ELEKTRIČNA ENERGIJA

Dolaze i kineski partneri

Kroz pripremljene i projekte čija je realizacija započela Elektroprivreda BiH (EPBiH) ove godine može potaknuti ekonomiju Bosne i Hercegovine s ulaganjem oko 500 milijuna konvertibilnih maraka (oko 255 mil. eura), što bi u godini u kojoj se posljedice pandemije koronavirusa još uvijek snažno osjećaju moglo imati veliki značaj.

“Trudit ćemo se da što više posla obave domaće kompanije”, ističe Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije u Elektroprivredi BiH.

Stižu kineski partneri

“Izgradnja energetskih objekata uvijek je veliki ekonomski benefit, ne samo za kompaniju koja ih gradi već i za lokalnu zajednicu, ali i ukupnu ekonomiju.

Tu se angažiraju građevinske, ali i kompanije koje se bave izradom sofisticiranih programa, svi na neki način mogu naći neku ulogu u tom lancu”, objašnjava Salkić. Ove će godine Elektroprivreda BiH završiti Vjetropark Podveležje, što će biti prvi veliki energetski objekt kojeg je ta kompanija izgradila u proteklih 30 godina.

“U fazi smo testnih ispitivanja vjetroagregata i nadamo se da ćemo do početka ožujka vjetroelektranu pustiti u probni rad. Očekujemo da će sa 48 megavata instalirane snage godišnje proizvoditi 130 gigavatsati električne energije, i mislimo da će nam iskustvo i znanje koje smo stekli u realizaciji tog projekta omogućiti da intenzivnije razvijamo sljedeće vjetroparkove”, dodaje Salkić.

200
megavata snage imat će solarne elektrane koje će se izgraditi za tri do četiri godine
Već je pripremljen projekt izgradnje vjetroparka na Vlašiću, u pripremi je Vjetropark Bitovnja kod Konjica, a ove godine počinje priprema Vjetroparka Podveležje 2, u sklopu kojeg će biti izgrađena i solarna elektrana.

“Odlučili smo se za intenzivniji razvoj solarnih elektrana i mislimo da na prostorima naših deponija šljake i pepela u termoelektranama i na mjestima gdje je završena eksploatacija ugljena u rudnicima u sljedeće tri do četiri godine možemo instalirati 200 megavata solarnih kapaciteta”, objašnjava Salkić za Dnevni avaz.

On najavljuje i intenziviranje radova na Bloku 7 Termoelektrane Tuzla, gdje je gradilište spremno za kineske partnere. To je najsporniji projekt Elektroprivrede BiH kojem se protivi Europska unija.

“Blok 7 je zamjenski kapacitet za postojeće blokove 3, 4 i 5 u TE Tuzla, koji će prestati raditi nakon što Blok 7 bude završen, a možda čak i ranije.

To je, vjerovatno, jedini zamjenski kapacitet na fosilna goriva koji će Elektroprivreda BiH uopće graditi, ali nam je on nužan da bi dobili tranzicijsko razdoblje za izgradnju obnovljivih izvora energije. Blokom 7 pokrit ćemo potrebe za vlastitom energijom dok ne razvijemo dovoljan obujam proizvodnje iz obnovljivih izvora”, ističe Salkić.

Mali utjecaj na okoliš

Osigurana su i sredstva za izgradnju hidroelektrane (HE) Janjići kod Zenice. Nakon što su gradske vlasti krajem prošle godine usvojile odluku o proglašenju javnog interesa, izvlaštenje zemljišta može početi. Otvoren je i put prema izgradnji i dugo najavljivane HE Ustikolina.

“Kada je riječ o hidroelektranama Ustikolina, Janjići i Kovanići, koje namjeravamo graditi, to će biti protočna postrojenja koja će imati minimalan utjecaj na okoliš, neće izlaziti iz postojećih korita Bosne i Drine i bit će to objekti koji će poštivati najviše ekološke standarde”, dodaje Salkić.

Inače, krajem prošle godine Skupština Elektroprivrede BiH usvojila je Plan poslovanja za razdoblje od 2021. do 2023. godine.

Planom su predviđena ulaganja u iznosu od 1,65 milijardi KM (oko 843 mil. eura). Među ostalim, planira se izgradnja postrojenja za odsumporavanje na Bloku 6 u TE Tuzla i Bloku 7 u TE Kakanj. Usto, planirana je obnova Bloka 6 u TE Tuzla i Bloka 7 u TE Kakanj, te sanacija betonske obloge u HE Jablanica.

Analiza PC Chipa

Mogu li vodeće svjetske tehnološke kompanije postati lideri automobilske industrije? Mijenja li elektrifikacija automobila u potpunosti odnos snaga na tržištu automobila? Koje su prednosti tehnoloških kompanija i hoće li automobili budućnosti zapravo više ovisiti o kvaliteti softvera, nego li kvaliteti hardvera?

Automobilska industrija trenutno je u uznapredovaloj fazi elektrifikacije, gdje gotovo da više i nema velikog proizvođača automobila – koji se ne okreće proizvodnji električnih automobila. Iako električni automobili još uvijek imaju svojevrsne nedostatke (prvenstveno kratki domet na jednom punjenju) koji će u budućnosti sasvim sigurno biti ispravljeni, činjenica je da će električni automobili u nekoj skorašnjoj budućnosti gotovo u potpunosti potisnuti klasična vozila na benzin ili dizel.

S obzirom na to da potražnja za električnim automobilima sve više raste, sve je više poznatih proizvođača automobila koji se okreću elektrifikaciji. Zapravo, velika većina njih već ima spremna svoja električna vozila i velike planove elektrifikacije u narednim godinama. No, događa se jedan zanimljiv fenomen – sve je više tehnoloških kompanija koje se okreću razvoju svojih prvih automobila.

Mnogi se pitaju do koje mjere i kvalitete može ići razvoj električnih automobila od strane tehnoloških kompanija. Mogu li moćne tehnološke kompanije zavladati tržištem automobila i svrgnuti moćne auto-proizvođače koji su već godinama nedodirljivi u tom sektoru? Iako je za sada sve još uvijek u povojima, čini se kako auto industrija doživljava jedan veliki zaokret – u kojem bi moglo doći do velikih preslagivanja snaga. Uspiju li moćne tehnološke kompanije u svojem naumu, to bi još dodatno ojačalo njihovu poziciju na globalnom tržištu – a mi bi se uskoro mogli voziti u Google, Apple, Huawei i Sony automobilima. No, o svemu detaljnije u nastavku teksta.

Desecima godinama automobili su funkcionirali na benzin, dizel i plin – što je omogućilo velikim proizvođačima automobila da “zacementiraju” svoju odličnu poziciju na tržištu. Manji proizvođači automobila teško su se probijali među velikim automobilskim divovima – čija je tehnologija za mnoge bila nedostižna. Kvaliteta rada benzinskih i dizelskih motora optimizirana je do najsitnijih detalja, sve je prilagođeno najvišim ekološkim standardima – a mnogi su inženjeri desetljećima usavršavali internet procese velikih auto kompanija.

No, zaokret na električnu energiju stvari ponovno stavlja na početak. Dakako, veliki auto proizvođači i dalje su u ogromnoj prednosti jer imaju razvijene procese i velike tvornice u kojima mogu raditi ogromne količine automobila, no elektrifikacijom su izgubili veliku prednost pred novim konkurentima. Električni automobili znatno su drugačiji od klasičnih, funkcioniraju potpuno drugačije od klasičnih automobila, a imaju i različite dijelove. Samim time, poznati automobilski giganti trebaju razviti i usavršiti nove procese i tehnologije – što daje mogućnost i novim konkurentima da se okušaju u osvajanju tržišta.

Velike tehnološke kompanije godinama rade na razvoju i optimizaciji hardvera i softvera koji funkcionira na temelju električne energije. Samim time, mnoge velike tehnološke kompanije imaju razvijene vrlo sofisticirane sustave koji mogu poslužiti (uz mnoge preinake) kao kvalitetan temelj budućih električnih automobila. Dakako, velike tehnološke kompanije u tome su prepoznale priliku da se uključe ne iznimno atraktivno i vrijedno tržište automobila – čime bi definitivno ostvarile još veću dominaciju na ukupnom tržištu.

Vjetar u leđa mnogim tehnološkim kompanijama definitivno je i kompanija Tesla, koja je praktički bez iskustva u auto industriji – stvorila najpopularniji električni automobil današnjice. Trenutno se rijetko koji električni automobil može mjeriti sa superiornošću Tesle – što je samo dokaz da tehnološke kompanije imaju veliku priliku za uključivanje na “novo” tržište automobila.

Budućnost automobilske industrije vjerojatno će više ovisiti o brzini i kvaliteti razvoja softvera, nego li hardvera. Naime, pogledate li današnje automobile lako ćete zaključiti kako su oni iznimno pametni i kako se mjeri i kontrolira gotovo svaki segment vožnje. Napredna računala već danas imaju veliki utjecaj na rad i cjelokupni dojam automobila, a u budućnosti će ta uloga softverskih rješenja biti još i zapaženija.

Zahvaljujući velikoj ulozi softvera, tehnološke kompanije definitivno su u zavidnoj poziciji. Naime, tehnološke kompanije godinama razvijaju, usavršavaju i optimiziraju svoja softverska rješenja pa samim tim u svojim “riznicama” imaju sjajna rješenja za razne probleme. Zahvaljujući optimiziranom softveru automobili budućnosti postizat će veće udaljenosti na jednom punjenju, moći će se bolje upravljati svim komponentama automobila – a vrlo vjerojatno će nestati i potreba za fizičkim vozačem automobila.

Autonomna vožnja više nije stvar budućnosti jer već danas na ulicama može susresti automobile koji mogu samostalno voziti bez vozača. Takvim autonomnim vozilima upravlja sofisticirani sustav koji se sastoji od mnogobrojnih senzora, kamera i centralnog računala. No, unatoč svim hardverskim komponentama, glavnu ulogu u takvom sustavu ima softver – koji donosi važne odluke za vrijeme vožnje. Softver ima sposobnost strojnog učenja, čime s vremenom postaje sve bolji i pametniji – a mnogi kažu kako je već danas računalo sigurnije od samog fizičkog vozača.

Iako smo rekli kako je elektrifikacija ogromna prilika za proboj tehnoloških kompanija na automobilsko tržište, još veća prilika jest – autonomna vožnja. Mnogi proizvođači automobila već su se okrenuli tehnološkim kompanijama kako bi stvorili siguran i kvalitetan sustav autonomne vožnje, čime su jasno ukazali kako im u tom segmentu nedostaje znanja i kvalitetnog kadra. Oni koji nisu posegnuli za rješenjima tehnoloških kompanija, oformili su svoje interne timove – koji te moraju polučiti prve ozbiljne rezultate. Samim time, tehnološke kompanije postaju svjesne da su u segmentu autonomne vožnje u prednosti – koju mogu oploditi plasiranjem vlastitih vozila na tržište.

Vjerujemo da će sustavi autonomne vožnje igrati važnu ulogu za 10 i više godina, a upravo bi u tom periodu mogla drastično porasti popularnost automobila tehnoloških kompanija. Napredna tehnologija koju imaju mnogi tehnološki divovi sjajan je okidač za razvoj autonomne vožnje, a to će mnogi vrlo vjerojatno kvalitetno iskoristiti. I dok će se neke tehnološke kompanije okrenuti u smjeru ponude softvera za automobile budućnosti, čini se kako će biti sve veći broj IT kompanija koje će predstaviti svoje prve autonomne automobile na tržištu. Dogodi li se to, moglo bi doći do potpunog preslagivanja snaga na automobilskom tržištu.

Google je potencijal električnih automobila i autonomne vožnje prepoznao već davno i već godinama rade na razvoju svojih koncepata. Zanimljivo, Google autonomni automobili među prvima su se pojavili u testiranjima, čime je ova velika tehnološka kompanija otvorila jedno novo poglavlje u automobilskoj industriji. Iako su među prvima testirali mogućnost autonomne vožnje, posljednjih su mjeseci pomalo pali u drugi plan – uslijed svih ostalih tehnoloških divova koji traže priliku na automobilskom tržištu.

Google je glavninu svojeg fokusa prebacio na razvoj sustava autonomne vožnje, dok je sam razvoj naprednog električnog automobila ostao pomalo po strani. Google vozilo bilo je opremljeno raznim senzorima i uređajem koji je kontrolirao cjelokupni proces autonomne vožnje. Vjerujemo kako je Google sada već u odmakloj fazi razvoja sustava autonomne vožnje i kako bi se njihovi autonomni automobili bez problema snašli na ulicama diljem svijeta.

Prednost Google-a je to što ima izrazito napredan sustav geografskog pozicioniranja (Google Maps), ali i sjajan tim inženjera koji već godinama razvijaju softverska rješenja za internetsku povezivost. Kada pričamo o autonomni automobilima, valja imati na pameti da će njihovo funkcioniranje u budućnosti uvelike ovisiti o podacima s interneta – u čemu je Google među liderima na tržištu. Samim time, Google u tom segmentu ima ogromnu prednost, koju uz financijsku moć – može bez većih problema pretvoriti u uspješan proboj na tržište električnih automobila budućnosti.

Poslovni model Ubera bazirao se uglavnom na razvoju softverskih rješenja koja su omogućavala jednostavniji, kvalitetniji i jeftiniji prijevoz putnika. Dakle, Uber nema gotovo nikakvog iskustva na razvoju nekih naprednih i složenih hardverskih rješenja, što je definitivno određeni minus u razvoju autonomnog električnog automobila. No, zahvaljujući sjajnim softverskim rješenjima, financijskim mogućnostima i prepoznatom potencijalu tržišta budućnosti – Uber se odlučio za razvoj autonomnih taksija.

Iako mnogi to možda nisu očekivali, Uber je među prvima započeo s razvojem i testiranjem autonomnih vozila. Iako su mnogi detalji Uber autonomnih vozila za sada još uvijek u tajnosti, činjenica je da se projekt razvija vrlo kvalitetno. Vjerujemo kako je trenutno proces testiranja u uznapredovaloj fazi te smo blizu toga da Uber fizičke vozače zamijeni računalnim rješenjem.

Fokus Ubera u budućnosti će vjerojatno i dalje ostati na taksi vožnji, no ta će vožnja poprimiti mnogobrojne elemente budućnosti. Naime, umjesto klasičnih taksista koji su trošili dio Uberovog novca, sada će automobilima upravljati računala koja mogu raditi 24 sata dnevno i ne troše gotovo nikakve resurse. Uz samu elektrifikaciju vozila taksiranje po gradu postat će jeftinije te će Uber uštedjeti još novca. Kada sve zbrojimo, vožnja u autonomnim Uber taksijima mogla bi donijeti značajne uštede u poslovanju Ubera – te se razvoj takvih vozila čini kao potpuno pogođen smjer daljnjeg razvoja usluge taksi vožnje.

Huawei je u posljednje dvije godine doživio mnoge promjene u poslovanju, no čini se kako to nije nimalo uzdrmalo njihove planove na području razvoja sustava autonomne vožnje. Za razliku od mnogih tehnoloških kompanija koje će stremiti ka razvoju kompletnih električnih autonomnih automobila, Huawei će čini se raditi samo na razvoju sustava autonomne vožnje. Dakle, Huawei bi u budućnosti trebao “obične automobile” svojim naprednim hardverskim i softverskim rješenjima pretvarati u autonomna vozila budućnosti.

Ne treba puno diskutirati oko toga koliko je Huawei trenutno moćna kompanija i koliko puno inovacija posjeduju u raznim segmentima tehnološkog svijeta. Posebno je izražena njihova sjajna pozicija u području umjetne inteligencije i strojnog učenja, što je fantastičan temelj za razvoj sustava autonomne vožnje. Toga su itekako svjesni i čelnici Huaweija, koji najavljuju velike stvari po pitanju autonomne vožnje u budućnosti.

Huawei trenutno užurbano radi na razvoju i testiranju sustava autonomne vožnje, a sam razvoj još će se intenzivirati narednih godina. Prema javno obznanjenim planovima, Huawei planira postati lider na području autonomne vožnje na kineskom tržištu do 2025. godine. Fokus Huaweija prema trenutnim informacijama bit će usmjeren na razvoj gotovih sustava autonomne vožnje koji će se jednostavno moći ugraditi u nova električna vozila. Samim time, Huawei tehnologija trebala bi omogućiti brzu, sigurnu i jeftinu prilagodbu automobila potencijalu autonomne vožnje.

Iako se o Apple automobilu govori već godinama, malo tko je istinski vjerovao da će se Apple u kratkom roku uključiti na automobilsko tržište. No, najnovije informacije koje su se ovih dana pojavile u svih svjetskim medijima ukazuju na to da smo sve bliže datumu predstavljanja prvog Apple automobila. Mediji bliski auto gigantu Hyundaiju saznali su kako su Apple i Hyundai na korak do potpisivanja važnog ugovora – koji bi mogao potpuno promijeniti automobilsku budućnost. Naime, tim bi se ugovorom Hyundai obavezao proizvoditi prve Apple automobile, a to bi moglo značajno utjecati na razvoj tržišta električnih automobila.

Apple je trenutno jedna od najvrjednijih kompanija na svijetu i njihove financijske mogućnosti su fantastične. Također, Apple ima ogromnu bazu lojalnih fanova – koji će sasvim sigurno poželjeti voziti Apple automobil u budućnosti. S druge strane, Apple nema iskustva u razvoju i proizvodnji automobila – pa je sasvim logičan potez traženje partnera koji će proizvoditi Apple vozila.

U medijima su se u prošlosti pojavili mnogobrojni koncepti Apple vozila, no teško je sa sigurnošću reći kako je izgledati prvi Apple automobil. Vjerujemo da će Apple nastaviti gajiti svoju politiku minimalističkog dizajna i fantastičnih funkcija – koje će se vjerojatno isticati u atraktivnoj vožnji Apple vozila. Apple vjerojatno neće štedjeti na komponentama i softveru pa će tržištu predstaviti jedan od najnaprednijih automobila na svijetu. Ono što je sve izvjesnije jest činjenica da bi prvi Apple automobil u razvoj i proizvodnju trebao krenuti već 2024. godine, dok bi se tržištem trebao proširiti u 2027. godini. Ovo su relativno kratki rokovi za razvoj i proizvodnju automobila, tako da vjerujemo da Apple već užurbano radi na konceptima svojeg prvog električnog automobila.

Još jedan od tehnoloških giganta koji će se okrenuti razvoju tehnologija za električne automobile bit će Sony. Ova popularna kompanija dominira mnogim segmentima tehnološkog tržišta, a sada svoju dominaciju žele preslikati i na tržište autonomnih električnih automobila. Iako se o Sony automobilima za sada nije puno pričalo, nedavno je Sony javnosti predstavio svoje električno vozilo na austrijskim ulicama. Iz te prezentacije lako se može zaključiti kako Sony automobil više nije samo koncept, već stvarno vozilo koje bez problema može savladavati složene austrijske ceste.

Odlika novog Sony automobila su mnogobrojni senzori koji bi vožnju trebali činiti potpuno sigurnom u svakom trenutku. Za sada nije u potpunosti jasno hoće li Sony fokus usmjeriti na razvoj čitavog automobila ili samo na razvoj komponenti za autonomnu vožnju. Prema nedavno predstavljenom video materijalu čini se kako će Sony u skoroj budućnosti na tržište plasirati i vlastiti autonomni električni automobil, dok bi za druge auto gigante mogao proizvoditi sustave sigurne i autonomne vožnje.

Za razliku od mnogih drugih tehnoloških divova koji o uključivanju na automobilsko tržište samo pričaju, Sony je primjerom pokazao gdje se trenutno nalazi njihova tehnologija. Predivno dizajnirani automobil s minimalističkim dizajnom u unutrašnjosti – jasan je pokazatelj u kojem smjeru želi ići Sony. Ovaj tehnološki gigant zasigurno imati vrhunske timove koji mogu razviti kvalitetan hardver i softver za automobile, a i financijski su vrlo moćni – pa možemo reći kako su spremni za proboj na buduće tržište automobila.

Tržište automobila trenutno doživljava temeljitu rekonstrukciju, čega su itekako svjesne mnoge tehnološke kompanije. Sada je idealna prilika da se uključe u razvoj vlastitih automobila jer veliki auto-giganti pomalo tromo prihvaćaju elektrifikaciju i autonomnu vožnju. S druge strane, velike tehnološke kompanije navikle su na užurbani tempo promjena na tržištu – i definitivno mogu s entuzijazmom tražiti svoju priliku na auto tržištu.

Automobili budućnosti veliki dio rada bazirat će na kvalitetnom softveru, što je također jedna od prilika koja se nudi tehnološkim divovima. Naime, tehnološke kompanije imaju vrhunske inženjere i razvijene napredne tehnologije koje mogu biti od velike koristi u automobilima budućnosti – pa je velika vjerojatnost da će se mnoge odlučiti na razvoj vlastitih autonomnih električnih automobila.

Kompanija Tesla pokazala je kako se bez velikog prethodnog znanja o automobilima, može stvoriti najpopularniji brend električnih automobila na svijetu. Takav razvoj Tesle definitivno je vjetar u leđa mnogim tehnološkim kompanijama koje se žele priključiti tržištu automobila. Google, Apple, Huawei, Sony, Uber, ali i mnogi drugi – žele svoje mjesto na tržištu automobila. Bilo da se radi o čitavim električnim automobilima ili samo sustavima za autonomnu vožnju – čini se kako nas očekuje navala tehnološkim kompanija na automobilsko tržište.

Kako će se sve to odraziti na trenutno popularne proizvođače automobila – teško je reći. No, uz financijsku moć i znanje koje posjeduju tehnološke kompanije – veliki automobilski proizvođači definitivno moraju strahovati za svoju poziciju u budućnosti. Nije isključen scenarij da automobili budućnosti nose oznake Apple-a, Google-a, Sony-a i ostalim IT brendova, dok će automobilski proizvođači samo raditi ono što tehnološki giganti naručuju.

Očekuju nas vrlo zanimljive i burne godine na automobilskom tržištu. Neki će izaći kao pobjednici, neki kao gubitnici – no više ništa neće biti isto, stoji u analizi.

Poruka potrošačima

Europska unija mora zacrtati milijun javno dostupnih punionica za električna vozila do 2024. i tri milijuna do 2029. kako bi potaknula potrošače da prihvate novu tehnologiju, poručili su proizvođači automobila.

Ako Europska komisija ne reagira brzo po pitanju te infrastrukture doći će u pitanje zacrtano smanjenje štetnih plinova i borba protiv klimatskih promjena.

Podaci iz industrije pokazuju da je EU u 2020. imao 224.538 javnih punionica.

Strogi ciljevi pomoći će i proizvođačima automobila i operatorima elektroenergetskih mreža u planiranju, poručila je ACEA u pismu potrošačima i održivim transportnim skupinama, čiji su supotpisnici i udruga potrošača BEUC i savez nevladinih udruga T&E.

EU je postrožio propise o emisiji štetnih plinova i proizvođači su na tržište počeli izbacivati nove modele električnih vozila. Njihova prodaja raste u posljednje vrijeme, potaknuta, između ostalog, i subvencijama vlada, oslonjenih na europski program oporavka od pandemije koronavirusa.

Problem je manjak javnih punionica, koje bi trebale biti nadopuna onima na radnom mjestu i u kući, i široka lepeza tarifa i načina plaćanja.

EU bi trebao usvojiti jedinstvene standarde, ističu udruge, a predlažu i plan o izgradnji oko 1.000 punionica za vodik do 2029. godine. Njemačka vlada usvojila je u srijedu nacrt zakona koji predviđa tisuću brzih punionica uz autoceste do kraja 2023. godine, uz procjenu potrebnih ulaganja od dvije milijarde eura

Analiza BBC-a

Bitcoin godišnje troši više električne energije nego cijela Argentina, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Cambridge, a ako je suditi po njegovoj trenutnoj vrijednosti, to se neće tako skoro promijeniti, unatoč očekivanom rastu emisije štetnih plinova.

„Rudarenje“ kriptovaluta zahtijeva puno energije, budući da uključuje opsežne računalne izračune kako bi se provjerile transakcije, navodi BBC.

Istraživači s Cambridgea utvrdili su da kompjutori u potrazi za transakcijama troše oko 121,36 teravat-sati (TWh) struje godišnje, temeljeći procjenu na prosječnoj cijeni struje od pet centi po kilovat-satu i energetskim potrebama mreže bitcoina.

To bi značilo da kompjutori angažirani na potrazi za bitcoinima troše više od stanovnika Argentine, čija potrošnja iznosi 121 teravat-sat godišnje. Nadmašuju i potrošnju Nizozemske (108,8 teravat-sati), Ujedinjenih Arapskih Emirata (113,2 teravat-sati), a bliže se i Norveškoj, koja troši 122,2 gigavat-sata godišnje.

Energija koju koriste mogla bi napajati sva kuhala za čaj u Velikoj Britaniji sljedećih 27 godina, utvrdili su na Sveučilištu Cambridge.

Navode i usporedbu koja tjera na razmišljanje – količina električne energije koju svake godine troše uključeni, a neaktivni kućanski aparati samo u SAD-u mogla bi napajati cijelu bitcoin mrežu godinu dana.

Stručnjaci upozoravaju i da potrošnja struje u potrazi za transakcijama u bitcoinima vjerojatno neće pasti ako ne padne vrijednost te kriptovalute, budući da se ‘rudare’ nagrađuje upravo bitcoinima.

Njegova je pak vrijednost ovog tjedna dosegnula rekordnih 48.000 dolara, nakon objave američkog proizvođača električnih vozila Tesle da je kupio bitcoine za oko 1,5 milijardi dolara i da planira prihvatiti tu kriptovalutu kao sredstvo plaćanja.

To znači da će ‘rudari’ u potragu za transakcijama uključiti još više računala i trošiti još više struje, objašnjava za BBC stručnjak Cambridge Centra za alternativne financije Michael Rauchs.

„Stvari su tako i posložene da bitcoin troši jako puno struje i to se neće promijeniti ako cijena bitcoina značajno ne padne”, upozorava Rauchs za podcast BBC-ja Tech Tent.

I kritičar bitcoina David Gerard, novinar i autor knjige “Attack of the 50 Foot Blockchain”, slaže se da će potrošnja energije da bi se pronašli bitcoini, a time i količina ispuštenog ugljičnog dioksida, definitivno i dalje rasti.

“Rješenje nije efikasniji hardver za ‘rudarenje’, budući da će se samo natjecati s drugim efikasnim hardverom”, ističe Gerard, koji ima prijedlog. “Mogli bismo uvesti ugljični porez na kriptovalute kako bismo stvorili bar kakvu-takvu protutežu toj ogromnoj negativnoj potrošnji”, predlaže.

Analiza strategije
Trading tj posredovanje u trgovini energentima, ali i usredotočenje na porast tržišta vodika i biogoriva bit će temelj poslovanja anglo-nizozemskog naftnog diva Royal Dutch Shella u sljedećem razdoblju, pišu Bloomberg i Reuters zadnjih dana. 

Insajderi nove poslovne strategije ove kompanija kažu kako se ona, za razliku od europskih konkurenata Shell se neće fokusirati na obnovljive izvore energije kako bi opstao u niskougljičnoj budućnosti, nego će potražiti druge modele kako bi smanjili ovisnost o fosilnim gorivima te udobrovoljili dioničare zabrinute dugoročnim izgledima indutsrije koja je pod intenzivnim pritiskom javnosti (i politike) da smanji emisije stakleničkih plinova.

Novu će strategiju Royal Dutch Shell predstaviti 11. veljače.

Strategija sadrži namjeru posredovanja između proizvođača čiste energije i potrošača, umjesto ulaganja milijardi dolara u projekte obnovljive energije, poput strategija najvećih konkurenata, jer smatraju kako velika ulaganja ne bi donijela  prednost na tržištu gdje su se kompanije poput španjolske Iberdrole i danskog Orsteda već profilirale kao značajni proizvođači, iako će povećati broj pućinskih vjetroelektrana, no neće računati na njihovu profitabilnost

Shell je u listopadu prošle godine najavio da će povećati ulaganja u niskougljične energetske projekte na četvrtinu ukupnih kapitalnih ulaganja do 2025. godine, što će se preslikati u ulaganja od 5 mislijardi dolara godišnje, što će pozeleniti kompaniju. Međutim, namjeravaju zadržati uglavnom stabilnom svoju proizvodnju nafte i plina tijekom idućeg desetljeća, iz čega će i financirati svoju energetsku tranziciju. S druge stranje, plin će imati veći udjel u proizvodnji.  Konkurenti, poput BP-a su, pak najavili smanjenje  proizvodnje nafte za 40 posto do 2030. godine.

Do sada, Shell je postao vodeći svjetski trgovac energentima, a dnevno protrguje sa 13 milijuna barela nafte, odnosno 13 posto ukupne svjetske potražnje prije pandemije. Vodeći je i trgovac ukapljenim prirodnim plinom (LNG). Upravo zbog trgovanja Shell je izbjegao prvi kvartalni gubitak u svojoj povijesti u drugom tromjesečju 2020. kada je potrošnja naftnih derivata potonula zbog izbijanja pandemije. Sada tu vodeću poziciju želi iskoristiti kako bi ugrabio veliki udjel tržišta čiste energije.

„Budućnost energije je osobito svijetla za naše trgovanje i poslovanje okrenuto klijentu gdje već imamo obujam“, izjavio je u listopadu izvršni direktor Ben van Beurden, piše Poslovni dnevnik.

Ipak, analitičari Bloomberga su mišljenja kako će se Shellova strategija suočiti s izazovima zato što je vrlo ovisna o naftnim derivatima koji imaju veliki udjel u emisijama ugljičnog dioksida. Kako bi se suočila s izazovima kompanija se okreće električnim automobilima, biogorivu i vodiku, za koji gradi čvorišta u Hamburgu i Rotterdamu.

Bitcoin
Sve češći prekidi napajanja električnom energijom u Iranu otvaraju prostor za nagađanja: jesu li krivi rudnici Bitcoina? Teheran želi kriptovalutom doskočiti američkim sankcijama.

U Iranu nedostaje puno toga, ali električna energija nije nešto u čemu ta zemlja oskudijeva. No, u posljednje vrijeme se građani većih gradova žale na neobično mračne ulice. Već više od tjedan dana u nekoliko milijunskih gradova, uključujući i Teheran, dolazi do povremenog isključivanja ulične rasvjete. Vlasti u milijunskom gradu Karaju, koji se nalazi 40 kilometara zapadno do Teherana, priopćile su da bi se na taj način trebalo smanjiti prekide opskrbe strujom za kućanstva. Dodaje se da je mreža električne energije jako opterećena u cijeloj zemlji.

130 kilometara južno od Karaja, u gradu Ghomu, građani su neposredno pred nestanak struje informirani sms porukama. Nagađa se da struje nedostaje u cijeloj zemlji zbog proizvodnje kriptovalute Bitcoina. Jer, kriptovalute kao što je Bitcoin već dugo su omiljene u Iranu. „Nije potrebno mnogo iskustva da bi se proizveo Bitcoin”, tvrdi u izjavi za DW stručnjak za kriptovalute iz Teherana Zija Sadr. „Svatko tko ima nešto iskustva s kompjutorima i ima pristup industrijskim postrojenjima, gdje se ne primijeti velika potrošnja električne energije, može se priključiti. To je za mnoge u Iranu fantastična mogućnost da zarade novac.”

Za tzv. „rudarenje” jednog jedinog Bitcoina je prema službenim iranskim informacijama potrebno električne energije kao za godišnju potrebu 24 kućanstva u Teheranu. U Iranu, koji je bogat sirovinama, cijene električne energije su subvencionirane od države i samim tim niske. Iran je pod američkim sankcijama otkrio kriptovalutu kao moguću alternativu američkom dolaru. U kolovozu 2019. vlada u Teheranu je uvela licencu za stvaranje kriptonovca. Njezin plan je kupovati kriptovalute i tako financirati uvoz. Konkretno, Središnja banka bi trebala biti neka vrsta posrednika, koji bi uvoznicima stavljao na raspolaganje svježe iskopane Bitcoine.

Poduzeća iz Kine, jedne od rijetkih zemalja koja usprkos američkim sankcijama nije prekinula trgovinske odnose s Iranom, su ušla u posao. „Kinezi su daleko odmakli u proizvodnji kriptovaluta u odnosu na nas. Oni proizvode „mining-hardware”, kompjutore za proizvodnju kriptovaluta i imaju više iskustva”, kaže stručnjak Zija Sadr.

U studenom 2019. su iransko-kineski investitori otvorili rudnik Bitcoina u gradu Rafsandžanu, oko 900 kilometara južno od Teherana. Samo ovoj tvrtci je po satu potrebno 175 megawata električne energije. To je količina koja bi bila dovoljna za 50.000 kućanstava u Afganistanu – i to za cijelu godinu. Tako je masovni porast potrošnje električne energije opteretio nacionalnu električnu mrežu, koja je ionako u lošem stanju.

A pored licenciranih rudnika Bitcoina u pogonu su i ilegalni. Sve je više izvještaja od sredine siječnja u vezi s otkrivenim ilegalnim rudnicima. Samo u industrijskom gradu Raju, oko 15 kilometara južno od glavnoga grada, otkriveno je 500 ilegalnih mining-računala. Navodi se da su u državnim racijama otkriveni deseci tisuća kompjutora. Da bi se smanjila potrošnja struje u hladnom razdoblju 14. siječnja su čak i licencirani proizvođači Bitcoina morali obustaviti aktivnosti.

Stručnjaci i aktivisti za zaštitu okoliša između ostalog sumnjaju da je proizvodnja Bitcoina glavni krivac za prekide napajanja električnom energijom. Nedostatak investicija u električnoj mreži i loše poslovanje igraju ogromnu ulogu, napisao je stručnjak za okoliš Kaveh Madani. On je od 2017. do 2018. bio potpredsjednik iranske Službe za zaštitu okoliša.

Loše je odrađen posao i kod licenciranja Bitcoin-računala. „Plan sa Središnjom bankom nikada nije u praksi proveden. Koliko ja znam ona do sada nije otkupila nijednu digitalnu valutu, koju bi upotrijebila za uvoz”, kaže stručnjak za Bitcoin Zija Sadr za DW. „Kada su izdane licence za kripto-računala, nisu uspostavljena pravila za cijene električne energije. Vlada bi sada to korigirala i podigne cijene. Ali, to se neće svidjeti kineskim investitorima.”

Njemački mediji
Na temelju izvještaja Saveza europskih ponuđača električne energije Entso-E Frankfurter Allgemeine Zeitung opisuje kako je došlo do lančanog iskopčavanja dalekovoda od Hrvatske preko Srbije do Rumunjske, a posljedice čega su se osjetile i u Francuskoj i u Italiji.

Zbog prevelike ponude električne struje na jugoistoku Europe došlo je do automatskog isključenja dijela dalekovodnog čvorišta Ernestinovo, što je dio njegovog sigurnosnog sustava. A onda se taj višak struje preusmjerio u druge dalekovode zbog čega je u roku od nekoliko desetaka sekundi došlo do iskapčanja 14 dalekovodnih veza u više zemalja.

Europska električna mreža bila je podijeljena u dva dijela. „Crta razdvajanja išla je jugoistočno od Austrije i Mađarske kroz Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku do Ukrajine – ta zemlja nije uključena u europsku mrežu. Višak struje iz jugoistočne Europe nije više mogao biti izvožen. Mreža je izgubila takt“, piše FAZ navodeći da je frekvencija na jugoistoku bila za 600 milihertza viša od 50 Hz, a na zapadu za 300 milihertza niža od 50 Hz.

„Posljedica je bila isključivanje velikih potrošača, primjerice u Francuskoj.“ Jer strojevi su osjetljivi na oscilacije. Za normalizaciju stanja trebalo je oko sat vremena. „Austrijski opskrbljivači energijom aktivirali su brzo velike kapacitete hidroelektrana i tako pomogli nadoknaditi neočekivani manjak struje od 5.900 megawata. Europski zaštitni mehanizmi su ‘potpuno funkcionirali kod uklanjanja smetnje u električnoj mreži na razini Europe’, izjavio je Gerhard Christiner, šef tehnike u Austrian Power Grid AG-u.“

Ovaj slučaj potakao je i u Austriji i u Njemačkoj raspravu o sigurnosti opskrbe i ukazao na potrebu brze izgradnje dodatnih dalekovoda i osiguravanja pričuva za slučaj manjka električne struje, piše FAZ.

Inovacije

Cilj integriranog projekta je razvoj novih tehnologija u području baterija – od rudarenja i obrade sirovine, razvoja novih tehnologija, preko proizvodnje baterijskih ćelija i baterijski paketa, do njihovog recikliranja. U projekt su uključena 42 izravna sudionika iz 12 zemalja članica koje će međusobno surađivati kako bi se ostvario sinergijski efekt koji će donijeti pozitivne učinke za cijelu EU i njene građane. Projekt su uz Hrvatsku zajednički pripremile Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Poljska, Slovačka, Španjolska i Švedska, a provedba projekta trajat će do 2028. godine. Izravni partner Hrvatske na projektu je tvrtka Rimac Automobili.

„Električni automobili i baterijski sustavi su definitivno industrija budućnosti koja već danas ima veliki značaj i efekt na ekonomije zemalja koje prednjače u industriji. U konzorciju se nalaze tvrtke poput BMW-a, Tesla Motorsa i FCA-a te se uglavnom radi o investicijama u zapadnoj Europi i „starim“ zemljama članicama. Mi smo ponosni što sudjelujemo u ovako važnom i opsežnom projektu uz velika imenima industrije te što Hrvatsku stavljamo na mapu automobilske i baterijske industrije. U samo 10 godina stvorili smo gotovo 1000 radnih mjesta u Hrvatskoj – za razvoj i proizvodnju električnih automobila i baterijskih sustava. Dakle, upravo ono što Europska Komisija danas prepoznaje kao stratešku granu. Još je dug put pred nama i nadamo se da će se ovakav rast nastaviti, a ovaj projekt će zasigurno biti snažna podrška daljnjem rastu i ostvarivanju planova. Osim samog osnaženja, daljnjeg rasta i zapošljavanja u sklopu Rimac Automobila želja nam je u projekt uključiti i hrvatske obrazovne institucije te druge dionike poput mreže domaćih dobavljača. Nadamo se da će to, uz naše izravnu suradnju s kupcima i investitorima kao što su Porsche i Hyundai, uspjeti privući dodatne investicije u ovom sektoru u Hrvatsku”, rekao je Mate Rimac, direktor Rimac Automobila.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je tvrtki Rimac na još jednom velikom postignuću, istaknuvši kako su nastavak ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije prioriteti i Nacionalne razvojne strategije RH. ,,Čestitam tvrtki Rimac na ovom sjajnom postignuću. Hrvatska Vlada prepoznala je važnost ovog projekta i njemu, ali i svim drugim razvojnim projektima i investicijama tvrtke Rimac pružila podršku. I dalje ćemo čvrsto stajati iza svih poduzetnika i investitora koji razvijaju i primjenjuju najnovije tehnologije i Hrvatsku stavljaju na kartu zemalja koje su predvodnice u tome. Realizacijom ovog projekta, Hrvatska će postati puno privlačnija ulagačima u auto industriju što će doprinijeti izgradnji novog snažnog industrijskog sektora, otpornog na krize”, izjavio je ovom prigodom predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković. Državama članicama koje sudjeluju u projektu odobrena je dodjela 2,9 milijardi eura državnih potpora što će potaknuti dodatnih 9 milijardi eura privatnih ulaganja, više nego trostruki iznos u odnosu na državne potpore.

„Europska Unija je industriju električnih automobila, a posebno baterijskih sustava, prepoznala kao jednu od ključnih i strateških grana za budući gospodarski razvoj i stvaranje radnih mjesta visoke dodane vrijednosti, stoga smo ponosni što smo dio ove velike priče koju je odobrila Europska Komisija, a naravno da takvu ulogu ne bismo imali bez tvrtke Rimac Automobili“, rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak i nastavila: „Ovakav projekt ima punu potporu Vlade Republike Hrvatske. Njegova realizacija omogućit će tvrtki da iz Hrvatske nastavi svoj daljnji razvoj te se dugoročno pozicionira kao jedan od ključnih industrijskih aktera u segmentu električnih automobila na temelju svojih visoko inovativnih i tehnološki naprednih proizvoda.“

Koristi od ovog projekta prelit će se na čitavo hrvatsko gospodarstvo: „Sufinanciranje ovog projekta bit će osigurano iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, no još je puno posla pred svima nama da bismo ostvarili maksimalnu korist. Osim direktnog utjecaja na automobilsku industriju i mobilnost, procjenjuje se do 1400 novozaposlenih do 2029. godine, povećanje baze znanja putem suradnje s fakultetima, uključujući financiranje doktorskih studenata i izradu novih obrazovnih programa, kao i lakši pristup mladim tehnološkim tvrtkama ekosustavu baterija putem osnivanja inkubatora za start-upove“, zaključila je Tramišak, a prenosi Većerni list

Tesla 
Američki proizvođač električnih automobila Tesla izgradit će u okolici Berlina i tvornicu baterijskih ćelija za automobile u kou planira uvesti novu, inovativnu proizvodnu tehnologiju, tvrde upućeni izvori.e

Tvornica će proizvoditi novu vrstu ćelijasmanji, šest puta veće baterijske snage, koja će zauzimati manje prostora i trošiti manje energije, rekli su izvori. Budući da će biti snažnije, svaki će automobil zahtijevati manje ćelija, objašnjavaju, dodajući i da će razmak između dva punjenja biti povećan za 16 posto.

Tvornica baterija bit će sastavni dio planirane Tesline gigatvornice na periferiji Berlina. Kompanija će nove baterijske ćelije u Gruenheidu prvo početi ugrađivati u Model 3 a u sljedećoj fazi nova će se tehnolgija koristiti i u ostalim modelima, uključujući teretna vozila. Datum početka izgradnje tvornice baterija još nije određen dok radovi na tvornici automobila na istoj lokaciji već su u punom zamahu.

Tesla je svojedobno najavio da će tvornica početi s radom u srpnju i proizvoditi do 500.000 tisuća automobila godišnje, uz angažman 12.000 radnika. Kompanija traži i više od tisuću radnika za proizvodnju baterija, iako još nije poznato kad će dobiti dozvolu za otvaranje, napominje dpa.

Novi list
Prije više od 200 godina i njezinog otkrića, električna energija pomogla je poboljšati životni standard. Omogućila je društvu da se širi i napreduje.

Potaknuta potrebom sprečavanja klimatskih promjena, kompanija Hitachi ABB Power Grids, kao jedan od lidera industrije, okreće se energetskoj budućnosti neutralnoj prema ugljičnom dioksidu, svjesna da je energetska tranzicija presudna u budućnosti.

Stručnjaci kompanije, u kojoj su osiguranje dostupnosti i pouzdanosti električne energije jedni od osnovnih ciljeva, analizirali su glavne studije i poduzeli vlastita istraživanja. Svi rezultati dovode do istog zaključka: ugljično neutralna budućnost je električna. Od sada do 2050. godine globalna će se potrošnja električne energije udvostručiti s 20 % ukupne energije na više od 40 %.

Sukladno navedenom, tri temeljna čimbenika za ugljično neutralni električni sustav su:

1. Ubrzani prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energiju
2. Sve veća elektrifikacija sektora prijevoza, industrije i zgradarstva
3. Uvođenje održivih i komplementarnih skladišta energije (poput zelenog vodika) i na mjestima gdje je izravna elektrifikacija neučinkovita ili čak nemoguća.

Navedeni čimbenici osigurat će temelj na kojem će električna energija biti okosnica cijelog našeg energetskog sustava. Rast u proizvodnji obnovljive energije donosi izazove kao što su rješavanje složenosti koja proizlazi iz većeg broja manje predvidivih mjesta za proizvodnju električne energije i potreba za proširivanjem mrežnog kapaciteta. „Kada spominjemo električnu energiju i njezinu proizvodnju, visokonaponske mreže Hitachi ABB Power Grids kompanije prisutne su na kontinentima i regijama. Od mega gradova do zabačenih otoka, Hitachi ABB Power Grids isporučuje obnovljivu energiju na globalnoj razini.

U ugljično neutralnom sustavu čista energija mogla bi se generirati tisućama kilometara od mjesta gdje se troši. Neće biti važno dolazi li iz solarnih elektrana u pustinji ili off shore vjetroelektrana. U budućnosti, Hitachi ABB Power Grids želi zamisliti da bismo mogli koristiti arktičke vjetrove kao globalni izvor energije“, istakli su iz Hitachi ABB Power Grids. Potražnja za električnim vozilima te razvoj zgradarstva i industrije uvjetuju proširenje elektroenergetske mreže.

Fleksibilnost je ključna za upravljanje izazovima i iskorištavanje prilika. Inovativne komponente koje koriste energetske mreže pružit će operativnu fleksibilnost potrebnu za poboljšanje učinkovitosti. Digitalna rješenja obrađivat će veću količinu podataka kako bi podržala brže donošenje odluka u mnogo dinamičnijem okruženju nego što smo ikada prije vidjeli.

Sve navedeno sukladno je glavnim ciljevima Europske unije: promicanju inovativne i pametne gospodarske preobrazbe, zelenijoj Europi s niskom razinom ugljika, jačanju mobilnosti i regionalnoj povezanosti ICT-a, provedbi europskog stupa socijalnih prava te jačanju održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja. Pri tome se najviše pažnje usmjerava energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, kružnom gospodarstvu i zelenoj infrastrukturi te sinergiji digitalizacije i energetske tranzicije za pametne i održive gradove i sela. Podsjetimo, u razdoblju 2021. – 2027. Hrvatska će imati na raspolaganju 24 milijarde eura, što je 2.2 puta više nego u razdoblju 2014. – 2020. godine, piše Novi list.