NAFTA

Priopćenje
Add content here
 MOL grupa izvijestila je u ponedjeljak da je potpisala kupoprodajni sporazum o preuzimanju njemačke tvrtke Aurora, orijentirane na proizvodnju visokokvalitetnih tehničkih plastičnih spojeva, čime u mađarskoj kompaniji planiraju osnažiti svoju poziciju dobavljača za automobilsku industriju.

“To partnerstvo omogućit će nam rast i pružiti dodatnu vrijednost našem petrokemijskom poslovanju te osnažiti našu poziciju na tržištu dobavljača za automobilsku industriju”, rekao je izvršni potpredsjednik MOL grupe za Rafinerije i marketing Ferenc Horvath.

Tim ulaganjem MOL će biti u mogućnosti ponuditi široki raspon visokokvalitetnog poliamida, polipropilena i drugih spojeva temeljenih na recikliranju, kaže se dalje u priopćenju, u kojem nije navedena vrijednost tog posla. Dodaje se da će MOL, koristeći se prednostima Aurorinog znanja i logističkog sustava petlje, klijentima omogućiti da na učinkovit način povećaju udio recikliranih materijala u svojim krajnjim proizvodima.

„Uvjereni smo da je MOL idealan partner našoj tvrtki u razvoju naših ambicioznih ciljeva u odnosu na održivost i zaštitu okoliša, još intenzivnije nego do sada (…) Naš širok raspon održivo proizvedenih proizvoda i MOL-ovo dugogodišnje iskustvo omogućit će nam da još intenzivnije radimo na zaštiti naših sirovinskih resursa i smanjimo opterećenje na okoliš”, rekao je osnivač i član uprave Aurore Gerhard Schweinle.

Transakciju još moraju odobriti regulatori tržišnog natjecanja. Inače, temeljni element strategije MOL grupe za 2030. je proširenje petrokemijskog lanca vrijednosti tvrtke, a MOL planira u svoje projekte uložiti oko 4,5 milijardi dolara do kraja idućeg desetljeća.

Glavna je skupština prihvatila prijedlog Uprave o raspodjeli dobiti kroz isplatu dividende u iznosu 107 milijardi forinti, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prošlu godinu. Dioničari su odobrili izvješće Odbora direktora o financijama za godinu 2018. i konsolidirana financijska izvješća. Glavna skupština odobrila je rad Odbora direktora tijekom poslovne godine 2018. i dala razrješnice Odboru direktora i njegovim članovima.

Osnovna bi dividenda trebala porasti za 11,8 posto na približno 95 forinti po dionici, u odnosu na lanjskih 85 forinti po dionici, što je nastavak trenda postupnog rasta isplate redovnih dividendi. Osim toga, slično kao i prošle godine, dioničari su odobrili isplatu posebne dividende koju je predložio Odbor direktora, na osnovi snažnog toka novca koji je ostvaren u 2018. godini. S obzirom na to da posebna dividenda predstavlja dodatak od 50 posto od 47,5 forinti po dionici, ukupna dividenda po dionici za financijsku godinu 2018. trebala bi dosegnuti približno 142,5 forinte.

Glavna skupština odobrila je prijedlog Odbora direktora o ponovnom imenovanju dr. Sándora Csányija, dr. Anthonyja Radeva i dr. Jánosa Martonyija te imenovanje g. Talala Al Awfija članovima Odbora direktora. Osim toga, dr. Anett Pandurics imenovana je članicom Nadzornog odbora i Revizorskog odbora.

Godišnju skupštinu komentirao je Zsolt Hernádi, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor MOL Grupe: „Zadovoljstvo mi je što danas zatvaramo financijsku godinu 2018., koja će ostati zapamćena kao uspješna godina, ali i godina prekretnice. Prije godinu dana uložili smo u nove poslove i nove tehnologije koje će postaviti temelje za našu buduću preobrazbu i rast. Odbor direktora i Uprava usmjereni su na dugoročni cilj, transformaciju poslovanja uz nastavak ostvarivanja dobrih operativnih i financijskih rezultata. Htio bih zahvaliti našim dioničarima što su podržali odluke koje je predložio Odbor direktora. U 2019. godini nastavit ćemo transformirati svoje poslovanje, a istovremeno težiti da ostvarimo najbolje investicijske projekte u našoj industriji.“

U 2018. MOL je povećao EBITDA za 10 posto na 2,69 milijardi dolara, što je znatno iznad revidiranog plana. Doprinos Istraživanja i proizvodnje i Usluga kupcima nastavio je značajno rasti, dok su snažni interni rezultati u Rafinerijama i marketingu dijelom nadoknadili okruženje s nižim maržama.

Nafta blago pala
Prošloga tjedna cijene dionica na Wall Streetu su porasle zbog početka sezone kvartalnih objava rezultata kompanija.

Indeksi rastu zbog boljih poslovnih rezultata kompanija i banaka, nego li se očekivalo, te zbog skoka cijena dionica u financijskom sektoru. Snažan rast tog sektora potaknut je skokom cijene dionice JPMorgan Chasea za 4,7 posto, nakon što je ta najveća američka banka izvijestila o boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima u prvom tromjesečju.

Ublažilo je to strahovanja kako će usporavanje svjetskog gospodarstva izazvati znatniji pad zarada kompanija i banaka. Od 29 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile kvartalne rezultate, njih 79 posto nadmašilo je očekivanja analitičara po pitanju zarada.

Ipak, u anketi Reutersa analitičari i dalje procjenjuju pad zarada kompanija te se predviđa kako će to biti prvi pad od 2016. godine. Financijska izvješća banaka i kompanija vjerojatno će najviše utjecati na smjer tržišta.

Rast indeksa od početka ove godine ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača da će SAD i Kina uskoro postići trgovinski dogovor, kao i porukama Feda da će biti strpljiv po pitanju povećanja kamata zbog usporavanja rasta američkog i globalnog gospodarstva.

U Aziji su pak cijene dionica porasle, najviše u Kini, zbog dobrih gospodarskih pokazatelja te zbog optimizma glede okončanja carinskog rata. Azijske ulagače potaknule su nove naznake stabilizacije kineskog gospodarstva, nakon dulje razdoblja usporavanja rasta. Pozitivne su izjave američkog ministra financija Mnuchina kako su trgovinski pregovori otišli dalje nego li se očekivalo.

Ulagače je ohrabrio i znatan rast burzovnih indeksa na Wall Streetu u petak, nakon što je nekoliko banaka i kompanija objavilo bolje kvartalne poslovne rezultate nego što se očekivalo.

A na valutnim je tržištima dolar blago oslabio. Jutros je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo 0,1 posto, na 96,86 bodova. Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti stabilno kreće oko 112 jena, kao i u petak na zatvaranju tržišta.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla na 1,1312 dolara, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 1,1298 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon što su prošloga tjedna porasle više od 1,3 posto, što je bio već šesti tjedan zaredom kako rastu. Cijena barela na američkom tržištu skliznula je jutros 30-ak centi, na 63,60 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio oko 15 centi, na 71,40 dolara.

Kuljiš u EnergyPress-u
Gost nedjeljne emisije EnergyPress na N1 televiziji bio je publicist i politički analitičar Denis Kuljiš. Razgovaralo se o kineskim investicijama u Hrvatsku, odnosima Hrvatske prema stranim investitorima i o odnosima glede upravljanja LNG terminalom.

Kuljiš je pozdravio kineski interes za ulaganje u Hrvatsku, apostrofiravši kako je nakon ulaska Italije u projekt novog puta svila, ovdje prirodno mjesto i Hrvatskoj. Nizinska pruga i Luka Rijeka prirodni su interes kako bi se skratio put kineskih proizvoda u Europu, a Hrvatska bi time dobila infrastrukturu za sljedeća desetljeća.

Kako se ne proizvode još tržišno, tj. kako dolaze uz proračunske poticaje i premije, vrlo je logičan interes kineskih kompanija za ulaganje u hrvatske obnovljive izvore. Kao dobar primjer naveo je kinesku investiciju u elektranu u Doboju. Kritizirao je nepostojanje hrvatske jasne energetske politike, rekavši kako smo propustili ulaz u Paks, ali i monetizaciju bosanskohercegovačkih hidroelektrana gdje smo imali udjele. Ovako uvozimo velike količine struje.

Komentirao je suđenje bivšem premijeru Sanaderu u slučaju INA-MOL rekavši kako mu je čudno da se slučaj gradi oko svjedoka Ježića kada je poznato kako je švicarski arbitražni sud upozorio na njegovu nevjerodostojnost. Izrazio je pohvalu što u novom suđenju ne sudjeluje sudac kojega je švicarski sud, također, apostrofirao.

Rješenje za INA-u vidi u prepuštanju natpolovičnog vlasništva MOL-u, s time što država treba zadržati barem 40 posto dionica,m jer je INA, za razliku od drugih tvrtki u vlasništvu države, vrlo dobra kompanija i zdravi uplatitelj u proračun. Time bi se postigla sinergija MOL-ova rasta.

Dotakao se i pitanje mađarske kupovine 25 posto LNG Hrvatska što je pozdravio, rekavši kako se radi o normalnom poslovnom interesu.

Pogledajte video

Smanjenje ponude iz Venezuele, Irana i Libije 
Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, šestoga zaredom, dosegnuvši nove najviše razine od studenoga prošle godine, što je ponajviše posljedica smanjenja ponude iz Venezuele, Irana i Libije.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,7 posto, na 71,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,3 posto, na 63,89 dolara. Od početka godine cijene su nafte porasle više od 30 posto i dosegnule najviše razine od početka studenoga prošle godine, što se ponajviše zahvaljuje smanjenju proizvodnje od strane Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Ta organizacija, zajedno sa skupinom nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom, pridržava se lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno, što podržava cijene. Cijene nafte rastu i zbog sankcija SAD-a na naftni sektor Irana i Venezuele, što dodatno ograničava ponudu na tržištima. Ponuda na tržištima mogla bi biti smanjena i zbog sukoba u Libiji između međunarodno priznate libijske vlade i pobunjeničkih snaga.

Šef libijske nacionalne naftne kompanije upozorio je krajem prošloga tjedna da bi obnovljene borbe mogle potpuno blokirati proizvodnju sirove nafte u toj zemlji. S druge strane, posljednji podaci iz Kine potaknuli su nadu da bi se drugo po veličini svjetsko gospodarstvo moglo stabilizirati, nakon duljeg razdoblja usporavanja rasta.

A to bi moglo podržati potražnju, s obzirom da je Kina najveći svjetski potrošač sirovina. „Razvoj geopolitičke situacije mogao bi potaknuti rast cijena nafte prema a možda i iznad 80 dolara ovoga ljeta”, pišu analitičari tvrtke RBC Capital Markets u osvrtu na situaciju na tržištu.

Podršku cijenama pruža i nada ulagača da će uskoro SAD i Kina postići trgovinski dogovor, čime bi se završio carinski rat, koji je prošle godine negativno utjecao na dva najveća svjetska gospodarstva.

S druge strane, rast cijena nafte ograničen je zbog usporavanja rasta nekih od najvećih svjetskih gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za naftom, ali i zbog rekordne proizvodnje u SAD-u. Proizvodnja u SAD-u dosegnula je 12,2 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.

A proizvodnja bi mogla i dodatno porasti, s obzirom da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u povećan drugi tjedan zaredom. Broj aktivnih postrojenja povećan je za dva, na ukupno 833 postrojenje. U istom lanjskom razdoblju aktivno je bilo oko 810 postrojenja. Zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju i usmjeriti se na povećanje dobiti, umjesto proizvodnje. No, ako cijene nafte dodatno porastu, te planove bi mogli i odgoditi.

Na predstavljanju HEP-ove investicije 
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić istaknuo je kako Vlada nije odustala od otkupa MOL-ovog udjela u INA-i. No, rekao je, to ne ovisi samo o Vladi, nego i o MOL-u.

Rekao je to na predstavljanju HEP-ove investicije u solarne elektrane.

Evaluacija vrijednosti mađarskog dijela INA-e još nije gotova, ali kada bude, Hrvatska će komunicirati iznos koji je ona spreman uložiti u taj posao. Rekao je  kako je pronalazak novog strateškog partnera u interesu Republike Hrvatske. No, ako MOL ne bude spreman na takvu pogodbu, Hrvatska mora učiniti sve kako bi INA I dalje bila efikasna kompanija.

Hrvatskoj je u interesu očuvanje rafinerijskog poslovanja I INA-e kao vertikalne kompanije.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) predstavila je u ponedjeljak veliki ciklus ulaganja u sunčane elektrane vrijedan 750 milijuna kuna, koji počinje ulaganjima u elektrane Kaštelir, Cres, Vis i Vrlika Jug, ukupne snage 11,6 megavata (MW) i vrijednosti 80 milijuna kuna. Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić rekao je da se radi o velikom investicijskom ciklusu u kojem će HEP do 2023. godine uložiti 750 milijuna kuna, odnosno oko 150 milijuna kuna godišnje.

Od spomenute četiri elektrane, sunčana elektrana Sabadin, koja će se odsad zvati Kaštelir, kupljena je od dosadašnjeg vlasnika. Barbarić je kazao i da do 2030. godine očekuje 350 MW iz sunčanih elektrana, što je sedam puta više od snage svih trenutno instaliranih sunčanih elektrana u Hrvatskoj zajedno.

Dodao je i da je HEP pokrenuo snažan ciklus investicija u obnovljive izvore energije, a da su osim investicija u sunčane elektrane tu i investicije u hidroelektrane, vjetroelektrane i druge obnovljive izvore. Otkrio je i da će HEP ove godine početi graditi svoju prvu vjetroelektranu. Barbarić je spomenuo i ulaganja u sunčane elektrane na zgradama HEP-a, ukupne snage 2,1 MW, što je investicija vrijedna 13 milijuna kuna.

Premijer Andrej Plenković krajem 2016. godine objavio je da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL, nakon što je Hrvatska izgubila u postupku koji je pokrenula protiv MOL-a pred arbitražnim sudom komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi.

Sredinom siječnja 2017. Vlada je osnovala Savjet za pregovore s MOL-om vezanima uz mogući otkup dionica koje drži ta mađarska kompanija u Ini. Tim tijelom predsjeda premijer Plenković, a Savjet daje smjernice, poduzima mjere i aktivnosti te predlaže Vladi donošenje odluke vezane uz pripremu, provedbu i financiranje postupka mogućeg otkupa dionica Ine koje drži MOL.

U travnju lani, pak, Vlada je odabrala konzorcij u kojem su Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb (PBZ) za investicijskog savjetnika Vlade u transakciji moguće kupnje dionica Ine od mađarskog MOL-a te moguće naknadne prodaje tih dionica novom strateškom partneru Ine.

Ponovljeno suđenje za aferu Ina – MOL u na Županijskom sudu me nastavljeno ispitivanjem Uskokovog krunskog svjedoka Roberta Ježića koji je odgovarajući na pitanja britanskog odvjetnika Zsolta Hernadija ostao pri svojem iskazu da je na račun svoje tvrtke primio pet milijuna eura koje je za bivšeg premijera Ivu Sanadera uplatio mađarski MOL.

Odgovarajući na pitanja odvjetnika Williama Boycea, Hernadijevog branitelja iz Velike Britanije, Ježić je izjavio kako bi pet milijuna eura predao Sanaderu da obojica nisu uhićeni 2010. godine, bez obzira na to što je znao za podrijetlo tog novca.

”Nisam bio zabrinut činjenicom da sam mogao biti terećen za pranje novca. Nisam bio svjestan pozadine tog novca početkom 2009. godine. Sve bilance i financijske transakcije bile su u nadležnosti Stephana Hürlimanna, direktora i prokuriste moje švicarske tvrtke Xenoplast. U njega sam imao potpuno povjerenje, a on mi nije posebno pojašnjavao stavke svih ugovora. Bilance nisam pratio, a odluka o spajanju Xenoplasta i Diokija također je bila Hürlimannova ideja”, kazao je Ježić.

Svjedok je dodao i da ”nitko nije uzeo ni lipe s računa na kojeg je MOL uplatio pet milijuna eura”.

Ivo Sanader u ponedjeljak je iz zatvora u Remetincu prvi put doveden na Županijski sud u Zagrebu, gdje traje suđenje u predmetu Ina-MOL. Njegov odvjetnik Čedo Prodanović potvrdio je da će u predmetu Planinska podnijeti žalbu Ustavnom sudu.

Sanaderovog odvjetnika Čedu Prodanovića novinari su nakon današnjeg ročišta pitali koji će mu biti daljnji potezi u procesu Planinska, u kojem također brani Sanadera. Podsjetimo, u četvrtak je Vrhovni sud Sanaderu povisio kaznu u aferi Planinska.

“Čekamo presudu u pisanom obliku da bi dalje mogli pravno raditi, podnijeti žalbu Ustavnom sudu, ne daj bože i dalje. Ovaj čas ne vidim drugi način nego da dižemo ustavnu tužbu”, kazao je Prodanović i pojasnio da bi presudu mogli čekati oko mjesec dana.

Očekivanja
Cijene dionica na svjetskim burzama prošli su tjedan, drugi tjedan za redom porasle, zbog nade ulagača u trgovinski dogovor između SAD-a i Kine te zbog boljih pokazatelja u SAD-u.

Indeksi Wall Streeta porasli su za oko 3 posto.

Podršku tržištima pružila je nada ulagača da će uskoro SAD i Kina postići trgovinski dogovor, čime bi se završio carinski rat, koji je prošle godine negativno utjecao na dva najveća svjetska gospodarstva. Naime, nakon još jedne runde pregovora, američki je predsjednik priopćio kako očekuje dogovor u roku od četiri tjedna.

Pozitivno su na tržišta utjecale i poruke kineskih vlasti kako kane smanjiti stopu izdvajanja obveznih rezervi banaka kako bi se potaknulo kreditiranje malih i srednje velikih poduzeća, što bi trebalo potaknuti jačanje gospodarstva.

Podaci prema kojima je u SAD-u, mimo očekivanja, otvoreno nešto manje od 200 tisuća novih radnih mjesta ohrabrili su ulagače i ublažili strahovanja od prebrzog usporavanja rasta najvećeg svjetskog gospodarstva. Usporio je rast plaća pa su ublažena strahovanja od jačanja inflacijskih pritisaka na FED.

Polovinom ovog tjedna objavit će se dijelovi zapisnika posljednje sjednice FED-a. Oni bi trebali pokazati koji su bili naglasci u raspravi o gospodarskoj situaciji. Gotovo da nema izgleda da se raspravljalo o smanjenju kamata.

Zahvaljujući rastu u posljednjih sedam dana, S&P 500 indeks dosegnuo je najvišu razinu u šest mjeseci, nadoknadivši gotovo sve gubitke od kraja prošle godine kada je oštro pao zbog povećanja kamata Feda, usporavanja rasta globalnog gospodarstva i carinskog rata između Kine i SAD-a.

Cijene su nafte nastavile rasti, nakon što su prošloga tjedna skočile više od 2,5 posto. Na američkom je tržištu cijena barela jutros ojačala daljnjih 38 centi, na 63,46 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 39 centi, na 70,73 dolara.

Analiza tjedna
Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su prošloga tjedna, peti puta za redom. Dosegnule su najviše razine od studenoga prošle godine zbog dobrih pokazatelja američkog gospodarstva i sukoba u Libiji

U Londonu se trgovalo po cijenama višim za gotovo 3 posto, a u SAD-u po cijenama višim za gotovo pet posto. Poticaj cijenama pružili su bolji pokazatelji američkog tržišta rada, otvoreno je 196 tisuća novih radnih mjesta, što je više nego li se očekivalo.

Ti su podaci ublažili strahovanja od prebrzog usporavanja rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, a time i od slabljenja potražnje za energentima. Podršku cijenama pružila je  nada ulagača u trgovinski dogovor SAD-a i Kine tj. u završetak carinskog rata, koji je cijelu prošlu godinu rušio dva najveća gospodarstva. Naime, Donald Trump je rekao kako su dvije zemlje blizu dogovora,  kako bi on mogao biti zaključen u roku od četiri tjedna.

Drugi razlog povišenju cijena je i  smanjena proizvodnja OPEC-a na 1.2 milijuna barela na dan. Razlozi su I sankcije Venezueli I Iranu, što dodatno ograničava ponudu na tržištu. Sukob u Libiji mogao bi dodatno smanjiti opskrbu.

S druge strane, rast cijena nafte ograničen je zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za naftom, ali i zbog rekordne proizvodnje u SAD-u. Naime, prošli tjedan je proizvodnja nafte u SAD-u dosegla 12.2 milijuna barela dnevno, što je do sada najviša razina proizvodnje jedne zelje u svijetu. Uz to, povećan je I broj aktivnih naftnih bušotina u toj zemlji.

Zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju. No, ako cijene nafte dodatno porastu, te planove bi mogli i odgoditi.

Protuteža iz SAD-a
Smanjena ponuda na međunarodnim tržištima nadjačala je pritisak povećanja zaliha I proizvodnje iz SAD-a te je cijena nafte ostala na razinama blizu 70 dolara za barel.

Točnije, u Londonu je porasla za 16 centi po barelu, a u SAD-u za 13 centi po barelu.

Ove godine su cijene nafte na europskom tržištu porasle za 30 posto, a na američkom tržištu 40 posto što je prouzročeno sankcijama na venezuelansku I iransku naftu, ali i koordinacijom smanjenja proizvodnje zemalja OPEC-a plus Rusije.

Dodatnu potporu cijenama nafte pruža veća globalna potražnja koja izgleda puno bolje nego li se očekivalo s obzirom na podatke o indeksima menadžera nabave na ključnim tržištima te nadu u trgovinski dogovor. Tako je indeks menadžera nabave na kineskom tržištu porastao gotovo 55 posto.

Paralelno s time, približava se kraju sezona remonta rafinerijskih postrojenja, a to će povećati potražnju za sirovom naftom. Međutim, protutežu pruža povećanje američkih zaliha za 7.2 milijuna barela, što je suprotstavljeno ranijim očekivanjima analitičara.

Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u srijedu iznosila 69,12 dolara, što znači da je porasla 29 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Dogovor do kraja tjedna?
Burzovni indeksi su u srijedu porasli zbog nade ulagača kako će SAD I Kina uskoro postići dogovor.

Posljedično tome najviše su porasle dionice čipova, jer te kompanije najveći dio posla ostvaruju na kineskom tržištu.  Rast se najviše zahvaljuje pisanju medija o daljnjem napretku pregovora.

Dvije bi strane, kazao je savjetnik u Bijeloj kući, mogle postići dogovor već krajem ovoga tjedna čime će se završiti carinski rat koji je negativno utjecao na globalno gospodarstvo tijekom prošle godine. Ipak, izazov predstavljaju slabiji makroekonomski pokazatelji američkog gospodarstva te pokazatelji pada zaposlenosti u realnom sektoru SAD-a, javio je Bloomberg.

Ti, kao i brojni prije objavljeni podaci podržali su strahovanja od daljnjeg usporavanja rasta američkog gospodarstva u prvom tromjesečju, nakon što je rast već znatno usporen u prethodnom kvartalu. Zbog toga na tržištima vlada zabrinutost glede profita američkih kompanija. Bio bi to prvi pad zarada od 2016. godine.

Na forexima je oslabio američki dolar, a euro ojačao I dosegnuo najvišu razinu prema jenu u dva tjedna. Tečaj funte je ojačao nakon što je Theresa May održala razgovore s čelnicima oporbe o Brexitu.

Na naftnim tržištima cijene barela bilježile su tek blage promjene – na američkom tržištu barel je u četvrtak pojeftinio 6 centi u odnosu na dan ranije, na 62,4 dolara, dok je na londonskom barel poskupio 1 cent, na 69,32 dolara.

SAD smanjuje procjenu proizvodnje
Na međunarodnim tržištima jučer se trgovalo naftom na razini od 70 dolara za barel, a podupiralo ih je smanjena opskrba glavnih proizvođača i smanjen uvoz iz Irana.

U Londonu cijena je povećana 24 centa, a u SAD-u se trgovalo po nepromijenjenoj cijeni. U ovoj godini cijene nafte podupiru napori Organizacije zemalja izvoznica nafte I Rusije kako bi smanjili globalnu opskrbu za oko 1.2 milijuna barela na dan.

Tijekom proteklog mjeseca opskrba iz članica OPEC-a pala je na najnižu razinu u četiri godine prema anketi agencije Reuters, koja je objavljena u ovome tjednu.

Kako bi se opskrba mogla smanjiti još više signalizirala je jučerašnja izjava američkog dužnosnika o tome kako napori za izolacijom uvoza iz Irana daju plodove zato što je tri od osam zemalja izuzetih od sankcija smanjilo uvoz iz te zemlje na nulu. Međutim, Venezuela usprkos sankcijama, zbog orijentacije na Kinu, uspijeva izvoziti oko milijun barela na dan.

Značajniji rast cijena nafte zakočilo je izvješće Američkog instituta za naftu (API) koje je neočekivano pokazalo rast američkih zaliha sirove nafte u prošlom tjednu, dok su se zalihe benzina i derivata smanjile.

Službeni podaci američke vlade bit će objavljeni tijekom dana. Ipak, analitičari procjenjuju kako bi američka vlada mogla smanjiti procjenu proizvodnje nafte, nakon što su u siječnju to već učinili.
Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u utorak iznosila 68,83 dolara, što znači da je porasla 52 centa u odnosu na prethodni dan trgovanja.