NAFTA

Afera
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u srijedu je izjavio da Memorandum o razumijevanju između Ine i Janafa ne ugrožava državne interese, a program transformacije sisačke rafinerije ocijenio je odličnim.

“Držim da je riječ o dokumentu koji ne da ne ugrožava interese Republike Hrvatske kao suvlasnika jedne i druge kompanije, već zapravo maksimizira njihov poslovni rezultat”, izjavio je Ćorić novinarima nakon užeg kabineta Vlade, komentirajući memorandum kojim je dogovoren izvoz nafte sa sjevernih panonskih polja na preradu u Mađarsku.

Odgovarajući na upit novinara, rekao je da se iskorištenost kapaciteta riječke rafinerije na godišnjoj razini kreće od 70 do 80 posto, a sisačke između 20 i 30 posto, što u pravilu znači da tijekom godine ima faze kada radi i kada se gasi.

“Imajući na umu činjenicu da je rafinerijski biznis u posljednjih 10-ak godina na razini Europe prošao kroz restrukturiranje, pri čemu su ugašene 24 rafinerije na području Europe, te s druge strane da osim naše dvije rafinerije imate rafineriju u Mađarskoj, u Bosanskom Brodu, u Pančevu, koje opskrbljuju ta tržišta jer su im bliža i u tom kontekstu prihvatljivija, Ina je donijela poslovnu odluku da svoj rafinerijski biznis koncentrira prije svega na području Rijeke”, kazao je ministar, koji predstavlja Republiku Hrvatsku u skupštini Ine te kroz Nadzorni odbor nadzire njeno poslovanje.

I ova odluka da na razini Siska dođe do transformacije je odlična, ocijenio je Ćorić.

Ina je, naime, sredinom prosinca lani donijela konačnu investicijsku odluku o projektu obrade teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, ukupan iznos te investicije u modernizaciju riječke rafinerije je oko četiri milijarde kuna, a početak rada tog postrojenja očekuje se u 2023. godini.

Transformacijski program INA R&M Novi smjer 2023. također uključuje koncentriranje prerade sirove nafte u riječkoj rafineriji, kao i konverziju Rafinerija nafte Sisak u industrijski centar, koji će služiti kao baza za proizvodnju bitumena, što je projekt koji je odobren u ožujku 2019. godine, logistički centar te potencijalno proizvodnju maziva i bio rafineriju, ovisno o budućim investicijskim odlukama.

Smjer transformacije Siska i koncentracija rafinerijskog biznisa u Rijeci već je započeo, naveo je ministar.

Odgovarajući na upit zašto se nafta ne prerađuje u Sisku nego šalje u Mađarsku, ministar je kazao da sisačka rafinerija, po podacima Ine, kreira gubitak od 200 do 250 milijuna kuna na godišnjoj razini. Dodao je i da je riječ o 600-tinjak tisuća tona nafte koja se prerađuje.

U vezi skorašnjeg izvješća koje će konzultantska kuća Lazard predočiti Republici Hrvatskoj vezano uz procjenu vrijednosti Ine, Ćorić je rekao da će RH poduzeti daljnje korake, razgovarati s drugom stranom o cijeni za koju misli da je realna za MOL-ov udio u Ini.

Hong Kong i korona
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica snažno porasle drugi dan zaredom, pri čemu se S&P 500 indeks, po prvi put od početka ožujka, probio iznad razine od 3.000 bodova, što se zahvaljuje nadi ulagača u brzi oporavak gospodarstva.

Proboj S&P 500 indeksa iznad 3.000 bodova, po prvi put od 5. ožujka, zahvaljuje se vijestima o popuštanju restriktivnih mjera, odnosno postupnom otvaranju gospodarstava u američkim saveznim državama, nadi ulagača u pronalazak cjepiva protiv koronavirusa te golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama.

Zbog toga se ulagači nadaju brzom oporavku američkog gospodarstva. „Rast tržišta zahvaljuje se velikoj likvidnosti i nadi da će se gospodarstvo brzo oporaviti. Uspon će se nastaviti, no ne bez zastoja. Slabi poslovni rezultati kompanija u drugom tromjesečju bit će pravi test“, kaže Peter Cardillo, glavni ekonomist u tvrtki Spartan Capital Securities.

U drugom planu bile su jučer napetosti između Washingtona i Pekinga. Mediji pišu kako američke vlasti razmatraju mogućnost uvođenja različitih sankcija protiv kineskih dužnosnika, poslovnih sektora i financijskih institucija, nakon što je savjetnik Bijele kuće Larry Kudlow kazao je da je predsjednik Donald Trump toliko ljut na Kinu zbog koronavirusa i drugih stvari da mu trgovinski dogovor više nije toliko važan kao prije.

Trump i njegova vlada svako malo kritiziraju Kinu da nije dovoljno učinila na suzbijanju širenja virusa, a u posljednje vrijeme Washington poručuje i da će oštro reagirati ako Kina nametne Hong Kongu zakon o nacionalnoj sigurnosti.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle.  Na većini azijskih burzi u četvrtak su cijene dionica pale zbog rasta napetosti između SAD-a i Kine u vezi Hong Konga, dok podršku tržištima pruža jučerašnji rast Wall Streeta.

Na valutnim je tržištima dolar oslabio treći dan zaredom.  Cijene su nafte, pak, pale. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 4,3 posto, na 31,40 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 3,1 posto, na 33,65 dolara.

Snažan odgovor
Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima ispod 36 dolara nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da radi na snažnom odgovoru na predloženi kineski zakon o sigurnosti u Hong Kongu.

Potencijalno pogoršanje odnosa dva najveća svjetska gospodarstva povećat će pritisak na kompanije širom svijeta i na potražnju za naftom koja je već oslabljena pandemijom koronavirusa. Fundamenti se na tržištu nafte poboljšavaju, ali još ima teškoća koje kvare raspoloženje a među njima je i najnovije pojačavanje američko-kineskih napetosti. Prijetnja novog trgovinskog rata SAD-a i Kine više nije samo ‘papirnati’ rizik i mogla bi izazvati pravu katastrofu na tržištu rizične imovine.

Mračne prognoze gospodarskih posljedica pandemije također su pritisle cijene sirove nafte. Gospodarstvo eurozone vjerojatno će se ove godine smanjiti između osam i 12 posto, izjavila je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, upozoravajući da je povoljniji scenarij isključen i da su aktualni još samo umjereno loš i najlošiji scenarij.

Trgovci pozorno prate i poruke koje stižu uoči sastanka Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznica, zakazanog početkom lipnja. OPEC+ je dogovorio smanjenje proizvodnje u svibnju i lipnju za gotovo 10 milijuna barela dnevno, ali pitanje je hoće li je nastaviti smanjivati i u drugoj polovini godine budući da se potražnja oporavlja paralelno ublažavanju mjera zaštite od koronavirusa u mnogim zemljama. Zalihe se smanjuju, a tržište će se uravnotežiti u lipnju, pa će se trgovci teško dobrovoljno odreći prihoda koje bi mogli zaraditi prodajom milijuna barela na oporavljenom tržištu.

U odvojenom izvješću OPEC je danas objavio da je cijena barela košarice nafte njegovih članica u utorak iznosila 29,75 dolara, te je porasla za 1,69 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.

HRT
U emisiji “A sada vlada” Hrvatskoga radija gostovao je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Na početku o memorandumu o suradnji između Janafa i INA-e, a koji je izazvao popriličnu buru u javnosti u utorak.

– Neću komentirati one dokumente koje nisam imao priliku kreirati niti potpisivati. Ali mogu reći da Janaf da želi kapacitete koji nisu u opticaju početi koristiti i na njima zaraditi. Poglavito nakon ovih potresa na naftnom tržištu posljednjih mjeseci, ističe ministar gospodarstva Darko Horvat.

Koliki je manevarski prostor INA-e da prisili mađarski MOL da se nafta koja se crpi u Hrvatskoj i prerađuje u riječkoj rafineriji te da se uz to rafinerija modernizira.

– Već se nekoliko godina želi modernizirati rafineriju, kolega Tomislav Ćorić je taj proces uspio dovesti kraju. Ugovor je potpisan, javna nabava sprovedena. Očekuje se početak radova, pripremni radovi su u tijeku.

Opravdano se postavlja pitanje, je li hrvatski nacionalni interes da se nafta prevozi i prerađuje u MOL-ovoj rafineriji. Nafta se izvozi kao sirovina, a onda kao skuplji proizvod opet uvozi u Hrvatsku:

– Ono moje skromno znanje kojem imam u tom segmentu, tzv. teška slavonska nafta je specifična, nije je lako preraditi, niti se to može u bilo kojoj rafineriji. Strateški interes RH je imati sigurnu opskrbu naftom i naftnim derivatima.

A što je s povratkom INA-e u hrvatsko vlasništvo?

– Bit će to moguće kada spoznate pravu tržnu vrijednost tvrtke. Kolege Ćorić i Zdravko Marić vode taj proces, započeli smo s dubinskim snimanjem. Kada doznamo pravu vrijednost INA-e, moći ćemo reći koja je to tržna vrijednost i koliko je novca potrebno da bismo preuzeli vlasnički udio.

Horvat dodaje da se trebaju stvoriti pretpostavke da se industrija počne razvijati kao 2017. ili 2018. godine.

– Mi smo s 2019. godini zadovoljni, mi smo tri godine za redom uveli dosta nove tehnologije te znanja, stavili to u pogon. Industrija to počinje vraćati, volumen industrijske proizvodnje se počeo povećavati.

U emisiji je bilo govora i o izjavi ministra Ćorića u utorak da zna kako novinari komuniciraju u svojim internim grupama.

– Gledajući modalitete kako se kroz te društvene mreže može komunicirati i mi smo u stranci imali jednu sličnu afericu gdje su postojale razno razne zatvorene grupe pa tu i tamo pobjegne neka poruka. Ja sam siguran da je tako informacija došla do ministra Ćorića.

Na opasku urednice Elijane Čandrlić Glibote da su novinari osjetljivi na takve stvari, ministar poručuje.

– I mi smo političari na to osjetljivi. Ja vjerujem da prisluškivanja u tom segmentu nema.

Što se tiče lipanjskog paketa mjera, Vlada kreće s mjerama prema četiri sektora. Mogu li drugi sektori očekivati neku pomoć, primjerice u proizvođačkoj djelatnosti.

– Nakon tri mjeseca vrlo izdašnog paketa za poduzetnike, a koji neće morati vraćati, idemo u transformaciju tako da mnogi mogu doći do jeftinih, fleksibilnih i jednostavnih kredita.

Poduzetnici se opet žale na birokratiziranje nakon pandemije.

– Procesi su još uvijek birokratizirani, složeni i relativno spori. Ipak procesi su 2020. nemjerljivo bolji, jednostavniji i brži u odnosu na 2016. ili 2012. godinu. Nekih 700 administrativnih mjera koje su bile barijera, danas ih nema. Svaki poduzetnik koji funkcionira na tržištu može osjetiti da je Hrvatska digitaliziranija, administrativno rasterećenija, porezno stabilnija i uz bok zemljama zapadne Europe, dodaje.

Dodaje da će se u roku tri do četiri godine ukinuti većina parafiskalnih i neporeznih davanja. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, danas će predstaviti paket pomoći zemljama uslijed pandemije koronavirusa. Ipak, zemlje unutar EU-a imaju različite poglede na stvari.

Na što može Hrvatska računati?

– Vrlo smo blizu konsenzusa, svjesni činjenice da zemlje koje imaju jaka i moćna gospodarstva, moraju doprinijeti više. Ono što Hrvatska može očekivati bit će multiplikator onoga što uplaćujemo u zajedničku blagajnu.

Na kraju emisije neizostavno je bilo i pitanje parlamentarnih izbora 5. srpnja.

– Građani će na referendumu odlučiti hoćemo li kontinuitet ovoga što smo imali u zadnje tri godine ili ćemo neki novi početak i kako to biva u politici u Hrvatskoj biva “spaliti sve ovo što su oni prije nas radili” pa ajmo mi sada neku novu filozofiju. Ali za novi početak i pripremu nam trebaju četiri godine. Dakle, mi želimo kontinuitet, zaključuje.

Video komentar
Raspušten je Sabor, 5. srpnja ove godine idemo na izbore. Zahuktala se predizborna kampanja. O tome je u svom redovitom podcastu govorio urednik našeg portala.

A kakva bi to predizborna kampanja bila bez da neki od aktera počnu propitivati uvoz ruskog plina u Hrvatsku te trgovinu istim tim artiklom? Kakva bi to kampanja bila bez mračnog bankomata želja sviju etatista – nacionalizacije INA-e? Kakva je to kampanja bez neke od paraobavještajnih afera?

Sačuvaj Bože da se počnemo baviti politikama kojima bi se normalni političar, koji želi doći u poziciju u normalnoj zemlji, koja želi biti normalni regulator, bavili!

Jer kako drugačije objasniti politički napad na poduzetnika koji svojim porezom financira plaće upravo tih napadača? Kako objasniti želju za preispitivanjem trgovine, za cijelu Europu nasušno potrebnog, ruskog plina? Kao da je nekim drugim plinom uopće moguće trgovati? Tek od nedavno raspravljamo o sustavu terminala za ukapljeni plin. Imamo i mi jedan takav, o kojem smo razgovarali u prošloj epizodi. Premda, zbog prijevoza i tehnologije skuplji, pametne zemlje žele biti u mogućnosti prihvatiti takav plin.

No, što će naši vrli napadači učiniti kada na terminal na Krku stigne brod s ruskim ukapljenim plinom?

Optužilo Pavu Vujnovca da financira i simpatizira jednu političku opciju? Naravno, opet mu neki kolege, osobito bliski nekim veleposlanstvima, otuđiše kompaniju. Naime, u svakom izbornom ciklusu je netko drugi pravi vlasnik PPD-a, kao što je u svakom izbornom ciklusu u igri neka druga politička preferencija, tko bi to više upratio?

Čak i kada bi bila istinita politička preferencija, a nemamo niti jednu relevantnu informaciju o tome kako je to tako, što bi u tome bilo nelegitimno? Možda će napadači na čovjeka odbiti onaj dio svojega dohotka koji se financira iz vrlo lukrativnog poreza koji poduzetnikova kompanija uplaćuje u sve manje likvidan proračun? Ili će odbiti neku svoju dragu osobu, ne dao dragi Bog, priključiti na neki od brojnih respiratora koji su donirale poduzetnikove tvrtke? A možda će zapovjediti civilnoj zaštiti neka vrate donirana vozila iz upravo tih tvrtki?

Od toga antipoduzetničkog diskursa, svekolikog hrvatskog (nacional) socijalista kojim bi gospoda ukidala aktivna i pasivna politička prava temeljem imovinskog cenzusa ili podrijetla artikla kojim poduzetnik trguje, te nepoznavanja plinskog posla u Europi, frapantnije je tek bavljenje temom bez njenog elementarnog poznavanja.

Ne samo što je nejasna spomenuta mržnja prema ruskom plinu, zato što bi bilo koji kopneni plin koji bi došao u Hrvatsku, većinom podrijetlom bio ruski, jer hrvatskog ima sve manje, a država sve manje istražuje (samodostatnost je opasna iluzija), nejasan je napad na privatizaciju i restrukturiranje Petrokemije, koja po prvi puta nakon jako dugo vremena posluje održivo i s plusevima.

Je li u tome problem?

Možda novinski Izvori više ne mogu svoje političko-sindikalne pozicije kupovati Petrokemijinim dugovima? Ili netko misli da je trebalo pustiti Petrokemiju propasti? Sretno s time, naime, u ovoj temeljito deindustrijaliziranoj zemlji ne postoji način uravnoteženja plinskog sustava bez Petrokemije. Odsustvo Petrokemije značilo bi povratak grijanju na lož ulje i industriju na ugljen, karikirat ću malo.

Dijagnoza? To je, kako je gospodin Vuk Vuković ovih dana objasnio, biologija. Ova zemlja će trebati još nekoliko generacija kako bi prestala biti antipoduzetnička i antiposlovna mentalna džamahirija. Pa da prestanemo, pod krinkom nacionalnih interesa ubijati svaki realni posao. Jer, suverena se zemlja voli radom. Stvaranjem dodane vrijednosti.

Naravno, predizborno ludilo nije moglo proći niti bez komunikacije o nacionalizaciji, socijalizaciji ili kako se to već sve ne zove, tržišne kompanije INA-e. Pogonjeni Plenkovićevim obećanjem iz 2016. godine o otkupu mađarskog udjela u INA-i, nakon gubitka arbitraže o upravljačkim pravima.

Probudio se, očito, neki od poznatih savjetnika, vidio da je država već u svibnju nelikvidna, pa odlučio predložiti, ponovno, svekolikom hrvatskom destruktivcu kako naći bankomat za svoje pogane političko trgovačke interese. Misli svekoliki savjetnik, INA je iznijela Domovinski rat, pa će i njihove pogane interese.

To što INA to ne bi preživjela ponovno, ne tiče se njega, ovaj puta ne snosi rizik samo porezni obveznik, nego i privatni vlasnik. On je integrirao svoje vlasništvo u računovodstvenu cjelinu. Na taj način financijski optimizira poslovanje svaka pametna tvrtka. INA je dio MOL Grupe, to arbitražni sud nije smatrao spornim. Sporno je to jedino našim ekstragenijalcima koji su desetljećima navikli živjeti sa privatnim investitorima kao bankomatima za vlastite interese.

Slobodno raspolaganje tuđim novčanikom, najbolja je definicija ove zemlje, rekao mi je jedan ugledni član SDP-a, kritičar Davora Bernardića, jučer.

Ali, odakle državi 2 milijarde eura, koliko MOL traži za svoj dio, pa zato treba napraviti topničku pripremu za otimačinu?

Evo jučer naslovnica jednog tjednika. Mađari kradu našu naftu zavjerom Dragana Kovačevića, Sandora Fasimona i Tomislava Ćorića.

Objavilo memorandum o transportu nafte naftovodom. Kakvog li čuda, naftovod preuzeo na sebe transport nafte? No, ključna je stvar u memorandumu, prigodno, sakrivena. Naime, u tom memorandumu inače stoji kako se nafta ima transportirati iz Omišlja. Dakle, iz skladišta nafte koja i služe, ne samo za obvezne rezerve nego i za trgovinu naftom.

Da, za trgovinu, jer nafta koja izlazi iz Hrvatske se plaća prema cijeni toga dana na Plattsu.

No, ne samo da je to sakriveno, nego je sakriveno i to kako je riječka rafinerija, koja posluje gotovo tročetvrtinskim kapacitetima te proizvodi dovoljno za hrvatske potrebe, bila u remontu, pa se postavlja pitanje gdje bi gospoda prerađivala naftu?

Cargo od 247 tisuća tona, uzgred, nije se pokazao neka kvalitativna sreća, kao što se ne pokazuje niti nafta iz Mađarske.

Naravno, bila bi veća sreća kada bi Hrvatska imala puni proizvod, a ne samo sirovinu za izvoz, pogotovo za hrvatski BDP i trgovinsku razmjenu. Proizvod s dodanom vrijednošću više utječe na rast BDP-a.

No, radi se o ekonomiji, glupane. A ne o nacionalnim emotivnim ucjenama. Ili još jednostavnije, radi se o legitimnom poslovanju dvije tvrtke (INA-e i Janafa), a ne o manipulaciji osnovnim zalihama zemlje ili ne dao dragi Bog, prepuštanju infrastrukture strancima. Radi se o legitimnom tržišnom artiklu, koliko je tržišan pokazuje pad cijene u negativne vrijednosti na američkom tržištu prije nekoliko tjedana.

A, znate, Hrvatska nije Kuvajt.

Ne bi bila ni kada bi znali koliko u podzemlju ugljikovodika imamo, a ne znamo. Ona je o uvozu ovisna zemlja. Tome nije kriv naftni biznis, nego država i provođenje politike istraživanja ugljikovodika, koje je u krizi cijene nafte u svojevrsnoj odgodi, o čemu drugom prilikom.

Toliko o tomu kako Hrvatska zapravo subvencionira jeftino mađarsko gorivo, kako čujemo ovih dana iz koalicije Restart i od Davora Bernardića danas.

Na prigovor kako se trguje hrvatskom naftom, ne treba previše trošiti ni riječi u svijetu u kojem sve zemlje trguju naftom, čak je i SAD ukinuo višedesetljetni moratorij na izvoz nafte. Osim možda Sjeverne Koreje. Ona vjerojatno svoju naftu ne izvozi. Jer je nema. Čini se da se Davor Bernardić zapravo zalaže za takve nacionalne interese, jer čak i naftna industrija, njegovog uzora, chavističkog režima Venezuele, izvozi naftu.

U spomenutim novinama jedino što nije spomenuto jest tko je Izvor. Osobno ne mogu niti pokušati dokučiti, a legitimno je od novina to ne objaviti. Ta svaki novinar čuva svoj izvor, možda je prva točka novinarskog morala.

Ako je izvor netko od smijenjenih članova uprave INA-e, kako insinuira ministar Ćorić, nije ni čudo što je smijenjen, jer doista ne vlada tematikom za biti član uprave naše najveće kompanije, pa čak niti u ime tako dobrog kadrovika kakav je poslovično država.

Na kraju, ministre, mene za razliku od većine kolega uopće ne čudi što baratate informacijama iz zatvorenih novinarskih grupa ta vaša je stranka poznata o WhatsApp aferama. Sva sreća nisam članom istih, niti stranke, niti grupe, niti afera.

Umjesto toga, poruka političarima. Dajte, počnite se baviti politikama kojima se bave normalne tržišne ekonomije. Kako mislite biti tržišni regulator ako je u ovoj zemlji veća tajna udio kompanija na pojedinim tržištima nego li gdje Trump drži ključeve za lansiranje nuklearnih bojevih glava.

Objavili
Memorandum o razumijevanju između Ine i JANAF-a je neobvezujući dokument te je potpisan 21. kolovoza 2018. godine s ciljem stvaranja pretpostavki za donošenje poslovnih odluka koje osiguravaju veću profitabilnost i održivost rafinerijskog poslovanja Ine, a time i cijele kompanije, priopćili su iz INA-e.

“INA je krajem 2018. godine započela s programom INA R&M Novi smjer 2023., koji podrazumijeva koncentraciju prerade nafte u Rafineriji nafte Rijeka te transformaciju lokacije u Sisku u industrijski centar.

Cilj programa je pretvoriti gubitak od u prosjeku milijardu kuna godišnje u dobit te održati sigurnu i neprekinutu proizvodnji nafte i stabilni rad. Kako bi ostvarila tehničke preduvjete za ovaj strateški projekt, INA je prethodno donijela poslovnu odluku o potpisivanju Memoranduma o razumijevanju s JANAF-om koji podrazumijeva uspostavljanje bolje optimizacije transporta nafte između JANAF-ovog Terminala Sisak i Rafinerije nafte Sisak.

Također, osigurana je i bolja optimizacija raspoloživih skladišnih prostora i fleksibilnost Ininog Istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Izgradnja dvosmjernog toka između JANAF-ovog Terminala Sisak i Rafinerije nafte Sisak realizirana je u posljednjem kvartalu 2019. čime je Ini omogućena prodaja nafte na tržištu po tržišnoj cijeni i ostvarivanje veće ekonomske vrijednosti za naš proizvod.

Nafta s hrvatskih polja se prerađuje u Rafineriji nafte Rijeka u skladu s logističkim mogućnostima, a dio se prodaje po tržišnim cijenama. Posljedično, riječka rafinerija prerađuje na učinkovitiji način 20% veće količine nafte u odnosu na ranije i one su dovoljne za pokrivanje potreba hrvatskog tržišta.

Posljedično, to donosi veću profitabilnost te kompaniji osigurava sredstva za financiranje projekata koji će pridonijeti održivom poslovnom modelu, što uključuje i ulaganje od oko 4 milijarde kuna u izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka u riječkoj rafineriji. Podsjećamo, program INA R&M Novi smjer 2023. također uključuje i izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka s ukupnim kapacitetom rafinerije od 4,5 milijuna tona godišnje, što pokriva potražnju na hrvatskom tržištu i izvoz.

Naime, potražnja hrvatskog tržišta iznosi 2,7 milijuna tona godišnje. Trenutačno, INA prerađuje otprilike 4 milijuna tona godišnje, od čega 1,9 milijuna tona prodamo na domaćem tržištu. Dakle, INA ne samo da zadovoljava potražnju na hrvatskom tržištu, već i izvozi na druga tržišta.

Uz izgradnju dvosmjernog toka u Sisku, Memorandum podrazumijeva i postavljanje odušne stanice u Rafineriji nafte Rijeka koja je u izgradnji te će služiti kao dodatna mjera zaštite okoliša i sigurnosti u radu podmorskog naftovoda Omišalj – Urinj. Također, INA kao članica MOL Grupe ulaže maksimalne napore da poveća količine transportirane sirove nafte od JANAF-ovog terminala Omišalj prema Mađarskoj i Slovačkoj, što će imati pozitivan utjecaj na JANAF i državni proračun, priopćili su iz INA-e.

Ministar energetike i zaštite okoliša, Tomislav Ćorić, gost je Novog dana.

“Ukoliko ste gledali, a vjerujem da ste imali priliku vidjeti cijelo izlaganje, onda ćete vjerojatno primijetiti da je taj moj odgovor bio odgovor na njegovu glavnu tezu u kojem je on insinuirao da sam ja doveo u pitanje interese Republike Hrvatske. Kroz to pitanje, kao i kroz drugo pitanje se moglo zaključiti da je Vlada RH i ja kao ministar zanemarila interese RH. Ja jednostavno ne mogu dopustiti da moj profesionalni integritet i ono što ja radim u Vladi dovede u pitanje na taj način. Moja reakcija je bila reakcija koja je bila pretjerana. Ja sam se već jučer ispričao hrvatskom medijskoj javnosti. Nije točno da se prati komunikacija novinara u Hrvatskoj. To ne smije biti put kojim Hrvatska ide”, rekao je ministar.

“Moja reakcija nakon toga bila je reakcija osobe, čovjeka, a ne ministra i ja se na tome ispričavam”, odgovorio je Ćorić na pitanje o jučerašnjoj komunikaciji između njega i reportera N1 televizije Hrvoja Krešića.

“Jako teško ću se dopustiti u narednom razdoblju da se to ikada ponovi. Bio sam onemogućen odgovarati na njegova pitanja njegovim upadicama”, dodaje Ćorić.

“Gospodin Krešić je jučer nakon cijelog dana u vašim emisijama pričao svoju verziju priče i to je u redu. Razmišljao sam u nekoliko navrata da se i ja javim i ispričam svoju verziju priče. Memoranudm je imao samo jedan cilj, a to je optimizirati poslovanje Ine i Janafa”, kazao je za N1.

“Budite uvjereni da ću si teško dopustiti da se ulazak u raspravu s novinarom ponovi. Bio sam onemogućem odgovarati na Krešićeva pitanja njegovim upadicama i to nije bilo korektno”, kazao je Ćorić.

“Jasno sam gospodinu Krešiću dao do znanja da razgovore o kompetencijama članova uprave Ine treba prepustiti struci. On nažalost nije meritorna osoba koja može razgovarati o kompetencijama tih ljudi”, ističe.

Žao mu je da je potpao pod pritisak i onemogućavanja da na pitanja odgovori jer kaže da naš Hrvoje Krešić to nije dopuštao. Na pitanje na čemu je temeljio tvrdnju da je Krešić rubno povezan s naftnim biznisom, kazao je da je bio sarkastičan i da je novinar to interpretirao onako kako je njemu odgovaralo.

Nije želio odgovoriti tko mu je kazao za Krešićevu korespondenciju o Ini. “Nafta se vlakovima prevozi prema rafineriji Nafte Rijeka, a ostatak se prodaje Mađarskoj”, pojašnjava Ćorić.

“Ukoliko bilo tko u RH misli da hrvatska nafta treba ostati u Hrvatskoj i da rafinerija nafte Siska treba stvarati gubitke, meni je žao, ali to nema smisla”, dodaje.

Kaže kako stalno guramo Inu u politički kontekst i kako je to djelomično i opravdano.

Hrvatska nije izvezla naftu, a cijena se može komunicirati s Inom, kaže ministar. “Ja sam siguran da ćete dobiti odgovor, osim ako se ne radi o nekoj tajni”, dodaje.

U situaciji u kojoj možete zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta s jednom rafinerijom, biste li išli u smjeru gašenja tog rafinerijskog biznisa i njegove transformacije ili bi zadržali tu rafineriju?, upitao je Ćorić, odgovarajući na pitanje zašto bi se gasila sisačka rafinerija.

Imamo dva rafinerijska biznisa, jedan funkcionira na 70-80 posto, a drugi na oko 20 posto. Kad ste vidjeli da biznis koji funkcionira na 20 posto kreira dobit za svoga vlasnika?, upitao je Ćorić.

Istaknuo je da se nafta prema Rijeci transportira vlakovima i da je maksimalna količina 150 tisuća tona godišnje.

Tihomir Ladišić upitao je ministra zašto Hrvatska 2020. godine, kad je cijena nafte na povijesno niskim granama, svoju naftu izvozi.

Ćorić je rekao da se to radi i radit će se i dalje, u sklopu transformacije sisačke rafinerije.

“Nije to samo trend 2020. i izazvan aktualnim trenutkom i činjenicom da je cijena nafte 35 dolara po barelu, nego o dugoročnoj odluci u kojoj je rafinerijski biznis na razini Ine, poslovnom procjenom koncentriran, odnosno bit će koncentriran na područje riječke rafinerije, koja će doživjeti svoj apgrejd u narednom razdoblju”, rekao je Ćorić.

Podsjetimo, ministar Tomislav Ćorić u utorak je prozvao je reportera Hrvoja Krešića za pisanje u novinarskim grupama rekavši mu kako se iz njegovog rada, ali i iz njegovih poruka u novinarskoj grupi vidi nezadovoljstvo izborom Uprave Ine.

Ministar Tomislav Ćorić komentirao je te napise rekavši da se tekstom pokušava implicirati da je Hrvatska došla u podređen položaj, a što, kaže ministar, nije točno.

Ministar je kasnije demantirao tvrdnje o difamaciji i praćenju interne komunikacije novinara N1 Hrvoja Krešića, koji mu je postavio pitanja o Memorandumu Ine i Janafa.

“Dakle, prije svega referirat ću se na činjenicu kako mi je žao da je dio medijske javnosti moju izjavu, odnosno odgovor novinaru, iskoristio za tezu o praćenju, prislušivanju i bilo kakvoj nedopuštenoj radnji. Nikada u životu mi ne bi palo na pamet ni na koji način zadirati u privatnost bilo koga, a posebice ne novinara. Odlučno odbacujem bilo kakvu mogućnost nečeg takvog”, rekao je za Hinu ministar Ćorić.

“Moja teza izrečena na današnjoj presici bila je ništa drugo nego odgovor na pitanje, u kojem se pokušalo implicirati da sam ja pokušao prodati nacionalne interese Republike Hrvatske, odnosno dovesti ih u pitanje. To nisam, ne činim i nikada neću učiniti. Svi oni koji na bilo koji način budu implicirali u tom smjeru doživjet će od mene uvijek isti odgovor”, kazao je Ćorić za N1 televiziju.

Nada u oporavak
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle jer se ulagači nadaju da će se uskoro normalizirati gospodarska aktivnost u svijetu i razviti cjepivo protiv koronavirusa, no S&P 500 indeks nije se uspio zadržati iznad 3.000 bodova zbog napetosti između SAD-a i Kine.

U fokusu ulagača je postupno otvaranje gospodarstava u svijetu, nakon paralize uslijed strogih mjera usmjerenih na suzbijanje širenja koronavirusa, pa bi se uskoro ekonomske aktivnosti trebale normalizirati. Tim više što vlasti širom svijeta najavljuju dodatne poticajne gospodarske mjere. Kako se na Wall Streetu u ponedjeljak nije radilo, jučer je tržište pozitivno reagiralo na najave novih poticajnih mjera u Japanu i Kini, koje su posljednjih dana podržavale svjetska tržišta.

Uz to, ulagači se nadaju da će se uskoro razviti cjepivo protiv koronavirusa, s obzirom na vijesti iz nekoliko farmaceutskih kompanija. Zahvaljujući tome, S&P 500 indeks probio se jučer, po prvi put od početka ožujka, iznad 3.000 bodova. No, pred kraj trgovanja ponovno je zaronio ispod te psihološki važne razine zbog napetosti između Washingtona i Pekinga.

Agencija Bloomberg objavila je, naime, da američke vlasti razmatraju mogućnost uvođenja različitih sankcija protiv kineskih dužnosnika, poslovnih sektora i financijskih institucija. Ranije je, pak, savjetnik Bijele kuće Larry Kudlow kazao da je predsjednik Donald Trump toliko ljut na Kinu zbog koronavirusa i drugih stvari da mu trgovinski dogovor više nije toliko važan kao prije.

Trump i njegova vlada svako malo kritiziraju Kinu da nije dovoljno učinila na suzbijanju širenja virusa, a u posljednje vrijeme Washington poručuje i da će oštro reagirati ako Kina nametne zakon o nacionalnoj sigurnosti bez volje naroda Hong Konga. Kina je, naime, prošloga tjedna najavila donošenje novog zakona o nacionalnoj sigurnosti, nakon lanjskih prodemokratskih prosvjeda u Hong Kongu, kojim bi se Hong Kongu zabranilo odcjepljenje od Kine, uplitanje iz inozemstva, terorističke aktivnosti, kao i sve druge aktivnosti za koje se procijeni da potkopavaju središnju vlast u Pekingu.

Zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajima, S&P 500 indeks porastao je oko 38 posto od 23. ožujka, kada je zbog koronakrize zaronio na najniže razine u više godina. Stoga je sada udaljen još samo oko 12 posto od svoje rekordne razine, dosegnute 19. veljače.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,24 posto, na 6.067 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,0 posto, na 11.504 boda, a pariški CAC 1,46 posto, na 4.606 bodova.  Na azijskim se burzama u srijedu trguje oprezno, nakon znatnog rasta cijena dionica prethodnih dana, jer su ulagači suzdržani zbog napetosti između SAD-a i Kine.

Na valutnim je tržištima dolar oslabio drugi dan zaredom.  Cijene su nafte, pak, pale. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 0,8 posto, na 34,05 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,55 posto, na 35,95 dolara.

Na 36 dolara
Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima na 36 dolara, ohrabrene porukama proizvođača da se drže dogovora o smanjenju opskrbe i većom potražnjom za gorivima paralelno ublažavanju mjera zaštite od pandemije.

Na londonskom je tržištu cijena barela  iznosila je 36,01 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 34 dolara.

Trgovce je ohrabrila najava Rusije da će u svibnju i lipnju proizvoditi blizu ciljanih 8,5 milijuna barela dnevno, u skladu s dogovorom Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i partnera, okupljenih u grupu OPEC+.

Najveći svjetski proizvođači, uključujući Saudijsku Arabiju i Rusiju, dogovorili su u travnju smanjenje proizvodnje u svibnju i lipnju za gotovo 10 milijuna barela dnevno. Rusko ministarstvo energetike citiralo je danas i izjavu ministra Aleksandra Novaka da bi rast potražnje za gorivom do lipnja ili srpnja trebao smanjiti globalni višak koji trenutno iznosi sedam do 12 milijuna barela dnevno. „Aktualni oporavak cijena nafte prvenstveno je rezultat smanjene opskrbe. Svjetski proizvođači udruženi u grupu OPEC+ objavili su da se pridržavaju koordiniranog i dobrovoljnog smanjenja za 9,7 milijuna barela dnevno ili možda čak i više”, rekao je Tamas Varga iz PVM-a.

“Kako se ublažavaju mjere zaštite od korone, potporu cijenama pruža i potražnja”, dodao je. Zemlje OPEC + sastat će se ponovo početkom lipnja kako bi razgovarale o kontinuiranom smanjenju opskrbe kako bi se poduprle cijene koje su od početka godine već porasle oko 45 posto.

Naznake smanjenja proizvodnje stižu i iz SAD-a. Tako su podaci tvrtke Baker Hughes pokazali da je broj aktivnih bušotinskih postrojenja u prošlom tjednu pao na rekordno niskih 318. OPEC ni danas nije objavio cijenu barela referentne košarice nafte svojih članica.

Analiza
Cijene nafte porasle su krajem tjedna na najviše razine od ožujka čemu su pridonijele sve manje zalihe sirove nafte na američkom tržištu, smanjenje kapaciteta proizvodnje članica OPEC-a te općenito oporavak svjetske potražnje.

Cijene nafte porasle su krajem tjedna na najviše razine od ožujka čemu su pridonijele sve manje zalihe sirove nafte na američkom tržištu, smanjenje kapaciteta proizvodnje članica OPEC-a te općenito oporavak svjetske potražnje.

Objava ekonomskih pokazatelja tijekom petka je izostalo. U tjednu pred nama od bitnijih pokazatelja u Njemačkoj su na rasporedu objave BDP-a, IFO indeksa poslovne klime i Gfk indeksa povjerenja potrošača. Za euro područje najavljene su objave pokazatelja povjerenja potrošača dok će u SAD-u biti objavljeni Richmond Fed prerađivačkog sektora, trgovina na malo, inflacija te U of. Michigan indeks očekivanja.

Trzavice u drugom planu
Na burzama su u utorak cijene dionica znatno porasle, zahvaljujući postupnom otvaranju gospodarstava u svijetu i najavama daljnjih poticajnih mjera, pa su napetosti između SAD-a i Kine pale u drugi plan.

Predsjednik francuskog parlamenta i njegov njemački kolega pozvali su u utorak na otvaranje što je prije moguće granica između europskih zemalja, nakon što su one bile više tjedana zatvorene zbog pandemije koronavirusa. Velika Bfritanija u lipnju će otvoriti tisuće dućana i trgovačkih centara, najavio je u ponedjeljak premijer Boris Johnson, predstavljajući hodogram olakšavanja mjera uvedenih radi sprečavanja širenja koronavirusa.

Rast tržišta zahvaljuje se postupnom otvaranju gospodarstava u svijetu, s obzirom da se širenje koronavirusa usporava, što bi trebalo uskoro dovesti do narmaliziranja ekonomke aktivnosti. Zahvaljujući tome, jučer su snažno porasle cijene dionica na europskim burzama, pri čemu je STOXX 600 indeks skočio 1,5 posto.

Tim više što se najavljuju daljnje poticajne mjere u najvećim svjetskim gospodarstvima. Nakon što je jučer objavljeno da japanska vlada priprema novi paket poticajnih gospodarskih mjera vrijedan oko 930 milijardi dolara, koji će biti usmjeren na financijsku pomoć kompanijama pogođenima pandemijom, jutros je kineska središnja banka poručila da će nastaviti smanjivati kamatne stope i poduzeti druge mjere kako bi ojačala gospodarstvo.

Zahvaljujući tome, verbalni rat između SAD-a i Kine oko koronavirusa, trgovinskih pitanja i namjera Pekinga da uvede novi zakon o nacionalnoj sigurnosti u vezi Hong Konga u drugom je planu. U drugom su planu i makroekonomski pokazatelji. Primjerice, jutros je singapurska vlada po treći put ove godine smanjila procjene, pa sada očekuje pad gospodarstva u ovoj godini između 4 i 7 posto.

Na valutnim tržištima tečajevi ne osciliraju značajnije.  Europske zemlje trebaju udružiti snage kako bi zaštitile svoje banke od posljedica pandemije koronavirusa, izjavio je za Reuters čelnik Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) Jose Manuel Campa.

Cijene su nafte, pak, porasle, nastavljajući uzlaznim trendom već peti tjedan zaredom jer se s normalizacijom gospodarskih aktivnosti u svijetu očekuje i jačanje potražnje za ‘crnim zlatom’. Na američkom je tržištu cijena barela skočila 2,6 posto, na 34,15 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 1,15 posto, na 35,95 dolara.