ELEKTRIČNA ENERGIJA

Podaci

Bosna i Hercegovina gubi moć u izvozu električne energije u čemu je bila lider među zemljama regije i po svemu sudeći već ove godine biće primorana da uvozi znatne količine struje.

Prošle godine proizvodnja je znatno smanjena, investiranje u nove elektrane kao i u proteklih tri decenije je izuzetno skromno, a brojni propisi i dalje su destimulativni za ova ulaganja.

Elektroenergetičari BiH, okupljeni oko Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) intenzivno promišljaju o iznalaženju najboljih rješenja u proizvodnji, prenosu i distribuciji električne energije, prelasku na obnovljive izvore (vjetar, sunce, biomasa…). Uz to i o kreiranju ambijenta u kojem će pomoći vlastima da donose najkvalitetnije strategije i programe u ovoj obvlasti. S tom namjerom ovog ponedjeljka će biti održana sjednica Upravnog odbora ovog komiteta na kojoj će, uz ostalo, u fokusu biti i tranzicija ovog sektora.

Predsjednik tog komiteta prof.dr. Zijad Bajramović je za Indikator.ba izjavio da se ubrzanje energetske tranzicije zasniva na ključnim pokretačima kao što su elektrifikacija, energijska efikasnost, obnovljivi izvori, vodonik i biomasa. Ubrzana energetska tranzicija značajno povećava ulogu elektroenergetskog sistema u svakodnevnom životu društva, preduzeća i regulatora. Nove i postojeće organizacije traže stručnost oko interakcije između primjenljivih tehnologija u energetskoj tranziciji i elektroenergetskog sistema.

Rasprava o ovim i drugim pitanjima za dva dana biće vođena i na Prvom zajedničkom sastanku upravnog odbora i Tehničkog savjetodavnog komiteta SEERC-a u Ljubljani. Skupom predsjedava Edhem Bičakčić, kao predsjednik SEERC-a kojeg čine predstavnici 17 zemalja Evrope. Biće to svojevrsna inventura nacionalnih klimatskih strategija, informisanja o izgradnji kapaciteta obnovljivih izvora struje, problemu skladištenja električne energije, integraciji regionalnih elektroenergetskih sistema.

VinFast

Vijetnamski proizvođač električnih vozila VinFast izvijestio je da je prošle godine gotovo udvostručio prihod, najavivši pritom i da planira gotovo utrostručiti prodaju u ovoj godini i proširiti se na indijsko i indonezijsko tržište.

VinFastov je prihod 2023. godine porastao za 91 posto, na 1,2 milijarde dolara. Usprkos tome, kompanija je zaključila godinu s bruto gubitkom 7,3 posto većim nego godinu ranije.

U ožujku 2023. godine kompanija je počela prodavati sportski terenac VF8 u SAD-u, ali još se uvelike oslanja na domaću potražnju i oko 60 posto isporuka vozila podružnici Green SM, operatoru taksija i pružatelju usluga leasinga, iza kojeg stoji VinFastov izvršni direktor Pham Nhat Vuong.

U prošloj godini isporučili su kupcima gotovo 34.885 vozila, gotovo pet puta više nego u 2022., ali manje no što su planirali zbog oštrije cjenovne konkurencije i kontinuirano slabe potražnje u pojedinim dijelovima svijeta.

U 2024. planiraju isporučiti 100.000 vozila, a trenutno grade i tvornicu u SAD-u koja bi trebala početi s radom iduće godine.

Piše Danas

Poznato je da je Srbiji potreban uvoz nafte i plina, ali dostupni podaci pokazuju i da opskrba potrošača sve više ovisi o električnoj energiji kupljenoj u inozemstvu. Tako je u energetskoj bilanci za tekuću godinu predviđen uvoz od 5,5 milijuna tona ugljena, odnosno 10 posto više od procijenjenog uvoza u 2023. godini, piše Danas.

Inače, procijenjeni uvoz ugljena u prošloj godini iznosio je 4,8 milijuna tona, što je 70 posto više od uvoza u 2022. (2,8 milijuna tona). Procjenjuje se da će bruto proizvodnja električne energije u ovoj godini iznositi 40.585 gigavat-sati. Planirano je da će se najviše električne energije proizvoditi u termoelektranama – 64 posto, dok će hidroelektrane davati 25,9 posto.

Ukupna proizvedena količina električne energije u Srbiji i dalje neće biti dovoljna za domaće potrebe, pa je planiran uvoz električne energije od 6.401 Gwh, odnosno za 19 posto više u odnosu na procijenjeni uvoz u 2023. godini.

Stručna javnost ističe da Energetska bilanca predviđa uvoz prilično velikih količina električne energije i ugljena, što je alarmantan znak da proizvodnja iz domaćih izvora sve manje može zadovoljiti potrebe potrošača. Vidljivo je da će u tekućoj godini u odnosu na 2022. uvoz ugljena biti veći za 85 posto. Stručnjaci smatraju da je to pokazatelj da s domaćom proizvodnjom nešto nije u redu.

Razlog za to je nedovoljna količina ugljena u našim rudnicima, kao i činjenica da se otkrivka pravi na pogrešnim mjestima. Posljedično, potreban je veći uvoz.

Očito je da je očekivani uvoz električne energije za ovu godinu visok, a koliko će se električne energije uvoziti u idućoj zimskoj sezoni ovisit će o tome hoće li ona biti blaga ili ne. Inače, električna energija proizvedena u Srbiji dvostruko je jeftinija od one koja se uvozi.

Energetski stručnjak Miodrag Kapor za Danas kaže da je sve veći uvoz ugljena, iz kojeg se dobiva najveća količina struje iz domaće proizvodnje, ali i struje za Srbiju, nešto što ne može biti iznenađenje.

“Ako se zna da u Srbiji ima sve manje kvalitetnog ugljena za proizvodnju električne energije i da su blokovi u termoelektranama uglavnom zastarjeli, sasvim je očekivano da se iz domaćih izvora ne dobiva dovoljno ugljena niti dovoljno električne energije. Gubici na distribucijskoj mreži se ne smanjuju. Stoga je logično zašto se uvoz ugljena i električne energije povećava, objašnjava Kapor.

Srbija definitivno postaje sve ovisna o uvozu električne energije, a da bi se taj proces obuzdao potrebno je razvijati obnovljive izvore energije i povećati energetsku učinkovitost.

Podaci Energetske bilance, među ostalim, pokazuju da bi uvoz plina ove godine trebao porasti za šest posto. Glavni tajnik Udruženja za plin Srbije Vojislav Vuletić kaže da se uvoz “plavog energenta” povećava jer je sve veći broj potrošača priključen na distribucijsku mrežu.

“Srbijagas omogućuje uvođenje plina za kućanstva i male poduzetnike pod povoljnim uvjetima. Zato je sve više zainteresiranih za priključenje na plin. To je izvrsno kada je u pitanju zaštita okoliša, jer oni koji koriste ugljen kao energent sada imaju priliku zamijeniti ga i koristiti plin”, smatra Vuletić, piše Danas.

Josip Glavaš za Bloomberg Adria

Hrvatska nastavlja svoju praksu zaduživanja kod građana na domaćem tržištu, umjesto kod institucionalnih ulagača i na inozemnom tržištu. Nakon dva prošlogodišnja, u tijeku je treće takozvano narodno izdanje – ovaj put radi se o trezorskim zapisima.

Josip Glavaš, predsjednik uprave Erste Asset Management, vjeruje da će interes ulagača premašiti ukupni planirani iznos, a kao idući korak u razvoju domaćeg tržišta kapitala predlaže inicijalnu javnu ponudu dionica nekoliko državnih I javnih tvrtki: HEP-a, Hrvatske Pošte i Hrvatske Lutrije.

“Kao idući korak u razvoju tržišta kapitala, važno je povećanje likvidnosti na zagrebačkoj burzi. Tome bi doprinijela izdanja dionica nekih javnih kompanija, listanje državnih firmi kao što su HEP, Lutrija i Pošta. One se ne moraju potpuno privatizirati, ali mogu većinski. Bitno je da u tome sudjeluju građani, kako bi došlo do potrebne likvidnosti na tržištu. Smatram da bi bilo dobro i interesantno da država zadrži kontrolni paket od 25 posto plus jednu dionicu ovih kompanija, sve ostalo može na IPO”, ističe Glavaš za Bloomberg Adria

Ublažavanje ciljeva

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena namjerava ublažiti predložene godišnje ciljeve sveobuhvatnog plana za agresivno smanjenje emisija iz automobila i povećanje prodaje električnih vozila do 2030. godine, doznaje Reuters iz dva neimenovana izvora.

Proizvođači automobila i sindikat United Auto Workers (UAW) pozvali su Bidenovu administraciju da uspori predloženo povećanje prodaje električnih vozila. Kažu da je tehnologija električnih vozila još uvijek preskupa za mnoge glavne kupce vozila u SAD-u i da treba više vremena kako bi se razvila infrastruktura za njihovo punjenje.

Agencija za zaštitu okoliša (EPA) predložila je u travnju 2023. da do 2032. udio električnih vozila u novoproizvedenim vozilima bude 56 posto. Prema početnom prijedlogu EPA-e koji pokriva razdoblje od 2027. do 2032. godine, očekivalo se od proizvođača automobila da ostvare 60-postotni udio električnih vozila u proizvodnji novih vozila do 2030. i 67-postotni udio do 2032. godine.

Prema revidiranoj konačnoj uredbi koja će biti objavljena sljedećeg mjeseca, EPA će ublažiti tempo svojih predloženih godišnjih zahtjeva za emisije do 2030. godine. Očekuje se da će novim tempom električna vozila do 2030. činiti manje od 60 posto ukupno proizvedenih vozila, objavili su izvori.

UAW, koji je Bidena podupro u siječnju unatoč tvrdnjama republikanca Donald Trumpa da Bidenova pravila o vozilima ugrožavaju radna mjesta u autoindustriji, priopćio je da bi EPA-in prijedlog trebalo revidirati kako bi prijelaz bio ‘postupniji‘ i tijekom ‘duljeg vremenskog razdoblja‘.

Alliance for Automotive Innovation (trgovačka grupa koja predstavlja General Motors), Ford Motor, Stellantis, Toyota, Volkswagen i druge kompanije, prošlogodišnji su početni prijedlog EPA-e nazvali ‘nerazumnim i neostvarivim‘ i zatražili ‘usvajanje zahtjeva između 40 do 50 posto do 2030.‘. Električna vozila činila su u 2023. tek oko osam posto prodaje.

Izvršni direktor AAI-ja John Bozzella rekao je u nedjelju da će sljedećih nekoliko godina biti kritično za tržište električnih vozila.

Dnevnik.hr

I ovako skup plin bio bi i skuplji da nema vladinih mjera, ali one ostaju i nakon prvog travnja. Kućanstva će plin i dalje plaćati u prosjeku 50-ak eura, a struju gotovo 60 eura po megavatu. Ostaju i zamrznute cijene za 30 prehrambenih proizvoda.

“Sigurno će vlada kao i dosad voditi računa da ne dođe na teret građana i gospodarstva. Prema tome te mjere i te cijene o kojima sada govorimo obuhvaćene ovim paketima nastojat ćemo da se produže i nakon prvog travnja”, izjavio je za Novu TV Damir Habijan, ministar gospodarstva.

Vlada je odlučila ostaviti i PDV od pet posto na plin, drva, pelete i brikete.

“Vlada se na to odlučila zbog toga što je procijenjeno kako je u energetskom sektoru još uvijek nestabilna situacija vidljivi su inflatorni pritisci pa se procijenilo da bi ova mjera pomogla ublažavanju situacije”, poručila je Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija.

Drvna industrija je zadovoljna.

“Pelet, drvo, briket spadaju u obnovljive izvore energije koji se proizvode u Hrvatskoj. Socijalno jeftinija cijena, gospodarska potpora proizvođačima, a što je roba jeftinija to će ju kupci više kupovati. I vrlo važna ekološka mjera”, objasnio je Ivić Pašalić, predsjednik HUP-ove drvne industrije.

Za oporbu predizborni potez, a za Davora Šterna ovo je opravdana mjera.

“Toliko geopolitičkih sukoba po mom sjećanju nije bilo nikada i od svakog od njih se može očekivati porast cijena i mislim da je jako mudro u takvim nesigurnim vremenima imati kontrolu nad cijenama”, objasnio je Štern, stručnjak za energetiku.

I dalje će vlada kontrolirati i cijene goriva.

Na telefonskoj sjednici

Vlada je u ponedjeljak na telefonskoj sjednici odredila nove najviše maloprodajne cijene goriva, prema kojima će od utorka pa sljedeća dva tjedna benzin koštati 1,42 eura po litri što je povećanje od četiri centa u odnosu na sadašnju cijenu, dok dizel poskupljuje za pet centi, na 1,43 eura.

Donesena je i Uredba o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju.

Vlada Republike Hrvatske je izmjenama Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju tijekom 2022. godine u devet navrata snižavala visinu trošarine na bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo te u prosincu 2022. godine i na loživo ulje radi ublažavanja rasta maloprodajne cijene energenata, a od početka 2023. u dvadeset i jednom navratu.

S obzirom da i dalje postoje okolnosti koje utječu na povećanje cijena energenata te nastavno na snižavanja visine trošarine tijekom 2022. i 2023. godine, predloženom izmjenom Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju se radi sprečavanja njihovih negativnih utjecaja, predlaže snižavanje visine trošarine za najprodavanije energente bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo, za razdoblje od 30. siječnja do 12. veljače 2024., i to za 56,31 eura na 1.000,00 litara bezolovnog motornog benzina i 23,13 eura na 1.000,00 litara dizelskog goriva odnosno 0,0563 eura po litri bezolovnog motornog benzina, 0,0231 eura po litri dizelskog goriva.

Objava rezultata

Njemačka energetska grupa RWE u petak je objavila da se očekuje da će njeni preliminarni prilagođeni rezultati dobiti za fiskalnu 2023. premašiti njezina očekivanja. Nadalje, cilj dividende ostaje na 1,00 € (1,08 USD) po dionici za fiskalnu 2023. godinu.

U Njemačkoj su dionice RWE-a gubile 5% na 34,77 eura. Segment hidro/biomase/plina, kao i opskrba i trgovina zabilježili su rezultate bolje od očekivanih u četvrtom kvartalu.

Za godinu bi prilagođeni neto prihod iznosio 4,54 milijarde eura, u usporedbi s predviđanjima od 3,30 do 3,80 milijardi eura.

Prilagođena zarada prije kamata i poreza (EBIT) iznosila bi 6,35 milijardi eura, u usporedbi s predviđanjima od 5 do 5,60 milijardi eura, dok bi prilagođena zarada prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) RWE grupe iznosila 8,38 milijardi eura , dok su izgledi bili od 7,2 do 7,7 milijardi eura.

Prilagođena EBITDA temeljnog poslovanja bila bi 7,67 milijardi eura, dok su izgledi bili 6,3 do 6,9 milijardi eura.

Tvrtka bi trebala objaviti sve rezultate 1. ožujka

DPA

Uska grla u mreži dovela su do pada prenesene energije na 19,24 teravat-sata (TWh) tijekom 2023., oko 9% manje u odnosu na godinu. Brojka je ekvivalentna potražnji od oko 6 milijuna kućanstava.
“Zbog stalnih brojnih uskih grla u električnoj mreži na kopnu, [energija iz] velikih vjetroelektrana u Sjevernom moru mora se sve više smanjivati”, rekao je izvršni direktor Tenneta Tim Meyerjürgens.

Drugi čimbenik je da u sjevernoj Njemačkoj jedva da postoje velike konvencionalne elektrane koje umjesto toga mogu smanjiti svoju proizvodnju, primijetio je. “Ovo utječe ne samo na količine električne energije, već i na određivanje cijena”, rekao je Meyerjürgens.

Pozvao je na hitnije širenje mreže, uz izgradnju velikih tzv. “električnih autocesta”.

Tennet je procijenio da je ukupna proizvodnja energije vjetra na kopnu i moru iznosila 148,97 TWh u 2023., što je 26,18 TWh više u odnosu na brojku iz 2022. godine. Snaga proizvedena na Sjevernom moru smanjila se za oko četiri postotna boda na 13% od ukupne.

Vjetroturbine na Baltičkom moru, koje spadaju u dio mreže kojom upravlja tvrtka 50 Hertz, prošle su godine proizvele 4,17 TWh, 0,55 TWh više nego 2022. godine.

Potencijalna proizvodnja vjetroelektrana u Sjevernom moru porasla je za 70 megavata (MW) prošle godine na 7.106 MW, s najvećim unosom od 6.491 MW zabilježenim 1. travnja.

Nasuprot tome, Tennetova proizvodnja u Sjevernom moru kod nizozemske obale zabilježila je porast potencijalne proizvodnje za 3.220 MW na 5.622 MW, s 11,54 TWh prenesenih tijekom godine. Brojka je bila za 3,63 TWh veća nego 2022. godine jer je na snagu stupilo puštanje u pogon mrežnih priključaka i povećan broj vjetroturbina.

Njemački ekonomisti i tvrtke u tom sektoru predviđaju da će u nadolazećim godinama biti potrebne milijarde eura za stabilizaciju mreže. Oni ukazuju na kašnjenja u proširenju mreže i nedostatak proizvodnje iz obnovljivih izvora na jugu zemlje gdje se nalaze mnoge velike industrije.

Ovi čimbenici zahtijevaju skupo “upravljanje uskim grlima mreže”, kažu oni.

Iako nema dostupnih podataka za cijelu 2023. godinu, Federalna mrežna agencija procijenila je troškove za prvo polugodište na više od 1,6 milijardi eura (1,7 milijardi dolara). Brojka za 2022. iznosila je 4,2 milijarde eura, djelomično uzrokovano porastom cijene prirodnog plina.

Tennet predviđa da će proći 10 godina prije nego što se intervencije – poznate kao ponovno dispečiranje – za stabilizaciju mreže mogu svesti na minimum.

Kao rezultat neravnoteže između sjevera i juga Njemačke, moraju se koristiti konvencionalne elektrane na fosilna goriva na jugu, koje proizvode energiju koja je mnogo skuplja od one koju proizvode obnovljivi izvori energije na sjeveru.

Glasnogovornik Federalne mrežne agencije rekao je da je gotovo 3% obnovljive energije propalo u 2022.

“Dok su troškovi ponovnog dispečiranja trošak koji se gubi i nema ekonomske koristi, ulaganje u energetsku infrastrukturu isplatit će se dugoročno”, rekla je glasnogovornica Tenneta.

Analiza Eurostata

Električna energija koju plaćaju domaćinstva u Bosni i Hercegovini jedna je od najjeftinijih u regiji, ali i cijeloj Evropi, pokazuju podaci Eurostata.
Prema ovoj agenciji, u prvoj polovici 2023. godine najjeftnija električna energija u regiji bila je na Kosovu gdje su domaćinstva kilovat sat plaćala 0,067 eura. U Turskoj cijena je bila 0,084 eura za jednan kilovat sat, u Bosni i Hercegovini 0,087 eura, u Srbiji 0,096 eura, a u Crnoj Gori 0,096 eura.

Najskuplja električna energija bila je u Makedoniji gdje je iznosila 10,5 eura za 100 kilovatsati, dok je u Albaniji koštala nešto manje, 10,1 eura.

U Makedoniji je u toku Vladin javni poziv za izbor univerzalnog opskrbljivača električnom energijom za domaćinstva i male potrošače za sljedećih pet godina.

Do sada su austrijska tvrtka EVN Home, grčki EDS i nekoliko drugih kompanija najavile sudjelovanje na aukciji, prenose makedonski mediji.