ELEKTRIČNA ENERGIJA

Analiza IEA
Veliki poremećaj uzrokovan koronavirusom ukazao je na to koliko se moderna društva oslanjaju na električnu energiju. Milijuni ljudi sada su zatvoreni u svoje domove, pribjegavaju radu od kuće, kupnji u e-trgovinama…

Pouzdana opskrba električnom energijom podupire sve te usluge, kao i napajanje uređaja koje većina uzima zdravo za gotovo, poput frižidera ili perilica rublja. Električna energija ključna je i za rad medicinske opreme u bolnicama koje liječe sve veći broj bolesnih ljudi, osigurava i pravovremenu komunikaciju i razmjenu važnih informacija između vlada i građana, liječnika i pacijenata. To se ne bi trebale uzimati zdravo za gotovo, piše Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), u svom komentaru objavljenom na stranici IEA. Koronavirus nas, ističe, podsjeća na neizostavnu ulogu električne energije u našim životima i daje uvid u način na koji se ta uloga treba proširiti i razvijati u godinama i desetljećima koji dolaze.

Danas smo svjedoci društva koje se sve više oslanja na digitalnu tehnologiju u svakodnevnom životu i u kojem je opskrba energijom više nego ikada ovisna o energiji vjetra i sunca. Sigurnost opskrbe električnom energijom u takvom je društvu temelj prosperiteta i stabilnosti. U većini gospodarstava koja su poduzela snažne mjere kao odgovor na koronavirus, potražnja za električnom energijom smanjila se za oko 15 posto, uglavnom kao posljedica obustave poslovanja tvornica i tvrtki. Neka od tih gospodarstava, poput Španjolske i Kalifornije, među onima su s najvećim udjelom proizvodnje energije vjetra i sunca u svijetu.

“Ako potražnja za električnom energijom brzo padne, a vremenski uvjeti ostanu isti, udio varijabilnih obnovljivih izvora energije poput vjetra i sunca može postati veći od uobičajenog. Na taj je način nedavni pad potražnje električne energije brzo ‘lansirao’ neke elektroenergetske sustave 10 godina u budućnost, iznenada im dajući razinu energije vjetra i solarne energije kakvu inače ne bi imali bez još jednog desetljeća ulaganja u obnovljive izvore. Ovo je važan trenutak za razumijevanje čistih elektroenergetskih sustava, uključujući neke operativne izazove s kojima se donositelji politika i regulatorni organi moraju suočiti kako bi osigurali sigurnost opskrbe električnom energijom”, naglašava Birol.

Bez obzira na slabiju potražnju, operateri elektroenergetskog sustava stalno moraju raditi na uravnoteženju ponude i potražnje u realnom vremenu. Ljudi obično misle da se nestašice struje događaju kada potražnja preplavi ponudu. Međutim, neki od najznačajnijih nestanka struje u novije vrijeme dogodili su tijekom razdoblja male potražnje.

Kada električna energija iz vjetra i sunca zadovolji većinu potražnje, sustavi trebaju održavati fleksibilnost kako bi bili u mogućnosti brzo povećati druge izvore energije kada se obrazac ponude promijeni. Vrlo visok udio vjetra i sunca u određenom trenutku čini održavanje stabilnosti mreže izazovnijim i operatori sustava razvili su razne načine upravljanja tim izazovima. No, zaključavanja čitavih zemalja tijekom globalne pandemije stvara nove.

“Primjerice, naglo usporavanje industrijske i poslovne aktivnosti u većem dijelu Europe smanjilo je potražnju za električnom energijom, ali isto tako lišilo elektroenergetske sustave ključnog izvora fleksibilnosti. U normalnim okolnostima veliki potrošači električne energije mogu se prilagoditi i tako pomoći kako bi se postigla ravnoteža u sustavu, ali ta je opcija danas teško izvediva. To naglašava potrebu da kreatori politika pažljivo procijene potencijalnu dostupnost resursa koji omogućuju fleksibilnost sustava u ekstremnim uvjetima“, poručuje Birol.

Iako su u porastu novi oblici koji omogućuju fleksibilnost, većina elektroenergetskih sustava danas se oslanja na elektrane na prirodni plin. No, danas većina plinskih elektrana gubi novac, pogotovo ako se koristi s vremena na vrijeme kako bi se pomoglo sustavu da se prilagodi promjenama u potražnji. Niža razina potražnje za električnom energijom tijekom trenutne krize stvara samo novi pritisak.

Hidroelektrane, često zaboravljeni kapaciteti za proizvodnju električne energije, ostaju važan izvor fleksibilnosti, kao i nuklearna energija u zemljama koje su odlučile zadržati taj izvor kao opciju. Donosioci ključnih politika, napominje izvršni direktor IEA, trebaju dizajnirati tržišta na način da različiti izvori energije daju doprinos sigurnosti opskrbe, što će omogućiti i kreiranje održivih poslovnih modela.

“Vjetar i solar također mogu pružiti fleksibilnost i sustavi će se sve više oslanjati na njih. S vremenom proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora možda više neće pratiti vremenske uvjete, već će se njome trebati upravljati na inteligentan način kako bi se smanjili troškovi i poboljšala sigurnost. Električne mreže okosnica su današnjih elektroenergetskih sustava i postaju još važnije u prijelazima na čiste izvore energije, stoga su u sljedećim godinama bitna ulaganja u mreže koje su, uzgred rečeno, daleko ranjivije od cjevovoda. Dugoročni zadatak je učiniti mrežu jačom i otpornijom na izvanredne situacije ulaganjem u podzemne kablove i decentralizirano skladištenje”, napominje Birol.

Današnja kriza naglašava kritičnu vrijednost elektroenergetske infrastrukture i know-howa. Također daje neke vitalne uvide o budućnosti električne energije i o tome što kreatori politika trebaju učiniti kako bi osigurali da sutrašnji sustavi ostanu pouzdani i onda kada se transformiraju porastom tehnologija za čistu energiju. Vlade su s punim pravom usredotočene na izvanrednu situaciju u javnom zdravstvu, ali moraju biti oprezne kada je u pitanju sigurnost i opskrba električnom energijom te zaštititi vitalnu imovinu uslijed velike nestabilnosti na tržištima. U ovim izvanrednim vremenima možemo bez puno stvari, sumira izvršni direktor IEA, ali ne možemo bez struje, piše OIE.

Petnaest posto
GEN-I će svim svojim korisnicima iz kategorije kućanstva sniziti cijenu električne energije i to za razdoblje od tri mjeseca.

– Kao prvi opskrbljivač električnom energijom u Hrvatskoj snižavamo cijene u vrijeme kada su se mnogobrojna kućanstva našle u teškoj situaciji. Nadamo se da će se našim primjerom voditi svi gospodarstvenici koji su to danas u mogućnosti napraviti, ne samo na području energetike. Sada nije vrijeme za ostvarivanje profita i vlastite interese, već za solidarnost,, rekao je dr. Robert Golob, predsjednik uprave GEN-I.

Korisnici Jeftine struje tvrtke GEN-I Hrvatska osjetit će ovo 15-postotno smanjenje cijene već na računu za travanj. Uz smanjenje cijena u Hrvatskoj, GEN-I je najavio i sniženje cijena električne energije svojim korisnicima u Sloveniji.

– Svjesni smo kako odgovornosti gospodarstvenika, tako i svoje društvene odgovornosti u ovom razdoblju. Pouzdan smo partner, vrijedan povjerenja, našim korisnicima u Hrvatskoj i Sloveniji u ovom trenutku želimo pomoći barem s malim olakšanjem situacije. Svim stanovnicima Hrvatske i Slovenije želim da ostanu zdravi,« naglasio je dr. Golob.

Zdravlje zaposlenika i njihovih obitelji je na prvom mjestu.
Mladi poduzetnik Mate Rimac je na svom YouTube kanalu objavio video u kojem objašnjava kako se njegova tvrtka Rimac Automobili nosi s pandemijom.

“Puno ljudi (novinara, poduzetnika…) me pita kako hendlamo krizu, traže intervjue itd. Odlučio sam na ovaj način podijeliti informacije da se ne izgubi pola toga na putu. Znam da će se puno toga pogrešno shvatiti i na ovaj način ali ipak bolje ovako… Nadam se da će biti korisno i da možemo u narednim tjednima/mjesecima moći podijeliti još konkretnih i korisnih informacija”, objavio je Rimac na svom Facebook profilu.

Kako navodi, zdravlje zaposlenika i njihovih obitelji je na prvom mjestu i zato još od 16. ožujka svi rade od kuće, a plaće svima dolaze na vrijeme. Kaže da među zaposlenicima nema nijedan slučaj zaraze i da se sva radna mjesta zadržavaju, odnosno, neće biti otkaza.

Mate Rimac objavio je fotografiju iz Xiangyanga na kojoj se vidi paket od 20.000 zaštitnih maski koje su Kinezi donirali hrvatskom Crvenom križu. Prije dva mjeseca Rimac Automobili pomoć su slali Kinezima.

“Prijatelji se vide u nevolji. Xiangyang pomaže svom gradu prijatelju – Zagrebu”, napisao je Mate Rimac na Facebooku uz presliku statusa svog partnera u kompaniji Rimac Automobili Marka Pejkovića.

Pejković je objavio fotografiju iz kineskog Xiangyanga na kojoj se vide zapakirane kutije s 20.000 zaštitnih maski koje su poslali hrvatskom Crvenom križu. Odgovor je to na gestu Mate Rimca, koji je u vrijeme vrhunca epidemije koronavirusa u Kini svojim poslovnim partnerima poslao donaciju zaštitnih maski.

“Prije dvije godine, kad su Zagreb i Xiangyang postajali gradovi prijatelji, pitao sam se što gradovi prijatelji rade. Idu li na pivo? No ovo je što rade. Pomažu su si u teškim vremenima. Prije dva mjeseca poslali smo nekoliko tisuća maski u Xiangyang, u kojem je 100 naših kolega bilo u karanteni. Nije to bilo mnogo i nismo to objavili jer je to jednostavno bila ispravna stvar, ne neki PR.

Onda je koronavirus prešao pola svijeta i stigao i u Hrvatsku. Prošlu nedjelju Zagreb je pogodio i najjači potres u posljednjih 100 godina. A onda su naši prijatelji iz Xiangyanga odlučili pomoći. Hrvatskom Crvenom križu poslali su 20.000 maski. Hvala, prijatelji”, napisao je Pejković, prenosi Dnevnik.hr.

Iz tvrtke
Tvrtke i udruge i dalje doniraju humanitarne akcije pomoći u borbi protiv koronavirusa i saniranja šteta nakon potresa u Zagrebu pa su tako primjerice radnici i menadžment HEP-a donirali 5,2 milijuna kuna.

“Solidarizirajući se sa sugrađanima pogođenima situacijom u vezi s epidemijom koronavirusom Covid-19 i potresom u Zagrebu i okolici te s pripadnicima svih angažiranih službi, svi radnici HEP-a odrekli su se svojih primanja u iznosu od 500 kuna, odnosno ukupno 5,1 milijun kuna na razini HEP grupe. Dodatnih ukupno 100 tisuća kuna odvojili su članovi Uprave od svojih prihoda”, kažu u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP).

Kompanija je ta sredstva donirala za borbu protiv epidemije koronavirusa, na račun akcije “Hrvatska protiv koronavirusa” te za sanaciju posljedica potresa u Gradu Zagrebu i okolici, na račun akcije “Zajedno za Zagreb”.

Iz HEP-a istču i kako, osim odricanjem od dijela svojih primanja, radnici HEP grupe svakodnevno daju nemjerljiv doprinos zajedničkoj borbi protiv dviju humanitarnih kriza, prije svega osiguravajući stabilnu i sigurnu opskrbu građana i industrije električnom energijom, plinom i ogrjevnom toplinom. “To su poslovi koji moraju funkcionirati bez prestanka 365 dana u godini”, podsjećaju iz HEP-a.

Ističu i kako su HEP-ove u terenske ekipe radnika organizirane u timove te su spremne da, poštujući pravila zaštite i slijedeći preporuke Kriznog stožera, od 0 do 24 sata u svim uvjetima otklanjaju kvarove i prekide u opskrbi strujom, plinom i grijanjem. “Ti su radnici svoju odgovornost, profesionalizam i požrtvovnost iskazali u otklanjanju posljedica potresa u Zagrebu i okolici, rame uz rame s policijom, vatrogascima i pripadnicima drugih službi”, kažu u tom javnom poduzeću.

Također istuču da je HEP odmah po izbijanju krize s epidemijom koronavirusom pokazao da je socijalno osjetljiv i da vodi računa o građanima. “Obustavljena su isključenja kupaca zbog dugovanja za struju, plin i grijanje, a onima kojima je bila isključena struja, vraćena je opskrba. Privremeno je obustavljeno i slanje opomena i provođenje ovrha”, naglašavaju iz HEP-a.

Zbog korone
Ogranak američkog General Electrica (GE) za medicinsku opremu izvijestio je u četvrtak da će povećati proizvodnju respiratora zbog snažnog rasta potražnje za medicinskom opremom uslijed pandemije koronavirusa.

Za potrebe veće proizvodnje namjeravaju angažirati radnike iz drugih dijelova poslovanja ali i zaposliti nove Odluka je donesena zbog nezapamćene potražnje za medicinskom opremom, objavio je GE, ne precizirajući koliko respiratora namjeravaju proizvoditi.

Napominje da je već povećao proizvodnju druge opreme, poput CT i ultrazvučnih uređaja i mobilnih rendgenskih aparata. I druge su kompanije, poput Medtronica, objavile slične planove povećanja proizvodnih kapaciteta, podsjeća Reuters.

U prvoj polovini ožujka GE je procijenio da će zbog epidemije u prvom tromjesečju biti izbrisan značajan dio slobodnog novčanog toka u odjelu industrijske opreme, do 500 milijuna dolara. To će smanjiti operativnu dobit u prvom kvartalu za 200 do 300 milijuna dolara. Dobit po dionici trebala bi iznositi oko 10 centi kada se u procjenu uključi i utjecaj koronavirusa, dodali su.

Potvrdili su ipak zacrtane financijske ciljeve za cijelu 2020. godinu.

Za 76.5 milijuna kuna
HEP Plin je s tvrtkom Energia Naturalis iz Vukovara sklopio ugovore o kupoprodaji poslovnih udjela u tvrtkama PPD-Distribucija plina i PPD-Opskrba kućanstva, ukupne vrijednosti 76,5 milijuna kuna. 

HEP Plin je na taj način stekao vlasništvo nad 702 kilometara plinske distribucijske mreže u Vukovarsko-srijemskoj županiji te preuzeo opskrbu novih 10.800 kupaca.

U HEP-u kažu da je njiova tvrtka HEP Plin ovim akvizicijama potvrdila položaj jednog od vodećeg distributera i opskrbljivača plinom. S ovim novim akvizicijama, opskrbljivat će ukupno 93.000 kupaca te će upravljati sa 3.880 kilometara plinske distribucijske mreže na području četiri susjedne županije u istočnoj Hrvatskoj: Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske.

– Preuzimanje ove dvije tvrtke nastavak je realizacije strategije HEP grupe, koja je usmjerena daljnjem razvoju plinskog poslovanja te aktivnom sudjelovanju u procesu okrupnjavanja na hrvatskom plinskom tržištu. Kao jedan od najznačajnijih subjekata na hrvatskom tržištu plina, a na temelju iskustva i polustoljetne tradicije plinskog poslovanja u ovom dijelu Hrvatske, građanima i tvrtkama u Vukovarskoj-srijemskoj županiji možemo jamčiti nastavak sigurne i stabilne usluge opskrbe plinom – izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.

PPD – Distribucija plina upravlja sa 702 kilometara distribucijske mreže na području grada Vukovara i 10 općina Vukovarsko-srijemske županije. PPD-Opskrba kućanstava opskrbljuje više od 10.000 obračunskih mjernih mjesta (kućanstava i stambenih kotlovnica) na području Vukovarsko-srijemske županije, od kojih se 60 posto nalazi na području grada Vukovara. U 2019. godini mreža je obuhvaćala oko 10.800 potrošača plina, od čega 10.240 potrošača iz kategorije kućanstava. U posljednje četiri godine potrošačima je godišnje isporučeno prosječno oko 130 milijuna kWh plina.

„Okrupnjavanje lokalnih distributera prirodnoga plina nužnost je u cijeloj Republici Hrvatskoj zbog osiguravanja bolje tržišne pozicije, optimiziranja troškova održavanja distribucijske mreže i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom. PPD grupa u preuzete je tvrtke godinama ulagala svoje znanje i rad kako bi svojim korisnicima pružila najbolju moguću uslugu. Izazovan proces preuzimanja trajao je nekoliko mjeseci. Nakon neobvezujućih ponuda zainteresiranih partnera obavljena je dubinska analiza tvrtki poslije koje su pristigle i obvezujuće ponude, a zatim je održano i nadmetanje na kojem je odabrana najbolja ponuda tvrtke HEP plin d.o.o. Osijek. U cijelom procesu posebno smo vodili računa o socijalnom aspektu preuzimanja. Novim vlasnicima i svim zaposlenicima želimo puno uspjeha i dalje! – izjavio je Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave Energia naturalis grupe.

HEP će, kažu u toj tvrtki, preko HEP Plina nastaviti s aktivnostima na preuzimanju plinske mreže u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te akvizicijama drugih tvrtki koje se bave distribucijom i opskrbom plinom. Tako je 2018. godine preuzeta distribucijska mreža Općine Feričanci, a 2019. tvrtka za distribuciju i opskrbu plinom Plin Vtc iz Virovitice.

– Dugoročni planovi HEP Plina usmjereni su na izgradnju dodatne plinske mreže te uvođenje novih tehnologija, poput daljinskog očitanja i „pametnih“ plinomjera, čime se osiguravaju temelji za daljnje povećanje broja kupaca, količine distribuiranog plina i povećanje kvalitete usluge – poručuju iz HEP-a.

Nova uredba
Vlada Srbije usvojila je Uredbu o uvjetima i načinu provođenja subvencionirane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon, kao i hibridna vozila.

Time je i Srbija kao jedna od posljednjih europskih zemalja uvela olakšice za nabavu ekoloških vozila. Budući da je upravo promet prepoznat kao značajan izvor onečišćenja, a posebno vozila sa zastarjelim modelimaa Euro 3 motora koji kao energetski pogon koriste dizel, donesena je ova konkretna mjera s ciljem rješavanja pitanja onečišćenja zraka, priopćio je vladin Ured za suradnju s medijima.

“Odmah nakon stupanja na snagu uredbe bit će objavljen javni poziv, te će biti osigurano onoliko subvencija koliko bude sredstava”, rekao je za Večernje novosti Goran Trivan, ministar za zaštitu okoliša. Prema njegovim riječima, za kupovinu električnih vozila subvencija je 5000 eura, dok je za hibridna vozila 3500 i 2500 eura, ovisno o tome pune li se sama.

Poticaji se odnose i na kupovinu motorkotača koja će biti pomognuta sa 250 do 500 eura, ovisno o kategoriji, snazi i drugih parametrima. Za tu svrhu država je izdvojila 120 milijuna dinara (oko milijun eura), a uredba stupa na snagu za osam dana. Taksisti neće moći koristiti ovu subvenciju, ako već koriste ranije odobrene pogodnosti od 8000 eura po vozilu.

Sa sjednice
Vlada je na ovotjednoj sjednici dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za sklapanje okvirnih sporazuma o financiranju s pet banaka – Erste&Steiermärkische bankom, Hrvatskom poštanskom bankom (HPB), OTP bankom, Privrednom bankom Zagreb (PBZ) i Raiffeisenbank Austria (RBA).

Ukupan iznos tih srednjoročnih višenamjenskih limita/okvira i okvirnih sporazuma o financiranju je milijardu kuna, tj. po 200 milijuna kuna sa svakom bankom. “HEP prakticira ugovaranje srednjoročnih okvirnih linija s domaćim bankama od 2013. godine, što je pokrenuto kao mjera radi sprečavanja pada kreditnog rejtinga kompanije, a što se godinama pokazalo kao dobra praksa i sa strane gledišta rejting agencija na HEP, kao i samo poslovanje HEP-a”, obrazložila je Vlada, dodajući kako ugovaranje srednjoročnog višenamjenskog limita/okvira nema utjecaj na državni proračun, s obzirom na to da on ne sadrži komponentu državnog jamstva, već se odobrava na temelju samostalne ocjene kreditnog profila/rizika HEP-a.

Također, napominje Vlada, radi se o neobvezujućem ugovornom dokumentu, čija će realizacija isključivo ovisiti o potrebama HEP-a i mogućnostima banke u datom trenutku.

Analiza FINA-e
Analiza poslovanja poduzetnika u djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije od 2008. do 2018. pokazuje kako je značajno rastao njihov broj.

Dok je broj poduzetnika višestruko porastao, s 89 na 709, broj zaposlenih je u 2018. (10 913) bio manji nego 2008. godine (13 465). Ukupni prihodi u razdoblju od 11 godina porasli su s 21,1 milijardu kuna, koliko su iznosili 2008., na 26,5 milijardi kuna, koliko je ostvareno u 2018. godini, što je rast prihoda od 5,4 milijarde kuna. Također su rasli i ukupni rashodi, s 20,8 milijardi kuna, na 24,3 milijarde kuna, navodi se u analizi koju je objavila Financijska agencija.

Kroz promatrano razdoblje ostvaren je pozitivan financijski rezultat – neto dobit koja je, s 215,5 milijuna kuna iz 2008., u 2018. godini porasla na 1,8 milijardi kuna (povećanje od 732,6 posto).

Najveći prihod i dobit u 2018. ostvarila su tri društva u državnom vlasništvu – HEP, HEP Proizvodnja i HEP-Operator distribucijskog sustava. Među poduzetnicima u privatnom vlasništvu, najveći prihod su ostvarili GEN-I Zagreb i Proenergy.

Međutim, trgovinski saldo u tom razdoblju je negativan jer je uvoz u svakoj od promatranih godina bio veći od izvoza. Najveća razlika između izvoza i uvoza bila je 2012. kada je iznosila 4,4 milijarde kuna, a najmanja 2014. godine – 1,6 milijardi kuna. U 2018. negativni trgovinski saldo iznosio je 2,4 milijarde kuna, što je za 24,5 posto više nego u 2017. kada je iznosio 1,9 milijardi kuna.

Prosječna mjesečna neto plaća u 2008. iznosila je 6 386 kuna, a u 2018. godini 7 853 kune, što je rast od 23 posto.

U 2001. godini započelo je restrukturiranje elektroenergetskog sektora u Hrvatskoj, dok je formalna liberalizacija započela 2008. kada je došlo do usklađenja domaćih zakona s Europskom unijom. Od 1. srpnja 2008. godine svi kupci električne energije dobili su mogućnost izabrati svog opskrbljivača električnom energijom.

U promatranom razdoblju od 11 godina, na tržištu električne energije pojavilo se nekoliko novih konkurenata, od koji je većina osnovana nakon 2009. godine, donosi Energetika-net.

Nema privatizacije
U Termoelektrani „Nikola Tesla“ u Obrenovcu danas je obeleženo pola veka od puštanja u rad „TENT A“ kojoj su prisustvovali ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, direktor EPS-a Milorad Grčić, predsednik sindikata JP EPS Milan Đorđević, sadašnji radnici tog preduzeća, ali i penzioneri.

Ministar Antić je izjavio da su TENT i Hidroelektrana „Đerdap“ dale ključni doprinos da se Srbija i tadašnja Jugoslavija razvijaju kao industrijske zemlje i da njihova privreda bude „rame uz rame“ sa privrednom razvijenih zemalja.

„Ponosan sam što smo „TENT A“ sačuvali, održali i što je danas na pedesetom rođendanu u odličnom stanju. Za to su posebno zaslužni radnici koji su naši heroji. Sve brojke TENT-a su fantastične – sa 366 milijardi kilovat časova proizvedene struje, to kada se pretvori na današnju cenu to je 18 milijardi evra, toliko je ova termoelektrana proizvela nove vrednosti za Srbiju“, rekao je Antić.

Prema njegovim rečima, za TENT počinje novi život i posle 50-te godine sa svim projektima koji će dovesti do njegove modernizacije.

Navodi da je urađena modernizacija blokova, postaljveni elektrofilteri, smanjena su praškasta zagađenja za osam puta, dodajući da kada bude završeno postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova da će tada zvanično početi „novi život TENT A“.

Antić je istakao da EPS investira u modernizaciju dostizanja standarda životne sredine, dodajći da je to obaveza Srbije, ne zbog toga što to EU i Energetska evropska zajednica traže, već da se to radi zbog naše dece i generacije koje dolaze.

„Srbija će čuvati svoja postrojenja za proizvodnju elektrinčne energije, ali da bi ih sačuvali moramo da ih modernizujemo i zato je posao pred nama izuzetno važan i zato moramo vrlo posvećeno i naporno svi zajedno da radimo da bi svi naši blokvi postigli standarde u zaštiti životne sredine“, poručio je Antić.

Istakao je da je EPS najveća investitor u zaštitu životne sredine koji je investirao u proteklih nekoliko godina 475 miliona evra u ekološke projekte, dodajući da je sa projektima u toku ta vrednost oko milijardu evra.

Ministar je ukazao i da EPS planira da koristi i obnovljive izvore energije, dodajući da gradi vetropark u Kostolcu, kao i da planira izgradnju solarnih parkova širom Srbije.

Antić je na današnjem skupu poručio i da Vlada Srbije, predsednik država i čitava sadašnja strukura vlasi nemaju ni u bilo kakvim razmišljanjima privatizaciju EPS-a.

„Naš plan je da EPS bude vlasništvo Republike Srbije i da je jačamo i razvijamo. Upravo iz tog razloga mi investiramo u EPS i naši planovi su pre svega investicioni, a sve su to jasne poruke da Srbija hoće da razvija svoju elektroprivredu. To je naša čvrsta politika“, naglasio je Antić.

Direktor EPS-a Milorad Grčić izjavo je da je „TENT A“ svoj pedeseti rođendan dočekao kao očuvan i modernizovan objekat koji ima svoju budućnost i to zahvaljujući radnicima koji su uspeli da ga održe i u vreme ratova, sankcija i hiperinflacije.

Dodao je da Termoelektranu „Nikola Tesla“ u Obrenovcu osim TENT A i TENT B čine i Termoelektrana u Velikoj Crljeni, TE „Kolubara“, TE „Morava“ i železnički transport, dodajući da su sve to nezaobilazni faktori rada tog energetskog objekta.

Grčić je kazao da će uskoro početi revitalizacija A1 i A2, kao i da je danas sa kineskim partnerima „Powerćina“ potpisan Preliminarni sporazum o nastavku izgradnje Termoelektrane „Kolubara B“ u Kaleniću.

„Potpisivanje tog Sporazuma je dokaz da je politika Srbije koju sprovodi predsednik Vučić da se EPS očuva, sačuva u državnom vlasništvu i da se modernizuje“, podvukao je Grčić.

Navodi da će ta termoelektrana, koja je započeta osamdesetih godina i zaustavljena, imati jedan blok od 350 megavata, a procenjena vrednost te investicije je oko 385 miliona evra.

Grčić ističe da će se TE „Kolubara B“ graditi u skladu sa ekološkim standardima EU, kao i da će TENT A sa završetkom projekta odsumporavanja dimnih gasova biti po svim ekološkim standarima.

„Blok u TE „Kolubara B“ je zamenski blok, jer pre ili kasnije termoelektrane u Crvljenima i Moravi moraju prestati da rade na ovaj način na koji trenutno rade, mi dajemo sve od sebe i naći ćemo način da oni ipak ostanu u funkciji“, rekao je Grčić.

On je naveo i da je EPS u poslednjih nekoliko godina uložio 60 milijardi dinara samo u distributivnu mrežu, zahvaljujući kojoj je, kaže, otvoreno 200 novih fabrika, a koje bez stabilnog napajanja strujom ne bi mogle da funkcionišu, prenosi SEEbiz.