ELEKTRIČNA ENERGIJA

Iz Kompanije

Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović izjavio je da je kompanija ostvarila prihod u ovoj godini od milijardu i stotinu milijuna KM, što je rekord od osnivanja poduzeća, izvijestio e portal eKapija.

Elektroprivreda je napravila niz programa i pokrenula aktivnosti kako bi se dodatno osigurala stabilnost i nezavisnost energetskog sistema RS-a.

Podsjetio je na značajne investicije poput hidroelektrana Dabar i Bistrica, na zajednički projekt s Elektroprivredom Srbije – Buk bijela, te s mađarskom kompanijom gradnju solarne elektrane Trebinje I.

Naglasio je kako neće biti potrebe za povećanjem cijena električne energije do kraja godine, a ni poslije.

Najavljuju mrežni operatori

Europske mreže i burze električne energije pozvale su EU da promijeni mehanizam automatskog podizanja limita tržišne cijene električne energije kako bi se zaštitili potrošači i opskrba, priopćio je u petak finski mrežni operator.

Zahtjevom se traži zamrzavanje takozvanog mehanizma automatske korekcije koji se primjenjuje u slučaju visokih cijena, kako bi se zaštitili potrošači i opskrba.

“Podizanje gornje granice cijena u trenutnoj izvanrednoj situaciji na tržištu struje zabrinjava i moglo bi pogoršati kaos na tržištu. Da bi se situacija smirila, treba odustati od primjene mehanizma automatskog povećanja gornje granice cijena”, navodi Fingrid.

Operatori mreža i burze poslali su zajedničko pismo Europskoj komisiji i europskoj agenciji za suradnju energetskih regulatora (ACER), napominje finska kompanija.

ACER je prošli tjedan priopćio da želi preispitati mehanizam, nakon što je limit u svibnju podignut s 1.000 eura na 4.000 eura po megavat satu (MWh) zbog skoka cijena struje u Francuskoj u travnju.

Od 20. rujna trebao bi porasti na 5.000 eura po megavat satu nakon što su u kolovozu veleprodajne cijene struje u Litvi, Estoniji i Latviji dosegnule 4.000 eura/MWh.

U idućim mjesecima očekuju se visoke cijene pa treba ograničiti učestalost poskupljenja kako bi se “potrošačima i sudionicima na tržištu omogućilo da se postupno i bolje prilagode situaciji nestašice na tržištu”, priopćio je prošli tjedan ACER.

Cijene struje u Europi snažno su porasle u ovoj godini zbog smanjenih isporuka ruskog plina i posustale proizvodnje u nuklearnim i vjetroelektranama, što je povećalo prijetnju nestašice tijekom nadolazeće zime, tumači Reuters.

Ministar Palkovics

Mađarska želi do investirati do 16 milijardi eura u energetski sektor do 2030. godine kako bi povećala kapacitete za proizvodnju i pohranu struje i smanjila potrošnju plina, rekao je u utorak ministar tehnologije i industrije Laszlo Palkovics.

Prema dugoročnom ugovoru potpisanom prošle godine Mađarska iz Rusije dobiva 3,5 milijardi prostornih metara plina godišnje, preko Bugarske i Srbije, i još milijardu prostornih metara plinovodom iz Austrije.

Ugovor s ruskim Gazpromom sklopljen je na 15 godina, podsjeća Reuters.

U srpnju je vlada premijera Viktora Orbana ukinula višegodišnje ograničenje cijene komunalnih usluga za kućanstva s većom potrošnjom, što će po riječima ministra Palkovicsa vjerojatno smanjiti potrošnju.

Treba ipak uložiti više truda, naglasio je ministar, kako bi se udio plina u konačnoj potrošnji energije u Mađarskoj smanjio s prošlogodišnjih 35 posto na 26 posto na kraju desetljeća.

Većina tog poboljšanja proizaći će iz elektrifikacije velikih razmjera, dodaje ministar.

“Trenutna situacija definitivno je motivirajuća iz nekoliko razloga”, rekao je Palkovics na konferenciji koju je organizirao internetski portal s financijskim vijestima portfolio.hu.

Do 2024. instalirani kapaciteti za korištenje solarne energije dosegnut će po njegovim riječima osam gigavata, uz dodatnu potražnju iz industrijskog sektora do 2030. godine, što zahtijeva daljnja ulaganja u reorganizaciju električne mreže i kapacitete za pohranu energije.

“Razvoj elektroenergetske mreže i skladišnih kapaciteta u blizini solarnih elektrana nisu na razini na kojoj bi trebali biti”, rekao je ministar i dodao da će detaljnije planove vlada iznijeti u listopadu.

Poručio je ujedno da bi planirani projekt proširenja kapaciteta mogao produljiti rok upotrebe reaktora u nuklearnoj elektrani Paks za dva desetljeća.

Tržište električne energije

Intervencija u tržište električne energije može smanjiti cijene, no neće zaštititi Europsku uniju (EU) od učinaka povijesne nestašice energije, zaključila je Europska komisija (EK).

EU upravo radi na mjerama koje bi smanjile visoke cijene električne energije. EK razmatra paket koji bi obuhvaćao smanjenje potražnje i ograničenje gornje razine cijena na struju proizvedenu iz obnovljivih izvora, nuklearnih i ugljenih elektrana.

“Intervencijske mjere mogu pomoći ublažiti učinak energetske krize, posebno kad je riječ o određenim kategorijama potrošača, no ne mogu vratiti cijene na razine prije krize. U ovom trenutku ne vidimo nikakav način intervencije koji bi to postigao u kratkom roku”, navodi EK u svojem dokumentu u koji je uvid imao Bloomberg.

U tri dana u EU-u prepolovljena referentna cijena električne energije
Španjolska će za EU predložiti svoj model ograničenja cijena energije
EU priprema mjere za ograničavanje cijena energije
Posljednjih dana pale su cijene plina i struje, no i dalje su na razinama bitno većim od uobičajenih za ovo doba godine.

U svojem nacrtu prijedloga, EK smatra kako bi se cijene električne energije najbolje obuzdale kombinacijom triju mjera: smanjenjem potrošnje, određivanjem gornje cijene za proizvođače čiji su troškovi niži od plinske proizvodnje i korištenjem dijela visokih prihoda proizvođača električne energije za ublažavanje učinaka krize na potrošače.

Kako bi se potrošnja smanjila, države članice bi industrijske potrošače mogle pozvati da kažu koliko bi im trebalo platiti za smanjenje potrošnje, a kućanstva bi također mogla primati poticaje za ograničenje potrošnje.

Ograničavanje prihoda proizvođača električne energije dalo bi dodatan novac državnim proračunima kako bi se potrošačima smanjili računi, bilo kroz regulirane cijene, izravnu potporu ili smanjenje poreza.

EK će o svim detaljima mjera razgovarati sa stručnjacima na tehničkom sastanku 7. rujna, piše Bloomberg Adria.

Analiza

Hrvatska je najveći izvoznik električne energije u regiji, dok je Bosna i Hercegovina trećerangirana, pokazuje rang-lista Worldtopexportsa. Sa izvozom električne energije koji je iznosio 1,188,851,000 dolara, Hrvatska je rangirana na visokom 16. mjestu svjetske ljestvice koja ukupno broji 88 zemalja. U odnosu na prošlu godinu izvoz električne energije iz Hrvatske je bio veći za 441,2 posto.

Drugi najveći izvoznik električne energije u regiji je Slovenija sa utrženih 851,636,000 dolara, uz ostvareni rast u odnosu na 2020. godinu od 128,4 posto. Na svetskoj ljestvici plasirana je na visoko 20. mjesto, pišr Indikator.

Bosna i Hercegovina je trećerangirana u regiji, a 32. na svijetu sa ostvarenim izvozom od 499,675,000 dolara. U odnosu na 2020. godinu rast izvoza iznosio je 73,1 posto.

Srbija je na 43. mjestu ljestvice ostvarivši prodaju na međunarodnom tržištu vrijednu 155,946,000 dolara, Sjeverna Makedonija je 45. sa 141,245,000 dolara, a odmah iza nje je Albanija na 46. mjestu sa 136,484,000 dolara. Albanija je poslije Brazila imala prošle godine najveći skok izvoza struje u svijetu, ostvarivši impozantan rast od 768 posto. Na posljednjem mjestu u regiji je Crna Gora sa 64,142,000 dolara ostvarenog izvoza (rast od 29 posto), zauzevši 55. mjesto na rang-listi.

Međunarodni prihod od izvoza električne energije iz svih zemalja iznosio je ukupno 61,5 milijardi USD u 2021. Sveukupno, vrijednost izvezene električne energije porasla je u prosjeku za 99,8 posto za sve zemlje izvoznice od 2017. kada je izvoz električne energije iznosio 30,8 milijardi USD.

Od 2020. do 2021. vrijednost globalno izvezene električne energije pala je za -12,8 posto.

Pet najvećih svjetskih izvoznika električne energije su europski dobavljači Njemačka, Francuska, Švicarska, Španija i Belgija. Zajedno, ta skupina velikih dobavljača električne energije osigurala je 40,5 posto globalno izvezene električne energije tokom 2021.

Francuska je zemlja koja ostvaruju najveće trgovinske viškove od električne energije, ukupno lani 3,2 milijarde dolara (neto višak porastao za 145,2 posto u 2021. godini), dok je Bugarska sa 511 milliona na 15. mjestu.

Najveći trgovinski deficit od električne energije ima Italija 5,5 milijardi dolara (neto izvozni deficit lani je porastao za 286,3 posto).

Samo mjere

Potpredsjednik Vlade Oleg Butković kazao je u srijedu da se na mjerama za ublažavanje posljedica energetske krize intenzivno radi i da neće biti redukcija ni struje, ni plina.

„Radimo na mjerama intenzivno i do kraja ovoga tjedna imat ćemo radnu verziju prijedloga svih mjera, koje obuhvaćaju i mjere za gospodarstvo, i za poduzetnike i za socijalno ugrožene građane”, kazao je novinarima Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.

Treba, istaknuo je, voditi računa da je kapacitet, odnosno financijska moć HEP-a takva kakva je.

„Kroz 10-ak dana izaći ćemo s konkretnim mjerama. Neće biti redukcija niti struje, niti plina, a skladište Okoli puni se kako je i planirano”, istaknuo je Butković, uoči sjednice Vlade.


Na pitanje novinara kako komentira izjavu ministra financija Marka Primorca da neće biti novca za pomoć svima, Butković je kazao: „Primorac zna financijske mogućnosti proračuna, a to je ključan faktor o kojemu također vodimo računa, ali ići će se dosta široko”.

Na pitanje o mogućem iskorištavanju uvođenja eura za neopravdano povećanje cijena, Butković je poručio: „Nikakvih zlouporaba ne smije biti. U ovoj energetskoj krizi ima ‘lova u mutnom’, kada govorimo o cijeni goriva, no Vlada o tome vodi računa”.

Neće se, kaže, dozvoliti nikakve zlouporabe pri uvođenju eura koje bi bile dodatni udar na građane.

Na pitanje novinara, Butković je ponovio da intencija novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ni u kom smislu nije privatizacija na pomorskom dobru ili onemogućavanje građana da ga koriste te da se neće dozvoliti zlouporabe na pomorskom dobru.

Ponovio je da prijedlog tog zakona još nije u javnom savjetovanju, a kada će biti, da očekuje mišljenja sviju zainteresiranih.

Vlada je u srijedu uputila u saborsku proceduru izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji uz nužne elemenete prilagodbe uvođenju eura predviđa i snižavanje stope PDV-a na 5 posto na isporuku sječke, peleta i drva za ogrjev, kao i nultu stopu PDV-a za solarne panele.

Španjolska ministrica

Potrošnja struje u Španjolskoj pala je za 3,7 posto tjedan dana nakon što su na snagu stupile mjere štednje, unatoč vrućinama koje obično potiče ljude da uključe rashladne uređaje, izjavila je u srijedu ministrica energetike i okoliša Teresa Ribera.

Čini se da će stroge kontrole temperature i uredba o gašenju svjetala u javnim zgradama i izlozima osigurati više od pola uštede koju je Španjolska obećala u sklopu nastojanja Europske unije da smanji potrošnju plina uoči zime, rekla je Ribera.

U usporedbi s istim tjednom prošle godine potrošnja je pala za šest posto kada se izuzmu čimbenici poput temperature i strukture radnog vremena, priopćilo je ministarstvo energetike i okoliša.

Zemlje EU-a pristale su smanjiti potrošnju plina za 15 posto i napuniti zalihe kako bi se pripremile za moguću obustavu isporuka iz Rusije. Do ruske invazije na Ukrajinu EU je u Rusiji nabavljala 40 posto potrebnog plina.

Španjolska ima tek ograničene kapacitete za izvoz viška plina susjedima i obećala je smanjiti potrošnju za sedam posto. Uvelike se oslanja na kombinirane termoelektrane koje su u srpnju proizvele trećinu električne energije.

Ribera je naglasila i da mehanizam subvencioniranja troškova goriva termoelektranama koji su Španjolska i Portugal uveli u lipnju donosi željene rezultate i spušta cijene električne energije.

U protekla dva mjeseca potrošači čiji su računi vezani uz veleprodajnu cijenu i oni koji su nedavno produljili ugovore na slobodnom tržištu uštedjeli su 1,38 milijardi eura, ustvrdila je španjolska ministrica.

Dražen Jakšić

Dražen Jakšić, ravnatelj energetskog instituta Hrvoje Požar za N1 je komentirao cijene energenata te kakvi se scenariji očekuju najesen.

Što se tiče cijena struje, Jakšić je rekao da su one u veleprodaji višestruko više nego prije godinu dana te da se dio njih prelijeva na leđa potrošača, ali i da kućanstva danas plaćaju daleko nižu cijenu od nabavne.

“Pritisak je u svakom slučaju veliki i zbog utjecaja krize Rusije i Ukrajine, a i sada imamo situaciju da je ovo izuzetno sušna godina u cijeloj Europi i time je smanjena proizvodnja električne energije iz hidroelektrana i to utječe na porast cijena na veleprodajnim tržištima. Kako će se ona odraziti i na cijenu kućanstva ovisi i o odlukama Vlade, ali netko će tu razliku morati platiti. U ovom slučaju veliki je teret na opskrbljivačima, u ovom trenu na HEP-u, koji drži veliki udio na tržištu maloprodaje u Hrvatskoj”, rekao je Jakšić.

Ističe da dugoročno nije održiva cijena koju sada plaćamo, ali i da je nezahvalno prognozirati kako će se cijene kretati. “Imamo poremećaj u opskrbi i teško je predvidjeti kako će se cijene kretati, ali zasigurno neće doći do bitnog smanjenja cijena u sljedećem razdoblju, ostat će na visokim razinama sigurno nekoliko mjeseci, a možda i duže i pitanje je koliko je to održivo za funkcioniranje energetskih kompanija”, rekao je Jakšić.

Što se tiče spominjanih redukcija struje, ravnatelj instituta Hrvoje Požar rekao je da se nada da neće doći do takvog scenarija. “Međutim, činjenica je da imamo značajno manju proizvodnju iz hidroelektrana i veću potrebu za proizvodnjom iz fosilnih goriva i uvoza, sa sličnom situacijom se susreću mnoge europske zemlje. Ja bih rekao da situacija jest zabrinjavajuća, ali još uvijek nije alarmantna i nadamo se da do redukcija neće trebati doći”, rekao je Jakšić.

Ipak, uputio je savjet građanima. “Treba pozvati sve građane u što većem broju, ali i poduzetnike, na mjere štednje. Nikad nije bilo važnije štedjeti energiju nego sada, kako bismo na zimu mogli izbjeći redukcije, da bi akumulacije bile punije i kako bi skladišta plina bila što punija”, rekao je Jakšić.

Objasnio je i kako će se redukcije provoditi, bude li ih bilo.

“One se provode prema planu pripravnosti na rizike, koji je izrađen od strane operatora prijenosnog i distribucijskog sustava, trenutno je na odobrenju Europske komisije i on će definirati detaljnije kako bi eventualne redukcije išle. Kod nas dugi niz godina nije bilo redukcija električne energije i nadamo se da nećemo doći u takvu situaciju. Za vrijeme rata je Dalmacija bila odsječena pa su postojale redukcije u određeno doba dana, ali plan redukcije je pripremljen i bit će objavljen kad ga objavi Europska komisija”, rekao je Jakšić.

Upitan koliko građani mogu doprinijeti, Jakšić je podsjetio da uredba Europske komisije poziva na smanjenje potrošnje plina od 15 posto u zimskom razdoblju i da daje zemljama članicama da same odrede mjere koje bi trebale doći do toga cilja. “One su zasad dobrovoljne i neobvezujuće, pozivaju građane i poduzetnike na štednju svih oblika energije, ne samo plina. One sigurno mogu doprinijeti promjenom ponašanja, znači, smanjenje temperature grijanja u zimskim mjesecima i povećanje temperature na koju se hladimo u ljetnim mjesecima. Bitno je sada štedjeti, dok još energije ima, kako bismo zimu dočekali spremniji na moguće veće poremećaje u opskrbi”, rekao je Jakšić.

Govoreći o plinu, Jakšić je rekao da su dovoljne mogućnosti uvoza preko LNG terminala te da se ne očekuju problemi u opskrbi, ali da je problem cijena koja je višestruko veća i koja će se svakako odraziti na krajnje cijene opskrbe plinom.

O opskrbi plinom oglasili su se i iz Ministarstva gospodarstva.

“Republika Hrvatska treba, kao i sve druge države članice Europske unije, do 31. listopada 2022. ažurirati Plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te ga dostaviti Europskoj komisiji. Također, potrebno je prikazati mehanizme suradnje sa susjednim državama članicama u uvjetima nedostatka plina, a kao pomoć zaštićenim kupcima”, rekli su iz ministarstva za N1.

Na pitanje kakve mjere Vlada planira donijeti, Jakšić je rekao da ne želi špekulirati.

“Mi kao ustanova pomažemo ministarstvu da ih osmisli i ne bih ih htio unaprijed navoditi, ali ono što najviše možemo svi kao zajednica je da u što većoj mjeri štedimo toplinsku, električnu i sve druge oblike energije, kako bismo što lakše prebrodili sljedeće razdoblje”, rekao je Jakšić za N1.

Analiza Jutarnjeg lista

Zašto cijene energije u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama zadnjih tjedana idu suprotnim smjerom – u Americi padaju, dok se u pojedinim članicama EU cijena energije udvostručila u zadnja dva mjeseca?

U SAD-u upozoravaju kako je prerano za slavlje jer su cijene energenata sklone nepredvidljivim i snažnim promjenama, ali očigledno je kako su cijene nafte na američkom tržištu u zadnja dva mjeseca pale su 30 posto. Prema ključnom američkom benchmarku sirova nafta sada je već ispod 90 dolara za barel, te se crne prognoze eksperata, prema kojima će nafta doseći više od 200 dolara za barel, počinu činiti kao zastrašivanje, piše Jutarnji list.

Amerika trenutačno po pitanju cijena energije ima koristi od niza globalnih vijesti (usporavanja kineske ekonomije, snižavanje kamatnih stopa u Kini…) koje govore o smanjenju potražnje za ključnim energentom, te je jasno kako je, za razliku od EU, puno manje ovisna o uvozu ruskog plina i nafte. To je dovelo do pada cijene benzina na postajama u Sjedinjenim Državama ispod 4 dolara po galonu, što ispada oko dvostruko jeftinije nego što je trenutačno oko dvostruko jeftinije nego u nizu članica EU. Razlike u tome kako nakon invazije na Ukrajinu energetski prolaze EU i SAD postaju dramatične. Sredinom ovoga mjeseca cijena energije u Europi oborila je novi rekord te pritisak energetske neizvjesnosti prijeti početkom recesije na starom kontinentu.

Alarmantno u Njemačkoj
Najveća drama zbiva se na najvećem i najvažnijem europskom tržištu, njemačkom: cijene električne energije za sljedeću godinu porasle su na 477,5 eura za megavat/sat, što je šest puta više nego u istom razdoblju lani, a dvostruko više nego prije samo dva mjeseca. Tržišni sudionici u Europi, čini se, predviđaju kako će problemi u opskrbi plinom i naftom biti toliki da tijekom zime neće biti moguće proizvesti dovoljno električne energije. I cijene energije za dan unaprijed početkom ovog tjedna u Njemačkoj su također oborile rekord. Taj cjenovni udar posljedica je valova vrućine i suše, zbog čega je poraslo korištenje klima uređaja i svih rashladnih kapaciteta.

U EU rast cijena energije stoga ima puno značajniji utjecaj na kretanje indeksa potrošačkih cijena te, posljedično, na standard građana, dok su ugroženi poslovni modeli velikog broja energetski intenzivnih biznisa.

Europske nacije na različite načine pokušavaju se dovesti u stanje kakve takve energetske sigurnosti te smiriti divljanje energetskih troškova. U Francuskoj, primjerice, planiraju potpuno nacionalizirati Electricite de France SA, problematičnu kompaniju koja vodi operacije s nuklearnim elektranama. Trenutačno su proizvodni kapaciteti francuskih nuklearki relativno niski. Na razini EU očigledan je nedostatak hidroenergetskih izvora, ako i proizvodnje energije sagorijevanjem ugljena. Sve diže pritisak na rast cijena; amsterdamski indeks za plin udvostručio se od lipnja.

Pod najvećim pritiskom je Njemačka, gdje su vlasti već odlučile dio energetskog troška prebaciti na kućanstva. Izračunali su kako će prosječni viši trošak za njemačko kućanstvo iznositi oko 290 eura godišnje, a to poskupljenje stupa na snagu od listopada.

„Novi namet posljedica je Putinovog ilegalnog rata i agresije protiv Ukrajine što je izazvalo umjetnu nestašicu“, izjavio je u Berlinu ministar gospodarstva Njemačke Robert Habek.

Dio siromašnijih potrošača u Njemačkoj dobit će kompenzaciju jer bi im novi namet mogao biti preveliki izazov. Njemačke vlasti, tumače analitičari, nemaju za cilj uvođenjem novih nameta samo pokriti rastuće energetske troškove, nego i utjecati na smanjivanje potrošnje. Samo uz osjetno nižu potrošnju Njemačka može prezimiti bez ruskog plina. Prema računicama njemačkih vlasti samačko domaćinstvo trpjet će dodatni godišnji trošak novih energetskih nameta od 97 eura, dok će četveročlano kućanstvo plaćati 290 eura više.

Pojedina kućanstva dobivat će subvencije za grijanje. Više značajnih njemačkih energetskih kompanija traže od vlade poskupljenja za potrošače, kako bi se izbjegao efekt domino bankrota u energetskom sektoru. Trgovci plinom pokušavaju agresivno osigurati isporuke kupcima, ali je sustav pravila koji određuje cjenovne prilagodbe takav da su mnogi tržišni sudionici pred prijetnjom insolventnosti, što bi moglo dovesti do sistemskog kolapsa.

Nade položene u novi nuklearni sporazum
Za razliku, Amerikanci procjenjuju kako bi cijene nafte mogle dalje padati ako Iran potpiše novi nuklearni sporazum, što se čini izglednim nakon što su se odmakli od zahtjeva da SAD skinu Islamsku revolucionarnu gardu s liste terorističkih organizacija. Dok se dodatnih milijun barela iranske nafte na tržištu očekuje kao dodatno relaksiranje, ključni američki rizici su u rastu kamatnih stopa odnosno troškova financiranja.

Kad cijene nafte padaju, kao što je sada slučaj u SAD-u, može se očekivati snižavanje troška za značajni dio industrije i poljoprivrede. Stoga za Amerikance raste nada da će izbjeći iskustva iz 1970. i 2008., kad su cijene najvažnijeg energenta potakle inflaciju i otežale biznis.

Istovremeno, sudbina Europe ostaje vrlo neizvjesna, piše Jutarnji list.

Njemački RWE

RWE AG ulaže više nego što je prvotno planirano u izgradnju domaćih izvora obnovljive energije kako bi Europa postala energetski neovisnija.

Najveći njemački proizvođač električne energije u ovoj fiskalnoj godini planira potrošiti više od 5 milijardi eura na zelene tehnologije, uključujući vjetar, solarnu energiju i baterije, kao i povećanje proizvodnje vodika, stoji u priopćenju kompanije objavljenom u srijedu. Također su potvrdili veću preliminarnu zaradu prvi put objavljenu protekli mjesec.

Zarada kompanije prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije skočila je 63 posto, na 2,9 milijardi eura u prvoj polovici godine, objavio je RWE.

RWE je također prošlog mjeseca povećao svoje poslovne prognoze za ovu godinu za 30 posto i očekuje zaradu između 5 i 5,5 milijardi eura jer je profitirao od rekordnih cijena energije i povećao zaradu od trgovanja.