ELEKTRIČNA ENERGIJA

Veliki centri koji rudare kriptovalute na Islandu rastu eksponencijalnom brzinom i postaju glavni potrošač električne energije.
Na Islandu živi tek nešto više od 330.000 stanovnika, a na ovom se otoku, pretežno zbog hladne klime koja pogoduje hlađenju, gradi sve više računalnih i podatkovnih centara.

U posljednje vrijeme značajno je ubrzana izgradnja računalnih centara koji se koriste za rudarenje bitcoina i drugih kriptovaluta, kažu iz islandske elektroenergetske kompanije HS Orka.

 U toj su kompaniji zabrinuti jer postoje najave izgradnje novih podatkovnih centara i brojni zainteresirani klijenti, a kapaciteti elektroenergetske mreže ne mogu podnijeti takvo opterećenje.

Izgrade li se svi najavljeni projekti, Island neće imati dovoljno struje za napajanje svih njih. Također, ukupno potrebnih 840 GWh električne energije za ove centre premašit će oko 700 GWh koji se godišnje potroše u svim islandskim kućanstvima.

Zastupnik Piratske stranke u islandskom parlamentu Smári McCarthy nezadovoljan je ovakvim razvojem situacije jer smatra da je vrijednost koju Island dobiva od izgradnje centara za rudarenje bitcoina zanemariva – jer taj pothvat gotovo da ne zahtijeva zaposlenike, vrlo malo se oporezuje i u konačnici država ne dobiva gotovo ništa, osim crpljenja energije.

No, s pozitivne strane gledano, Island gotovo 100% svoje električne energije dobiva iz obnovljivih (geotermalnih) izvora, pa barem utjecaj na okoliš od rudarenja tamo nije toliko negativan kao u ostatku svijeta.

Inače, bitcoin zajednica u svijetu trenutačno koristi oko 48,5 TWh električne energije na godinu, otprilike jednako kao Singapur, piše Bug.hr.

Europska investicijska banka (EIB) odobrila je zajedno sa švedskom vladom 52,5 milijuna eura za planiranu gradnju najveće tvornice baterija u Europi, objavio je bančin potpredsjednik Andrew McDowell.
Pilot pogon švedske kompanije Northvolt europska je inicijativa koja bi trebala prekinuti ovisnost Starog kontinenta o uvozu baterija i najdalje je odmakla u realizaciji.

EIB će ući u partnerstvo s Europskom unijom kako bi pomogao u razvoju kapaciteta za proizvodnju baterija u Europi, najavio je McDowell u ponedjeljak u Bruxellesu.

Prošlog tjedna EIB-ov odbor direktora odobrio je kredit za švedsku tvornicu, naveo je McDowell, dodajući da se detalji sporazuma još dogovaraju.

 “EIB-ov odbor direktora odobrio je prošlog utorka zajedno sa švedskom vladom 52,5 milijuna eura za Northvoltov projekt proizvodnje baterija”, kazao je McDowell.

Europska potražnja za baterijskim ćelijama trebala bi do 2025. godine dosegnuti 200 gigawat sati a vrijednost tržišta procjenjuje se na 250 milijardi eura godišnje, istaknuo je u ponedjeljak potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič.

Na drugom sastanku “Europskog saveza za baterije”, inicijative EU-a za promoviranje suradnje u utrci za razvoj kapaciteta za proizvodnju baterija u Europi, Šefčovič je zajedno s ostalim sudionicima izrazio zadovoljstvo Northvoltovom inicijativom.

“Važnost ćelija i baterija za e-mobilnost može se usporediti s onom motora s unutarnjom sagorijevanjem; bili bismo slijepi i naivni kada bismo mislili da možemo tretirati tehnologiju ćelija i baterija kao robu”, naglasio je na tom sastanku zamjenik njemačkog ministra gospodarstva Matthias Machnig.

“Situacija je hitna, moramo donijeti odluke”, poručio je njemački dužnosnik.

Na pakete baterija trenutno otpada između 30 i 50 posto cijene električnog vozila ali ti se troškovi smanjuju, zaoštravajući konkurenciju u sektoru.

Na tržištu dominiraju japanske kompanije Panasonic i NEC, korejske LG i Samsung, kineske BYD i CATL i američki Tesla.

Električni su automobili zbog visokih troškova baterija još uvijek tržišna niša ali su regulatorne mjere fokusirane na smanjenje emisija štetnih plinova i nastojanja da električni automobili postanu cjenovno prihvatljiviji potaknuli značajna ulaganja, napominje Reuters.

Termoelektrana (TE) Pljevlja i hidroelektrane Perućica i Piva su u prošloj godini, koju je zbog dugog sušnog perioda karakterisala veoma niska hidroproizvodnja, proizvele ukupno 2,19 hiljada gigavat sati (GWh) električne energije, što je 786 GWh manje od plana.
Iz Sektora za korporativne komunikacije Elektroprivrede (EPCG) agenciji Mina-business su saopštili da je veoma loša hidrološka situacija, zbog ekstremno male količine padavina koja je trajala skoro više od godinu, prozrokovala nedostatak dotoka.

“To je razlog i prepolovljene proizvodnje elektične energije iz hidroelektrana u prošloj godini”, kazali su iz EPCG.

TE Pljevlja je proizvela 1,27 hiljada GWh, što je skoro na nivou plana, dok su hidroelektrane Perućica i Piva proizvele ukupno 922 GWh, odnosno 55 odsto od planirane proizvodnje.

Iz EPCG su saopštili da, kada bi se posmatrala ukupna količina padavina za 12 mjeseci prošle godine na slivnom području rijeke Zete, oko 1,6 hiljada litara po metru kvadratnom ili 80 odsto od prosjeka, na prvi pogled moglo zaključiti da godina i nije bila tako sušna.

„Treba međutim imati u vidu činjenicu da je tokom decembra na teritoriji Nikšića ukupno palo 489 litara po metru kvadratnom vodenog taloga, što je 250 litara po kvadratu više od višegodišnjeg prosjeka.

„Potvrda takve situacije je i ostvarena proizvodnja u hidroelektrani Perućica, koja je tokom decembra bila oko 200 GWh električne energije, što je 36 odsto ukupne godišnje proizvodnje, sve iz dotoka”, objasnili su iz EPCG.

Iz EPCG su kazali da se u dvije uzastopne godine, tokom decembra, bilježe dva ekstrema vezana za količinu padavina.

U decembru 2016. godine bilo je nula litara po metru kvadratnom, a naredne u istom mjesecu 489 litara.

„Posmatrajući prošlu godinu, i pored kapitalnog remonta agregata u hidroelektrani Piva, kao i redovnih remonta, suša je glavni razlog što je proizvodnja iz hidroelektrana podbacila, i u sumi je 55 odsto od planirane proizvodnje”, smatraju u EPCG.

Iz EPCG su naveli da početak ove godine ukazuje da bi godina trebalo da bude bar na nivou bilansnog plana. „Ukupno je planirano da TE Pljevlja i hidroelektrane Perućica i Piva proizvedu tri hiljade GWh električne energije”, precizirali su iz EPCG.

Hidrološke prilike tokom decembra prošle godine popravile su nivoe akumulacija, pa je situacija, kako su objasnili, nešto bolja ako se upoređuje sa bilansom. „Proizvodne jedinice su spremne, što nam daje za pravo, da smo optimisti kada je u pitanju ova godina”, zaključili su iz EPCG.

Europska komisija odobrila je danas, u skladu s propisima EU o državnim potporama, mehanizme kapaciteta električne energije (capacity mechanism) u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji i Poljskoj.
Komisija je utvrdila da će mjere doprinijeti osiguranju sigurnosti opskrbe, uz očuvanje tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu. Mehanizmi kapaciteta imaju cilj osiguranja sigurnosti opskrbe električnom energijom, ali ako nisu dobro osmišljeni, mogu uzrokovati veće cijene električne energije za potrošače, davati nepotrebne prednosti određenim energetskim subjektima ili otežati prijenos električne energije preko granica EU.

Stoga je Komisija u suradnji s nacionalnim vlastima ocijenila šest mehanizama u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji i Poljskoj kako bi se osiguralo da zadovoljavaju striktne kriterije prema pravilima EU o državnim potporama, a posebice Smjernicama Komisije 2014. za državnu potporu za zaštitu okoliša i energiju. U tom kontekstu, Komisija je također uzela u obzir uvide iz svog istraživanja sektora državnih potpora iz 2016. o mehanizmima kapaciteta. Šest mehanizama kapaciteta odobrenih danas se tiču ​​više od polovice stanovništva EU-a.

Oni pokrivaju niz različitih vrsta mehanizma koji odgovaraju specifičnoj potrebi u svakoj državi članici. Primjerice u slučajevima Belgije i Njemačke Komisija je odobrila strateške rezerve. Strateške rezerve zadržavaju određene kapacitete proizvodnje izvan tržišta električne energije za rad samo u hitnim slučajevima. U slučaju Italije i Poljske, Komisija je ovlastila mehanizme kapaciteta tržišta. To može biti nužno kada tržišta električne energije suočavaju sa strukturnim problemima sigurnosti opskrbe. U slučajevima Francuske i Grčke, Komisija je ovlastila mehanizme kapaciteta koji posebno potiču odgovor na potražnju (demand response).

Kroz sheme za upravljanje potražnjom plaća se ili drugačije stimulira kupce kako bi smanjili potrošnju električne energije u satima kada je električna energija oskudna. Prednost takvih shema je da operatori odgovora na potražnju mogu moći reagirati brže od proizvođača električne energije i općenito su ekološki prihvatljivija. Povjerenica Margrethe Vestager, zadužena za politiku tržišnog natjecanja, rekla je: “Mehanizmi kapaciteta mogu pomoći u očuvanju sigurnosti opskrbe električnom energijom, ali moraju biti dizajnirani tako da se izbjegne narušavanje tržišnog natjecanja na tržištu energije.

Drago mi je što je naša bliska suradnja s nacionalnim vlastima omogućilo nam je danas odobravanje dobro osmišljenih mehanizama kapaciteta u šest zemalja EU-a koji će potaknuti konkurenciju među svim potencijalnim pružateljima kapaciteta u korist potrošača i našeg europskog energetskog tržišta

Glavni grad Venezuele u utorak je pogođen prekidom oskrbe električnom energijom, zbog čega su dijelovi Caracasa u vrijeme najveće prometne gužve paralizirani zbog zatvaranja najmanje deset stanica podzemne željeznice.
Nestanak struje izazvao je i isključenje prometne signalizacije, a u kvaru su i telefonske linije, tvrde svjedoci. Kritičari venezuelanske socijalističke vlade to su protumačili kao još jedan znak potpunog gospodarskog kolapsa, uslijed hiperinflacije u zemlji pogođenoj nestašicom hrane i lijekova, dok je proizvodnja nafte te članice OPEC-a pala na najnižu višegodišnju razinu.

“Koliko toga još moramo izdržati? Ova je zemlja strašno nazadovala”, smatra trgovačka pomoćnica Alejandra Arcia, pokušavajući smisliti kako se sa svoje dvoje djece vratiti kući.

Infrastrukturni problem nisu rijetkost u Venezueli, no posljednjem djelomičnom isključenju struje prethodio je veliki petosatni prekid opskrbe u Caracasu i drugim gradovima prije samo mjesec dana, koji su vlasti pripisale kolapsu na jednom od dalekovoda.

Državna energetska tvrtka CORPOELEC objavila je da radi na rješavanju problema.

Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju prošle godine iznosila je 91,9 milijardi kuna, što 9,5 posto odnosno oko 7,7 milijardi kuna više nego krajem 2016., rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).
Predsjednik Udruge i predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Damir Grbavac istaknuo je kako ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova predstavlja 26 posto bruto domaćeg proizvoda te je prema godišnjem povećanju od 9,5 posto Hrvatska lider među tranzicijskim državama.

“Prema OECD-ovom istraživanju, hrvatski mirovinski fondovi u samom su vrhu ostvarenih realnih prinosa u europskim zemljama i imaju viši realni prosječni prinos od većine zemalja članica OECD, ali i fondova ostalih zemalja poput austrijskih, belgijskih, nizozemskih, kanadskih ili švicarskih”, kazao je Grbavac.

Po njemu, protekla je godina završila sa zadovoljavajućim pozitivnim prinosima u kontekstu tržišnih uvjeta, pogotovo ako znamo da se lani dogodio slučaj Agrokor.

Lani je prinos u kategoriji A mirovinskih fondova iznosio 4,57 posto, u kategoriji B, gdje je daleko najviše osiguranika, 3,06 posto, a u kategoriji C 6,08 posto. Od početka rada, 2002. godine, do kraja 2017. prosječni godišnji prinos svih obveznih mirovinskih fondova kategorije A iznosio je 8,95 posto, kategorije B 5,76 posto, te kategorije C 6,93 posto, rečeno je na konferenciji.

Grbavac je istaknuo i da je u spomenutim fondovima zadnjeg dana prošle godine bilo 1,84 milijuna članova, od čega 98 posto ili 1,81 milijun u kategoriji B.

“Preživjeli” Agrokor, ne namjeravaju u roll-up

Istaknuo je da od početka rada mirovinska društva značajan dio sredstava ulažu u hrvatska poduzeća, te kako su i dalje zainteresirana za ulaganja u infrastrukturne projekte, ali i u sektor energetike, te je u tom kontekstu naveo potencijalno ulaganje u HEP.

Prošlu je godinu, istaknuo je, obilježio slučaj Agrokor koji su mirovinski fondovi preživjeli, što je po njemu dokaz da su dobro vođeni.

Rekao je da fondovi ne namjeravaju sudjelovati u roll-up kreditu koji spominju u Udruzi malih dioničara Agrokora, a da im je preostala imovina u Agrokoru minorna, odnosno da to neće utjecati na ovogodišnje prinose mirovinskih fondova.

Zadovoljan je i početkom podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske prema investicijskom, a dodao je i da fondovi i dalje ulažu u državne obveznice.

Pozitivnim smatra pokretanje izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, no, druge strane, smeta mu što i dalje imamo samo jedno mirovinsko osiguravajuće društvo.

Rekao je da su lani realizirana ulaganja u Arenu Pula, te u Sunce Holding, dok ulaganja u Hotele Makarska i crikvenički Jadran još uvijek nisu realizirana.

Grbavac napominje da je prošla godina prva nakon financijske krize u kojoj je ostvaren sinkronizirani globalni rast, koji je, kaže, sve iznenadio, pa i centralne banke, no u Hrvatskoj ta se pozitivna gospodarska kretanja još uvijek nisu odrazila na dioničko tržište. U bliskoj budućnosti očekuje stabilizaciju domaćeg tržišta kapitala.

Njemački proizvođač sportskih automobila Porsche objavio je u ponedjeljak da će udvostručiti ulaganja u elektrifikaciju kompletne ponude do 2022. godine, u sklopu reakcije krovne grupe Volkswagen na niz skandala sa zagađenjem okoliša i novim izazovima iz inozemstva.
Iz Porschea su danas najavili da će u idućih pet godina na razvoj hibridnih i električnih automobila potrošiti ukupno više od šest milijardi eura.

Od dodatne tri milijarde eura nekih 500 milijuna bit će usmjereno u razvoj Porscheova glavnog električnog modela Mission E, koji bi trebao biti pušten u prodaju krajem 2019. godine.

U Porscheu ističu da će Mission E imati 600 konjskih snaga i da će između dva punjenja moći prijeći 500 kilometara, čime bi ušli u utrku s američkim šampionom u segmentu električnih vozila Teslom.

Oko milijardu eura bit će uloženo u razvoj električnih i hibridnih verzija postojećih modela, “nekoliko stotina milijuna eura” u proširenje pogona a oko 700 milijuna u gradnju mreže brzih punionica za električna vozila.

Kompanija ipak ne namjerava okrenuti leđa tradicionalnim motorima s unutarnjim sagorijevanjem, unatoč sve izraženijim sumnjama u tu tehnologiju od izbijanja skandala s VW-ovim krivotvorenjem podataka o emisijama štetnih plinova iz dizelskih motorima 2015. godine.

Njihova ulaganja u električne automobile sastavni su dio nastojanja grupe VW da ubrza uvođenje električnih automobila u svim svojim članicama.

Izvršni direktor Porschea Oliver Blume izjavio je za novinsku agenciju dpa da unatoč većim troškovima proizvodnje električnih vozila ciljaju na dulji rok zadržati operativnu maržu od 15 posto.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je da će sve termoelektrane na ugljen u zemlji biti ugašene do 2021. godine, kao dio strategije za smanjenje emisija ugljičnog dioksida.
Međutim, samo jedan posto električne energije Francuska proizvodi iz termoelektrana na ugljen, stoga je takva izjava više simbolična nego najava velikih promjena u energetici.

Iako je Francuska još od početka htjela biti predvodnik u smanjenju emisija prema Pariškom sporazumu, prošlog tjedna je morala priznati da su joj emisije CO2 2016. godine bile ipak za 3,6 % više od dogovorenih razina. Velika Britanija je također najavila prestanak korištenja ugljena do 2025. godine i čini se da joj dobro ide jer je prošle godine proizvela samo 2 % električne energije iz fosilnih goriva.

Ostatak Europe i dalje intenzivno koristi ugljen u proizvodnji električne energije. Tako i Njemačka, gdje ugljen čini 40% (10% manje od 2000.) od ukupne proizvodnje energije, unatoč velikim naporima da se poveća proizvodnja iz obnovljivih izvora, objavio je E&T.

Švedski proizvođač kamiona Scania, vlasništvo njemačkog Volkswagena, uložit će 10 milijuna eura u gradnju najveće europske tvornice baterija na sjeveru Švedske, u sklopu projekta vrijednog više od četiri milijarde eura.
Nositelj projekta švedska je kompanija Northvolt čiji je izvršni direktor Peter Carlsson nekada radio za Teslu, napominje Reuters.

Northvolt je tim projektom ušao u utrku s kompanijama poput južnokorejskog LG Chema, koje se spremaju u Europi izgraditi velike tvornice baterijskih ćelija, s obzirom da su se proizvođači automobila na Starom kontinentu dosada uglavnom oslanjali na uvoz baterija iz Azije.

 Europski proizvođači poput BMW-a, Daimlera, Volkswagena i Volvo Car Groupa spremaju se osjetno povećati proizvodnju električnih automobila u sljedećim godinama.

Northvolt i Scania objavili su u četvrtak da su postigli dogovor o razvoju i komercijalnoj primjeni tehnologije baterijskih ćelija u teškim komercijalnim vozilima, pri čemu bi Scanijino ulaganje trebalo biti usmjereno u gradnju Northvoltovog demonstracijskog poligona i istraživačkog centra.

Dogovorena je nabava baterijskih ćelija, dodaje se u zajedničkom priopćenju.

Izvršni direktor Northvolta želi da pogon u Švedskoj konkurira Teslinom Gigafactoryju, smještenom u američkoj saveznoj državi Nevadi. Cilj je da do 2023. godine proizvode baterije kapaciteta 32 gigawatt-sati godišnje.

Northvolt je prošle godine potpisao sporazum o partnerstvu sa švicarskom inženjerskom grupom ABB i danskim proizvođačem vjetroturbina Vestasom ali još moraju pribaviti značajan dio ciljanog iznosa za tvornicu.

Carlsson je prošle godine kazao da će tvornica biti izgrađena u Skelleftei i da će u konačnici zapošljavati dvije do dvije i pol tisuće radnika. Glavni dio istraživanja i razvoja bit će pak smješten u Vasterasu zapadno od Stockholma.

Lokacija na sjeveru Švedske jamči tvornici blizinu rudnika i nalazišta minerala i veliki broj metalskih radnika, te obilne energetske kapacitete.

U Northvoltu su krajem prošle godine napomenuli i da troškovi transporta ne bi trebali biti uteg za tvornicu, s obzirom na postojeće željezničke veze u regiji i luku u Skelleftei.

Izvršni direktor istaknuo je tada da Northvolt pregovara s nekoliko kompanija o vađenju ključnih sirovina za baterije, poput nikla, kobalta i litija, ne želeći precizirati rok za sklapanje ugovora. (Poslovni.hr)

Šuica upozorava na probleme zbog zabrane običnih žarulja

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica uputila je hitno pismo povjerenicima u Komisiji zbog zabrane tungsten rasvjete.

Potaknuta pismom koje su hrvatski kulturni djelatnici uputili hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu kako bi poduzeli sve raspoložive korake da spriječe eventualno donošenje zabrane tzv. tungsten rasvjete koja bi nepovratno ugrozila hrvatsku kulturu zastupnica Dubravka Šuica uputila je pismo povjereniku za energetsku uniju Marošu Šefčoviću, povjereniku za klimatsku i energetsku politiku Miguelu Ariasu Cañeteu te povjereniku za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tiboru Navracsicsu.

Naime, prema dostavljenoj informaciji iz Europske komisije započet je proces izmjene propisa (EC) NO 244/2009, (EC) 245/2009 i (EU) NO 1194/2012 o zahtjevima ekodizajna i (EU) NO 874/2012 o uvjetima energetskog označavanja rasvjetnih proizvoda. Predloženim izmjenama regulative od rujna 2020. godine u Europskoj uniji bilo bi zabranjeno stavljanje u promet i korištenje izvora svjetla sa žarnim nitima (tzv. tungsten rasvjete) čak i u kulturnim ustanovama i organizacijama, a koje su, zahvaljujući tzv. entertainment klauzuli iz 2013. godine, od nje sada izuzete.

Takva bi zabrana značila da sva hrvatska kazališta, ali i brojne druge ustanove i organizacije u kulturi, te tvrtke koje se bave scenskom, tv i filmskom rasvjetom, do rujna 2020. godine moraju nabaviti posve novi rasvjetni park, a postojeći otpisati.

Rasvjetna tijela sa žarnim nitima koja sada koriste, morali bi zamijeniti LED izvorima. Procjenjuje se kako bi trošak nabave novih rasvjetnih tijela hrvatsku kulturu mogao stajati više desetaka milijuna eura a manje ustanove poput centara i domova kulture ne bi podnijele takve troškove.

Prema informacijama Komisije, prijedlog izmjene zakona je tek u izradi, a nakon ljeta će biti poslan u Parlament i Vijeće na usvajanje.

Upravo 2020., kada grad Rijeka postaje europska prijestolnica kulture, tisuće kulturnih djelatnika i institucija diljem Europe moglo bi se, slijedeći predložene regulatorne izmjene, naći u egzistencijalnim poteškoćama.

Šuica je u pismu povjerenicima navela sve financijski i organizacijski štetne posljedice eventualnog donošenja zabrane te apelirala na Komisiju da, uzimajući u obzir 2018. godinu kao Europsku godinu kulturne baštine, razmotri odluku i njezine posljedice. (N1info)

Američki industrijski div General Electric objavio je u srijedu da je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju zabilježio gubitak od 9,8 milijardi dolara zbog velikih troškova vezanih za poslovanje s osiguranjem i zbog američkih poreznih reformi.
Zbog velikog gubitka u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca GE je i cijelu prošlu godinu zaključio s negativnim poslovnim rezultatom. U četvrtom tromjesečju godine ranije bilježio je dobit od 3,5 milijardi dolara.

Prihodi su u četvrtom tromjesečju 2017. godine iznosili 31,4 milijarde dolara, što je za pet posto slabije nego u istom razdoblju 2016.

Velika slaba točka GE-ja bio je odjel opreme za elektrane zbog slabe potražnje za plinskim turbinama u kontekstu sve većih globalnih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

GE je upozorio investitore da će i 2018. godina biti teška za poslovanje s opremom za proizvodnju energije. Te je teškoće donekle amortizirao rast u drugim dijelovima poslovanja, uključujući zrakoplovstvo i opremu za zdravstvenu njegu koji su u četvrtom tromjesečju zabilježili snažne rezultate, napominju u GE-ju.

Izvršni direktor John Flannery najavio je u studenom prošle godine veliko restrukturiranje da bi u prosincu uslijedilo ukidanje 12.000 radnih mjesta u poslovanju s opremom za elektrane. Flannery ističe da je tvrtka spremna za velike promjene, uključujući prodaju dijelova poslovanja pa i podjelu. “Naši kvartalni rezultati pokazuju prve naznake rezultata naših ključnih inicijativa”, tvrdi on.

“Tim je usredotočen na poslovnu realizaciju, raspodjelu kapitala i veliko smanjenje cijena kako bismo se pozicionirali za daljnje poboljšanje u 2018.”, istaknuo je Flannery. GE je najavio trošak od 6,2 milijarde dolara vezano za poslovanje s osiguranjem već nakon analize aktuarskih pretpostavki zbog kojih su odlučili povećati rezerve.

Tome su dodali 3,5 milijardi dolara troškova povezanih s poreznom reformom u SAD-u, od čega se najveći dio odnosi na odgođene porezne obveze. Procjenjuju da će ove godine ostvariti prilagođenu dobit po dionici u rasponu od jednog do 1,07 dolara.