Energetika

Promjena
Umirovljeni general Ivan Čermak je na mjesto predsjednika Uprave postavio dosadašnju članicu Uprave Dragu Antić, koja je njegova dugogodišnja najbliža suradnica.

“Imam 71 godinu, vrijeme je da se povučem iz operativnih poslova i prepustim upravljanje tvrtke mlađima. Ja i dalje ostajem aktivan kada je riječ o strateškim planovima kompanije, bit ću u toku svega, a to znači da ću uvijek raditi. Ipak, mislim da je vrijeme da se odmorim od svakodnevnih aktivnosti, što znači da odlazim u nekakvu polumirovinu”, rekao je Čermak za Lider.

U Upravi su kao članovi ostali Gordana Kronja i vlasnikov sin Hrvoje Čermak, uz četvero prokurista – Vladimira Kuzmića, Igora Crobrnju, te vlasnikovu suprugu Marijanu Čermak i Hrvojevu suprugu Andreu Čermak. Povezane tvrtke u 2018. su zapošljavale ukupno više od 1200 radnika, ostvarile zbrojeno gotovo šest milijardi kuna prihoda i iskazale 139 milijuna kuna dobiti.

Promocija plus
U Hrvatskoj je od početka godine do konca svibnja bilo registrirano 85 novih električnih automobila, javlja agencija Promocija plus.

Najviše, čak 23 električna automobila, u promatranom razdoblju u Hrvatskoj je prodao južnokorejski proizvođač automobila Hyundai. Zatim, slijede Škoda (17), Tesla (12), Renault (sedam), Jaguar (pet) i Porsche (četiri), dok su Audi, BMW, Mini i Volkswagen prodali svaki po tri ‘električara’.

K tomu, Nissan i Smart su od početka godine do 31. svibnja u nas prodali po dva električna vozila. U Hrvatskoj je u ovoj godini novoregistrirana i jedna električna Kia. Zanimljivo je istaknuti kako je u odnosu na prošli mjesec udjel električnih automobila na hrvatskom tržištu blago umanjen za 0,1 postotni bod i sada iznosi 0,6 posto.

Analitičar
Dionički indeks Zagrebačke burze u četvrtak je prekinuo najdužu pozitivnu seriju u ovoj godini koja je neke dionice vratila na razine prije izbijanja koronakrize.

CROBEX je jučer oslabio 0,02 posto, a tim gotovo simboličnim padom okončana je pozitivna serija koja se protegla na čak 8 dana. Tijekom tog razdoblja indeks je ojačao 6,6 posto. „Dobro raspoloženje na Zagrebačkoj burzi u posljednje vrijeme je ponajprije rezultat daljnjeg jenjavanja zaraze koronavirusom, nastavka reaktiviranja ekonomskih aktivnosti te pozitivnih kretanja na inozemnim burzama, a sve pod utjecajem značajnih potpornih mjera koje su donijele monetarne i fiskalne vlasti u pokušaju izbjegavanja ili ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica krize“, tumači Anto Augustinović, stariji analitičar tržišta kapitala Erste banke.

Time su malo zaliječene rane koje domaće dioničko tržište trpi tijekom ove godine. U odnosu na početak godine domaće je dioničko mjerilo i dalje 17 posto u minusu kao i u odnosu na 21. veljače – posljednji trgovinski dan uoči tjedna u kojem je potvrđen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj.

Ipak, za tri dionice iz sastava CROBEX-a koronakriza je završila. Zaključno s 3. lipnjem, na razine prije izbijanja epidemije vratile su se vrijednosnice zadarskog brodara Tankerske Next Generation, Instituta IGH, a Atlantic je od „korona free“ statusa udaljen manje od 1 posto.

Tankerska NG je 21. veljače vrijedila 47 kuna, a u srijedu se zaustavila na 54,50 kuna. Institut IGH je uoči izbijanja epidemije vrijedio 90 kuna, a iznad te razine držao se sve do početka ožujka. Povratak je uslijedio 6. travnja, a uz manje oscilacije tu je cjenovnu razinu uspio održati sve do početka lipnja. U srijedu se njime trgovalo po 88 kuna.

Atlantic je prvi slučaj zaraze dočekao na 1310 kuna. Uslijedio je pad sve do 1030 kuna, koliko je dionica vrijedila 17. ožujka te nakon toga postupni oporavak sve do 1300 kuna zabilježenih 3. lipnja. Pojedini gospodarski sektori ili dionice pojedinih kompanija zbog svojih su specifičnosti mogle imati relativno bolju ili lošiju izvedbu u odnosu na tržište ili sektor tijekom recentne krize, ocjenjuje Anto Augustinović.

„Primjerice, povećana kratkoročna potražnja za prehrambenim proizvodima je pozitivno utjecala na rezultate prehrambenih kompanija u prvom tromjesečju, što je podupiralo cijene dionice kompanija u sektoru, dok su recentna previranja na naftnom tržištu dovela do kratkoročnog rasta potražnje za skladišnim kapacitetima i visine brodskih vozarina“, smatra Ersteov analitičar.

Od ostalih popularnijih dionica iz sastava CROBEX-a, Hrvatski telekom je udaljen još 5,2 posto od 181,50 kuna, koliko je vrijedio 21. veljače. Valamar Riviera do povratka na predpandemijske razine treba ojačati još 23 posto, a Podravka 8,5 posto, piše Poslovni dnevnik.

Uhitili krivog čovjeka?
Saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman nema milosti prema svojim (potencijalnim) konkurentima. Mnogi su završili iza rešetaka. Slučaj jednog princa privlači i međunarodnu pažnju.

Metode prestolonasljednika Mohameda bin Salmana (MbS) kojima „uklanja“ svoje konkurente su rabijatne. Od progona nisu pošteđeni ni članovi kraljevske obitelji. Već u prvim mjesecima tekuće godine uhićeno je više članova velike kraljevske obitelji – koja broji oko 15.000 osoba. Jedno od tih uhićenja izazvalo je i međunarodnu pažnju. Radi se o princu Salmanu bin Abdulazizu koji je već 2018. uhićen zajedno sa svojim ocem. Pokrenute su i kampanje sa ciljem njegovog oslobađanja.

Razlozi uhićenja za sada nisu poznati. 37-godišnjak je bio prije svega angažiran u dobrotvornim akcijama. Jedan dio svoje imovine donirao je, kako je javila francuska novinska agencija AFP, za socijalne projekte u nerazvijenim zemljama.  Uhićeni princ nije bio na glasu kao netko tko ima političke ambicije. Ali se uoči prošlih predsjedničkih izbora u SAD-u susreo s demokratskim zastupnikom u Kongresu Adamom Schiffom, čovjekom koji se profilirao kao kritičar aktualnog šefa Bijele kuće – Donalda Trumpa. A Trump i saudijski prestolonasljednik MbS njeguju vrlo dobre međusobne odnose.

Dvije međunarodne inicijative trude se trenutno oko oslobađanja princa. Za jednu od njih je odgovorna tvrtka „Sonoran Policy Group” (SPG) iz Washingtona, koja se bavi komercijalnim lobiranjem. Po informacijama AFP-a, tu je tvrtku angažirao jedan prijatelj uhićenog princa, koji živi u Parizu. On je s SPG-om, kako se tvrdi, sklopio ugovor o provođenju kampanje, ugovor vrijedan dva milijuna dolara. Akcija je, sudeći po pisanju AFP-a, usuglašena s vladama SAD-a, Velike Britanije i Europske unije.

Paralelno s SPG-om i Europski parlament se trudi oko puštanja uhićenog princa na slobodu. Već u veljači ove godine jedna delegacija europskih zastupnika otputovala je u Rijad kako bi se na licu mjesta založila za oslobađanje više članova kraljevske obitelji. Tada je Marc Tarabella, zamjenik predsjednika delegacije Europskog parlamenta za odnose s Arapskim poluotokom, izjavio kako je optimističan oko toga da će ta inicijativa imati pozitivne učinke.

Saudijsko kraljevstvo trenutno prolazi kroz tešku ekonomsku i političku krizu. Pad cijene nafte i borba protiv koronavirusa su prouzročili ozbiljne privredne posljedice. Vlada se osim toga u svijetu našla i na meti kritika zbog intervencije u Jemenu i ubojstva novinara Jamala Khashoggija. I takvoj konstelaciji Saudijska Arabija bi mogla biti spremnija na razgovore nego do sada, komentira AFP kalkulacije dvije spomenute inicijative. Saudijska vlada je koncem travnja usvojila reformu pravosuđa. Njome je između ostaloga ukinuto bičevanje kao oblik kažnjavanja, a zabranjeno je i pogubljenje optuženika koji su u trenutku izvršenja kaznenog djela bili mlađi od 18 godina.

Nakon što Mohamed bin Salman u dogledno vrijeme, kako se nazire, naslijedi svog oca kralja Salmana, on će postati prvi kralj nove generacije na čelu države – prvi član generacije unuka, koji slijede sinove utemeljitelja države Abd al-Aziz ibn Sauda. Nakon što je MbS uspio poraziti druge kandidate u borbi za tron, on sad mora konsolidirati svoju moć, kaže Ali Adubisi, predsjednik organizacije za zaštitu ljudskih prava European Saudi Organisation for Human Rights (ESOHR) iz Berlina. „Među njegovim rođacima je bio cijeli niz aspiranata. I sad se on mora osigurati protiv njih“, kaže Adubisi za DW.

I baš iz tog razloga MbS je tako odlučno krenuo u obračun sa svojim kritičarima i potencijalnim rivalima. Početkom studenoga 2017. on je dao uhititi desetak članova kraljevske obitelji, ministara i poslovnih ljudi. Teretilo ih se za korupciju. Uhapšene osobe su smještene u hotel Ritz-Carlton u Rijadu. I nekoliko tjedana kasnije pušteni na slobodu – nakon što su platili, kako se tada govorilo, oko 86 milijardi eura.

Članovi kraljevske obitelji uhićeni su i tijekom ove godine. Na primjer princ Ahmed, brat aktualnog kralja, te Mohamed bin Nayef, kraljev nećak – i ujedno konkurent Mohameda bin Salmana 2017. u utrci za nasljedstvo saudijskog kralja. Uhićen je i Saad Aljabri, Nayefov savjetnik, zajedno sa svoja dva sina. Nakon oslobađanja Aljabri je otišao u egzil u Kanadu. I htio je tamo „prebaciti“ i svoje sinove – ali saudijske vlasti su obojici zabranili putovanja u inozemstvo, stoji u komentaru DW-a.

Hrvatske šume
Hrvatske šume i njena Uprava u predmetu vjetroelektrane Krš-Pađene postupale su pažnjom dobroga gospodara i naplatile iznos od 6 milijuna kuna od tvrtke CEMP po osnovi služnosti i pritom nisu pogodovale nikome, niti su reagirale na pozive i pritiske državne tajnice gospođe Rimac, već upravo suprotno, takve pritiske su rezolutno odbile”.

Tvrdi to Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma koji je prije tjedan dana priveden u aferi vjetroelektrane, koji je za Jutarnji list iznio svoju istinu o cijelom slučaju i pritiscima bivše državne tajnice Josipe Rimac.

”Cijeli život živim sa šumama, šume su moj život, a tvrtka Hrvatske šume druga obitelj. U njoj sam proveo cijeli radni vijek, 39 godina dosad, prošao sva radna mjesta, od početničkog na terenu pa do pozicije predsjednika Uprave. Tu sam se posebno trudio voditi tvrtku pažnjom dobroga gospodara. Upravo snažnim zalaganjem mene i mojih bliskih suradnica i suradnika u Upravi, Podružnici Split i stručnim službama uspjeli smo naplatiti ovaj sporni dug CEMP-a koji se vukao godinama i na taj način zaštitili smo interes RH – rekao je Jakupčić za Jutarnji list.

Ističe kako Hrvatske šume odbijaju navode predstavnika CEMP-a o bilo kakvom ‘reketu’ i kočenju investicije. Tvrdi da investitor prilikom izgradnje nije poštivao navedene uvjete te je počinio šumsku štetu.

Investitor je, nastavlja Jakupčić, temeljem Odluke Ministarstva državne imovine bio dužan platiti naknadu za služnost na šumskom zemljištu u vlasništvu RH i to u iznosu od šest milijuna kuna Hrvatske šume izradile su obračun naknade i dostavile ga investitoru i nadležnom ministarstvu u lipnju 2019.

“Investitor je to odbijao platiti i punih šest mjeseci vršio pritisak kako bi izbjegao plaćanje naknade, no na kraju je u prosincu 2019. ipak uplatio traženo i sklopio Ugovor o služnosti s Ministarstvom poljoprivrede. Napominjemo kako je Uprava HŠ na čelu s predsjednikom Uprave g. Jakupčićem naplatila dug od CEMP-a koji potječe iz 2015. godine, odnosno od bivše Uprave HŠ d.o.o. Nakon što je uplaćen navedeni iznos, Uprava šuma Podružnica Split izdala je suglasnost na tehnički pregled vjetroelektrane Krš-Pađene”, zaključuje se u dopisu šefa Hrvatskih šuma kojeg je objavio Jutarnji list.

Putinova želja
Rusija je u četvrtak pojačala napore kako bi uklonila golemu količinu nafte što se izlila u rijeku na Arktiku, što je najgori takav incident na tom području, upozoravaju ekolozi dok je mjesni čelnik uhićen i pritvoren.

Vladimir Putin je u srijedu osobno posredovao u krizi proglasivši izvanredno stanje i pozivajući na red mjesne dužnosnike. U četvrtak su na teren poslane dodatne ekipe za čišćenje. U okviru istrage na mjesec dana je pritvoren , zaposlenik termocentrale u vlasništvu NTEK-a, podružnice velike metaloprerađivačke kompanije Noriljsk Nikelj, priopćio je sud u Noriljsku za agenciju TASS.

Prošlog tjedna se srušio dizelski spremnik u toj centrali, zbog čega se izlilo više od 20.000 tona nafte. Hitna služba ruske ratne mornarice specijalizirana za takve slučajeve rekla je da se pojačanja poslana na to zabito i močvarno područje na krajnjem sjeveru moraju nositi sa zamršenim problemom. “Nikad prije nije bilo takvog onečišćenja. Moramo brzo djelovati jer se gorivo trenutačno otapa u vodi”, rekao je glasnogovornik te službe Andrej Malov za France Presse.

Ekološka organizacija Greenpeace za Rusiju ističe da je ovo “prvi izgred takvih razmjera na Arktiku” i usporedio ga s potonućem Exxon Valdeza blizu Aljaske 1989. Rijeka Ambarnaja u koju je istekla nafta, ulijeva se u jezero Pjasino, odakle izvire istoimena rijeka, žila kucavica poluotoka Tajmira, strateškog područja gdje Rusija dobiva plemenite metale, ugljen, plin i naftu.

Malov je rekao da je u rijeku postavljeno šest brana koje će spriječiti istjecanje onečišćenja u jezero. Zbog teškoće operacije neki su dužnosnici predlagali da se nafta spali na mjestu događaja, što ruska agencija za okoliš nije prihvatila.

Glasnogovornik ruske Agencije za ribarstvo Dmitrij Klokov rekao je za TASS da će trebati “desetljeća” za obnovu ekosustava. Vode se tri kriminalističke istrage. Državno odvjetništvo navodi da je onečišćeno 180.000 četvornih metara tla prije nego se nafta izlila u rijeku.

Noriljsk Nikelj, najveći svjetski proizvođač nikla, priopćio je da je spremnik oštećen kada su potpornji na kojima je bio “30 godina” počeli propadati u zemlju, što bi moglo biti povezano s otapanjem permafrosta, stalno zamrznutog tla, kao posljedice klimatskih promjena.

Indikator.ba
Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar je od mostarskog Aluminija zaključno sa 31. decembrom 2019. godine ukupno potraživala 292,9 miliona KM, pokazuje izvještaj nezavisnog revizora kompanije.

Od ukupnog duga 67,7 miliona predstavlja preostali nenaplaćeni dio potraživanja koja su se trebala otplaćivati obročnom otplatom u periodu od 15 godina na osnovu dva ugovora iz decembra 2018. godine, i to ugovora o reprogramu duga između društva Aluminij Trade d.o.o. Mostar i Aluminij d.d. Mostar, kojim je utvđren plan otplate u iznosu od 23,9 miliona KM, te aneksa ugovora o izmirenju dospjelog duga između EPHZHB i Aluminij d.d. Mostar sa utvrđenim planom otplate duga u iznosu od 44,3 miliona KM.

Ova potraživanja su kroz računovodstvene evidencije na dan 31. decembra 2019. umanjena za iznos od 8,0 miliona KM te su iznosila 59,7 miliona KM. Potraživanja su osigurana založnim pravom na imovini Aluminija procijenjene vrijednosti 95,1 milion KM.

Budući da kupac do 20. januara 2020. godine nije uplatio dospjele rate po navedenim ugovorima, cjelokupni preostali iznos po oba ugovora od 67,7 miliona KM dospio je na naplatu 20. januara 2020. godine, te je računovodstveno prenesen u kratkotrajna potraživanja. Pri tome postupak prinudne naplate kroz založene nekretnine EP HZHB nije u mogućnosti provesti do isteka roka za finansijsku konsolidaciju Aluminija, odnosno do 31. decembra 2021. godine.

Od ostalog duga, iznos od 137,5 miliona KM odnosi se na dug za period od 30. juna 2013 godine do 31. decembra 2015. godine za koji su pokrenuti sudski postupci, a vrijednost potraživanja u cjelosti je umanjena na teret finansijskog rezultata u prethodnim razdobljima.

Preostali iznos duga od 87,7 miliona KM odnosi se na dospjela potraživanja na osnovu računa za isporučenu električnu energiju u periodu od januara do juna 2019. godine. Za ovaj dug pokrenut je sudski postupak i postignuta sudska nagodba o odgodi plaćanja do jedne godine. Rješenjem Općinskog suda u Mostaru od 30. septembra 2019. odgođeno je izvršenje naplate ostatka duga za električnu energiju iz 2019. godine na period od godinu dana od zaključenja sudske nagodbe.

Prema procjeni nadoknadivog iznosa na dan 31. decembar 2019. EPHZHB je umanjila ova potraživanja na iznos od 48,2 miliona KM, što je iskazano na teret finansijskog rezultata za 2019. Dug za električnu energiju bio je najveći razlog za gašenje mostarskg Aluminija, a pod velikim znakom pitanja je kako će on biti riješen. Uprkos tome iz Abraham grupe, koja je u aprilu ove godine u najam uzela Aluminijeve pogone, stižu najave da bi bivši hercegovački gigant mogao krenuti s proizvodnjom kroz novoutemeljenu firmu Aluminij Industries u augustu ove godine.

UN
Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja, na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, a na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP).

Obilježavanjem Svjetskog dana zaštite okoliša, UNEP nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i potaknuti razumijevanje uloge i odgovornosti u promišljanju održivog razvoja. Ovaj se dan obilježava u više od 140 zemalja svijeta s ciljem poticanja građana na odgovorno ponašanje za očuvanje planeta i to kroz aktivnu ulogu u održivom i ravnomjernom razvoju.

Ovogodišnji se Svjetski dan zaštite okoliša održava pod sloganom ‘Vrijeme je za prirodu’ te odražava želju i potrebu ljudi da se okrenu prirodi i da žive u suživotu s prirodom, objavljeno je na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE).

“Prema recentnim je znanstvenim podacima priroda sve više ugrožena promjenama namjene zemljišta, poljoprivrednim aktivnostima, pretjeranim iskorištavanjem biljnih i životinjskih resursa, klimatskim promjenama te negativnim utjecajem stranih invazivnih vrsta. Gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava predstavljaju jednu od najvećih prijetnji čovječanstvu u sljedećem desetljeću. Stoga se svako ulaganje u očuvanje bioraznolikosti višestruko vraća pa, primjerice, očuvanje močvarnih područja može uštedjeti više od 50 milijardi eura godišnje osiguravajućim kućama zbog prevencije i ublažavanja posljedica poplava”, javlja MZOE.

Na tragu navedenog, donesena je i ‘EU Strategija bioraznolikosti do 2030. godine-Vraćanje prirode u naše živote’ koja postavlja ciljeve čijim će se ispunjavanjem osigurati zaustavljanje negativnih trendova gubitka bioraznolikosti u EU-u. Time će Europska unija i njezine članice biti predvodnicima u očuvanju bioraznolikosti na svjetskoj razini.

Ujedinjeni narodi pokrenuli su u petak novu inicijativu za borbu protiv klimatskih promjena, na Svjetski dan zaštite okoliša, kojoj je cilj potpuni prekid emisija štetnih plinova do 2050. godine.

Cilj kampanje čiji je moto „Utrka do nule“ je prekinuti emisije stakleničkih plinova „najkasnije do 2050. godine“. Prema podacima UN-a gotovo tisuću tvrtki, 458 gradova, 24 saveznih država i regija, 500 sveučilišta i 36 velikih investitora već je pristalo smanjiti emisiju na nulu do te godine. Među njima su tvrtke Rolls-Royce, Nestle i modni gigant Inditex, krovna korporacija brendova poput Zare.

Predsjednik iduće svjetske klimatske konferencije, britanski ministar energetike Alok Sharma, ranije je kazao kako svjetske ekonomije nakon pandemije koronavirusa trebaju biti ponovno pokrenute na održiviji i čišći način. Nova „Utrka do nule“ treba ohrabrivati tvrtke i lokalne vlasti da budu ambicioznije u zaštiti okoliša, poručio je. UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama ističe kako je Zemlja toplija od predindustrijskog razdoblja za 1 stupanj, dok su protekle četiri godine bile najtoplije otkad se bilježe ti podaci.

Stručnjaci upozoravaju kako su vremenski ekstremi pokazali što će se dogoditi čovječanstvu ako se ne zaustave klimatske promjene – nove gigantske oluje, veliki požari poput onih u SAD-u i Australiji, te daljnje otapanje leda na Zemljinim polovima. Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine na dan kad je 1972. u Stockholmu održana prva UN-ova Konferencija o okolišu.

Povlaćenje zarade
Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 indeks blago pao jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta nakon snažnog rasta cijena dionica u prethodna četiri dana.

Zahvaljujući vijestima o popuštanju restriktivnih mjera i postupnom otvaranju gospodarstava u saveznim državama, ti su indeksi posljednjih tjedana snažno porasli, no pitanje je koliko je to realno s obzirom na gospodarsku situaciju.  „Tržište je postalo precijenjeno. Snažno je i brzo poraslo, pa su mnogi zaključili da treba povući dio zarade s tržišta“, kaže Jim Paulson, strateg u tvrtki The Leuthold Group.

Zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajima, S&P 500 indeks porastao je više od 30 posto od 23. ožujka, kada je zbog koronakrize zaronio na najniže razine u više godina. Sada je od rekordne razine, dosegnute 19. veljače, udaljen još samo 8 posto, Nasdaq indeks 2, a Dow Jones 11 posto.

Jučer objavljeni podaci pokazali su da je i prošloga tjedna u SAD-u porastao broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima, ali je taj rast, po prvi put od polovice ožujka, bio manji od 2 milijuna. Širu sliku ekonomskih šteta koje je pademija koronavirusa nanijela najvećem svjetskom gospodarstvu pokazat će u petak izvješće o zaposlenosti.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u svibnju stopa nezaposlenosti skočila sa 14,7 na rekordnih 19,7 posto. I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,64 posto, na 6.341 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,45 posto, na 12.430 bodova, a pariški CAC 0,21 posto, na 5.011 bodova. Na azijskim se burzama u petak trguje oprezno jer su ulagači suzdržani nakon snažnog rasta cijena dionica početkom tjedna, a uoči izvješća o zaposlenosti u SAD-u, dok je tečaj eura prema dolaru znatno porastao. Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta znatno pala.

Čelnici Europske središnje banke (ECB) odlučili su na jučerašnjoj sjednici povećati iznos programa za kupnju imovine za 600 milijardi eura, na ukupno 1.350 milijardi eura. Kupnjom državnih obveznica ECB povećava likvidnost u financijskom sustavu kao bi se podržao oporavak gospodarstva.

A cijene su nafte jutros pale, nakon jučerašnjeg rasta. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 0,8 posto, na 37,12 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,5 posto, na 39,80 dolara.

Zabrinutost zbog zaliha
Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima zbog dvojbe hoće li proizvođači pristati na produljenje rekordnih rezova proizvodnje, te povećane zabrinutosti zbog rasta zaliha u SAD-u.

Dva najveća svjetska proizvođača, Saudijska Arabija i Rusija, složile su se da će do srpnja poduprijeti produljenje rezova proizvodnje od 9,7 milijuna barela, koje je u travnju dogovorila grupa OPEC +, a čine je članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i drugi veliki proizvođači.

No grupa nije uspjela dogovoriti sastanak predstavnika proizvođača u četvrtak na kojem se trebalo razgovarati o smanjenjima proizvodnje, dok se iz neimenovanog izvora iz OPEC-a saznaje da bi to bilo uvjetno produbljivanje smanjenja od strane zemalja koje do sada nisu ispunile svoje ciljeve.

Saudijska Arabija, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati ne planiraju produljiti dobrovoljna dodatna smanjenja proizvodnje od 1,18 milijuna barela dnevno nakon lipnja, pa bi ponuda sirove nafte mogla u sljedećem mjesecu mogla porasti bez obzira na odluku OPEC+.

Analitičari SEB-a smatraju da izgledi za produljenje trenutnih smanjenja OPEC+ nisu tako mali, ali također ukazali i na nastavak slabe potražnje koja cijenu barela u Londonu drži ispod razine od 40 dolara.

OPEC je jutros na svojoj internetskoj stranici izvijestio da je cijena barela referentne košarice njenih članica u utorak iznosila 35,46 dolara, što znači da je porasla 51 cent u odnosu na prethodni trgovinski dan.