ELEKTRIČNA ENERGIJA

Počeo IT rat
Iz Kremlja su u ponedjeljak rekli kako izvještaj u listu The New York Times u kojemu se navodi izvor koji je rekao da je SAD umetnuo potencijalno ometajuće programe u rusku električnu mrežu znači kako je kibernetički rat u teoriji moguć.

The New York Times je u subotu objavio članak u kojemu se navode trenutni i bivši neimenovani američki dužnosnici vlade koji govore o umetanju američkog računalnog programa u rusku električnu mrežu i druge mete kao povjerljivi dio već javno raspravljanih radnji usmjerenih na moskovske jedinice za dezinformiranje i hakiranje u vrijeme američkih izbora 2018.

“Ova informacija nesumnjivo prikazuje hipotetsku mogućnost… sve znakove kibernetičkog rata i vojnih kibernetičkih aktivnosti protiv Ruske Federacije”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov kada su ga upitali o izvještaju.

Rekao je kako su neimenovani strateški dijelovi ruskog gospodarstva već pretrpjeli strane kibernetičke napade više puta u prošlosti te da su se vlasti trudile održati gospodarstvo i njegove osjetljive dijelove sigurnima.

 

Camel grupa
Liu Changlai, izvršni direktor Camel grupe, tvrtke koja je prošle godine s Rimac Automobilima u kineskom Xiangyangu započela izgradnju tvornice pogonskih sustava za električna vozila, izjavio je u petak da će u budućnosti intenzivirati suradnju s Rimcem te kako će do kraja godine zajednička tvornica dosegnuti kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogonskih sustava.

Liu Changlai je to izjavio Hini nakon sastanka u zagrebačkom gradskom poglavarstvu na kojem su gradovi Xiangyang i Zagreb potpisali memorandum o suradnji, a u ime Grada Zagreba potpisala ga je zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević. Changlai je bio dio visoke delegacije kineskog grada, a sastanku je nazočio i osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila Mate Rimac.

Camel grupa je 2017. uložila u Rimac Automobile 30 milijuna eura, a lani su Camel i Rimac zajedničkim ulaganjem u Xiangyangu krenuli u izgradnju tvornice pogonskih sustava za električne automobile, uz ostalo motora i invertera. Changlai ističe snažnu podršku koju su od lokalne vlasti dobili za izgradnju tvornice, koja je iznosila 10 milijuna eura. Kineska tvrtka je pak uložila 20 milijuna eura, a Rimac Automobili pet milijuna eura.

Izvršni direktor Camela apostrofira da je ta tvrtka najveći proizvođač baterija za električne automobile u Aziji, a poručuje da će u budućnosti još intenzivirati ulaganje u Rimac Automobile. Najavljuje i kako će do kraja godine u zajedničkoj tvornici imati kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogona za automobile. Dio tvornice, odnosno linija za male serije, kapaciteta 25 tisuća godišnje, već je dovršena.

Changlai ističe da su električni automobili vrlo popularni u svijetu, Kina je među vodećim zemljama u svijetu po njihovom korištenju, a kinesko tržište je najbrže rastuće. Napominje da Camel grupa uglavnom radi baterije, najvažniji instrument u električnom automobilu, a ocjenjuje da Rimac ima najnapredniju tehnologiju kada su u pitanju baterije te smatra da će njihova suradnja dovesti do sjajnog rezultata.

Mate Rimac napominje za Hinu da zajedničko ulaganje ne podrazumijeva proizvodnju baterija, već ih Camel proizvodi zasebno. Napominje da u Xiangyangu živi šest milijuna ljudi, dok im BDP doseže 60 milijardi eura. Pojašnjava da iz Xiangyanga ne žele samo gospodarsku suradnju između dvije tvrtke već im je zanimljiva i direktna suradnja gradova, pri čemu su iz Rimca tu više kao podrška i primjer suradnje s obzirom da je investicija Camela prva privatna investicija iz Kine u Hrvatsku.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević kazala je da često primaju delegacije iz Kine, a kako će u budućem razdoblju pokušati katalogom potencijalnih investicija privući strane ulagače. Tu prvenstveno ističe izgradnju tračničke veze između Zračne luke i Kvaternikovog trga, izgradnju retencije na Savi koja bi trajno riješila problem poplava, zatim projekt spuštanja ili izdizanja željezničke pruge koja “nesretno” dijeli Zagreb na sjeverni i južni dio, kao i projekte poput izgradnje Jarunskog mosta.

Epilog
Zbog nesreće u kojoj su početkom godine u Hidroelektrani Plat kod Dubrovnika poginula trojica radnika, u ponedjeljak ujutro privedeno je više osoba u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku nad kojima se trenutno provodi kriminalističko istraživanje.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska započela je rano jutros s realizacijom višemjesečnog kriminalističkog istraživanja vezano uz nesreću u Hidroelektrani Plat u čijoj je završnici veći broj osoba u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku tijekom jutra dovedeno u policijske prostorije te je u tijeku njihovo ispitivanje u svojstvu osumnjičenika, rekla je Hini glasnogovornica MUP-a Marina Mandić.

Istraživanje nad osumnjičenicima provodi se u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom u Dubrovniku. Nakon što budu ispitani očekuje se da će biti predani pritvorskom nadzorniku u Dubrovniku, kazala je Mandić.

Jutarnji list objavio je da je uhićeno osam osoba i da je među njima i član uprave HEP-a Nikola Rukavina.

U požaru koji je 10. siječnja buknuo u HE Plat nestala su tri radnika, koja su nakon opsežne potrage pronađeni mrtvi. Jedno tijelo pronađeno je istog dana u oko 14 sati u odvodnom kanalu hidroelektrane, a drugo oko 21,50 sati na obali mora u Cavtatu. Za trećim djelatnikom HE tragalo se do nedjelje 13. siječnja navečer, kada je njegovo tijelo locirano u pomoćnoj cijevi odvodnog kanala HE.

U četverodnevnoj danonoćnoj potrazi u nenormalnim vremenskim uvjetima na kopnu, moru, u podmorju i u zraku, sudjelovalo je više od sto ljudi – djelatnika policije, HGSS-a, svih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava s juga Hrvatske, djelatnika HE Plat, mještana, ronioca i Obalne straže Omiš, a medicinski tim je bio cijelo vrijeme u pripravnosti.

HEP-ova proizvodnja električne energije je ovisna o kiši. Više od polovine domaće proizvodnje električne energije, kada je godina bogata oborinama, dolazi iz hidroelektrana. O tome ovisi i poslovna godina HEP-a. U HEP-ovim hidroelektranama proizvedeno je 6,9 TWh električne energije, što je u odnosu na 2017. više za 1,9 TWh ili za čak 38,7%.

Ipak, HEP veliku količinu električne energije uvozi – u 2017. neto uvoz činio je čak 41% što je najviše u EU. HOPS je već procijenio da će zemlja između 2018. i 2022. prosječno uvoziti 43% potrebne električne energije godišnje, a ove godine to bi moglo biti i više, usprkos odličnoj hidrologiji.

“Ukupna je energetska vrijednost voda u prvih pet mjeseci 2019. zbog loših hidroloških okolnosti bila manja od planirane. Međutim, zbog vrlo povoljnih hidroloških okolnosti tijekom svibnja prikupljena količina vode osigurala je stanje akumulacijskih jezera na razini godišnjeg plana. To će u nadolazećem, uobičajeno najsušnijem razdoblju godine smanjiti potrebu za radom termoelektrana i nabavom električne energije izvan sustava HEP-a”, poručili su za tportal iz HEP grupe.

Donosi Jutarnji list
Besplatna energija za električne i hibridne automobile u Hrvatskoj tijekom ove godine polako će otići u prošlost jer vlasnici e-punionica u Hrvatskoj kreću u naplatu struje za automobile.

Prema dostupnim statističkim podacima, Hrvatska trenutno ima e-punionice na 272 lokacije sa 693 priključka. U HEP-u, koji širom Hrvatske ima 65 brzih punionica od minimum 22 kW najavljuju početak naplate do kraja godine. “Punjenje je zasad još besplatno, ali neće tako ostati, jer električna energija nije besplatna ni pružateljima te usluge. Trenutno razmatramo vrstu i razinu naplate – po punjenju, po frekventnosti lokacije, po vremenu provedenom na punionici, po prenesenoj električnoj energiji ili po angažiranoj snazi (brzini punjenja)”, kazali su nam u HEP-u. Najveći broj javnih e-punionica u rad je pustio Hrvatski telekom. Njih 125 na kojima se nalazi 170 mjesta za punjenje. U HT-u naglašavaju da su oni operator mreže e-punionica i pružatelj usluge punjenja, ali nisu vlasnici e-punionica nego ih, sa svojim partnerima, postavljaju i održavaju za pojedinog investitora, odnosno vlasnike ili korisnike lokacija. Zasad se samo na sedam punionica koje je postavio HT punjenje električnih automobila naplaćuje i to po minuti punjenja.

Ovisno o načinu plaćanja, cijena minuta punjenja je od 1,06 do 1,13 kuna po minuti. Usporedbe radi, Elektro Slovenija od 6. svibnja kreće s naplatom punjenja, a cijena će se kretati od 0,01 do 0,09 eura za minutu ovisno o brzini punjenja. Na ukupnu cijenu plaćat će se fiksna pristojba od 1 eura. Petrol punjenje od 0,2 do 0,25 centa po minuti.

U HT-u naglašavaju kako o investitoru ovisi hoće li uslugu punjenja naplaćivati ili je nuditi besplatno, ali da se zasad još odlučuju besplatno osigurati e-punjenja kako bi se time potakla svijest o upotrebi vozila na električni pogon, ali i stoga što ovu uslugu vide kao dodanu vrijednost ostalim uslugama koje imaju u ponudi. Daleko iza HEP-a i HT-a na tržištu e-punionica je mađarski MOL koji je tek nedavno pokrenuo ovu uslugu u Hrvatskoj. Tvrtka Tifon, koja je u sastavu MOL-a, prva je u Hrvatskoj otvorila e-punionice na jednoj od hrvatskih autocesta. Na autocesti Rijeka – Zagreb otvorili su dvije punionice i od 16. svibnja kreće naplata punjenja. Na sporim punionicama (AC) plaćat će se 54,90 kuna, a na brzim (DC) 74,90 kuna. U Tifonu tvrde kako je “naplata neophodna zbog pokrivanja operativnih troškova, kao što su trošak postavljanja punionica, održavanja, djelatnika, električne energije prema operateru, IT sustav”. Tifon bi do kraja mjeseca trebao otvoriti još dvije punionice, ali ovaj put na autocesti Zagreb – Split čime će se bar djelomično ukloniti boljka za strane turiste koji električnim ili hibridnim autima dolaze u Hrvatsku na odmor.

Uz HEP, HT i Tifon električnim punionicama bavi se i Crodux koji ima jednu e-punionicu. Na naša pitanja o planovima s mogućom naplatom energije i širenju mreže nisu odgovorili.

Usluga e-punionica relativno je nova usluga i prema tvrdnjama naših sugovornika, besplatna usluga “tankanja” automobila bila je u svrhu promicanja e-mobilnosti. Kako je postavljanje e-punionica u najvećem broju slučajeva sufinancira sredstvima EU, trošak za vlasnika nije bio prevelik. No, trošak električne energije koju vozači koriste išao je na teret operatera punionice, a to vrijeme polako dolazi kraju. Modela naplate punjenja el.automobila je više: po minuti, jednom punjenju, brzini punjenja ili kilovat satu. Ovaj posljednji model prisutan je u Italiji gdje su vlasnici punionica i registrirani distributeri električne energije. Upravo zbog toga je punjenje automobila strujom u Italiji skuplje nego fosilnim gorivima. U ostalim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, za sada, el. punionice su u vlasništvu kompanija koje nemaju mogućnost distribucije el. energije pa zapravo naplaćuju uslugu punjenja.

Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je registrirano 459 električnih i 3717 hibridnih automobila. Njihov broj je zapravo malen što ukazuju i brojke mjesečnih punjenja na javnim punionicama. U HEP-u naglašavaju kako se ovisno o lokaciji punionice broj punjenja kreće od jednog do 500 punjenja mjesečno po punionici. U HT-u pak bilježe od jednog do 25 punjenja dnevno po punionici, a od 2015. godine, kada su krenuli, bilježe više od 50 tisuća punjenja. Dnevni broj punjenja ipak se drastično povećava tijekom ljetnih mjeseci i dolaska stranih turista.

Naši sugovornici tvrde da će uvođenje naplate punjenja korisnike električnih i hibridnih automobila natjerati da ih pune kod kuće. Naime, izračuni pokazuju da je punjenje automobila preko noći po jeftinoj tarifi kod kuće jeftinije nego na javnoj punionici. U Sloveniji su izračunali kako će punjenje za 100 kilometara vožnje kod kuće stajati 1,5 do 2 eura, a na punionicama Elektro Slovenije od 2 do 2,5 eura. Uvođenjem naplate, tvrde nam sugovornici, javne punionice u Hrvatskoj će konačno ostvarivati svoju pravu namjenu, kao i u ostatku Europe. Naime, 90 posto vlasnika u EU svoje el. automobile pune kod kuće, a javne punionice koriste samo za kraće nadopunjavanje, donosi Novac.hr.

Energypress
Gost nedjeljne emisije EnergyPress bio je Zoran Loew, izvršni director Udruge poreznih obveznika Lipa.

Govorio je o trošarinama na energente, infrastrukturnim projektima i očekivanjima glede investicija iz Kine.

Kako nema interesa za zakup LNG terminal na Krku, a zbog gradnje novih plinovoda za opskrbu Europom, Loew je upozorio kako je taj project dugoročno neisplativ i nekonkurentan kopnenom plinu, zbog čega je LNG terminal proglasio novim Obrovcem. Izrazio je želju da se taj project nikada ne započne raditi, jer će biti isključivi teret poreznih obveznika.

Upozorio je kako su cijene nafte proteklih tjedana rasle, pa tako i cijene goriva. No, nekim budućim padom cijena nafte na referentnim burzama ne očekuje korekciju cijena goriva u tom smjeru. Naime, ugriz države u cijeni goriva je vrlo velik, zbog čega ostaje velo mali manevarski proctor kompanijama za smanjenje cijena.

Loew naglašava kako bi prvi korak trebao biti dolazak na europski prosjek od 40 do 50 posto udjela države u cijeni goriva. Kako je udio države u cijeni toga artikla iznad 60 posto, a to se ne smanjuje, smatra kako možemo reći da su građani i realno gospodarstvo iznijeli gospodarsku krizu na svojim leđima.

Ne očekuje kako će se ta činjenica promijeniti u nekom sljedećem razdoblju, jer izgledna je nova gospodarska kriza, čiji bi okidač mogao biti sukob SAD-a i njihove saveznice Saudije s Iranom, u Crvenom moru, oko izvoza nafte. Bilo koji incident mogao bi podići cijenu nafte u nebo.

Osvrnuo se na očekivanja kineskih investicija u brodogradnju, rekavši kako je svaki capital dobrodošao, ali budući Hrvatska nije provela ključne strukturne reforme, sve će više ovisiti o kapitalu koji dolazi iz geopolitičkih, a ne realnih ekonomskih razloga, što može postati problem.

Inzistiranje na obnovljivim izvorima energije smatra udarom na potrošače zbog toga što je nemoguće, smatra Loew, proizvoditi obnovljivu energiju tržišno. Dokaz tome je račun za struju svakog korisnika ponaosob, zaključuje Loew.

Pogledajte video:

Priopćenje
Rejting agencija Moody’s potvrdila je u utorak dugoročni kreditni rejting Hrvatske elektroprivrede (HEP) na ‘Ba2’ te povećala izglede kretanja ocjene rejtinga sa stabilnih na pozitivne, izvijestili su iz HEP-a.

“Zbog metodologije i kriterija koje Moody’s koristi pri ocjenjivanju HEP-a, povećanje je uslijedilo nakon rasta izgleda rejtinga za Republiku Hrvatsku, prema mišljenju Moody’s-a, zahvaljujući poboljšanoj fiskalnoj metrici i procjeni agencije o poboljšanim izgledima za rast hrvatskog gospodarstva, zahvaljujući reformama provedenim u zadnje vrijeme”, navode iz HEP-a.

Moody’s je, naime, potvrdilo u petak špekulativni rejting Hrvatske ‘Ba2’ te poboljšao prognozu iz stabilne u pozitivnu, a istu je ocjenu danas dobio i HEP. Iz HEP-a u priopćenju izdvajaju da Moody’s u izvješću navodi da će HEP i u budućim razdobljima zadržati snažan financijski profil. Sukladno trenutnoj ocjeni, u slučaju povećanja ocjene kreditnog rejtinga za Republiku Hrvatsku vjerojatno bi bila povećana ocjena kreditnog rejtinga HEP-a, napominju iz HEP-a.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić ističe da su iznimno zadovoljni Moody’s-ovim povećanjem izgleda kretanja ocjene rejtinga sa stabilnih na pozitivne te potvrdom dugoročnog kreditnog rejtinga HEP-a. “U tom smislu i dalje ćemo nastaviti s aktivnim upravljanjem financijskim položajem i ukupnim poslovanjem HEP grupe”, poručuje Barbarić.

Uskoro model za široku publiku
Reuters donosi priopćenje američkog proizvođača električnih automobile Tesla, prema kojem je vidljivo kako je u ovom kvartalu isporučeno 30 posto manje vozila nego li je to u prethodnom kvartalu.

Model 3, prvo vozilo koje je namijenjeno masovnom tržištu, pojavit će se uskoro, a tvrtka njime očekuje veće prinose koje će uključiti u razvoj. Smanjene su isporuke očekivane, piše Reuters, budući je Tesla u siječnju i veljači počeo isporučivati Model 3 u Kinu i Europu kako bi ublažio utjecaj slabljenja potražnje u Sjevernoj Americi pod utjecajem prepolovljenih poreznih olakšica.

Model 3, najavljuju iz kompanije, prodavat će se isključivo preko interneta, a cijena će mu iznositi 35 tisuća dolara. Ove godine će isporučiti između 300 I 400 tisuća vozila, s time što su narudžbe iz SAD-a nadmašile njihove kapacitete. U protekle dvije godine u Tesli su imali teškoća s povećanjem proizvodnje a u prvom ovogodišnjem tromjesečju proizveli su 77.100 vozila, 11 posto manje nego u prethodna tri mjeseca.

Krah energetske politike vlade?
Nakon što su se jučer založili za tržišnost energetskih artikala, danas iz Mosta potpuno druga priča. 

Prvo je bivši ministar Tomislav Panenić u Osijeku rekao kako je energetska politike Vlade premijera Andreja Plenkovića doživjela krah te kako poskupljenja nebi smjelo biti jer treba podupirati građane. A onda je bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović (Most) na N1 televiziji komentirao je poskupljenje struje i plina.

“Ne znam točno je li moralo doći do poskupljenja, ali opći je dojam da se vrlo lako odlučuje na poskupljenja. Zgodno je vidjeti da kad je jedna loša vijest na vidiku da se odmah doda i druga – kad poskupljuje plin, odmah se spominje i poskupljenje struje. Energetski sektor je servis građanima i gospodarstvu, on mora biti siguran, jeftin i mora imati ekološku kvalitetu, mora imati sve vanji otisak na naš okoliš”, rekao je Dobrović.

“Prije dvije godine smo imali situaciju da su porasle cijene plina na tržištu, mi smo sjeli za stol s regulatorima i vidjeli postoji li prostor da se kompenzira taj udar. Mi smo tada uspjeli naći prostor da se s igračima koji sudjeluju na tržištu – riječ je o transportu, skladištenju i distribuciji – da se kompenzira taj udar i tada praktički nije došlo do podizanja cijena”, dodao je Dobrović.

Ministar energetike Tomislav Ćorić rekao je da građani plaćaju plin 20 posto ispod realne cijene. Je li to poruka da će se rast cijena nastaviti? Što znači realna cijena plina, pita se Dobrović.

“Mi u Europi imamo da Šveđani plaćaju plin tri do četiri puta više nego Rumunji, na koju se on to cijenu referira? Energetski sektor mora biti servis građanstvu i on mora napraviti sve da do poskupljenja ne dođe. Mora se ulagati napor”, kazao je Dobrović.

Dobrović taj napor kod aktualnog ministra Ćorića ne vidi.

“Nemam taj dojam. Je li on sjeo, razgovarao, je li napravio sve, ja nemam taj dojam. Sigurno se moglo napraviti više. Kad je i struja u pitanju, stvar je i strateškog pristupa. Ministar je u dvije godine morao restrukturirati HEP da se dođe to situacije da posluje bolje. A sve to se ne čini”, istaknuo je Dobrović za N1.

Inače, u Osijeku je Tomislav Panenić kao primjer promašene energetske politike naveo HEP koji ostvaruje profit za državni proračun ili za financiranje projekata koji će, kako drži, pridonijeti novim poskupljenjima. “HEP se obvezao na kupnju 400 milijuna kubičnih metara plina iz LNG terminala, ali što će HEP-u taj plin, samo da bi spasio taj projekt. HEP je spašavao Petrokemiju jer je posudio 300 milijuna kuna za proces njezine privatizacije”, dodao je.

Tržište
Iz Mosta nezavisnih lista su vezano uz najavljeno poskupljenje plina i struje, ustvrdili da je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić oduzet od tržišnog shvaćanja energetike i nesposoban upravljati složenim procesima u energetskom sektoru” te su pozvali Vladu RH da spriječi poskupljenje energenata.

“Izjava ministra Ćorića da kućanstva u Hrvatskoj sada plaćaju plin 20 posto niže od tržišne cijene, zasigurno spada u vrh socijalističkog naslijeđa i to u kombinaciji s plemenskim konceptom energetike, koje je postalo uteg za građane i poduzetnike. Štiteći poskupljenja kao logična, on štiti tromi energetski sustav državnih kompanija, koje nisu učinkovite i tržišno orijentirane i pogoduje uvozu energije”, smatraju u Mostu.

“Tržište može funkcionirati samo ako je energetika slobodna i nije u raljama interesa koji nisu niti tržišni, niti nacionalni”, poručili su.

Podsjetili su i da u mandatu Mosta, dok je bio zadužen za sektor energetike, plin i električna energija nisu poskupjeli. Upozorili su da Mostov Zakon o samoopskrbi električnom energijom koji bi, kažu, građanima i poduzetnicima dao priliku da postanu proizvođači energije i da se razvije tržište i smanji uvoz energije “stoji u saborskoj proceduri”.

Europski parlament usvojio usvojio četiri nova zakona
Ti zakoni o tržištu električne energije EU-a, koji su krajem 2018. neformalno dogovoreni s ministrima EU-a, i čine paket „Čista energija za sve Europljane ”

To su Uredba o unutarnjem tržištu električne energije te Direktiva o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije. Potrošači će imati znatne koristi od novih pravila jer će imati pristup pametnim brojilima, dinamičnim cijenama i mogućnosti zamjene pružatelja usluga bez troška u roku od najviše tri tjedna (od 2026. u roku 24 sata).

Države članice također će moći privremeno regulirati cijene kako bi pomogle i zaštitile energetski siromašna ili ugrožena kućanstva, ali sustavi socijalne sigurnosti trebali bi biti primarni za rješavanje problema energetskog siromaštva. Novim se pravilima prije svega želi omogućiti da se najmanje 70 posto kapaciteta prekogranične trgovine struje unutar EU-a odvija slobodno, bez blokada, čime će se olakšati trgovina obnovljivom energijom u svim državama članicama EU-a, a time poduprijeti nastojanja da se do 2030. postigne obvezujući cilj EU-a u pogledu 32 posto struje proizvedene iz obnovljivih izvora energije.

Pravila EU-a trenutačno omogućuju nacionalnim tijelima da elektranama plaćaju da budu u stanju pripravnosti tijekom ograničenog razdoblja ako postoji velika potražnja. To su takozvani mehanizmi kapaciteta.

Novim će se pravilima uvesti stroža ograničenja za države članice koje subvencioniraju elektrane kako bi se spriječilo da elektrane na fosilna goriva, koje najviše onečišćuju zrak u Europi, dobiju državnu potporu. Mjere će se primjenjivati na sva nova postrojenja od dana stupanja na snagu Uredbe, a na postojeće elektrane od 2025. Nova pravila neće utjecati na ugovore o kapacitetima sklopljene prije 31. prosinca 2019. Prihvaćena je i Uredba o pripremi elektroenergetskog sektora za suočavanje s rizicima a novim mjerama osigurava se bolja zaštita građana od iznenadnih nestašica električne energije.

Države članice morat će izraditi nacionalne planove za procjenu rizika od nestašica i surađivati na regionalnoj razini. Države članice koje primaju pomoć iz drugih država članica trebale bi u konačnici snositi sve razumne troškove povezane s tim. Kako bi se bolje reguliralo tržište električne energije u EU-u, izmijenjena su pravila o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER) te će agencija dobiti dodatne zadaće i ovlasti. Države članice imat će rok do kraja 2020. da implementiraju direktive.