ELEKTRIČNA ENERGIJA

Toyota vodeća
Američki proizvođač električnih vozila Tesla istisnuo je njemački Volkswagen s pozicije drugog proizvođača automobila u svijetu po tržišnoj vrijednosti iako po broju isporučenih automobila i dalje uvelike zaostaje za njemačkom kompanijom.

Cijena Teslinih dionica više je nego udvostručena od listopada prošle godine kada je kompanija izvijestila da je treće fiskalno tromjesečje zaključila s dobiti. Prethodno je pozitivan poslovni rezultat zabilježila u posljednja dva tromjesečja 2018.

Još se ne mogu pohvaliti pozitivnim rezultatom u cijeloj poslovnoj godini. U srijedu su Tesline dionice porasle četiri posto, pa je tržišna vrijednost kompanije premašila 100 milijardi dolara. Time je istisnuo s druge pozicije u svijetu po tržišnoj kapitalizaciji njemački Volkswagen.

Vodeću poziciju drži japanska Toyota s 230 milijardi dolara. Neki analitičari smatraju da rast cijena Teslinih dionica odražava dobre rezultate kompanije u proteklim mjesecima. Tesla je nedavno otvorio tvornicu u Šangaju koja bi im trebala poslužiti kao odskočna daska za osvajanje kineskog tržišta.

Po broju isporučenih automobila i dalje zaostaje za etabliranim automobilskim divovima. Tako je u siječnju izvijestio da je prošle godine isporučio više od 367.500 automobila, 50 posto više nego 2018. godine. Volkswagen ih je isporučio gotovo 11 milijuna a Toyota je od siječnja do studenog prodao nešto više od devet milijuna. Američki su regulatori u međuvremenu pokrenuli istragu protiv Tesle zbog zapaljenja baterija i neočekivanog ubrzanja automobila.

Druga strana
Zbog prelaska s benzinskih i dizelskih vozila na one električnog motora do 2030. godine samo u Njemačkoj bez posla bi moglo ostati čak 410 tisuća radnika, predviđaju stručnjaci iz Nacionalne platforme za budućnost mobilnosti (NPM), savjetodavnog vijeća njemačke vlade.

Kako za Reuters navode iz NPM-a, električni motori imaju manje dijelova i nisu toliko zahtjevni za održavanje, što je dobra vijest za njihove korisnike, no ne i osobe zaposlene u tradicionalnoj automobilskoj industriji.

Tako bi samo u proizvodnji motora i mjenjača u idućih deset godina bez posla trebalo ostati gotovo 90 tisuća ljudi, a velik broj njih bez svojih radnih mjesta ostat će i zbog automatizacije, odnosno robota i softvera koji će u tvornicama zamijeniti ljudsku radnu snagu. Njihov pesimizam ipak ne dijeli glavna njemačka organizacija automobilske industrije (VDA) iz koje kažu da su ta predviđanja bazirana na nerealno ekstremnom scenariju.

Prema informacijama objavljenim prošle godine, u njemačkoj automobilskoj industriji u 2018. bilo je zaposleno 834 tisuće ljudi, što je najviše zaposlenih od 1991. S obzirom na to da se ove godine predviđa globalni pad prodaje automobila, može se očekivati da će i njemačke automobilske kompanije podijeliti otkaze svojim zaposlenicima, piše Novac.hr.

Analiza
Ekonomski institut Zagreb (EIZG) objavio je novi broj publikacije Sektorske analize: Energetika, obnovljivi izvori energije, autorice Biljane Kulišić (Energetski institut Hrvoje Požar) i Ivane Rašić (EIZG), i donosi analizu stanja i kretanja u sektoru. 

Danas donosimo dio analize posvećen trgovačkim društvima

“Prema podacima Poslovne Hrvatske u 2018. godini je u djelatnosti „Vađenje sirove nafte i prirodnog plina“ bilo aktivno 15 poslovnih subjekata, dok je u djelatnosti „Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija“ bilo aktivno njih 877. Unutar djelatnosti vađenja nafte i prirodnog plina najveći je poslovni subjekt 2018. godine bila INA d.d. koja je s ostvarenim ukupnim prihodima u visini od 21,92 milijarde kuna u 2018. godini ostvarila 98,7 posto ukupnih prihoda te djelatnosti.

Značajan dio njenog poslovanja vezan je uz poslove s Vladom Republike Hrvatske, njenim ministarstvima i agencijama. INA d.d. tako ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te prodaji plina i naftnih proizvoda. Prema podacima Poslovne Hrvatske INA d.d. je u 2018. godini ostvarila ukupne prihode u visini od 21,92 milijarde kuna i bruto dobit od 1,66 milijardi kuna.

U odnosu na 2017. godinu ukupni prihodi povećani su za 19,6 posto, dok se dobit smanjila za 6,5 posto. Promotri li se struktura ukupnih prihoda, vidljivo je da najveći dio čine prihodi od prodaje koji su u 2018. godini iznosili 21,07 milijardi te činili 96,1 posto ukupnih prihoda. Na međugodišnjoj razini oni bilježe rast od 19,8 posto. Istovremeno troškovi sirovina, materijala i energije bilježe rast od 34 posto, i to uslijed porasta cijena nafte i više razine prerade.

Detaljniji uvid u stanje i dinamiku kretanja u djelatnosti „Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija“ osigurava analiza financijskih pokazatelja deset vodećih trgovačkih društava. Osnovna obilježja poslovanja vodećih trgovačkih društava u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije tijekom 2018. godine su povećanje prihoda te smanjenje zaposlenosti i dobiti.

Ukupni su prihodi deset vodećih trgovačkih društava ove djelatnosti u 2018. godini iznosili 33,3 milijarde kuna i bili za 1,2 posto veći nego 2017. godine. Broj zaposlenih se na razini deset vodećih društava ove djelatnosti smanjio za 7,7 posto, i to s 11.439 zaposlenih u 2017. godini na 10.555 zaposlenih osoba u 2018. godini. Iako je deset vodećih trgovačkih društava kumulativno u 2018. godini zabilježilo pozitivno poslovanje (1,9 milijardi kuna dobiti), dobit i bruto marža značajno su se smanjili u usporedbi s prethodnom godinom. Iskazana dobit bila je manja za 25,3 posto, dok je bruto marža bila manja za 26,2 posto.

Takvom je kretanju ponajprije doprinijelo negativno poslovanje društva HEP-Toplinarstvo d.o.o. i društva Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. HEP-Toplinarstvo d.o.o. je 2018. godinu zaključilo s gubitkom od 39,4 milijuna kuna, dok je Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. ostvarila gubitak u visini od 13,2 milijuna kuna. Preostalih osam vodećih društava djelatnosti „Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija“ 2018. godinu zaključilo je s pozitivnim poslovnim rezultatom. Povećanje prihoda praćeno smanjenjem zaposlenosti rezultiralo je povećanjem proizvodnosti rada od 9,7 posto.

Vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti za deset vodećih društava djelatnosti opskrbe električnom  energijom, plinom, parom i klimatizacije niža od 1,5 (1,33) ukazuje da su ona u 2018. godini imala određenih poteškoća u održavanju likvidnosti. Ipak, u odnosu na prethodnu godinu likvidnost je povećana za 8,1 posto. Koeficijent zaduženosti vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije u visini od 0,46 u 2018. godini ukazuje na relativno nisku zaduženost društava. Ujedno je njegova vrijednost bila za 4,1 posto niža nego godinu dana ranije.

Od deset najvećih trgovačkih društava u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije, u stopostotnom privatnom vlasništvu su svega dva društva, i to Prvo plinarsko društvo d.o.o. koje je u domaćem vlasništvu te GEN-I Hrvatska d.o.o. koje je u stranom vlasništvu. Preostalih osam društava su u stopostotnom državnom vlasništvu. Tu se pored društva HOPS d.o.o.3 i društva Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. nalazi HEP d.d. kao vladajuće društvo HEP grupe, te pet društava u stopostotnom vlasništvu HEP-a d.d.: HEP-Proizvodnja d.o.o., HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., HEP ELEKTRA d.o.o., HEP-Opskrba d.o.o. i HEP-Toplinarstvo d.o.o”, stoji u analizi.

Pokazuje Eurostat
Hrvatska kućanstva plaćaju jednu od najnižih cijena električne energije u EU.

Kako,pokazuju podaci eurostatističara, cijena kilovatsata električne energije u nas je u prvom polugodištu prošle godine iznosila 0,1433 eura ili oko 1,10 kuna.

Jeftiniju struju od nas u EU plaćaju jedino Rumunji, Litavci, Mađari i Bugari. Istodobno, prosječna cijena kilovatsata struje u EU u prvom je lanjskom polugodištu iznosila 0,2439 eura ili nešto više od 1,80 kuna, što znači da je struja u Hrvatskoj oko 40 posto jeftinija od prosjeka. Cijena električne energije i u Sloveniji je znatno veća: kilovatsat u prvom je polugodištu prošle godine iznosio 0,2021 euro ili nešto više od 1,50 kuna, piše Novac.hr.

Vjerojatnost poskupljenja električne energije je velika, prije svega zbog naknade za obnovljive izvore energije, koja će sigurno rasti i zbog cijene emisijskih kvota pa je cijena kWh proizvedenog iz konvencionalnih izvora skuplja a Hrvatska veliku količinu električne energije uvozi, na čemu HEP ostvaruje manju dobit.

Izvješće
Obnovljivi izvori su tijekom 2019. godine bile najveći europski izvor električne energije, preuzevši po prvi puta primat od fosilnih goriva, pri čemu je hidroenergija i dalje glavni obnovljivi izvor, pokazuje analiza koju je provela tvrtka EnAppSys.

U izvješću te tvrtke o tržištu električne energije u EU-u navodi se kako je iz obnovljivih izvora lani u EU-u proizvedeno 1029 teravatsati (TWh) električne energije, u usporedbi s 941 TWh proizvedenih iz fosilnih goriva i 777 TWh iz nuklearnih postrojenja. U 2019. godini 37,5 posto proizvodnje električne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora, 34,3 posto iz fosilnih goriva i 28,3 posto iz nuklearnih elektrana.

Od proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora većina i dalje dolazi iz hidroelektrana te je u 2019. godini iznosila 425,8 TWh. Vjetroelektrane su proizvele je 382,5TWh, u usporedbi s 272,7TWh 2015. godine, a solarna energija popela se sa 81.TWh u 2015. na 113.5 TWh prošle godine. Energija iz biomase značajno je porasla, sa 65,7 TWh na 92,6 TWh u istom razdoblju.

Iako je ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora u 2019. pala za jedan posto, njihov doprinos je od 2015. godine porastao za 24 posto, nadmašivši 4-postotni porast proizvodnje iz fosilnih goriva i petpostotni iz nuklearnih elektrana u istom razdoblju, navodi EnAppSys.

Do 40 posto
Hrvatsku u sljedećim godinama čeka značajno povećanje cijena struje, upozoravaju domaći i strani stručnjaci.

Hrvatska kućanstva plaćaju jednu od najnižih cijena električne energije u EU. Kako pokazuju podaci eurostatističara, cijena kilovatsata električne energije u nas je u prvom polugodištu prošle godine iznosila 0,1433 eura ili oko 1,10 kuna.

Jeftiniju struju od nas u EU plaćaju jedino Rumunji, Litavci, Mađari i Bugari. Istodobno, prosječna cijena kilovatsata struje u EU u prvom je lanjskom polugodištu iznosila 0,2439 eura ili nešto više od 1,80 kuna, što znači da je struja u Hrvatskoj oko 40 posto jeftinija od prosjeka.

Cijena električne energije i u Sloveniji je znatno veća: kilovatsat struje u “deželi” u prvom je polugodištu prošle godine iznosio 0,2021 euro ili nešto više od 1,50 kuna. Ne čudi stoga što stručnjaci očekuju da će cijene struje u Hrvatskoj rasti. Tako londonski think tank ICIS, koji se bavi energetikom, prognozira da bi cijene struje u Hrvatskoj i Sloveniji do 2025. mogle biti najviše u Europi, i to zbog rasta cijena ugljena i plina.

Proizvodnja struje iz fosilnih goriva u Hrvatskoj i Sloveniji predstavlja trećinu ukupne proizvodnje električne energije, a njihove projekcije govore o znatnom rastu cijena ugljena, pa tako i struje, koje bi mogle skočiti i do 50 posto.

Domaći analitičari nisu tako katastrofični. “Standard u Hrvatskoj niži je nego u najvećem broju drugih članica EU i Vlada vodi računa o socijalnoj komponenti. No u budućnosti će tržište učiniti svoje, a može se očekivati rast cijena struje diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj”, kaže Igor Dekanić, energetski stručnjak.

I Goran Granić, stručnjak za energetiku, kaže da se u budućnosti može očekivati rast cijena struje no na to najviše bi mogle utjecati naknade za ugljični dioksid, koje će se u EU povećavati, donosi Jutarnji list.

List Pobjeda
Davanjem na raspolaganje trgovcima električnom energijom samo dio svog kapaciteta u podmorskom energetskom kabelu između Crne Gore i Italije, kompanija Crnogorski elektroprijenosni sustav (CGES) već je prihodovala oko tri milijuna eura, rekla je listu Pobjeda Vesna Bracanović, predsjednica Odbora direktora CGES-a.

“Prva potvrda opravdanosti ovog pothvata stigla je već u prosincu prošle godine puštanjem podmorskog kabela između Italije i Crne Gore u komercijalni rad, u kojem CGES raspolaže sa 200 megavata. Dajući trgovcima električnom energijom samo dio svog kapaciteta na ovoj novoj električnoj granici (70 megavata), CGES je već na godišnjim dražbama za 2020. godinu prihodovao oko tri milijuna eura”, objasnila je Vesna Bracanović.

Prema njenim riječima, to znači da je komercijalnom eksploatacijom jedne trećine kapaciteta na novoj granici između Crne Gore i Italije, CGES prihodovao više od pola ukupnog prihoda kojeg je ostvario prošle godine na već postojećim granicama. “Dosadašnji rezultati govore da projekt kojeg smo realizirali kroz strateško partnerstvo s talijanskom kompanijom Terna daje dobre rezultate, a nastavljamo dalje intenzivno raditi na Transbalkanskom koridoru, odnosno 400 kV dalekovodu od Čeva do Pljevalja”, dodala je Bracanović.

Ukupna dužina kabela iznosi 455 kilometara, od čega je podmorski dio dug 433 kilometra. Ugovor o povezivanju Italije i Crne Gore energetskim kabelom potpisan je sredinom studenoga 2010. godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi oko milijardu eura. Bracanović je podsjetila da je CGES izgradnjom trafostanice Lastva i njenim povezivanjem na postojeću elektroenergetsku mrežu dalekovodom 400 kV Podgorica 2 Trebinje, odnosno izgradnjom dvosistemskog dalekovoda 400 kV Lastva Cevo, stvorio preduvjete za puštanje u rad podmorske interkonekcije s Italijom.

“Intenzivno smo radili na projektu povezivanja prijenosnih sustava Crne Gore i Italije, uložili velike napore i opravdali očekivanja. Izgradili smo prvo 400 kV postrojenje u posljednjih 30 godina, po najsuvremenijoj tehnologiji i to na Crnogorskom primorju gdje je bilo najpotrebnije”, istaknula je Bracanović. Ona je dodala da je CGES lani uložio 18 milijuna eura i završio 16 investicijskih projekata.

Aktiviranjem podmorskog elektroenergetskog kabela prema Italiji Crna Gora ima mogućnost postati energetsko čvorište regije, a korištenjem te infrastrukture može postati značajan izvoznik električne energije, ocijenjeno je iz Privredne komore Crne Gore (PKCG). Predstavnici PKCG-a rekli su da je najveće ostvarenje u energetici prošle godine bilo upravo puštanje u rad podmorskog kabela koji povezuje tržišta Zapadnog Balkana s Europskom unijom.

“Kabel će posebno pridonijeti elektroenergetskoj sigurnosti Crne Gore, većoj iskorištenosti mreže, rastu prihoda, smanjenju gubitaka i troškova prijenosnog sustava, te održivijem integriranom tržištu električne energije”, objašnjavaju u PKCG-u. Potrebe crnogorskog tržišta, već drugu godinu zaredom, zadovoljavaju se iz domaćih izvora električne energije, donosi Poslovni dnevnik..

Nova tvornica
Proizvođač električnih vozila Tesla isporučio je svoj prvi automobil sastavljen u kineskoj tvornici Gigafactory 3, što je prvi takav pogon te kompanije izvan SAD-a, objavio je Tesla na Twitteru.

Prvih 15 vlasnika Modela 3s su zaposlenici kompanije, piše u tvitu.

Navodno je prvi vlasnik u Kini zaposlenik Tesline trgovine Xintiandi u Šangaju.

Na ceremoniji predstavljanja automobila čelnici tvrtke su najavili da će više zaposlenika dobiti automobile u idućim danima, dok će isporuke drugim potrošačima započeti u siječnju.

Kompanija trenutno u kineskoj tvornici proizvodi 1000 vozila tjedno, s procjenom godišnje proizvodnje do 150.000 automobila za najveće svjetsko tržište električnih vozila i automobila.

Tijekom sljedeće godine cilj kompanije je udvostručiti tjednu proizvodnju na oko 3000 vozila.

Izgradnja kineske tvornice Gigafactory 3 započela je u siječnju ove godine, a proizvodnja je počela u listopadu.

Prošlog tjedna je Teslin automobil proizveden u Kini uvršten na popis vozila koji ispunjavaju uvjete za 10-postotnu poreznu olakšicu prilikom kupovine u zemlji.

Za dovršetak tvornice Gigafactory Tesla je nedavno osigurao lokalne zajmove do 9 milijardi juana (1,29 milijardi dolara).

Teslin glavni izvršni direktor Elon Musk u studenom je najavio da će sljedeći Gigafactory biti izgrađen u Berlinu. Tvrtka također planira izgradnju inženjerskog i dizajnerskog centra u blizini nove berlinske zračne luke.

Prvi Gigafactory tvrtke započeo je s radom u Nevadi, a izgrađena je i tvornica koja izrađuje opremu za punjenje i opremu za napajanje u američkoj saveznoj državi New York.

Analiza
Francuska je najveći izvoznik električne energije u Europi u prvih 11 mjeseci ove godine, a Italija najveći uvoznik, pokazala je studija europskog tržišta interkonektora koju je provela analitička kuća EnAppSys.

Ta je studija pokazala da je Francuska u razdoblju od 1. siječnja do 30. studenoga ostvarila ukupan neto izvoz električne energije od od 39,4 teravatsata (TWh), pri čemu je većinu isporučila Italiji (13,3 TWh) i Njemačkoj (11 TWh).

Visoka razina neto izvoza pripisana je velikim količinama energije iz nuklearnih elektrana i niskim graničnim troškovima povezanima s tom vrstom energije, što ju čini aktraktivnom za cijelo europsko tržište.

Italija je bila najveći uvoznik električne energije od siječnja do studenog te je uvezla 36,6 TWh. Najveći dio uvezene energije isporučila joj je Švicarska (17,6 TWh), koja povećava proizvodnju iz obnovljivih izvora, ali se i dalje oslanja na nuklearnu energiju kao svoj glavni izvor.

Izvor https://www.enappsys.com/post/q3-energy-markets-in-europe-what-you-need-to-know

Analiza Carbon Briefa
Svjetska proizvodnja električne energije iz ugljena u 2019. godini je u padu za oko tri posto u odnosu na prošlu godinu, što je najveći pad otkad se provode takva mjerenja, objavljeno je na web stranicama Carbon Brief, specijaliziranima za energetiku i klimu.

Proizvodnja električne energije iz ugljena u prvoj polovici godine pala je za 19 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavio je Carbon Brief.

Ugljen je u prvoj polovici godine činio manje od dva posto “energetskog miksa” sirovina za proizvodnju električne energije u Irskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, a šest posto u Španjolskoj i Italiji. Velika Britanija u svibnju je čak ugasila sve svoje elektrane na ugljen na dva tjedna, prvi put od početka industrijske revolucije, kaže se u analizi.

Razlozi rekordnog pada proizvodnje struje iz ugljena razlikuju se od zemlje do zemlje, a uključuju povećanu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, nuklearne energije i plina, kao i usporavanje ili negativan rast potražnje električne energije.

U razvijenim zemljama snažno je porasla proizvodnja struje iz vjetra i Sunca, a istovremeno je smanjena potražnja za električnom energijom, što se povezuje sa sporijim globalnim gospodarskim i trgovinskim rastom, kaže se u analizi.

Pad potražnje za ugljenom posebno je izražen u Japanu i Južnoj Koreji. U obje te zemlje porasla je uporaba nuklearne energije što je smanjilo upotrebu ugljena. U Sjevernoj Americi oko 60 posto pada uporabe ugljena u proizvodnji električne energije objašnjava se prelaskom na plin te zatvaranjem ugljenih i otvaranjem plinskih elektrana.