Energetika

Četvrti Ministarski sastanak Savjetodavnog vijeća Južnog plinskog koridora u Bakuu okupio je ministre energetike i gospodarstva i predstavnike zemalja koje sudjeluju u realizaciji projekta i to Azerbejdžana, Turske, Hrvatske, Gruzije, Grčke, Albanija, Italije, Bugarske, Srbije i Crne Gore kao i dužnosnike Europske unije (EU), Velika Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kao i šefove projekata Trans – Anadolija plinovoda (TANAP) i Trans Jadranskog plinovoda (TAP).
Nakon Ministarskog sastanka potpisano je usuglašeno Pismo namjere o osnivanju projektne kompanije Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), a detalji nisu objavljeni.

Plinovod bi se preko Albanije i Crne Gore nastavio na plinovod TAP a priključio bi se u Splitu na hrvatski plinski sustav.

Njime bi trebalo biti transportirano pet milijardi m3 plina godišnje iz kaspijske regije.

Crna Gora je objavila da je vidljiv značajan napredak u procesu pripreme dokumentacije nužne za realizaciju projekta IAP, usvajanjem Prostornog plana posebne namjene za obalni dio Crne Gore (s IAP rutom), kao i izradom i usvajanjem potrebnih podzakonskih akata.

 Plinovod TAP, dužine 878 km, koji će u Europu prvi puta donijeti kaspijski plin, dvije je trećine dovršen, objavljeno je u Bakuu.

Na projektu radi više od 5.800 ljudi u pet zemalja, a projekt je vrijedan 4,5 milijardi eura.

Cijene nafte stabilizirale su se u petak na međunarodnim tržištima iznad razine od 64 dolara, poduprte slabijim dolarom i dobrim raspoloženjem na svjetskim tržištima dionica.
Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 64,38 dolara. Značajnijih promjena u cijeni nije bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 61,15 dolara.

“Cijene nafte podupiru oporavak globalnih tržišta dionica i slabi dolar ali uzlazni je trend ograničen zbog prognoze rasta američke proizvodnje”, tumači Tomomichi Akuta iz tokijskog Mitsubishi UFJ Research and Consultinga.

 Dolar je u petak potonuo na najnižu razinu u tri godine prema košarici ostalih ključnih valuta da bi se naknadno nešto oporavio. Slabiji dolar čini naftu i ostalu robu sa cijenama iskazanim u američkoj valuti privlačnijom za imatelje drugih valuta.

Svjetska su tržišta dionica pak pred najvećim tjednim dobitkom u šest godina nakon što su prethodna dva tjedna završila u minusu.

Potporu cijenama nafte dala je i sinoćnja izjava ministra energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata da proizvođači koje predvode Saudijska Arabija i Rusija do kraja godine namjeravaju skicirati sporazum o dugoročnoj suradnji.

Članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupina proizvođača izvan te grupe, uključujući Rusiju, ograničili su opskrbu za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi poduprli cijene. Sporazum istječe krajem 2018. godine.

Njihova nastojanja minira povećanje američke proizvodnje. Prema podacima američke vlade od srijede, tamošnji su proizvođači u prošlom tjednu dnevno proizvodili rekordnih 10,27 milijuna barela, nadmašivši Saudijsku Arabiju.

“Aktivnosti bušenja u SAD-u i dalje rastu … Tome valja dodati da su proizvođači po svemu sudeći efikasniji no što su bili sredinom prošle godine”, navode u bilješci analitičari ING-a, predviđajući da će cijene nafte vjerojatno ostati pod pritiskom.

Odvojeno je OPEC danas izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u četvrtak u iznosila 62,09 dolara, što znači da je porasla 1,47 dolar u odnosu na prethodni dan trgovanja. (Agencije)

Saborski zastupnik HSS-a Željko Lenart prozvao je u petak Vladu zbog teškog stanja u kutinskoj Petrokemiji, a čelnika HNS-a Ivana Vrdoljaka upitao “može li upotrijebiti svoja prijateljstva da Petrokemija ostane u pretežitom državnom vlasništvu”, na što mu je iz HDZ-a uzvraćeno da “vrijeđa sve one koji donose odluke u korist Petrokemije”.
Lenart je u stanci na početku saborskog zasjedanja upozorio na stanje u Petrokemiji, s obzirom na ocjene da kutinska tvornica može izdržati još mjesec dana, te optužio Vladu da je ne zanima sudbina 1700 radnika i cijele regije koja ovisi o Petrokemiji.

Premijera Andreja Plenkovića upitao je što čeka Vlada, “zar joj je toliko teško dati garanciju banci da Petrokemija može kupovati plin na slobodnom tržištu po tržišnim cijenama, a ne 20 posto većim”.

 “Neka Plenković, umjesto što se hvališe u Bruxellesu znanjem pet jezika upiše kurs matematike da može zbrojiti otimačinu koju njegovi ministri i ostali rade hrvatskom narodu”, rekao je Lenart koji je uvjeren da je cilj vlasti smanjiti vrijednost Petrokemije do “granice da se kupi za par kuna”.

“Postoje zainteresirani za dokapitalizaciju, što se čeka? Tu je Borealis, tu je Ina, tu je i PPD. Pitao bih gospodina Vrdoljaka može li neka svoja prijateljstva upotrijebiti da Petrokemija ostane u pretežitom državnom vlasništvu, a ne da postane privatnom tvrtkom”, kazao je Lenart.

HDZ-ovac Josip Borić uzvratio mu je poručivši kako HSS pokušava brinuti o Petrokemiji tako da “vrijeđa sve one koji donose odluke u korist Petrokemije i ljudi koji tamo rade”. (Agencije)

Rekordna američka proizvodnja i veće zalihe spustile su u četvrtak cijene nafte na međunarodnim tržištima ispod razine od 64 dolara, nadjačavši utjecaj slabog dolara i poruku Saudijske Arabije da bi vodeći proizvođači trebali ustrati u dogovorenom ograničenju opskrbe.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 55 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 63,81 dolar. Jučer je zaključila trgovanje u plusu 1,64 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 25 centi nižoj cijeni, od 60,35 dolara. Jučer je dočekao zatvaranje u plusu 1,41 dolar.

Tržišta je jučer oraspoložila izjava saudijskog ministra energetike Khalida al-Faliha da bi bilo bolje da Organizacija-zemalja izvoznica nafte (OPEC) osigura ravnotežu ponude i potražnje na tržištu nego da prerano poveća opskrbu.

 “Khalid al-Falih poslao je najjači signal dosada da se ove godine vjerojatno neće raspravljati o dokidanju aktualnog sporazuma o opskrbi”, tumači Tamas Varga iz PVM-a.

Prema tom sporazumu OPEC i njegovi partneri odlučili su smanjiti proizvodnju za 1,8 milijuna od početka prošle do kraja ove godine.

Danas se pozornost trgovaca preusmjerila na podatak vlade u Washingtonu da je američka proizvodnja dosegnula rekordnih 10,27 milijuna barela dnevno, premašivši onu Saudijske Arabije.

U vladi procjenjuju da će u drugoj polovini godine proizvodnja premašiti 11 milijuna barela dnevno, što bi bilo čitavu godinu dana ranije no što su prognozirali u siječnju.

Službeno izvješće pokazalo je također rast američkih zaliha nafte i benzina u prošlom tjednu, za 1,8 milijun odnosno 3,6 milijuna barela.

“Svjedočimo prilagodbi cijena nakon jučerašnjeg skoka koji je bio malo pretjeran”, smatra Olivier Jakob iz Petromatrixa. “Ni podaci nisu baš pružali potporu”, dodaje.

Utjecaj američkih podataka nije neutralizirao ni slabiji dolar, koji jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta a time i potražnju za naftom.

Odvojeno je OPEC danas izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u srijedu iznosila 60,62 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja. (Agencije)

Američki federalni regulatori PHMSA naložili su operatoru jedinog američkog izvoznog LNG terminala Sabine Pass da mora zatvoriti dva od pet spremnika kapaciteta 160.000 m3 zbog otkrivenih velikih propuštanja plina.
Propuštanja su otkrivena na vanjskoj strani spremnika kroz pukotine dužine od 0,3 do dva metra, gdje se plin počeo skupljati u tanku te isparavati.

Procjenjuje se da je kroz jedan tank isparilo 17 tona plina. Spremnici su maknuti iz rada u roku od nekoliko minuta i poduzete su sve mjere da ne uklone mogući izvori paljenja.

 Spremnici su sada ispražnjeni a nikakvih ozljeda niti ozbiljnih posljedica nije bilo, a sada se očekuje istraga kako je došlo do propuštanja te zatim sanacija spremnika.

Cheniere Energy je objavio da nastavlja s izvozom, a do kraja siječnja s tog terminala otišlo je 230 LNG broda u 25 zemalja, piše LNG World.

Načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović i gradonačelnik Grada Krka Darijo Vasilić ponovili su u četvrtak da se lokalne jedinice s otoka Krka i Primorsko-goranska županija ošto protive Vladinom prijedlogu gradnje plutajućeg LNG terminala u Omišlju, a u tome ih je podupro zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić.
Ahmetović je na konferenciji za novinare rekla kako se protivljenje Općine Omišalj temelji na jasnim argumentima – da plutajući LNG terminal nije u skladu s prostornim planovima niti s hrvatskim zakonima, te da nije zasnovan na ekološki prihvatljivim standardima.

Osim toga, dodala je, ne donosi koristi Omišlju, otoku Krku i županiji, nego šteti turizmu i nije u skladu s demokratskim procedurama zajamčenima u Europskoj povelji.

 “Općina Omišalj se s ciljem zaustavljanja projekta plutajućeg terminala već obratila brojnim institucijama, a priprema i pokreće upravne postupke”, kazala je i dodala da će o drugim pravnim aktivnostima odlučiti kada vide tekst najavljenog “lex LNG-a”.

Podsjetila je da otočne lokalne jedinice pripremaju za 3. ožujka prosvjed na riječkom Korzu, te je pozvala građane da ustanu u obranu pravne države, zakona i volje građana.

Ahmetović se osvrnula na izjave inozemnih veleposlanika u Hrvatskoj vezano uz izgradnju terminala, rekavši kako bi ih nazvala “poslanicima”, te da se pita čiji su i za čije interese te s kojim pravom izjavljuju o nečemu što se ne zbiva u njihovoj državi, nego u maloj lokalnoj zajednici u drugoj državi.

“Zgrožena sam verbalnom agresijom nad ovom lokalnom zajednicom, koju je neki dan učinio američki veleposlanik Robert Kohorst i američka izaslanica za energetiku Sue Saarnio, izjavama o LNG terminalu na Krku. Uputila sam otvoreno pismo američkom veleposlanstvu s prosvjednom notom, a gospodu pozvala u Omišalj da se upoznaju s lokacijom, prostornim planovima, studijom utjecaja na okoliš i voljom stanovnika Omišlja i otoka Krka. Nitko iz inozemstva, ma iz koje velesile dolazio, ne može i neće odlučivati o onome što pripada ovoj zajednici. Borit ćemo se protiv svake agresije na naš integritet i na naša ustavna prava,” istaknula je.

Hrvatskoj Vladi, predstavnicima LNG Hrvatska, “kao i svima koji omalovažavaju ovo mjesto, zajednicu i otok ignorantskim i bahatim stavom i izjavama u medijima”, poručila je kako bi bilo mudro da pročitaju dokumente o kojima raspravljaju. “Da se umjesto prošetavanja po Amerikama i Mađarskama udostoje posjetiti lokaciju gdje namjeravaju uvaliti projekt plutajućeg terminala o kojem očito ne znaju ili ne žele znati baš ništa”, zaključila je Ahmetović.

Krčki gradonačelnik Vasilić naglasio je da se ne protive da LNG terminal bude u Omišlju, ali da nisu za bilo kakav, odnosno terminal koji bi narušavao turizam i stvarao onečišćenje. Smatra da se mogu primijeniti tehnološki i ekološki standardi s kojima građani mogu živjeti te da podupire LNG terminal kakav je ranije planiran.

Europarlamentarac Ivan Jakovčić iskazao je podršku naporima Općine Omišalj i svim otočanima, jer je uvjeren da su u pravu. Naveo je da je u EU parlamentu održana rasprava o korištenju plina u Jadransko-jonskoj regiji, te da je govorio o LNG terminalu u Hrvatskoj, a svoje će stavove, kaže, u narednim mjesecima zastupati i u razgovorima s Europskom komisijom.

“Ako će se graditi kopneni terminal, zajednica u Omišlju, možda nevoljko, ali prihvaća takvu izgradnju, on se može graditi u Omišlju, u skladu sa zakonima i u interesu šire zajednice, jer se tako bolje štiti Kvarnersko more”, istaknuo je.

Najavio je kako će, u slučaju da se hrvatska Vlada i EK ne žele odlučiti za kopneni, nego će inzistirati na plutajućem terminalu, on ustrajati da se istraže još tri lokacije kao što su Bakarski zaljev, Urinj ili Plomin, gdje se nalaze već “uništeni zaljevi” i lokacije s nizom prednosti.

Jakovčić se osvrnuo na medijske napise o njemu kao Putinovom ili Soroševom čovjeku, je li za Ameriku ili Rusiju, ističući da Hrvatska treba voditi svoju, hrvatsku politiku, te pozivajući Vladu da vodi hrvatsku politiku, “niti rusku niti američku.”

Naveo je da je EU za projekt LNG terminala odobrila Hrvatskoj 101 milijun eura te kako želi da taj novac bude potrošen na najbolji način, kao i da Hrvatska najbolje iskoristi mogućnost za novi nabavni pravac plina.

Na pitanje ponavlja li se priča s Plominom, Jakovčić je rekao kako ima sličnosti te da nema dvojbe da je Plomin 3 nametnut zajednici, ali da je bitna razlika u tome što je ondje već postojala termoelektrana na ugljen. Potvrdno je odgovorio na upit bi li, da se terminal izgradi u Plominu ili u Urinju, inzistirao na izgradnji TE na plin, rekavši da je Plomin 1 zatvoren i da je idealan da se brzo pretvori u plinsku elektranu, što bi bilo dugoročno rješenje, da se ostale plominske TE jednog dana pretvore u plinske.

“Tko voli ovu zemlju to će napraviti, a tko ne, nametnut će ovdje plutajući plinski LNG terminal i inzistirati na TE na ugljen u Plominu”, poručio je Jakovčić. (Agencije)

Petrokemija bez svježeg kapitala može izdržat još mjesec dana, rekao je ministar državne imovine Goran Marić nakon sjednice Vlade.
Na konstataciju novinara da je dokapitalizacija Petrokemije očito propala, Marić je istaknuo da nije, te da je ona najbolje rješenje za tu tvrtku. Istaknuo je da Petrokemija bez svježeg kapitala ne može izdržati još dugo, odnosno da može izdržati još mjesec dana.
Veliki problemi s kutinskom Petrokemijom počeli su sredinom siječnja ove godine kada joj je Ina obustavila opskrbu prirodnim plinom zbog problema s naplatom dotad isporučenih količina. Iako je Ina kasnije nastavila isporučivati plin, dokapitalizacija je i dalje presudna za normalno funkcioniranje Petrokemije.

Dioničari Petrokemije na izvanrednoj su skupštini sredinom siječnja donijeli odluku o pokretanju procesa dokapitalizacije, u kojem se namjerava prikupiti 450 milijuna kuna.

Povećanje temeljnog kapitala provelo bi se  izdavanjem 45 milijuna redovnih dionica, nominalne vrijednosti 10 kuna, uz korištenje prava iznimke od obaveza objavljivanja prospekta u vezi javne ponude i uz potpuno isključenje prava prvenstva postojećih dioničara pri upisu novih dionica tvrtke.

Petrokemija je ranije izvijestila da je zaprimila obvezujuće ponude nekoliko zainteresiranih ponuđača za dokapitalizaciju, koje su dostavljene u Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) i Ministarstvo državne imovine na daljnji postupak.

Prema pisanju medija, među njima su austrijski Borealis te hrvatske kompanije PPD i Ina. (Agencije)

Vlada je u četvrtak upoznata s protokolom o suradnji na realizaciji projekta opskrbe prirodnim plinom Rafinerije nafte Brod (RNB) od strane opskrbljivača Crodux plin, kojem je cilj smanjenje onečišćenja, pa tako i onog koji utječe na zdravlje ljudi i okoliš u Slavonskom Brodu.
Kako je izvijestio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, tim protokolom dva ministarstva potvrđuju namjeru uspostave suradnje u okvirima svojih nadležnosti kako bi se stvorili tehnički uvjeti za ostvarenje projekta izravnog priključenja Rafinerije nafte Brod na plinski transportni sustav Republike Hrvatske.

Protokolom, kojeg je Ćorić krajem listopada potpisao s ministrom industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petrom Đokićem, omogućiti će se moderniziranje Rafinerije nafte Brod te smanjenje onečišćenja, pogotovo onog prekograničnog koje utječe na zdravlje ljudi i kvalitetu okoliša na području Slavonskog Broda.

 Kako je predviđeno, opskrba će se provesti izravnim priključenjem na mjestu MRS Slobodnica, prenamjenom postojećeg produktovoda Slobodnica – Brod u izravni plinovod, koji će biti korišten isključivo za opskrbu prirodnim plinom Rafinerije nafte Brod.

Protokol o suradnji je međunarodni akt te se njime ne stvaraju niti ne preuzimaju međunarodno-pravne obveze, napomenuo je Ćorić.

Za nositelja projekta s hrvatske strane određena je tvrtka Crodux, a odabir tog dobavljača stvar je kupca plina, rafinerije Brod iz Republike Srpske, pojasnio je tada prilikom potpisivanja ministar Ćorić.

Dosadašnja mjerenja kvalitete zraka pokazala su da je za visoku razinu sumporovodika u Slavonskom Brodu najodgovornija upravo rafinerija nafte Brod iz Bosanskog Broda, te da je njezin je utjecaj značajan i za druge onečišćujuće tvari koje utječu na kvalitetu zraka. (Agencije)

RWE Hrvatska preuzela je tvrtku za distribuciju i opskrbu plinom Montcogim-plinaru, sa sjedištem u Svetoj Nedelji, a koja opskrbljuje oko 11 tisuća kupaca, objavili su u četvrtak iz RWE.
Tako je RWE Hrvatska preuzela još jednu tvrtku za distribuciju i opskrbu plinom, nakon što je prošle godine preuzela lokalne plinske tvrtke u Koprivnici.

Naime, početkom veljače 2016. godine RWE Hrvatska je ušla u vlasničku strukturu tvrtki Koprivnica plin i Koprivnica opskrba, u kojima je stekla 75-postotne udjele, za koje je u javnom natječaju ponudila najbolje uvjete.

 Montcogim-plinara jedan je od najvećih opskrbljivača električnom energijom i plinom u Hrvatskoj, navode iz RWE Hrvatska, dodajući da su postali jedini vlasnik te tvrtke koja posluje u šest gradova i općina u okolici Zagreba – Svetoj Nedelji, Karlovcu, Jastrebarskom, Sisku, Pleternici i Stupniku.

“Tvrtka upravlja s 370 kilometara plinske mreže i opskrbljuje 11 tisuća kupaca.

Montcogimova mreža je najsuvremenija i s najmanjim gubicima u Hrvatskoj (0,5 posto). Tvrtka također ima veliki potencijal rasta – od 60 tisuća kućanstava u regiji, samo ih je deset tisuća dosad priključeno na plin”, navodi se u priopćenju RWE Hrvatska, iz koje ne iznose financijsku vrijednost transakcije.

U priopćenju se prenosi i izjava predsjednik Uprave RWE Hrvatska Karla Krausa kako je to druga prodaja plinskog distributera u Hrvatskoj nakon liberalizacije tržišta i oba je kupio RWE. “Nakon akvizicije u Koprivnici prošle godine, novom akvizicijom nastavljamo predvoditi konsolidaciju hrvatskog tržišta plina, na kojem trenutno posluje 35 opskrbljivača te jačamo našu poziciju na tržištu. Naši novi plinski kupci uskoro će imati koristi i od povoljnije struje te inovativnih energetskih proizvoda koje RWE uvodi na hrvatsko tržište”, kaže Kraus.

Predstavnik bivših vlasnika Montcogim-plinare Dario Lisičar izjavio je da je ponosan i sretan što je tvrtka postala dijelom jake međunarodne grupacije. “Vjerujemo da će tvrtka s RWE-om kao partnerom nastaviti ulagati i razvijati svoju mrežu te da će se uspješno suočiti s izazovima potpunog otvaranja tržišta plina 2021. godine”, rekao je Lisičar.
RWE je također izvijestio i o novim članovima Uprave Montcogim-plinare.

Tako će Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije i RWE Plina, biti odgovoran za opskrbu plinom, dok će mrežom upravljati Miloslav Zaur, koji je vodio konsolidaciju i transformaciju češkog plinskog poslovanja tijekom prvih 15 godina nakon RWE-ovog preuzimanja.

“Naš je cilj dovesti Montcogim-plinaru na razinu kvalitete naše grupe, na korist svih kupaca, zaposlenika i lokalne zajednice”, izjava je Zaura koja se prenosi u priopćenju.

Inače, na internet stranicama Montocogim-plinare već je objavljeno da je RWE Hrvatska stopostotni vlasnik Montcogim-Plinare d.o.o., tvrtke koja je osnovana 1997. godine zajedničkim ulaganjem Italcogim Grupe iz Milana i zagrebačke Montmontaža Grupe (svaki po 50 posto).

Promjene vlasničke strukture krajem siječnja provedene su i kroz sudski registar, a iz njega je vidljivo da je RWE Hrvatska Montocogim-Plinaru kupio od dosadašnjih vlasnika – Montmontaže, splitskog Lavčevića i pulske tvrtke Plin E.C.A.

Po podacima iz sudskog registra, od 15. siječnja ove godine Uprava Montcogim-plinare ima tri člana i u njoj je, uz Milišu i Zaura, i Darko Dvornik. (Agencije)

Nizozemska planira izgraditi pokusnu solarnu elektranu na moru 15 kilometara od obale, koja bi trebala početi s komercijalnim radom u roku od tri godine.
Projekt dolazi u kritično vrijeme za Nizozemsku, koja se bori da ograniči uporabu fosilnih goriva i ispuni ciljeve o emisiji stakleničkih plinova nakon godina nedovoljnog ulaganja u obnovljive izvore energije.
Nakon pokusne sljedeće godine, konzorcij koji se sastoji od energetskih tvrtki, znanstvenika i istraživača planira da 2500 četvornih metara plutajućih solarnih panela počne djelovati 2021., rekao je Allard van Hoeken, osnivač Oceana i energije, koji je osmislio projekt.

Pilot projekt, za koji je namijenjeno 1,2 milijuna eura iz državnog proračuna, djelovat će na 30 četvornih metara panela od ovoga ljeta.

Testirat će opremu, vremenske uvjete, utjecaj okoliša i proizvodnju energije. Sveučilište u Utrechtu istražit će proizvodnju energije u prototipu, smještenom oko 15 kilometara od obale kod Den Haaga.

“Kako bi se uklonio problem nestašice zemljišta, ima nekoliko drugih koristi u izgradnji na moru, sličnih onima u energiji vjetra”, rekao je stručnjak za solarnu energiju Wilfried van Sark sa sveučilišta u Utrechtu, koji je uključen u projekt.

“Ovdje je više sunca na moru i dodatna korist od sustava hlađenja panela, koji povećavaju proizvodnju do 15 posto”, rekao je.

Bude li uspješna, postoji mnogo prostora za proširenje solarne farme, za razliku od prenaseljenog nizozemskog kopna gdje vlada otpor javnosti prema vjetroelektranama.

Van Hoeken je rekao da očekuje da ta morska solarna energija u konačnici bude jeftinija od morske vjetroenergije i kopnenih izvora energije, zahvaljujući uglavnom nižim troškovima izgradnje na moru. (Agencije)