ELEKTRIČNA ENERGIJA

Mate Rimac
Učestali angažman specijaliziranih tvrtki za prikupljanje kapitala za projekte električnih vozila mogao bi naštetiti dugoročnim izgledima sektora, rekao je u četvrtak osnivač Rimac Automobila.

Menadžeri takvih specijaliziranih tvrtki (SPAC) ne snose istu odgovornost za potencijalne izglede za rast kompanije kao menadžeri koji skupljaju novac inicijalnom javnom ponudom (IPO) na tržištima dionica, što potiče bojazni od stvaranja balona, objašnjava Mate Rimac.

SPAC-ovi su mala poduzeća s povelikim brojem podnesaka američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burze SAD-a (SEC) koji se koriste kao osnova za kupnju perspektivnih tvrtki u sektorima s visokim rastom. “Danas možete nabaviti jako puno novca za kompanije koje nemaju proizvod. To me osobno malo plaši”, istaknuo je Rimac u četvrtak na online skupu o budućnosti automobilia koji je organizirao Financial Times.

“Kad mi uvrstimo dionice u burzovnu kotaciju, želim pokazati brojke, želim da se dionicama trguje na temelju činjenica a ne nabrijavanja.”

“Nadam se da će SPAC-ovi biti uspješni. Mnogi od njih neće. Nadam se da neće previše naštetiti sektoru”, istaknuo je.

Wall Street koristi takve kompanije kako bi zaobišao postupak IPO-a budući da podrazumijevaju kraće razdoblje pripreme i manje zakonskih prepreka, pa je lakše iskoristiti optimizam ulagača prema električnim vozilima. Upravo je ta taktika pomogla američkom proizvođaču električnih automobila Tesli da dosegne tržišnu vrijednost od 554 milijarde dolara, napominje Reuters.

Rimac se osvrnuo i na poslovanje svoje tvrtke. “Prošle godine bili smo profitabilni, a isto želimo i ove godine”, rekao je, dodavši da je svoju tvrtku izgradio s fokusom na profitabilnost a ne na rast.

“To znači da smo kao startup izabrali teži put”, ustvrdio je Rimac, dodavši mu se ponekad čini da propušta veliku priliku zato što ne poseže za SPAC-ovima. Rimac je 2011. godine imao teškoća s pribavljanjem kapitala – bila je to godina u kojoj je proizvođač električnih automobila Fisker objavio stečaj a Tesla je bio tek u fazi razvoja.

Čelnik hrvatske tvrtke bio je tada prisiljen pribavljati novac odrađivanjem poslova razvoja za druge proizvođače automobila. Danas su njegovi dioničari Porsche, Kia i Hyundai, a tvrtka proizvodi električne pogonske sklopove za super automobile Aston Martina i Koenigsegga. “Počeli smo s hiperautomobilima a danas radimo s vozilima koja su više mainstream”, kaže. “Želimo biti lideri u sektoru komponenti za električna vozila visokih performansi”.

Nije želio komentirati nagađanja da će kupiti Bugatti, dodavši tek zagonetno “možda uskoro”.

Fincantieri Vard
Najveća brodograđevinska tvrtka u Europi, tršćanski Fincantieri, prije sedam godina kupio je norveški Vard i s njihova tri brodogradilišta u Norveškoj, dva u Rumunjskoj i po jednim u Brazilu i u Vijetnamu postao je četvrta najveća brodograđevna tvrtka na svijetu.

S obzirom kakav je Fincantieri Vard ovaj petak isporučio novom vlasniku, norveškom proizvođača gnojiva Yara International, ova tvrtka zakoračila je u budućnost i moguće je da u brodogradnji poslije ovog slučaja više ništa ne bude isto. Naime, Yara Birkeland kako mu je ime, je prvi komercijalni brod za prijevoz tereta s nula emisija u okoliš, odnosno na električni pogon. Njegova nosivost od 120 EUT (60 12-metarskih kontejnera) je mala u odnosu na velike prekooceanske brodove s više od 20 tisuća EUT, no brod nije ni namijenjen za daleke plovidbe već povezivanje manjih kargo luka, zasad na jugu Norveške. Njegova duljina je 80 metara, oko električnog pogona nije otkriveno puno detalja osim da ga pokreću baterije od 7 do 9 MWh. Ovakav pogon omogućit će mu brzinu do 12 čvorova (22 kilometra na sat).

Trup broda, kako saznaje Maritime Executive, poslije tri godine planiranja i projektiranja, sagrađen je u Vardinom brodogradilištu u rumunjskoj Braili, a brod završen ugradnjom pogona i tehnološke opreme u Norveškoj. Prvotno je isporuka bila predviđena za drugi kvartal ove godine, ali je odgođena zbog pandemije. Sad kad je brod isporučen, slijede daljnja ispitivanja i dogradnja sustava kroz praksu na relacijama između luka u blizini Osla, sve u cilju da se brod u potpunosti prebaci na autonomni mod upravljanja.

U prvoj fazi postavljen je odvojivi most za ručno upravljanje plovidbom i manevriranje. U budućnosti, kad brod bude spreman za autonomni rad, ovaj će modul biti uklonjen.

„Kroz razvoj i izgradnju ovog broda, stekli smo veliku količinu znanja o ovoj vrsti plovila, koja će nam biti od velike pomoći u narednim poduhvatima. Ovo ej dobar primjer koliko fleksibilni moramo i možemo biti u cilju usvajanja tehnologija koje će promijeniti pomorsku industriju“ – poručili su iz Varda. Njihov poduhvat s izgradnjom električnog broda možda izgleda previše futuristički, ali zar nije bilo tako i s auto industrijom? Prije 15-ak godina bilo je teško zamislivo da će komercijalni automobili veće snage i težine postati svakodnevica. Danas smo svjedoci procesa u kojem svaka velika i ozbiljna tvrtka za proizvodnju automobila ima po nekoliko potpuno električnih automobila među kojima su i veliki SUV-ovi i sportski kupei, a ne samo mini automobili namijenjeni gradskoj vožnji.

U komercijalnom rasporedu, brod će transportirati gnojivo iz Yarine tvornice gnojiva Porsgrunn koje se nalazi u dubokom zaljevu, do dubokomorskih luka na otvorenoj obali Larvik i Brevik, na udaljenosti od oko 30 nautičkih milja. Dosad je iz Yare umjetno gnojivo širom južne obale Norveške distribuirano kamionskim tegljačima. Prema tvrdnjama tvrtke Yara i projektnom partneru Kongsbergu, prijevoz ovim ugljično neutralnim brodom zamijenit će oko 40 tisuća pojedinačnih transporta dizelskim kamionima, što će uvelike smanjiti emisiju štetnih tvari u atmosferu, ali i smanjiti zagušenje na prometnicama, piše Novi list

24 sata
Podaci tvrtke za analizu tržišta JATO pokazuju da su u listopadu ove godine hibridi i električni auti u Europskoj uniji činili čak 27 posto tržišta novih automobila. Udio dizelaša je 26 posto, a benzinaca 44 posto. U listopadu prošle godine hibridi i električni auti držali su samo 10 posto tržišta.

Među elektrificiranim automobilima u odnosu na osjetno je pao udio klasičnih hibrida, a porastao udio električnih automobila, plug-in hibrida i mild hybrid automobila. Svaki treći elektrificirani automobil je danas mild-hybrid, a svaki četvrti je električni.

Najprodavaniji električni auto u listopadu je bio Volkswagen ID.3 s 10.475 prodanih primjeraka, iza njega se plasirao Renault Zoe. Najprodavaniji auto u kategorijama klasičnog hibrida i mild hybrid vozila je Toyota Yaris, a u kategoriji plug-in hibrida Mercedes A-klase.

Ukupno najprodavaniji automobil u listopadu je bio Volkswagen Golf s 27.530 primjeraka, a iza njega su se plasirali Renault Clio i Opel Corsa.

Zbog velikog rasta prodaje električnih i elektrificiranih automobila pad prodaje u odnosu prošlu godinu nije toliko velik koliko se očekivalo zbog ponovnog rasplamsavanja korona krize. Ovog je listopada zu EU tako prodano 7 posto manje auta nego u istom mjesecu prošle godine, donose 24 sata.

Elon Musk/vc_column]
Američki proizvođač električnih vozila Tesla razmatra širenje poslovanja u Europi modelom kompaktnog automobila koji bi bio namijenjen masovnom tržištu, rekao je izvršni direktor Elon Musk.

“Vjerojatno bi u Europi imalo smisla raditi kompaktni automobil, možda hatchback ili nešto slično”, rekao je Elon Musk u utorak na europskoj internetskoj konferenciji o baterijama kojoj je domaćin bila njemačka vlada.

U SAD-u su automobili uglavnom veći jer Amerikanci vole velike automobile, dok su u Europi obično manji, istaknuo je Musk, dodavši da je u Berlinu imao problema s parkiranjem svog pet metara dugog Tesla Model X-a. “Vozio sam Model X po Berlinu i imali smo popriličnih problema s pronalaženjem parkirnog mjesta na koje bismo stali.”

Američki proizvođač automobila trenutno u ponudi ima četiri modela automobila, uključujući srednju limuzinu Model 3 i srednje veliki sportski terenac Model Y. Sva su njegova vozila nekoliko desetaka centimetara dulja od Volkswagenovog Golfa, europske reference za kompaktne limuzine.Za dvije godine kompanija namjerava na globalno tržište plasirati i električni kamionet “Cybertruck”, navodi Reuters.

Analiza Eurostata 
rosječna cijena električne energije za kućanstva u Europskoj uniji (EU) u prvoj polovini 2020. iznosila je 21,3 eura za 100 kW h i bila je neznatno manja u usporedbi s istim razdobljem lani (21,6 eura za 100 kW h).
P

Istovremeno, prosječna cijena plina u EU-u bila je gotovo nepromijenjena iznosivši 6,6 eura za 100 kW h. Statistički ured Europske unije Eurostat javlja kako su cijene električne energije pale u 16 članica tijekom prve polovine ove godine. Plin je pao u 18 od 24 države koje izvješćuju o cijenama tog energenta za kućanstva.

Porezi i nameti činili su 40 posto računa za električnu energiju koja je naplaćena kućanstvima u EU-u. Za prirodni plin pak odgovarajući udio poreza i nameta iznosio je trećinu (33 posto) računa za kućanstava. Između prve polovice 2019. i prve polovice 2020. godine, najveći pad cijena električne energije za kućanstva, promatran u nacionalnim valutama, zabilježen je u Nizozemskoj (-31 posto), zatim u Latviji (-12,8 posto), Sloveniji (-11,4 posto), Švedskoj (-10 posto) i Estoniji (-8,9 posto).

Naprotiv, najveći rast zabilježen je u Litvi (+13,6 posto), Poljskoj (+12,9 posto), Luksemburgu (+10,5 posto), Rumunjskoj (+9,1 posto) i Češkoj (+8 posto). Izražene u eurima, prosječne cijene električne energije za kućanstva u prvoj polovici 2020. godine bile su najniže u Bugarskoj (10 eura za 100 kW h), Mađarskoj (10,3 eura) i Estoniji (12,4 eura), a najviše u Njemačkoj (30,4 eura), Danskoj (28,3 eura) i Belgiji (27,9 eura).

Hrvatska se nalazi pri dnu ljestvice i ispod je europskog prosjeka. Točnije, cijena električne energije za kućanstva u Hrvatskoj je među nižima u EU-u i iznosi približno 13 eura za 100 kW h. Nadalje, najveći pad cijena plina za kućanstva, promatran u nacionalnim valutama, zabilježen je u Latviji (-29,4 posto), Litvi (-19,8 posto), Švedskoj (-16 posto) i Portugalu (-15,4 posto).

S druge pak strane, najveći rast zabilježen je u Nizozemskoj (+8 posto), Francuskoj (+7,3 posto) i Hrvatskoj (+5,2 posto). Unatoč tomu, kućanstva u nas i dalje imaju jednu od nižih cijena plina u EU-u te plaćaju približno 3,9 eura za 100 kW h.

Izražene u eurima, prosječne cijene plina za kućanstva u prvoj polovici 2020. bile su najniže u Latviji, Mađarskoj i Rumunjskoj (svaka po 3,2 eura za 100 kW h) i Litvi (3,6 eura), a najviše u Nizozemskoj (10 eura), Švedskoj (9,8 eura), Francuskoj (7,9 eura) i Danskoj (7,5 eura), stoji u analizi.

Bloomberg
Američki poduzetnik Elon Musk pretekao je osnivača Microsofta Billa Gatesa i postao je druga najbogatija osoba na planetu s bogatstvom od 127,9 milijarda dolara, prema Indeksu Bloomberg Billionaires.

Zahvaljujući rastu dionica električnog automobila Tesla za 6,5 posto, Muskovo bogatstvo naraslo je u ponedjeljak za 7,2 milijarde dolara u jednom danu na ukupno 127,9 milijarda dolara. Od početka godine, bogatstvo 49. godišnjeg poduzetnika i inovatora već je naraslo za 100,3 milijarde dolara.

Bloomberg Billionaires Index svakog dana objavljuje popis najbogatijih ljudi. S bogatstvom procijenjenim na 182 milijarde dolara, vlasnik Amazona Jeff Bezos na vrhu je popisa. Bill Gates nedavno je vlastito bogatstvo povećao na 127,7 milijarda, a ono bi bilo i veće da nije donirao toliko mnogo novca, prenosi njemačka agencija dpa.

Popisi najbogatijih ljudi kao što je Bloombergova lista koriste se procjenama na temelju javno dostupnih informacija o stanju na burzama, nekretninama i drugim vrijednosnim pokazateljima. Na Forbesovoj listi najbogatijih ljudi Musk je tek četvrti s bogatstvom od 110,5 milijarda dolara.

Carbon Tracker
Nagli prijelaz na električna vozila koji će predvoditi Kina smanjit će globalni rast potražnje za naftom za 70 posto do 2030. godine i dokončati doba nafte, pokazuje istraživanje savjetodavne kuće Carbon Tracker koje prenosi Reuters.

U 10 godina Kina bi mogla uštedjeti više od 80 milijardi dolara troškova uvoza nafte godišnje zahvaljujući sve konkurentnijim vozilima s pogonom na nove izvore energije (NEV), objavio je Carbon Tracker.

Izračun se temelji na “konzervativnom” scenariju Međunarodne agencije za energiju (IAE), koja predviđa da će električna vozila do 2030. činiti 40 posto ukupne kineske prodaje automobila, te 20 posto prodaje u Indiji i na drugim tržištima u nastajanju. Trošak uvoza nafte potrebne za proizvodnju goriva za prosječni automobil deset je puta veći od troška nabave solarne opreme potrebne za proizvodnju struje za pogon električnog vozila, naglasio je Carbon Tracker.

Električna vozila igraju ključnu ulogu u nastojanjima Kine da smanji stakleničke plinove koji mijenjaju klimu i poboljša kvalitetu zraka u gradovima. Indija je također postavila ambiciozne ciljeve prodaje takvih vozila do 2030. godine. Kina još nije odredila kada će točno zabraniti proizvodnju i prodaju tradicionalnih automobila, ali neimenovani dužnosnik u industriji rekao je u listopadu da će nova električna vozila do 2035. činiti polovinu ukupne prodaje svih novih automobila, dok će ostatak biti hibridna vozila.

DES
Francuski energetski div Total je priopćio kako je okončao akviziciju Charging Solutionsa, tj. dijela poslovanja tvrtke specijalizirane za razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila Digital Energy Solutions (DES) koja je u sastavu (vlasništvu) Viessmann grupe.

Tako će Total kroz svoju podružnicu Total Deutschland upravljati mrežom od dvije tisuće punionica električnih vozila u Njemačkoj. “Namjera Totala je upravljati sa 150 tisuća punionica u Europi do 2025. godine. Kupnja Charging Solutionsa omogućit će nam brži razvoj na njemačkom tržištu”, izjavio je Alexis Vovk, predsjednik za marketing i usluge u Totalu.

Jutarnji list
Pet godina otkako je u Hrvatsku ušao Uber, i promijenio taksi-prijevoz, pojavila se nova inicijativa za unapređenje prijevoza, ali s daleko širim implikacijama. Tvrtka Rimac Automobili, čiji je C_Two, kako tvrde, spreman za autonomnu vožnju, najavila je osnivanje Udruge za poticanje i reguliranje autonomnih vozila. Žele okupiti i podržati rad kompanija, regulatora, gradova i svih drugih koji bi sudjelovali u budućem ekosustavu autonomnih vozila.

Mate Rimac, osnivač i direktor Rimac Automobila, kaže da će do 2030. doći do veće promjene u autoindustriji nego što smo je vidjeli u posljednjih stotinu godine. Primjer: u rujnu je u Europi prvi put prodano više električnih nego dizelskih automobila.

“Mnogi misle da je velika promjena u autoindustriji elektrifikacija, ali kad se tome doda umrežavanje vozila i autonomna vožnja, naš odnos prema proizvodnji i korištenju automobila postat će drugačiji. Sada umjesto fergazera kupujemo inverter, a vozač, umjesto na pumpu, ide na električnu punionicu. No, u idućih pet do deset godina autonomna vozila će sve promijeniti i želimo da Hrvatska to prepozna i uhvati priliku”, kaže Rimac.

Navodi da je Hrvatska propustila dvije velike investicije, pa joj je ovo “treća sreća” da izgradi vlastitu autoindustriju.

Prema podacima europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), kod nas u autoindustriji radi samo 2861 radnik, a prema DZS-u, ta brojka raste na oko 10.000. Ona čini samo 1,1 posto ukupne proizvodnje u Hrvatskoj i 4,7 posto hrvatskog izvoza. Tvrtke iz sektora, naime, izvoze više od 90 posto svoje proizvodnje, neovisno o tome jesu li to istraživanja i razvoj (R&D), softver ili roba.

Upravo su ulaganja autoindustrije u istraživanja i razvoj ta koja najviše rastu i ona mijenjaju i sliku buduće autoindustrije te općenito industrije autonomnih prometala, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, proširujući je izvan poznatih igrača kao što je AD Plastik.

Prije dvije godine u Zagrebu je svoj R&D centar za autoindustriju otvorila njemačka tvrtka dSPACE, a ove godine i Porsche u suradnji s hrvatskim Infinumom. Porsche je prisutan i u Varaždinu s razvojnim centrom za svoju tvrtki Cetitech.

U Hrvatskoj R&D centar imaju i austrijski AVL i njemački Atron. Rad na autonomnim vozilima i robotima za industriju kod nas rade još, među inima, DOK-ING, Gideon Brothers i Inetec. U području kibernetičke sigurnosti rade tvrtke poput Reversing Labsa, navigaciju rade Mireo i OptimoRoute, a hardver za takva vozila proizvodi Xylon. S autonomnim dronovima u Hrvatskoj rade startupi poput AIR-RMLD-a i Hipersfere te tvrtka King ICT.

Primjera robotskih brodova u Hrvatskoj zasad nismo našli, ali zato brodogradilište Viktor Lenac koristi robote za obnovu brodova. Usto, nije Rimac jedini u Hrvatskoj koji proizvodi vozila. Time se, među većima, bave i tvrtke Hittner i Rasco.

I dok je dio poduzetnika već prepoznao nove prilike u autoindustriji, Rimac se osvrnuo i na rokove. U avioindustriji već postoje autonomni dronovi. Očekuje se da će autonomni prekooceanski brodovi postati stvarnost oko 2035., a Mate Rimac očekuje da će autonomna vozila doći oko 2030.

Mađarska u prednosti
“Automobili 2015. nisu bili autonomni nimalo, danas su na drugoj razini, a do 2030. vozila će biti 80 posto autonomna i k tome umrežena i dijeljena. U eri autonomnih vozila auto više neće stajati na parkingu i samo četiri posto vremena biti u pogonu, nego će se koristiti 70 posto vremena i raditi više od 250.000 kilometara godišnje.

To otvara brojna pitanja jer u takvom svijetu više nije potrebno mnogo prometnih policajaca, mora se mijenjati poslovni model za aerodrome jer im parking donosi 40 posto prihoda, postavlja se pitanje tko će biti vlasnik vozila jer jedan robotski taksi zamjenjuje 20 tradicionalnih vozila, zatim što će raditi distributeri i još mnoga”, kaže Rimac.

Na slično upozorava i EU svojim regulatornim tsunamijem. Za dva mjeseca, od siječnja 2021., u Hrvatskoj i ostatku EU stupa na snagu prva regulacija pametnih, robotskih ili, jednostavnije, samovozećih automobila.

Po njima će vozila morati imati crnu kutiju, kao i avioni, a definiraju se i pravila primjene sustava za automatsko praćenje voznog traka. Godinu dana kasnije na snagu stupa i uredba EU koja će proširiti set pravila kojih će se proizvođači moraju pridržavati i koja će se automatski primijeniti i u Hrvatskoj.

Zbog toga se u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj već mogu dobiti dozvole za pilot-projekte autonomne vožnje. Čak se i u Mađarskoj već tri godine provode takvi projekti, a tamošnji startup Aimotive, u koji su, među inima, investirali Inventure Oy, Robert Bosch, Nvidia i B Capital, provodi testiranja i u Kaliforniji, gdje je među deset najuspješnijih.

Sven Lončarić, voditelj Centra za umjetnu inteligenciju FER-a, slaže se s Rimcem da se statistički vožnja autonomnih vozila pokazuje sigurnija od ljudske vožnje, iako je bilo i smrtnih posljedica na testiranjima. Dodaje da za testove takvih vozila treba vidjeti hoće li ih podržati i drugi sudionici u prometu, poput pješaka.

“Ne može se garantirati da autonomna vozila budu 100 posto sigurna, kao što ni ljudski vozači nisu, pa se danas najviše dvoji je li sigurnije vozilo kojim upravlja čovjek i koje ima napredne dodatne sustave kakve se razvijaju za samovozeća vozila ili je sigurnije potpuno autonomno vozilo”, kaže Lončarić.

Davor Kovačec, osnivač i direktor hrvatske tvrtke Xylon, koja razvija hardver za samovozeće automobile, kaže da ima mnogo poslovnih prilika u ovom segmentu i da surađuju i s nekim tvrtkama u Hrvatskoj, iako im je većina klijenata izvana.

Gordan Kreković, direktor Visage Technologies, domaćeg startupa čije se pametne kamere i popratne tehnologije ugrađuju u Mercedesovu A i G klasu, kaže da u Hrvatskoj postoji veliki broj tvrtki koje se poput njih bave razvojem umjetne inteligencije za auto-industriju te da Rimčeva inicijativa ima dobru gospodarsku podlogu. “Prilike za gospodarstvo su jako velike”, kaže Kreković.

Dino Novosel, voditelj e-mobility poslovanje Hrvatskog telekoma, koji upravlja s više od 200 e-punionica unas, kaže da je regulativa vrlo nepoticajna, iako gospodarske prilike itekako postoje. To ilustrira i odnosom broj takmaca i korisnika.

“U mobilnim komunikacijama u Europi je oko 350 operatera koji opslužuju oko 300 milijuna korisnika. U elektromobilnosti je već sada 350 operatera za svega milijun korisnika”, zaključuje Novosel, donosi Jutarnji list.

Konferencija
Za deset godina većina vozila bit će autonomna, povezana, električna i dijeljena, što je prilika i za Hrvatsku jer se stvaraju novi poslovni modeli, rekao je u petak vlasnik Rimac Automobila Mate Rimac, na konferenciji “Elektromobilnost i autonomna vozila”.

Videokonferenciju je u petak organiziralo Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Govoreći o budućnosti “automobilnosti”, Rimac je kazao da će se ona uskoro drastično promijeniti, jer sada previše ljudi umire na cestama, a u prometu se gubi previše vremena.

– Prometne nesreće i prometne gužve, recimo u SAD-u, čine više štete nego što je godišnja vrijednost turizma u Hrvatskoj. Električna autonomna vozila imaju mogućnost smanjiti broj smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama za više od 90 posto – rekao je Rimac.

Smatra da se u budućnosti automobil neće u prosjeku rabiti četiri posto ukupnog vremena eksploatacije kao sada, već će se iskoristivost popeti na više od 70 posto vremena.

Auti će se koristiti cijelo vrijeme, godišnje će prelaziti više od 250 tisuća kilometara, a jedan robo-taksi, smatra Rimac, moći će zamijeniti 20 tradicionalnih vozila. To znači da će četiri milijuna takvih taksija moći zamijeniti polovicu od sto milijuna vozila u SAD-u.

– Sve će se totalno promijeniti, kompletna slika automobilske industrije – kaže Rimac.

Rimac Automobili, naveo je, imaju odjel autonomne vožnje i model “C2” spreman za autonomnu vožnju, dodavši da je hrvatski potencijal slabo iskorišten, odnosno da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema snažnu automobilsku industriju.

– Slovačka je postala centar za autoindustriju, Estonija za startupove i digitalizaciju, pa zašto Hrvatska ne bi bila centar za električna i autonomna vozila – pita Rimac i dodaje da su nas već zaobišla dva velika vala ulaganja u autoindustriju, pa primjerice Hrvatska ima manje od milijarde eura prihoda iz autoindustrije, a Češka 45 milijardi.

– Stvari se mijenjaju, automobili su 2015. bili ‘nula autonomni’, 2030. će ih biti 80 posto, postat će povezani, električni i dijeljeni i to je prilika za nas jer se cijela paradigma mijenja i stvaraju se novi biznis modeli – zaključio je Rimac.

Profesor zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje Joško Deur istaknuo je prednosti električnih vozila poput manje buke, nultih emisija štetnih plinova te bržeg odziva pogona. Nedostaci su i dalje domet, cijena i vrijeme punjenja. Istaknuo je, međutim, da se situacija s baterijama popravlja, jer postaju sve jeftinije i sa sve boljim performansama. U svijetu se po njegovim riječima jako puno radi na autonomnim vozilima.

Dino Novosel iz HT-a kazao je da se danas u svijetu proizvodi oko 150 modela električnih vozila, ali da će ta brojka porasti na više od 300 idućih pet godina. Prema izvješću Europskog udruženja proizvođača vozila, rekao je Novosel, istočna Europa debelo kasni s razvojem infrastrukture punionica za električne automobile. U Europi je, naime, instalirano oko 200.000 javno dostupnih punionica na 400 milijuna stanovnika što znači da na 2.000 stanovnika dolazi jedna javno dostupna punionica. U Hrvatskoj je, kako je rekao, trenutno oko 500 punionica ili jedna na 9.000 stanovnika.