ELEKTRIČNA ENERGIJA

Skupina na visokoj razini „GEAR 2030“ objavila je izvješće o globalnoj konkurentnosti i održivom rastu automobilskog sektora. Europska komisija okupila je predstavnike javnog i privatnog sektora koji su automobilskoj industriji preporučili ulaganja u čista vozila s nultom razinom emisija te u povezana i automatizirana vozila.
Povjerenica za industriju Elżbieta Bieńkowska pozdravila je izvješće: „Automobilska industrija nalazi se na prekretnici. Skandal s emisijama ozbiljno je naštetio njezinu ugledu i vjerodostojnosti. U pitanju su javno zdravlje i okoliš. Društvena se očekivanja mijenjaju, a globalna je konkurentnost na visokoj razini. Ovo izvješće predstavlja dobar temelj za novi početak.

Sretna sam što su ga u velikoj mjeri podržali i državna tijela i industrija. Očito je da bliskom suradnjom možemo ostvariti svoje ciljeve.” Komisija će sada razmotriti preporuke i istražiti mogućnosti za njihovu primjenu u okviru svojih politika. U pripremi su već brojne inicijative, kao što je predstojeći drugi paket mjera za mobilnost, koji obuhvaća strože standarde za emisije CO2, te inicijativa za razvoj i proizvodnju baterija u Europi. Automobilska industrija ima ključnu ulogu u Komisijinoj strategiji industrijske politike koju je predsjednik Juncker najavio u svojem govoru o stanju Unije.

Punionice na crpkama Royal Dutch Shella

Anglonizozemski Shell odlučio je na svoje benzinske postaje u Velikoj Britaniji instalirati velik broj postaja za brzo punjenje električnih vozila, snage 50 kW, s planovima o širenju te mreže.

Vozači će za početak na Shellovim postajama u Londonu, Surreyu i Derbyju moći napuniti 80% baterije svog električnog vozila u roku od pola sata, a na širem području Londona i Readinga brze punionice (chargeri) bit će instalirani do 2018. Punionice Shell Recharge reakcija su diva naftne industrije na elektrifikaciju transportnog sektora koja pomalo sve više uzima zamah, a potez je došao tek nekoliko dana nakon što je Shell objavio da je kupio dansku tvrtku NewMotion koja je već instalirala 30.000 punionica u domove i urede diljem Europe.

“Shell Recharge pogodnost je za vozača električnih vozila, a naša kompanija širi izbor goriva za vozače. Uskoro će te punionice biti dostupne na deset mjesta u Velikoj Britaniji a vozači će uživati u pouzdanom i udobnom punjenju bez potrebe za pretplatom”, komentirala je Shell-ova managerica za goriva budućnosti Jane Lindsay-Green. Velika Britanija je prva zemlja u kojoj je Shell napravio ovakav pomak, a napravljena je i prva postaja na kojoj je moguće puniti goriva na vodik. London je iznimno motiviran izgraditi što više punionica kojih bi uskoro trebalo biti 1.500 diljem grada, a vozila će koristiti jedinstveni identifikator automobila koji komunicira s postajom a nakon registracije pružatelj usluge punjenja će prepoznati vozilo i naplatiti struju, objavio je Edie.

Inovativna kompanija Northvolt u četvrtak je objavila da je izabrala matičnu Švedsku za lokaciju na kojoj će graditi najveću tvornicu baterija za električne automobile u Europi.
Iz švedske start-up kompanije su poručili da su odabrali grad Skelleftea, smješten u priobalju na industrijskom sjeveroistoku Švedske, gdje će izgraditi postrojenja u kojima će zaposliti do 2.500 ljudi.

U blizini su i glavna švedska nalazišta nikla, kobalta, litija i grafita.

Prateći istraživački centar s 300 do 400 zaposlenika bit će smješten u gradu Vasterasu 150-ak kilometara zapadno od Stockholma, prvom sjedištu švedsko-švicarskog ABB-a koji je partner Northvoltu u ovome projektu. “Europa ubrzano korača prema elektrifikaciji. Švedska raspolaže čistom i cjenovno pristupačnom energijom, lako dostupnim sirovinama i snažnom industrijskom tradicijom duboko zapisanom u genima pa je u jedinstvenom položaju da uspostavi uspostavi masovnu proizvodnje baterija koja će poduprijeti tu tranziciju “, kazao je Peter Carlsson, utemeljitelj i izvršni direktor Northvolta.

Švedski ministar gospodarstva Mikael Damberg kazao je tom prigodom da je “to veliki dan, ne samo za dva odabrana grada, nego i za Švedsku i za Europu”.

Izgradnja tvornice trebala bi započeti u drugoj polovini iduće godine a očekuje se da će progresivno povećavati proizvodnju između 2020. i 2023. godine. Nakon što bude u potpunosti operativna, u toj će se tvornici godišnje proizvoditi litij-ionske baterije od ukupno 32 gigavatsata.

Projekt zahtijeva ulaganje od četiri milijarde eura kroz šestogodišnje razdoblje za što su sredstva već osigurana. Northvoltova tvornica neće biti usmjerena samo električnim automobilima i drugim vozilima, nego i proizvođačima obnovljive energije koji traže skladišta za električnu energiju, kao i drugim industrijskim tvrtkama.

Tvrtka Tesla Inc. otpustila je neodređeni broj zaposlenika nakon niza procjena učinkovitosti. Procjenjuje se da je Tesla ovog tjedna otpustila između 400-700 radnika, uključujući inženjere, menadžere i radnike u tvornici.
Tvrtka je izjavila da su otpušteni dio godišnje revizije, pogotovo kada ima više od 33.000 zaposlenika, gdje tada procjena učinkovitosti ponekad rezultira otpuštanjima. Međutim tvrtka planira rasti i zapošljavati nove ljude diljem svijeta, pa je tako na vlastitoj stranici za karijere otvoreno 2.000 radnih mjesta.

Naime, otpuštanje je nastupilo nakon što je tvrtka izjavila da je napravila samo 260 vozila Model 3 Sedan ove godine, manje od petine od 1.500 prognoziranih jedinica, a početna cijena mu je bila 35.000 USD, dvostruko niža od Model S Sedana. Odgođeno povećanje proizvodnje je rizik za gotovo pola milijuna rezervacija koji su početkom prošle godine počeli plaćati 1.000 USD depozita. Otpuštanja su se također dogodila nakon što je tvrtka kupila proizvođača solarnih panela SolarCity Corp. za oko 2 milijarde USD 2016. godine, gdje je odmah otpustila 63 zaposlenika, objavio je Renewable Energy World.

Turkmenistanski predsjednik Gurbanguli Berdimuhamedov objavio je u utorak da je potpisao zakon kojim se ukida besplatna opskrba vodom, plinom i strujom u kojoj su građani te srednjoazijske zemlje uživali od 1993. godine.
“Potpisao sam zakon kojim se utvrđuje plaćanje plina, vode i struje za stanovništvo Turkmenistana”, kazao je Berdimuhamedov pred Vijećem starješina, konzultativnom skupštinom bez zakonskih ovlasti koja mu tradicionalno omogućava da isproba svoje ideje.

“Raspravili smo s vladom o uvođenju novih tarifa i postepeno ćemo ih primjenjivati”, naglasio je on. Uveden 1993. za njegova prethodnika Saparmurata Nijazova, sustav socijalnih olakšica omogućavao je svakom turkmenistanskom građaninu da uživa besplatno u vodi, plinu i struji.

Te su pogodnosti međutim bile ograničene za svaku osobu na 35 kilowatta struje i 50 prostornih metara plina mjesečno te 250 litara vode dnevno. Gurbanguli Berdimuhamedov predložio je u lipnju da prekine tu mjeru, prvotno predviđena trajanja od deset godina a potom produžene do 2030.

 Stručnjaci iz ruske Silicijske doline Zelenograda i Toljatija proizveli su mali električni automobil koji u sva četiri kotača ima ugrađene motore inovatora Dmitrija Dujunova.
Novitet je prvi put pokazan u Uljanovsku, prilikom nedavnog posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina. Zasad ima dva radna imena, Zetta i El-Panda. Baziran je na univerzalnoj platformi, a litij-ionske baterije nalaze se ispod poda. Postoji mogućnost skaliranja, a može se koristiti i za razradu električnih automobila različitih gabarita, prenosi Rambler.ru.

Minimalna snaga kotača-elektromotora novog automobila je 18,1 kilovat, a sva četiri će razvijati 98 konjskih snaga. Do sljedećeg punjenja moći će prijeći oko 200 kilometara.

Karoserija je proizvedena tehnologijom karakterističnom za male serije, s varenom karoserijom, a obložena je panelima od stakloplastike. Nije, međutim, poznato kada bi se automobil mogao naći na tržištu, jer nema osigurane investicije, pišu mediji.

Pomalo čudan izgled vozila njegovi konstruktori objasnili su željom da bude komforan za širok dijapazon korisnika, uključujući ljude s posebnim potrebama.

Oryx aistencija objavila je zanimljiv članak o isplativosti kupnje električnog vozila u Hrvatskoj bez poticaja a zaključuje se da “električni automobili trenutno nisu ekonomski isplativi radite li prosječnu ili manju kilometražu, no ako živite primjerice 100 kilometara od radnog mjesta investicija će vam se itekako brzo isplatiti”.
U članku se uspoređuju modeli iz dvije najprodavanije klase.

“Novom Renaultu Zoeu suprotstavili smo gotovo jednako veliki Clio s podjednako snažnim i maksimalno štedljivim dizelskim motorom, a kako bi usporedba bila što više fer odabrali smo Clio s automatskim mjenjačem, jer realno, i kod električnih auta nije potrebno mijenjati brzine. Clio sa svom tom opremom stoji nemalih 140.900 kuna, no to je ništa u odnosu na električni Zoe s cijenom od čak 249.900 kuna.

Može li se razlika u cijeni od gotovo 110 tisuća kuna, što je cijena još jednog itekako dobrog Clia ikako kompenzirati troškovima goriva? Testirani Zoe u prosjeku nam je trošio 12 kWh struje na 100 kilometara što ugrubo po cijenama struje iznosi oko 12 kuna u dnevnoj ili oko šest kuna u noćnoj tarifi. No to je samo punite li kod kuće. Odlučite li se na neku brzu javnu punionicu kakvih ima diljem Hrvatske punjenje je do daljnjega u čitavoj Hrvatskoj u potpunosti besplatno pa vas 100 kilometara u pogledu goriva stoji doslovno nula kuna.

S druge strane dizelski Clio u prosjeku nam je trošio 5,1 l/100 kilometara što je trošak na gorivo od 45 kuna na 100 kilometara. S električnim Zoeom tako na gorivo trošite 450 kuna manje svakih 1000 kilometara, 4500 manje svakih 10.000 kilometara što znači da ćete nakon 100.000 kilometara uštedjeti respektabilnih 45.000 kuna. No visoka razlika u cijeni između Zoea i Clia isplatit će vam se tek nakon 242.000 kilometara. Radite li uobičajenih prosječnih 15.000 kilometara godišnje trebat će više od 16 godina da se Zoe isplati i to pod uvjetom da je punjenje besplatno, što svakako neće još dugo biti. Uz realnu cijenu struje stvarnost je još neugodnija za električni auto. Isplatit će se tek za 280.000 do 330.000 kilometara ili u prijevodu do 22 godine realnog korištenja. Auto se realno financijski isplati tek ako zapravo vozite mnogo što je zapravo u čistoj suprotnosti imidža električnog auta kao vozila za grad ali i nerealno za očekivati uz još uvijek malen doseg koji imaju aktualni auti. Osim Zoea provjerili smo kako računica izgleda kod Volkswagen Golfa. Električni e-Golf sa 136 KS na 100 kilometara troši 15,2 kWh struje ili 0-15 kuna na 100 kilometara.

Usporedivi dizelski Golf sa 150 KS i automatikom trošio nam je 5,7 l/100 km. I dok električni Golf stoji 299.000 kuna usporedivi dizel je 204.300, što je gotovo 95.000 kuna više. I ovaj automobil teško se isplati. Uz potpuno besplatnu struju Golf se isplati tek nakon 190.000 kilometara, a uz punu cijenu struje tek za 270.000 kilometara. Dakle, električni automobili trenutno nisu ekonomski isplativi radite li prosječnu ili manju kilometražu, no ako živite primjerice 100 kilometara od radnog mjesta investicija će vam se itekako brzo isplatiti”, stoji u tekstu koji prenosi Energetika-net.

Struja je u Srbiji od ponedjeljka za kućanstva i male kupce skuplja u prosjeku za dva posto. Procijenjeno je da će se poskupljenje struje na prosječnog potrošača odraziti povećanjem mjesečnog računa u iznosu od 68 dinara.

Prema računici Ministarstva rudarstva i energetike, Srbija i poslije poskupljenja ostaje država sa uvjerljivo najnižom cijenom električne energije u Europi, daleko ispod cijena u regiji, jer je struja jeftinija 19% nego u Makedoniji, 20% nego u Albaniji, 21% nego u BiH, 31% je niža cijena nego u Crnoj Gori i 50% nego u Hrvatskoj.

U Srbiji 70.350 kućanstava ima pomoć u iznosu od besplatnih 120 do 250 kWh električne energije mjesečno, ovisno od broja članova u kućanstvu, piše Energetika-net.

Novi čelnik američkog Forda predstavio je planove koji bi trebali osposobiti automobilskog diva za tržišno natjecanje u uvjetima dalekosežnih promjena u toj industriji.
Ford će prema riječima Jima Hacketta preusmjeriti resurse iz proizvodnje tradicionalnih automobila u sportska terenska vozila i kamione, te ulagati u električni pogon i tehnološke usluge, izvješćuje BBC.

Tvrtka će također automatizirati svoje proizvodne procese kako bi smanjila troškove za 14 milijardi dolara. Hackett je zacrtao nove ciljeve za kompaniju nakon 100-dnevne analize stanja. U svibnju je na položaju direktora zamijenio Marka Fieldsa, koji je bio na kormilu Forda tri godine.

U tom je razdoblju američka tvrtka zabilježila dvije najprofitabilnije godine, ali joj je cijena dionica pala.

Investitori se pribojavaju da Ford presporo vuče poteze na tržištima poput Kine i u sektoru automatiziranih vozila da bi nadjačao takmace, uključujući i one nove iz Silicijske doline.

“Industrija hipnotizirano prati tehnološke tvrtke koje joj žele doći glave. Mislim da bih na tom području mogao Fordu donijeti iskustvo i pomoći”, rekao je Hackett koji se prošle godine priključio američkoj kompaniji na mjestu šefa odjela za autonomna vozila.

On smatra da se kompanija treba automatizirati i pojednostaviti proizvodne procese, te uložiti sedam milijardi dolara u vozila koja se dobro prodaju, poput sportskih terenaca i laganih kamiona.

Planira također tehnološki razviti Fordova vozila, te bi do 2020. godine 90 posto njih širom svijeta trebalo biti „umreženo“.

Čelnici kompanije smatraju da će karakteristike poput kompatibilnosti s telefonima i drugim uređajima privući više kupaca tom američkom brendu.

Također su otvorili mogućnosti za nove linije poslovanja, poput medicinskog prijevoza i internetskog naručivanja komercijalnog prijevoza te isporuke robe. Tvrtka već pruža uslugu prijevoza miniautobusima na određenim linijama u četiri američka grada koja se bazira na narudžbama putem Interneta a do kraja godine trebali bi proširiti mrežu.

Iz Forda su izvijestili i o potpisivanju sporazuma o suradnji u prijevozu s gradovima poput indijskog Mumbaija. Hackett također smatra da je Ford zbog troškova bio prespor u prijelazu na električni pogon. Trenutno rade na partnerstvima s tvrtkama poput Zotye u Kini, gdje vlada traži kvote za prodaju električnih automobila.

Čelnici tvrtke su izjavili da su sigurni u perspektivu u Kini, gdje tvrtka trenutno zaostaje za konkurencijom. Ujedno pomno razmatraju poslovanje u Europi na kojem dijelom utječe Brexit i slabljenje funte.

Europska unija okupit će idućeg tjedna čelnike automobilskih, kemijskih i inženjerskih kompanija kako bi raspravili o proizvodnji baterija u Europi koja bi konkurirala azijskim i američkim proizvođačima.
Skup će biti održan iduće srijede u Bruxellesu a među pozvanima su predstavnici njemačke kemijske grupe BASF, proizvođača automobila Renault i Daimler, te inženjerske tvrtke Siemens.

Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič izjavio je kako bi EU mogao financijski poduprijeti stvaranje konzorcija u tom sektoru. “Naše su ambicije stvaranje stvarne proizvodnje u EU-u, s komplatnim lancem, uključujući i recikliranje”, poručio je Šefčovič u srijedu u elektronskoj poruci Reutersu.

“Potpora uvođenju baterija u upotrebu jednostavno je imperativ ako ozbiljno razmišljamo o prijelazu na e-mobilnost”, rekao je potpredsjednik EK.

Dolazak u Bruxelles najavili su i njemački proizvođač automobila Volkswagen, Totalova podružnica za baterije Saft Group, dobavljač automobilskih dijelova Continental AG i proizvođač materijala Umicore.

Europa treba “Airbus u segmentu baterija”, složio se s Šefčovičem Egbert Lox, potpredsjednik tvrtke Umicore, proizvođača materijala za automobilsku industriju i baterija, podsjetivši da su se proizvođači zrakoplova 70-ih godina prošlog stoljeća udružili kako bi postali konkurentni američkom Boingu. “To je dobra inicijativa u pravom trenutku”, izjavio je glasnogovornik Volkswagena, čelnik čijeg je brenda prošlog mjeseca pozvao industriju da osnuje regionalnog dobavljača baterija.

Europski proizvođači automobila žele električnim automobilima ubrzati prijelaz na nultu emisiju štetnih plinova s obzirom na postroženu regulaciju na razini EU-a u sklopu ostvarivanja zacrtanih ciljeva zaštite klime.

Iako europski proizvođači automobila sastavljaju akumulatorske baterije za električne automobile, Europa nije važan igrač u proizvodnji baterijskih ćelija, ključnih komponenti baterija koje se sada uglavnom proizvode u Aziji.

Na tržištu dominiraju japanski Panasonic i NEC, korejski LG i Samsung, kineski BYD i CATL, te američki proizvođač Tesla. Ako prodaja električnih vozila poraste, kako očekuju mnogi proizvođači automobila, razvoj europskih kapaciteta proizvodnje ćelija mogao bi stajati čak 30 milijardi dolara, navode u bilješci analitičari Bernstein Researcha.

Potražnja za električnim automobilima još je uvijek slaba zbog ograničene infrastrukture za punjenje strujom i visokih troškova kupnje vozila. To bi se moglo promijeniti ovisno o tempu pada cijena baterija. Samo u 2016. godini pale su 18 posto, napominje Reuters.

Češka elektroenergetska tvrtka ČEZ prodaje svoju imovinu u Bugarskoj, a sada vodi pregovore o odvojenoj prodaji elektrane u Varni s još neimenovanom tvrtkom.
Druga, također još neimenovana tvrtka već je ponudila da bi kupila svu ČEZ-ovu imovinu u Bugarskoj, osim spomenute elektrane u Varni.

No, osim njih, još su tri ponuditelja koji bi kupili svu imovinu i s kojima je ČEZ također započeo odvojene pregovore. Uprava tvrtke planira već do kraja 2017. godine donijeti potrebne odluke o prodaji cjelokupne imovine u Bugarskoj, javlja češki dnevnik ‘Prague Daily Monitor’.