u ponedjeljak Wall Street mogao porasti, ako se u međuvremenu smjer tržišta ne preokrene.

U idućem razdoblju ulagači će najviše pratiti kretanje inflacije jer bi njezino jačanje mogla navesti američki Fed, ali i druge najveće središnje banke u svijetu na zaoštravanje monetarne politike.

“Jačanje potražnje za radnicima poticat će rast plaća, no tehnologija, automatizacija i globalizacija su važne snage koje utječu na suprotan smjer. Ta se paradigma, smatramo, nimalo nije promijenila. Po našem mišljenju, prošlotjedni pad burzi samo je nalet na prepreku na putu, a ne i potpuna promjena smjera kretanja”, kaže Aziz Sunderji, ekonomist u Barclays banci.

Daljnji razvoj situacije na burzama ovisit će i o kretanju prinosa na obveznice jer viši prinosi štete dionicama, s obzirom da zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Zbog očekivanja da će inflacija porasti, početkom prošloga tjedna prinos na 10-godišnje američke obveznice dosegnuo je 2,885 posto, najvišu razinu u četiri godine, no posljednjih se dana kreće ispod tih razina.

Jutros se oporavljaju i cijene nafte, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 8,5 posto i zaronile na najniže razine od prosinca prošle godine.

Cijena barela na američkom tržištu ojačala je jutros 55 centi, na 59,75 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 47 centi, na 63,25 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar oslabio, nakon što je prošloga tjedna njegova vrijednost prema košarici valuta porasla 1,4 posto, najviše u posljednjih 15 mjeseci.

Jutros je, pak, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo na 90,18 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 90,42 boda.

Pritom je tečaj eura jutros porastao 0,3 posto, na 1,2275 dolara, nakon što je prošloga tjedna izgubio 1,8 posto.

U odnosu na japansku valutu, cijena dolara stabilno se, pak, kreće oko 108,70 jena, nakon što je prošloga tjedna pala 1,3 posto.