ELEKTRIČNA ENERGIJA

Prijedlog Zakona o energetici, kojim je predviđena potpuna liberalizacija energetskog sektora, uskoro će biti u parlamentarnoj proceduri, najavila je Vlada Makedonije.
 Zamjenik premijera makedonske vlade zadužen za ekonomska pitanja Kočo Agnušev istaknuo je da donošenje ovog zakona znači primjenu pet europskih direktiva i tri europska propisa. “Zakon će omogućiti potpunu liberalizaciju energetskog sektora, pa će svaki potrošač moći izabrati opskrbljivača električnom energijom i prirodnim plinom”, istaknuo je Agnušev.

On kaže da novi zakon osigurava povećan udio obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj proizvodnji električne energije, kao i da će vlada koristiti sve raspoložive potencijale za proizvodnju električne energije iz sunca, vjetra i vode. Ministar gospodarstva Krešnik Bekteši naveo je da donošenje zakona označava kraj monopola, pa će male i srednje tvrtke imati priliku kupovati električnu energiju i plin po svom izboru.

U roku od 90 dana od usvajanja novog zakona bit će izabran novi predsjednik i dva člana Regulatorne komisije za energetiku, javljaju tamošnji mediji.

Američki proizvođač električnih vozila Tesla najavio je opoziv 123.000 vozila popularnog modela S zbog problema s mehanizmom upravljanja.
Add content here
Dragovoljni opoziv najveći je u povijesti kompanije u vlasništvu milijardera Elona Muska a odnosi se na modele luksuznih limuzina proizvedenih prije travnja 2016. godine, navodi se u poruci klijentima poslanoj u četvrtak elektronskom poštom.

U Tesli su utvrdili da na područjima s hladnijom klimom postoji mogućnost prekomjerne korozije vijaka u upravljačkom mehanizmu, što otežava upravljanje vozilom.

Ističu da sigurnost vožnje nije ugrožena i da klijenti mogu nastaviti voziti svoje automobile. Nezgode i ozljede povezane s korozijom vijaka nisu zabilježene, ističu u kompaniji.

U utorak je cijena Teslinih dionica naglo pala nakon priopćenja američke vlade da su odlučili pokrenuti istragu o nesreći u kojoj je stradao vozač Teslina SUV-a X. U nesreći u kalifornijskom gradu Mountain View automobil je udario u prepreku na sredini ceste sa četiri trake i zapalio se da bi potom u njega udarila nadolazeća vozila. Vozač je u bolnici podlegao ozljedama.

Prema istraživanju državne agencije Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), Hrvatska će od 2018. do 2022. godine uvoziti u prosjeku oko 43 posto potrebne električne energije godišnje.

Godišnje se u Hrvatskoj potroši oko 17,5 teravat sati, pri čemu se uvozom podmiruje 7,4 Twh. To, međutim, vrijedi samo za idealne hidrometeorološke uvjete.

Ako se u scenarij ubace nepovoljne okolnosti, poput velikih suša ili izvanredni događaji, poput kvarova na elektranama, predviđanja o uvozu puno su depresivnija, navodi Slobodna Dalmacija.

U slučaju jednog nepovoljnog događaja, koji se odnosi ili na smanjenu sposobnost proizvodnje ili na povećanje potrebe, uvoz bi skočio na 9,3 Gwh, odnosno 53 posto. Na primjer, ljeti vrućine prati suša, zbog čega opada proizvodnja. Istodobno potrošnja raste u nebo. U takvim okolnostima predviđanja su katastrofalna. ‘U slučaju najcrnjeg scenarija, npr. sušne godine, veće potrošnje i plinske krize, uvezli bismo čak do 11,6 Twh na godišnjoj razini, odnosno gotovo 67 posto, dvije trećine potrebne struje’, piše Slobodna Dalmacija.

Hrvatska elektroprivreda (HEP), navodi se, trebala bi provoditi energetsku strategiju i biti glavni investitor gradnji elektrana. HEP sprečava to što Hrvatska trenutno nema energetsku strategiju i što mu dobit od oko milijardu i pol kuna redovito završi u proračunu.

Rastući trend elektrifikacije vozila na tržište je donio zanimljive modele. Jedan od njih je i Volkswagen Golf, koji u električnome “pakiranju” nudi izrazito jeftinu vožnju
Volkswagen Golf jedan je od najpopularnijih kompakata pa ne čudi što je njegova električna inačica na europskome kontinentu gotovo posve rasprodana. Direktor Volkswagena za Europu Herbert Diess izjavio je kako je prodaja električnoga Golfa u 2017. godini tri puta veća u odnosu na 2016. godinu, a raspoloživih vozila za isporuku sve je manje.

Sukladno tomu, vidljiv je rastući interes za kupovinom takvih vozila. Samo u siječnju ove godine registrirano je čak 1985 e-Golfova, što dodatno naglašava rastući trend. Uz veći kapacitet baterija očekuje se kako će i kroz ostatak godine biti veliki broj prodanih primjeraka.

Diess je također rekao kako je Volkswagen u završnoj fazi izbacivanja novog I.D. brenda električnih vozila, čiji je cilj proizvodnja što jednostavnijih vozila. “Želimo napraviti vozila koje su istovremeno udobna i potpuno jednostavna za korištenje. Kućanstvima ćemo nuditi mogućnost kupovine brzih punjača po cijeni 300 eura, prihvatljivoj svima.” kazao je Diess.

Njemački dobavljač električne energije RWE objavio je u utorak da je prošlu godinu zaključio s dobiti zahvaljujući optimizaciji portfelja elektrana i oporavku rezultata u odjelu trgovanja strujom.
Prošle je godine kompanija koja je prisutna i u Hrvatskoj ostvarila neto dobit od 1,9 milijardi eura. U godini ranije zabilježila je neto gubitak od 5,7 milijardi eura zbog otpisa vrijednosti elektrana i jednokratnih troškova povezanih s napuštanjem nuklearne energije u Njemačkoj.

Prilagođena neto dobit u 2017. porasla je 59 posto, na 1,2 milijarde eura. Prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) uvećana je sedam posto, na 5,8 milijardi eura. “Fiskalna 2017. godina bila je dobra za RWE zahvaljujući neočekivano dobrim rezultatima u odjelu Europske energije, snažnom doprinosu odjela Trgovine energijom i dobrom napretku tekućeg programa poboljšanja učinkovitosti”, navodi se u poslovnom izvješću.

Odjel Opskrbe i trgovanja zabilježio je u prošloj godini prilagođenu EBITDA od 217 milijuna eura. Godinu ranije zaključio je s gubitkom od 139 milijuna eura. U odjelu Europske energije prilagođena EBITDA poskočila je 23 posto, na 463 milijuna eura, što u kompaniji objašnjavaju “komercijalnom optimizacijom portfelja elektrana, poboljšanom efikasnošću i jednokratnim prihodom od prodaje naše bivše elektrane Littlebrook”.

U ovoj godini planiraju daljnji razvoj portfelja plinskih elektrana u suradnji s klijentima u industriji. Podsjećaju da je plin već sada njihov glavni izvor energije, s udjelom u proizvodnji struje od 40 posto.

Među ostalim ciljevima izdvajaju trgovanje energijom, posebno u poslovanju s ukapljenim prirodnim plinom. Prilagođena EBITDA trebala bi se ove godine kretati u rasponu od 4,9 do 5,2 milijarde eura. Prilagođenu neto dobit predviđaju u rasponu od 700 milijuna do milijardu eura, što bi predstavljalo pad u odnosu na prošlu godinu, u prvom redu zbog “niskih cijena struje u proteklim godinama”.

Rimac automobili zajedno sa svojim kineskim partnerom Camel grupom u Kini grade tvornicu električnih motora i baterija vrijednu 158,2 milijuna američkih dolara odnosno gotovo milijardu kuna.

Rimac će uložiti pet milijuna eura i znanje te dobiti 40 posto vlasništva. Tvornica bi se treba izgraditi do kraja ove godine

Nova tvornica bit će usmjerena isključivo na kinesko tržište.

“Kina nam je važna, jer predstavlja najveće tržište na svijetu za električne automobile, autobuse, kamione i druga prijevozna sredstva te bilježi najveći rast”, rekao je za Poslovni dnevnik Mate Rimac.

Tvornica se gradi u gradu Xiangyangu u centralnoj kineskoj pokrajini Hubei, i podjednako je udaljena, oko tisuću kilometara od tri najvažnije gospodarske točke, Pekinga, Šangaja i Hong Konga. Na širem gradskom području živi pet i pol milijuna ljudi.

Dio ministara procjenjuje da premijer, zbog situacije oko Agrokora, neće uskoro krenuti s prodajom dionica HEP-a, a da će biti sve glasniji oni koji će tražiti da se HDZ vrati svom početnom stavu – protivljenju prodaji najvažnije domaće kompanije, javlja Novi List.
Ministar državne imovine Goran Marić izjavio je da nema nikakve potrebe za privatizacijom Hrvatske elektroprivrede, što je prvo iznošenje stava nekog iz Vlade nakon dugo vremena o protivljenju privatizacije HEP-a.

– HEP nije u mom resoru, nisam u Skupštini HEP-a, niti u Nadzornom odboru, tako da ne znam. Osobno mislim da nema potrebe za tim, kazao je Marić odgovarajući na pitanje hoće li država ići u privatizaciju HEP-a.

Dodaje i da ako HEP ima potrebu pronaći novac za određene investicijske projekte za koje nema sredstva, onda se može privatizirati do 25 posto, ali da sama prodaja, bez ikakvog projekta, nije dobra.

Vlada je krajem 2016. godine prvi puta iznijela privatizaciju HEP-a prodajom 25 posto dionica putem inicijalne javne ponude kao način pribavljanja sredstava kako bi se ostvarila premijerova najava otkupa MOL-ovih dionica u Ini.

HDZ je prije toga u svim svojim programima iznosio jasan stav da se protivi privatizaciji bilo jedne dionice HEP-a. Iako se u međuvremenu prestala povezivati s otkupom Ininih dionica, prodaja 25 posto dionica HEP-a ostala je opcija sadašnje Vlade, koju je od početka ulaska u Vladu podržavao i HNS.

Još u doba dok je HNS bio dio Milanovićeve Vlade, zalagali su se za prodaju dionica uz objašnjenje da bi društvo tako steklo novac za akvizicije srodnih kompanija u regiji.

Ministrica Dalić u više je navrata istaknula da je izlazak HEP-a na burzu, kao i izlistavanje ostalih državnih kompanija na burzi jedan od načina da se poboljša sustav upravljanja, a da se od toga istodobno kroz dionice i dividende ima koristi.

Poznato je da su ona i Goran Marić nerijetko zastupali različite ideje vezano uz privatizaciju, te da imaju različit stav kada je u pitanju najvažnija tvrtka u državnom vlasništvu. Međutim, koji je točno stav vlade premijer Plenković nikada nije jasno kazao.

Također, nije poznat ni službeni stav HNS-a, kao ni resornog Ministarstva zaštite okoliša i energetike, čiji je čelnik Tomislav Ćorić o javnoj ponudi HEP-ovih dionica dosad rekao samo da to više nije proces povezan s otkupom dionica Ine.

Inače, Ćorićevo ministarstvo je u studenome predstavilo prijedlog Zakona o vodama koji omogućuje povratak vodnih građevina poput hidrocentrala pod okrilje HEP-a, a ne države, što je također jedan od preduvjeta za privatizaciju.

Zahvaljujući niskoj zaduženosti HEP dosad nije imao problema s kreditiranjem svojih investicija. Bez problema je osigurao kredit za projekt Plomin, od kojeg je u međuvremenu odustao, pa ni kredit nikada nije realiziran.

Trenutno je najizgledniji i najvažniji projekt HEP-a, od svih koje predstavlja na službenoj stranici, hidrocentrala Kosinj vrijedna 500 milijuna eura. No, izgradnja hidrocentrale planirana je uz privatnog partnera i uz zaduženja. Dvije trećine vrijednosti tog projekta HEP je u nekoliko posljednjih godina kroz uplatu dijela dobiti preusmjerio u državni proračun.

Ministri nerado govore o mogućoj privatizaciji, jedino ističu da se za to uglavnom zalagala ministrica Dalić, te iako službena odluka Vlade nikada nije donesena, o tome se unutar nje svakako jest raspravljalo.

S obzirom na trenutnu političku situaciju oko Agrokora, dio ministara procjenjuje da premijer neće tako skoro krenuti u prodaju dionica HEP-a, a da će biti sve glasniji oni koji će tražiti da se HDZ vrati svom početnom stavu u kojem se protivio prodaji najvažnije domaće kompanije.

 SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin zamjerio je u utorak ministru za upravljanje državnom imovinom Goranu Mariću na izjavi da HEP nije u njegovu resoru te da ne zna ništa o privatizaciji te tvrtke, upitavši što će nam to ministarstvo ako ministar ne zna ništa i privatizaciji te najveće tvrtke u državnom vlasništvu.
Grbin je nakon stanke istaknuo kako je Marić na čelu resora koji obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na upravljanje, raspolaganje i stjecanje i prodaju državne imovine, pa pita “što će nam onda Ministarstvo za upravljanje državnom imovinom kada ministar na čelu tog ministarstva ne zna ništa o privatizaciji najvećeg trgovačkog društva koje je ostalo u vlasništvu RH”..

Podsjetio je da je premijer privatizaciju HEP-a najavio prije godinu dana, odnosno da će nacionalizirati Inu i to financirati privatizacijom HEP-a, a zamjera i to što Sabor više od godinu dana ne želi raspravljati o interpelaciji o Ini, iako je u proceduri.

Grbin: Nemamo nijedan dokument koji regulira kako se upravlja državnom imovinom

Napomenuo je kako je zadnji plan o upravljanju imovinom u vlasništvu RH donijela još Vlada Zorana Milanovića, a da je zadnja strategija donijeta za razdoblje 2013..-2017. te da je i ona istekla.

“Nemamo nijedan dokument koji bi regulirao kako će se upravljati državnom imovinom, što će se prodavati, što nećemo prodavati, što ćemo zadužiti, itd”, rekao je Grbin i ustvrdio da Ministarstvo za upravljanje državnom imovinom u ovakvom obliku nije potrebno. “Dobili ste izbore i formirali vlast, ali niste dobili i i vlasništvo nad RH”, poručio je Grbin vladajućima.

Branimir Bunjac je u ime Živog zida upozorio na usporavanje rasta BDP-a u zadnjem kvartalu 2017. na 2 posto, te povećanje javnog duga u studenome prošle godine na preko rekordnih 300 milijardi kuna.

Bunjac o usporavanju rasta BDP-a: Hrvatska je i dalje u recesiji, to je debakl Vlade

“Rast BDP-a od 2 posto ne nadoknađuje ni troškove kamate, što znači da, promatrajući troškove kamata i javni dug, Hrvatska je i dalje u recesiji”, kazao je Bunjac, ocijenivši to “debaklom Vlade”.

Naglasio je kako je prosjek rasta BDP-a članica EU-a 2,6 posto, te da primjerice Mađarska i Latvija imaju rast od 4,8 posto, Slovenija 6,2 posto, Poljska 4,3 posto, Rumunjska 7 posto, itd.

“Je li za lošu gospodarsku sliku kriv Poslovnik Sabora, izborno zakonodavstvo, Facebook komentari, biste političara, imena trgova i ploče, ili je krivo to što nema reformi, što je teritorijalni ustroj skup, što javna uprava ima krizu upravljanja zbog stranačkog uhljebljivanja dok korupcija cvate”, upitao je Bunjac.

Vladajuću većinu pozvao je da se počne baviti pitanjima gospodarstva i pravosuđa, odnosno budućnosti, a ne prošlosti.

 Ministar državne imovine Goran Marić poručio je da nema potrebe da država privatizira Hrvatsku elektroprivredu i tako je nakon dugo vremena netko iz Vlade iznio stav u kojem se protivi privatizaciji HEP-a.
“HEP nije u mom resoru, nisam u Skupštini HEP-a, niti u Nadzornom odboru, tako da ne znam. Osobno mislim da nema potrebe za tim”, kazao je Marić u intervjuu Novoj TV odgovarajući na pitanje hoće li država ići u privatizaciju HEP-a. Dodao je i da ako HEP ima potrebu pronaći novac za određene investicijske projekte za koje nema sredstva, onda se može privatizirati do 25 posto, ali da “sama prodaja, bez ikakvog projekta, nije dobra”.

S obzirom na situaciju oko Agrokora, dio ministara procjenjuje da premijer neće tako skoro krenuti u prodaju dionica HEP-a, a da će biti sve glasniji oni koji će tražiti da se HDZ vrati svom početnom stavu – protivljenju prodaji najvažnije domaće kompanije, piše Novi list.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, za koju u HDZ-u kažu da predvodi struju koja se zalaže za početak privatizacije HEP-a, u više je navrata rekla da je izlazak te kompanije na burzu, kao i “izlistavanje ostalih državnih kompanija na burzi jedan od načina da se poboljša sustav upravljanja, a da se od toga istodobno kroz dionice i dividende ima koristi”.

Nije tajna da su ona i Goran Marić nerijetko zastupali različite ideje kad je privatizacija državnih kompanija u pitanju i očito je da imaju različit stav kad se radi o najvažnijoj tvrtki u državnom vlasništvu, no što je stav Vlade, premijer Plenković nikada nije jasno kazao, a iz Vlade ni jučer Novi list nije dobio odgovor na pitanje planira li Vlada privatizaciju HEP-a.

Službeni stav HNS-a također nije poznat, tek dio sugovornika iz te stranke kaže da se njihov stav sigurno nije promijenio. Odgovora nema ni iz resornog Ministarstva zaštite okoliša i energetike, čiji je čelnik Tomislav Ćorić o javnoj ponudi HEP-ovih dionica dosad rekao samo da to više nije proces povezan s otkupom dionica Ine. Novom listu dostupan nije bio ni ministar Goran Marić, da pojasni koji bi se to HEP-ovi projekti mogli financirati prodajom dionica.

U Dnevniku Nove TV jučer je gostovao Goran Marić, ministar državne imovine te je govorio o nizu energetskih tema.
 Istaknuo je kako je protiv privatizacije HEP-a te je rekao kako će dokapitalizacija Petrokemije uspjeti samo uz pomoć države.

HEP nije u mom resoru, nisam u Skupštini HEP-a, niti u Nadzornom odboru, tako da ne znam. Osobno mislim da nema potrebe za tim. S tim da ako HEP ima potrebu za tim i ima neke investicijske projekte za koje nema sredstava, onda dokapitalizacija za točno određeni projekt, do 25 posto, bi svakako bila dobra. Ali sama prodaja, bez ikakvog projekta, mislim da nije dobro.

Kada će vlada odabrati konzultante za Inu? U savjetu ste za Inu, kada ste se posljednji put sastali?

Ministar Marić i ministar Ćorić su u povjerenstvu za prijedlog konzultanata, tako da mislim da će prijedlog doći vrlo brzo.

Koja je sudbina Petrokemije? Nedavno ste izjavili da Petrokemija može preživjeti još mjesec dana, ako se ne varam.

Novinari su me pitali je li riječ o danima ili mjesecima i ja sam rekao mjesecima, a ne mjesec dana. Odrediti točno mjesec dana bi bilo neozbiljno. Petrokemija je po svim aspektima, političkim, stručnim, ekonomskim, pa i logičnim takav poslovni sustav koji zahtjeva revitalizaciju, financijsku dokapitalizaciju i poslovno restrukturiranje.

Hoće li uspjeti dokapitalizacija?

Dokapitalizacija će uspjeti, s tim da bi ona bila realnija kada bi jedan dio dugova koje Petrokemija ima, a koji su u ukupnom iznosu negdje oko 800 milijuna kuna, država preuzela na sebe.