ELEKTRIČNA ENERGIJA

Europski standardi
Struja na javnim punionicama za električne automobile u Hrvatskoj uskoro više neće biti besplatna, baš kako je to već slučaj i diljem EU.

Kako doznaje Jutarnji list, Hrvatska elektroprivreda, odnosno njezina podružnica Elen, početkom 2021. kreće s naplatom usluge punjena na svojim javno dostupnim punionicama. I to ne samo onim brzim priključcima snage preko 50 kW, već na svima koje su tijekom proteklih godina postavili diljem Lijepe naše.

Broj im svakodnevno raste, a trenutačno ih je oko 170. A njihovim putem, sva je prilika, mogao bi krenuti i Hrvatski Telekom, koji diljem Hrvatske upravlja sa 330 punjača. Tim više jer na njih 54 već sad vrši naplatu, dok je i onima besplatnima pristup moguć isključivo uz autorizaciju T-RFID karticom koja se u T-centrima prodaje za 200 kuna.

Doduše, HT je u ponešto drugačijem položaju nego HEP i konačnu odluku o početku naplate neće donijeti samostalno, već će, dođe li do nje, to biti odluka partnerskih tvrtki. HT, naime, vrši uslugu savjetovanja, prikupljanja potrebne dokumentacije, instalacije punionice, autorizaciju korisnika, naplatu i korisničku podršku, no u većini slučajeva nije vlasnik same punionice. To, međutim, ne mijenja puno na stvari. Kako održavanje infrastrukture za punjenje ima svoju cijenu, kao i sama struja, može se očekivati da se za odlukom Hrvatske elektroprivrede povedu i drugi vlasnici punionica te prestanu subvencionirati vozače električnih automobila.

Nema sumnje da će zbog početka naplate usluge punjenja mnogi rogoboriti, posebno taksisti i dostavljači koji su dosad mogli računati na neograničen broj besplatnih kilovat sati struje i tako štedjeli ozbiljan novac. No, ta novost donijet će i niz pozitivnih stvari. Jedna od njih, barem kad je riječ o punionicama kojima je vlasnik HEP, svakako će biti lansiranje aplikacije koja će bitno pojednostaviti život vozača električnih automobila. Pomoću nje, saznajemo, korisnici će moći provjeravati dostupnost punionice, cijenu i stanje napunjenosti baterije, a na kraju će dobivati i obavijest o završetku punjenja.

Također, pomoću te aplikacije moći će i rezervirati priključak, pa vozači više neće gubiti vrijeme i živce te se voziti od punionice do punionice kad je ona na koju su računali već zauzeta. Ili, jednostavno, nije u funkciji, što se i nama dogodilo kad smo se nedavno s Nissan Leafom zaputili iz Zagreba na Brač.

Put koji je s japanskim kompaktom opremljenim većom baterijom od 62 kWh trebao biti „šetnja parkom”, tim više jer je HEP u posljednje vrijeme postavio niz brzih punjača uzduž autoceste A1, a tek koji dan prije našeg puta otvorio i brzu punionicu i na našem odredištu u Sutivanu, u trenutku se pretvorio u izazov kada nas je na odmorištu Nadin dočekao punjač u kvaru. Kad započne naplata bit će sigurno teže doživjeti takav scenarij, a dođe li do kvara vozač će pomoću aplikacije to saznati na vrijeme. Dobra stvar je i što će se početkom naplate stvoriti preduvjeti za brži razvoj domaće mreže punionica. Sada ih je prema podacima Europen Alternative Fuel Observatoryja, institucije koja za račun Europske komisije državama članicama osigurava podatke i pomaže u razvoju infrastrukture za alternativna goriva, njih 564.

Vis samodostatan?
Hrvatska elektroprivreda (HEP) u petak je na Visu pustila u rad najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj – SE Vis, vrijednu 31 milijun kuna, snage 3,5 megatva (MW) i očekivane godišnje proizvodnje oko pet milijuna kilovatsati (kWh) električne energije, čime se mogu podmiriti potrebe oko 1.600 kućanstava.

Izgradnjom te prve velike sunčane elektrane na hrvatskim otocima, Vis je dobio vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone, istaknuto je na prigodnoj svečanosti na kojoj su sunčanu elektranu (SE) Vis u rad pustili državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

SE Vis prva je od sedam sunčanih elektrana koje će HEP pustiti u rad tijekom 2020. godine u sklopu 750 milijuna kuna vrijednog ciklusa izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. godine.

Barbarić je istaknuo da je SE Vis, uz niz drugih projekata u izgradnji, dokaz da u HEP-u danas “više ne govore samo o planovima i obećanjima, već o projektima koji su stvarni i koji se realiziraju”.

“Provedbom ukupnih investicijskih projekata, a samo ove godine očekujemo rekordnu realizaciju u iznosu većem od četiri milijarde kuna, pogotovo projekata s velikim udjelom domaće komponente, snažno doprinosimo razvoju i stabilnosti hrvatskog gospodarstva. Fokus nam je na projektima koji su u funkciji povećanja kvalitete života na otocima”, rekao je Barbarić.

Milatić je istaknuo da je puštanje u rad najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj početak onoga što će se u Hrvatskoj događati u idućih 10 godina.

Podsjetio je da je Vlada još 2017. snažno krenula u realizaciju nove energetske politike Hrvatske i Europske unije, koje su usmjerene ulaganjima u zelenu energiju. “Ova elektrana je najbolji primjer takvog ulaganja i u ime Vlade čestitam HEP-u i Končaru na ostvarenju ove vrijedne investicije za hrvatsku energetiku i gospodarstvo”, rekao je.

Radove na izgradnji SE Vis izveo je Končar – Inženjering za energetiku i transport, a vođenje gradnje i nadzor obavila je splitska tvrtka Fractal. U elektrani je instalirano 11.200 fotonaponskih modula snage 340 Wp te pet frekvencijskih pretvarača nazivne snage 720 kW, koje je, kao jedan od ključnih elemenata elektrane, razvio i proizveo Končar, u kojem je razvijen i proizveden i sustav upravljanja i nadzora rada elektrane.

“Rezultat zajedničkih napora HEP-a i Končara na putu ka energetskoj autonomiji i samodostatnosti hrvatskih otoka izgradnja je suvremenih projekata poput prve neintegrirane sunčane elektrane ovdje na Visu”, rekao je predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Gordan Kolak, ističući i kako je Končar, zahvaljujući razvoju KonSol pretvarača, osigurao direktno spajanje elektrane na distribucijsku mrežu te na taj način smanjio gubitke u transformaciji energije.

SE Vis je izgrađena na zemljištu površine 5,5 hektara, na brdu Griževa glavica u blizini Žene Glave. Elektrana snage 3,5 MW godišnje će proizvoditi, bez poticaja i na potpuno tržišnoj osnovi, oko pet milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 1.600 kućanstava, ističu iz HEP-a.

Najavljuju kako će uz SE Vis biti instaliran baterijski spremnik snage 1 MW i kapaciteta 1,44 MWh, prvi takve veličine u Hrvatskoj, a koji će se koristiti za pružanje usluga uravnoteženja elektroenergetskog sustava te u svrhu očuvanja stabilnosti mreže na otoku.

HEP godišnje u poboljšanje elektroenergetske infrastrukture otoka Visa ulaže prosječno milijun kuna, a u iduće tri godine uložit će gotovo 30 milijuna kuna u niz projekata, pri čemu iz te tvrtke izdvajaju polaganje podmorskih kabela Hvar-Pakleni otoci-Vis te Vis-Biševo, kao i polaganje 20-kilovoltnih kabelskih vodova Ravno Stupišće i Smokova, postavljanje prve ELEN punionice za električne automobile na otoku, u gradu Visu, a potom i punionice u Komiži. “SE Vis će zajedno s ostalim projektima sunčanih elektrana u izgradnji, poput SE Vrlika, i onih u razvoju, kao što su elektrana Bogomolje na Hvaru i drugi, Splitsko-dalmatinska županija će ostati predvodnica u obnovljivim izvorima u Hrvatskoj”, istaknuo je župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.

Iz HEP-a najavljuju da će od 2030. godine izgraditi novih 1.500 MW proizvodnih kapaciteta, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, što odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško.

Barbarić je na upite novinara potvrdio da su on i članovi Uprave HEP-a stavili mandate na raspolaganje ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, a sukladno Zakonu o primopredaji vlasti. “Svi članovi Uprave HEP-a dali su svoje mandate na raspolaganje u naznačenom roku sukladno Zakonu. To je uobičajena praksa u svemu, prema tome kod primopredaje vlasti to je sasvim logično za očekivati”, rekao je Barbarić.

Poručuje i da to ne utječe na rad i poslovanje HEP-a. “Apsolutno ne, davanje mandat na raspolaganje ne znači opoziv. Mi nastavljamo najnormalnije sa svojim redovnim poslovanjem i tvrtka jako dobro napreduj, ulaže i investira”, odgovorio je na upit da li stavljanje mandata na raspolaganje utječe na poslovanje te tvrtke u državnom vlasništvu.

Jutarnji list jučer je objavio da je premijer Andrej Plenković u nedavnom pismu ministrima sugerirao da daju naputak članovima nadzornih odbora državnih tvrtki da stave mandate na raspolaganje, dok je za predsjednike i članove uprava tvrtki dao preporuku da naprave isto, ali nisu to bili obvezni.

Prema pisanju tog lista, svi članovi nadzornih odbora državnih tvrtki dali su svoje mandate na raspolaganje, što su bili dužni i prema Zakonu o primopredaji vlasti, no nisu svi ministri poslušali preporuku premijera da to isto zatraže i od uprava tvrtki. Tako je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić dao naputak vodećim ljudima državnih tvrtki u svom resoru da daju mandate na raspolaganje, i svi su ga, među njima i čelnici HEP-a, poslušali, naveo je list.

Smjena?
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić zatražio je od uprava i nadzornih odbora tvrtki u svom resoru da mu stave mandat na raspolaganje.

U HEP-u su to poslušali tako da je trenutno Frane Barbarić i šesteročlana uprava i Nadzorni odbor u iščekivanju odluke ministra.

Predsjednik Uprave Barbarić imenovan je u prosincu 2017. tako da mu redovni mandat istječe 1. siječnja 2022. U slučaju opoziva i otkaza Uprava ima pravo na otpremnine, ali nije poznato u kojem iznosu, ali ako ostanu raditi u tvrtki nemaju pravo na otpremninu.

Minimalna otpremnina u državnim tvrtkama iznosi šest mjesečnih plaća. Na čalu Nadzornog odbora je Goran Granić, koji je u međuvremenu otišao u mirovinu iz EIHP-a.

U Janafu nisu dobili zahtjev da šefovi stave mandat na raspolaganje kao ni u Hrvatskim vodama. Janaf kotira na burzi, a Hrvatske vode ne posluju kao trgovačko društvo, nego kao ustanova, a direktora imenuje i razrješuje Vlada, objavio je Jutarnji.

Poslovni dnevnik
Nema problema, voljni smo još više uložiti u gospodarstvo, zanimaju nas i privatizacije tvrtki poput Hrvatske elektroprivrede, ali ne možemo tuđim novcem spašavati loše kompanije – sukus je razmišljanja društava za upravljanje mirovinskim fondovima na poruku financijskog regulatora da od njih očekuje proaktivniju ulogu u oporavku ekonomije.

Poruku mirovincima uputio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman na prošlotjednoj opatijskoj konferenciji Hrvatsko tržište novca dodavši da već postoje naznake gospodarskih projekata u koje će se ulagati. “

To je važno jer će dostupnost različitih domaćih izvora financiranja biti ključna da se potaknu nove investicije i sanira oporavak poduzeća”, naglasio je Žigman. Za predstavnike mirovinskih fondova Žigmanov je stav logičan.

Kako je za Poslovni dnevnik izjavila Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), mirovinski fondovi su i do sada značajno sudjelovali u podupiranju hrvatskog gospodarstva, a pogotovo su danas svjesni ozbiljnosti situacije i odgovornosti koju imaju prema svojim članovima i svim hrvatskim građanima.

Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima ističe da su prepoznali model ulaganja u mala i srednja poduzeća kroz tzv. projekt CROGIP koji je uspostavio Europski investicijski fond, a čiji je partner u Hrvatskoj HBOR, piše Poslovni dnevnik.

Europska komisija
Europska unija mora diverzificirati bazu dobavljača sirovina s obzirom na rastuću potražnju za električnim automobilima i mobitelima i tako izbjeći prekomjernu ovisnost o uvozu iz određenih zemalja, objavila je u četvrtak Europska komisija.

Samo za baterije električnih automobila i skladištenje energije Europi će do 2030. godine trebati do 18 puta više litija nego sada a do 2050. čak 60 puta više, procjenjuje Komisija. Kako bi spriječila preveliku ovisnost o određenim dobavljačima, Komisija je pokrenula „Akcijski plan za ključne sirovine“. Cilj je potaknuti kružno korištenje resursa, bolje koristiti domaće izvore sirovina i diversificirati nabavu iz drugih zemalja.

Plan uključuje ažurirani popis ukupno 30 ključnih sirovina, koji sada, uz kobalt i teške i lake rijetke metale Zemljine kore, obuhvaća i litij, boksit, titanij i stroncij. „Svi smo se mi zbog krize Covida 19 počeli više oslanjati na tehnologiju”, kazao je na predstavljanju strategije potpredsjednik EK Maroš Šefčovič.

“Želimo li dugoročno uživati u blagodatima modernih proizvoda, potrošačke elektronike poput pametnih telefona, televizora ili zaslona računala ili naših električnih automobila, sasvim je jasno da moramo prilično drastično promijeniti svoj pristup sirovinama“, rekao je Šefčovič.

Oslanjanje na fosilna goriva ne bi trebalo zamijeniti ovisnošću o ključnim sirovinama, naglasio je potpredsjednik EK. EU podmiruje čak 98 potreba za lakim i teškim rijetkim metalima Zemljine kore uvozom iz Kine te 78 potreba za litijem uvozom iz Čilea, prema podacima koje je objavila Europska komisija.

AEurostat
Zatvaranje tvornica, škola, restorana, barova i hotela, smanjenje razine proizvodnje te ostanak ljudi kod kuće zbog restriktivnih mjera kojima je cilj bio usporavanje širenja koronavirusa, rezultiralo je manjom potrošnjom električne energije u Europskoj uniji.

Mjere su na snazi bile cijeli travanj i dio svibnja. Stoga, objavio je statistički ured Europske unije Eurostat, i svibanjski podaci pokazuju manju potrošnju električne energije u većini članica EU-a.

Tako je ukupna potrošnja električne energije u EU-u svibnju bila 10,5 posto niža od najniže vrijednosti koja je u istome mjesecu zabilježena između 2016. i 2019. godine. Valja istaknuti kako je potrošnja električne energije u svibnju bila vrlo niska u nekoliko zemalja, a posebice u Španjolskoj i Poljskoj (smanjenje u obje zemlje iznosi 13,7 posto u odnosu na svibanj 2019.), Sloveniji (-13,4 posto), Hrvatskoj (-11,9 posto), Rumunjskoj (-11,8 posto) i Portugalu (-11,6 posto).

U dvije članice – Bugarskoj i Latviji, potrošnja je bila stabilna (+/- jedan posto), dok je u četiri države potrošnja električne energije rasla, stoji u analizi Eurostata.

Korona
Nizozemski proizvođač električne opreme Philips snizio je u ponedjeljak procjenu godišnjih rezultata nakon što je američko ministarstvo zdravstva otkazalo veći dio narudžbe respiratora, potrebnih za pomoć oboljelima od Covida 19.

Philips je jedna od tvrtki s kojima je SAD sklopio ugovor o isporuci više od 187 tisuća respiratora za potrebe državnih zaliha. U međuvremenu je američko ministarstvo zdravstva (HHS) obavijestilo Philips o djelomičnom raskidu ugovora, prema kojem tvrtka do kraja godine treba isporučiti ukupno 12.300 respiratora. Prvotno ih je naručeno 30.700.

Očekivalo se da će narudžbe respiratora i ostale medicinske opreme, potaknute pandemijom Covida-19, poboljšati Philipsove izglede u 2020. godini. U srpnju kompanija je za ovu godinu najavila “bolju prilagođenu maržu dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITA)” zahvaljujući pojačanom priljevu narudžbi medicinske opreme.

Danas je izvijestila da zbog otkazane američke narudžbe očekuje „skroman organski rast, uz prilagođenu EBITA maržu na razini prošle godine“. „Smanjene isporuke naših respiratora HHS-u očito će utjecati na financijske rezultate Philipsa, no i dalje očekujemo da ćemo u drugoj polovoini godine, počevši od trećeg tromjesečja, ponovo bilježiti rast i bolju profitabilnost”, rekao je izvršni direktor Philipsa Frans van Houten.

U drugom tromjesečju temeljna dobit Philipsa pala je gotovo za četvrtinu, na 418 milijuna eura. Prihodi su mu smanjeni šest posto, na 4,4 milijarde eura.

Odluka skupštine
Hrvatska elektroprivreda (HEP) će 60 posto svoje prošlogodišnje dobiti, što je iznos od 664,4 milijuna kuna, isplatiti u korist državnog proračuna, izvijestili su u petak iz HEP-a u objavi o odlukama glavne skupštine.

Glavna skupština matične kompanije HEP grupe, HEP d.d. održana je jučer, a na njoj je donijeta i odluka o uporabi ostvarene dobiti u poslovanju u 2019. godini, koja je iznosila nešto više od 1,1 milijardu kuna.

Prema odluci glavne skupštine, najveći dio lanjske dobiti ili iznos od gotovo 664,4 milijuna kuna bit će isplaćen u korist državnog proračuna, dok će se u zadržanu dobit rasporediti oko 387,6 milijuna kuna, a u zakonske rezerve 55,4 milijuna kuna, objavio je HEP putem Hina OTS-a.

Inače, ta je odluka u skladu i s Vladinom odlukom od 30. srpnja kojom su trgovačka društva u državnom vlasništvu obvezana da u državni proračun uplate 60 posto dobiti nakon oporezivanja za 2019. godinu, ostvarene na temelju udjela u temeljnom kapitalu koji pripada Republici Hrvatskoj.

Vladina odluka odnosi se na 15 trgovačkih društava u državnom vlasništvu, među njima i na HEP.

HEP d.d. vladajuće je društvo HEP grupe, a u prošloj je godini HEP d.d. imao neto dobit od 1,1 milijardu kuna, dok je dobit HEP grupe iznosila 1,4 milijardu kuna, što je za 2,8 posto više nego 2018. godine.

Po podacima iz Izvješće o poslovanju i održivosti HEP grupe za 2019. godinu, koje je HEP krajem srpnja objavio na svojim internet stranicama, HEP grupa je lani ostvarila poslovne prihode od 15,5 milijardi kuna, što je za 2,1 posto više nego godinu prije, a u istom su postotku porasli i poslovni rashodi, na 13,8 milijardi kuna.

Senzor
Američki proizvođač električnih automobila Tesla zatražio je od vlasti u SAD-u dozvolu za prodaju interaktivnog uređaja za detektiranje pokreta na malim udaljenostima, koji bi poboljšao sigurnosni sustav u vozilima.

Senzor nema licencu, a koristi milimetarske valove veće snage no što važeći propisi dopuštaju. Koristio bi četiri odašiljača i tri prijemnika a bazirao bi se na radarskoj tehnologiji. U Tesli smatraju da radarska tehnologija milimetarskih valova ima prednosti u odnosu na druge senzorske sustave, poput onih temeljnih na kamerama odnosno onih ugrađenih u sjedala.

Radarski sustavi prodiru duboko u predmete, vide “kroz” meke materijale, poput dekice kojom je dijete pokriveno na posebnom sjedalu, objašnjavaju. Mogu također procijeniti veličinu tijela kako bi optimizirali aktiviranje zračnih jastuka u slučaju sudara, ovisno o tome sjedi li na mjestu odrasla osoba ili dijete, naglašavaju u Tesli.

Takav bi sustav bio efikasnijih od postojećih sustava senzora koji su ugrađeni u sjedala i bazirani su na težini, tvrde. Savezna komisija za komunikacije (FCC) odobrila je 2018. sličan zahtjev Googlea, dok je Valeo North America u ožujku podnio zahtjev za sigurnosni uređaj koji bi također otkrivao djecu u automobilima. Postupak još nije završen.

FCC je pokrenuo postupak javnog savjetovanja o Teslinom zahtjevu koji će biti zaključen 21. rujna.

Indikator.ba
Bosna i Hercegovina je za razdoblje prve polovine 2020. godine izvezla 3.4 TWh električne energije u vrijednosti od 286 miliona KM, što pokazuju analitički podaci Edhema Bičakčića, predsjednika Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme.

Ovo predstavlja povećanje izvezenih količina, za 20 posto u odnosu na isto razdoblje, prethodne godine, kada je izvezeno 2.85 TWh električne energije.

Povećanje količina izvoza električne energije nije pratio i finansijski rezultat, koji je manji za tri procenta što je uglavnom uzrokovno pojavom bolesti Covid-19, usljed koje je došlo do pada potrošnje i pada cijena električne energije na međunarodnim berzama.

Prosječna izvozna cijena je iznosila 43 EUR/MWh, što je smanjenje od 19 posto u odnosu na isti period 2019. godine. Na globalnom tržištu pad cijena natjerao je neke proizvođače da u određenim periodima kupce posebno stimulišu da bez plaćanja, ili uz određenu nadoknadu, preuzimaju njihove viškove energije. Autor analize podsjeća na to da se nešto slično dogodilo i na tržištu nafte.

U ovom polugodišnjem periodu u BiH je uvezeno je 1.3 TWh, što predstavlja smanjenje uvoza količina električne energije za 12 posto, u odnosu na isti period prošle godine. Kada se posmatraju finansijski pokazatelji u ovom polugodištu smo za uvoz struje potrošili 40 miliona KM, što u odnosu na 190 miliona KM koliko je uvezeno u istom period prethodne godine predstavlja smanjenje od 79 procenata, donosi portal Indikator.ba.