Energetika

Poslovni rezultati bolji nego li se očekivalo

Svjetske su burze prošloga tjedna dosegnule najviše razine u povijesti, zahvaljujući ohrabrujućim pokazateljima iz najvećih globalnih gospodarstava i boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija.

Novi rekordni dosezi Dow Jones i S&P 500 indeksa ponajviše se zahvaljuju rastu cijena dionica velikih tehnoloških kompanija, kao što su Apple, Microsoft i Facebook, te banaka.

S&P 500 indeks financijskog sektora dosegnuo je rekordne razine jer su sve velike američke banke, koje su dosad objavile poslovna izvješća, u prvom tromjesečju ostvarile veće zarade nego što se očekivalo.

Ojačao je i tehnološki sektor, koji je prethodnih tjedana znatno oscilirao, s obzirom da je lani, na vrhuncu koronakrize, najviše porastao, pa se ulagači plaše da su cijene dionica tehnoloških divova previsoke.

Podršku tržištu pružio je i pad prinosa na 10-godišnje američke državne obveznice ispod razine od 1,6 posto, po prvi put od 25. ožujka.

Skok tih prinosa krajem ožujka iznad 1,75 posto, najvišu razinu u 14 mjeseci, izazvao je tada strahovanja da će američka središnja banka zbog jačanja inflacije morati zaoštriti monetarnu politiku prije nego što se očekuje.

No, čelnici Feda posljednjih tjedana neprestano ponavljaju da će rast inflacije ove godine biti privremen i da će Fed i dalje voditi popustljivu monetarnu politiku kako bi podržao oporavak gospodarstva, što je umirilo ulagače.

Optimizam na tržištu zahvaljuje se i podatku da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku skočio 9,8 posto, nakon što su Amerikanci dobili od države dodatne gotovinske čekove za pomoć u koronakrizi.

Na oporavak gospodarstva ukazuje i podatak o većem nego što se očekivalo padu broja novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u prošloga tjedna, i to na najnižu razinu u godinu dana.

Ulagače je ohrabrio i podatak da je u prvom tromjesečju kineski bruto domaći proizvod (BDP) skočio rekordnih 18,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kada je gospodarstvo bilo pod pritiskom izbijanja koronakrize.

U fokusu ulagača su i poslovna izvješća kompanija i banaka za prvo tromjesečje, pri čemu je većina njih bolja nego što se očekivalo.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle oko 31 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ostvari li se, bio bi to najveći skok zarada od kraja 2010. godine, kada se gospodarstvo oporavljalo od financijske krize. Na Zagrebačkoj burzi na početku tjedna očekuje se oprezno trgovanje i stagnacija Crobexa, jer investitori nemaju smjernica iz domaćeg poslovnog sektora.

Japanski izvoz porastao je u ožujku 16,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, potaknut skokom kineske potražnje, objavila je u ponedjeljak vlada u Tokiju.

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta jutros blago porasla, nakon što je prošloga tjedna pala 0,7 posto i zaronila na najnižu razinu u gotovo mjesec dana.

Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon što su prošloga tjedna skočile više od 5 posto. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,8 posto, na 66,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,7 posto, na 62,70 dolara.

Izvješće IEAE

Iran je započeo postupak obogaćivanja uranija do 60 posto čistoće u nadzemnom nuklearnom postrojenju u Natanzu, priopćila je u subotu agencija za atomsku energiju Ujedinjenih naroda i time potvrdila ranije izjave iranskih dužnosnika.

S obzirom na to da je ovaj potez veliki korak ka proizvodnji uranija za nuklearno oružje, on je uvelike zakomplicirao razgovore vezane za oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma s velikim silama.

Iran je prije toga dostigao 20 posto čistoće urana, što je već bilo kršenje sporazuma, koji kaže da čistoća urana može biti samo do 3.67 posto.

Iz Irana su čistoću uranija povećali na 60 posto kao odgovor na eksploziju koja je oštetila opremu za obogaćivanje uranija u većem, podzemnom postrojenju u Natanzu. Teheran je optužio Izrael i imenovao muškarca za kojim se traga u vezi s eksplozijom.

UF6 je uranijev heksafluorid, oblik u kojem se uranij uvodi u centrifuge radi obogaćivanja. Povjerljivo izvješće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) državama članicama koje je došlo i do Reutersa bilo je nešto detaljnije.

Analiza tjedna

Cijene nafte prošloga tjedna porasle su više od 5 posto jer su naznake ubrzanja oporavka najvećih svjetskih gospodarstava od koronakrize podržale očekivanja o jačanju potražnje za crnim zlatom.

Tako je na londonskom tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila na 66.77 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio na 63.13 dolara.

Podršku cijenama pružili su dobri pokazatelji iz najvećih svjetskih gospodarstava i potrošača nafte – Kine i SAD-a. U prvom tromjesečju kineski bruto domaći proizvod (BDP) skočio je rekordnih 18.3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kada je gospodarstvo bilo pod pritiskom izbijanja koronakrize.

Optimizam na tržištu zahvaljuje se i podatku da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku skočio 9.8 posto, nakon što su Amerikanci dobili od države dodatne gotovinske čekove za pomoć u koronakrizi.

Na oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva ukazuje i podatak o većem nego što se očekivalo padu broja novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna, i to na najnižu razinu u godinu dana.

Podršku cijenama pružile su i povećane procjene potražnje u ovoj godini, koje su objavile Međunarodna agencija za energiju (IEA) i Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Dodatnu potporu pružio je i podatak o padu zaliha u SAD-u u prošlom tjednu za 5.9 milijuna barela. Zahvaljujući svemu tome, vijesti o rastu novih slučajeva zaraze koronavirusom u drugim velikim gospodarstvima, kao što su Indija i eurozona, pale su u drugi plan.

U fokusu trgovaca je, dakako, i ponuda, odnosno proizvodnja nafte. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici već dulje vrijeme koordinirano smanjuju proizvodnju za otprilike 7 milijuna barela dnevno kako bi je uskladili sa smanjenom potražnjom u vrijeme pandemije koronavirusa.

No nedavno je ta skupina proizvođača najavila povećanje proizvodnje za 2 milijuna barela dnevno u razdoblju od svibnja do srpnja jer očekuje da će se s cijepljenjem protiv covida-19 i postupnim otvaranjem gospodarstava potražnja oporaviti.

Proizvodnja se povećava i u SAD-u. Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja povećan već peti tjedan zaredom, i to za njih sedam, na ukupno 344, što je najviša razina aktivnih postrojenja od travnja prošle godine.

Usprkos protivljenjima

Unatoč protivljenju članova predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefka Džaferovića, radovi na provlačenju plinovoda ispod rijeke Save koji Rafineriju nafte Brod treba spojiti na plinsku mrežu u Hrvatskoj su nastavljeni.

Krajem ožujka ove godine položene su cijevi, a do kraja svibnja izvođači radova za Crodux trebali bi završiti osposobljavanje plinovoda i time Rafineriji već od 1. lipnja omogućiti operativnu i redovnu isporuku plina iz Hrvatske. Riječ je o izravnom priključnom plinovodu kojim će Crodux kao opskrbljivač plina priključiti Rafineriju Brod kao krajnjeg kupca.

– Mi na ovom izuzetno složenom projektu radimo već pet godina. Uložili smo u njega nešto više od 32 milijuna kuna, što su minimalna ulaganja s obzirom na ogromnu korist koju će on donijeti – kaže Branko Radošević, direktor Crodux Energetike i predsjednik međunarodne rusko-hrvatske radne skupine za plinofkaciju Rafinerije. Iz Croduxa ističu kako je plinovod projektiran i građen u skladu s najsuvremenijim i najstrožim tehničko-tehnološkim zahtjevima. Bio je to vrlo kompleksan i složen zahvat. Pripreme za njega trajale su više od šest mjeseci i zahtijevao je suradnju na svim razinama, od institucija do poslovnih partnera i samih izvođača. Cijev je promjera 400 milimetara, može raditi pod tlakom od 50 bara, a kapacitet je daleko veći od trenutačnih potreba Rafinerije.

– Radili smo na starom produktovodu koji smo sanirali, rekonstruirali, pa na kraju evo i provukli novu cijev ispod korita rijeke Save. Sve smo izveli direktnim horizontalnim bušenjem, bez onečišćenja Save koja je sve vrijeme bila plovna – dodaje Radošević. Podsjetimo, plinofkacija rafinerije projekt je koji su 2017. dogovorili tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Jedina rafnerija nafte u BiH u vlasništvu je ruske državne tvrtke “Zarubežnjeft”, a proizvodnja u pogonima u susjednom Brodu (BiH) navodno je zbog zastarjele tehnologije godinama bila uzročnik onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu.

Opskrba prirodnim plinom Rafinerije obavit će se izravnim priključenjem na plinski transportni sustav Hrvatske. Crodux je od operatera plinsko-transportnog sustava RH, Plinacra, otkupio postojeću dionicu starog produktovoda Slobodnica – Brod u dužini od 5,5 kilometara i fnancirao njegovu prenamjenu u plinovod, kao i gradnju mjerno-redukcijske stanice u Slobodnici.

– Desetogodišnjim ugovorom obvezali smo se opskrbljivati Rafneriju prirodnim plinom u količini od 700 milijuna kilovatsati godišnje. To znači da će od toga itekakve koristi imati i Plinacro, jer će mu se bitno povećati prihodi na račun transporta plina, a i mi kao tvrtka, jer ćemo ostvariti prihode na marži od prodaje plina – ističe Radošević.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH na naš su upit odgovorili kako plinofkacija Rafinerije Brod predstavlja velik pozitivan pomak u smislu poboljšanja kvalitete zraka svim stanovnicima s obje strane granice te korak naprijed BiH prema zajedničkoj europskoj politici koja se zalaže za dekarbonizaciju kontinenta do 2050. godine. Napominju i kako su vrijednosti lebdećih čestica PM10 i PM2,5,, ali i drugih onečišćujućih tvari u Slavonskom Brodu u prosjeku niže u posljednje dvije godine. To je, kažu, posljedica neobavljanja poslovnih procesa u Rafineriji, ali i drugih čimbenika, poput izmjene energenata u većim sustavima za grijanje te smanjenog prekograničnog prometa zbog epidemioloških mjera.

– Razdioba onečišćenja i iznos prizemnih koncentracija, osim emisija iz poznatih izvora, u velikoj mjeri ovise i o drugim faktorima. No, plinofkacija Rafinerije svakako će pridonijeti poboljšanju kvalitete zraka na području Slavonskog Broda – navode iz Ministarstva, donosi Večernji list.

Niska cijena plina

Nadzorni odbor Petrokemije d.d. razmotrio je i usvojio revidirane godišnje financijske izvještaje za 2020. godinu za Petrokemiju d.d. i grupu Petrokemija, koji su danas objavljeni na mrežnim stranicama Zagrebačke burze i Petrokemije.

Kompanija je u prošloj godini ostvarila neto dobit u iznosu od 265 milijuna kuna, u odnosu na dobitak od 140 milijuna kuna ostvaren u 2019. godini.

Na taj je način Petrokemija ostvarila jedan od najboljih rezultata u svojoj povijesti, zahvaljujući stabilnoj proizvodnji i prodaji, te niskoj cijeni prirodnog plina.

Analiza Eurostata

Industrijska proizvodnja u euro području u veljači je zabilježila godišnji pad od 1,6%, navodi se u priopćenju Eurostata. Pri tome, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u istom razdoblju porasla je 2,4%, intermedijarnih proizvoda 0,5%, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježila pad od 3,8%, kapitalnih proizvoda 2,4% te energije 1,5%.

Među državama članicama za koje su dostupni podaci najsnažniji porast zabilježen je u Irskoj (41,4%), Litvi (9,7%) i Finskoj (5,6%), dok je najsnažniji pad zabilježen kod Malte (-10,9%), Estonije (-8,9%) i Francuske (-6,4%). U odnosu na siječanj, industrijska proizvodnja u euro području pala je 1%.

Danas su na rasporedu objave pokazatelja Empire Manufacturing i Philadelphia Fed u SAD-u travanj.

Na sjednici Vlade

Vlada je Ini dodijelila 40-godišnju koncesiju na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – industrijske luke Urinj i izgradnje i gospodarskog korištenja pomorskog dobra izvan lučkog područja. Koncesija je važna za modernizaciju i rekonstrukciju Rafinerije nafte Rijeka u Urinju, koja se dugo vremena najavljuje kao najveća proizvodna investicija u Hrvatskoj.

U Vladinoj odluci navodi se kako je koncesionar dužan je u pomorsko dobro koje se daje u koncesiju uložiti ukupno 245,8 milijuna kuna kao investicijsko ulaganje, u skladu sa Studijom gospodarske opravdanosti iz veljače 2021.

Koncesija obuhvaća 124.544 četvorna metra, a stalni dio naknade za koncesiju iznosi 2 kune po četvornom metru zauzetog pomorskog dobra, odnosno 249.088 kuna na godinu, a promjenjivi dio naknade je 2 posto od ukupnog godišnjeg prihoda, što, prema Studiji gospodarske opravdanosti, za vrijeme trajanja koncesije iznosi oko 23,2 milijuna kuna.

Koncesionar je dužan je u roku od 12 mjeseci od donošenja odluke dostaviti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture pravomoćnu lokacijsku dozvolu, a ako to ne učini ugovor o koncesiji neće biti potpisan.

Koncesionar je ovlašten i dužan u roku ne duljem od 48 mjeseci od dana zaključenja ugovora o koncesiji dovršiti izgradnju i predati davatelju koncesije uporabnu dozvolu.

U svibnju 2020. bila je zaprimljena također Inina ponuda, ali je ocijenjena neurednom pa je ta ponuda u listopadu lani odbijena, a postupak davanja koncesije poništen, a zatim je raspisan novi poziv.

Izgradnja luke posebne namjene Urinj i izgradnja kolne površine na pomorskom dobru izvan lučkog područja sastavni su dio projekta rekonstrukcije Ina Rafinerije nafte Rijeka u Urinju, izgradnje postrojenja za proizvodnju i preradu nafte, luke, skladište i transportni sustav za koks u toj rafineriji.

U ožujku je u toj rafineriji predstavljen projekt izgradnje Inina postrojenja za obradu teških ostataka, vrijedan oko četiri milijarde kuna.

Andrej Plenković u Saboru

Nakon što su Saborski odbori za znanosti i i zaštitu okoliša danas ujutro podržali Nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti do 2026.,to su nešto kasnije učinili i odbori za pravosuđe, pomorstvo i poljoprivredu. Premijer Andrej Plenković poručio je u popodnevnim satima u Saboru kako nam Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) treba pomoći da što prije prebrodimo krizu, a naglasio je i kako nije riječ o “helikopterskom novcu” koji će se dati svim privatnim kompanijama koje ga trebaju.

Sažetak plana od 80 stranica obuhvaća sve što je bitno u velikom dokumenti od 700 stranica, kazao je Plenković tijekom predstavljanja dokumenta odgovarajući tako na prigovore oporbe zašto su dobili samo sažetak, a ne cijeli dokument.

Oporba je prije Plenkovićevog izlaganja žestoko napala Nacionalni plan ali i Vladu upravo zbog skraćene verzije dokumentana koji su dobili na uvid na što je Plenković uz pljesak pokazao i ‘onaj bucmasti papir tamo’ valjda želeći reći da je kod njih tih 700 stranica.

Nacionalni plan, koji će biti ‘fuzioniran’ s Nacionalnim programom reformi akt je koji usvaja Vlada, a ne Sabor, a u dokument od 80 strana pokriva sve bitno – rekao je oporbi.

Marija Selak Raspudić (Most) dala je pet konkretnih prijedloga za poboljšanje dokumenta, odnosno navela što u njemu nedostaje.

Nedostaje uključivanje prerađivačke industrije, ravnopravnost spolova u svim segmentima, nema ni riječi o zaštiti žena od nasilja i skloništima, ne spominje se elektroničko glasovanje, navela je Raspudić.

Predstavljajući plan Plenković je kazao da je pandemija koronavirusa zdravstvena ugroza bez presedana koja je izazvala gospodarsku krizu neviđenih razmjera još od Drugog svjetskog rata te da nas je do sada korona kriza koštala 32 milijarde kuna, što je na razini 8,7 posto BDP-a.

Plan oporavka i otpornosti treba nam pomoći da čim prije prebrodimo krizu, cilj je sredstva iskoristiti za zamah i razvoj Hrvatske – istaknuo je Plenković dodavši da žele izazove pretočiti u prilike te da je cilj očuvati radna mjesta, podići zaposlenost i osnažiti konkurentnost.

Naveo je da će Hrvatska u narednih sedam godina na raspolaganju imati čak 30 milijardi eura odnosno 227 milijardi kuna i da se plan oporavka bazira na nekoliko komponenti, gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo, te je još dodana obnova zgrada.

-54 posto plana uložit ćemo u gospodarstvo, i to u niz sektora kako bismo povećali konkurentnost, poput ulaganja u zelenu tranziciju, energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije, prometni sustav, vodno gospodarstvo, širokopojasnu infrastrukturu – rekao je Plenković.

Naveo je i ulaganja u povezivanje jedinica lokalne samouprave, znanost i obrazovanje, otvaranje što većeg broja radnih mjesta, zdravstvo, obnovu zgrada nakon potresa.

Iako je riječ o dokumentu koji Vlada usvaja, zavređuje javnu raspravu – dodao je Plenković te naglasio da su otvoreni za sugestije.

Kraj rekordnih razina

Na Wall Streetu je u srijedu Dow Jones porastao, dok je S&P 500 indeks skliznuo s rekordne razine, unatoč dobrim poslovnim rezultatima nekoliko velikih banaka. U fokusu ulagača jučer su bila poslovna izvješća nekoliko velikih američkih banaka. Cijena dionice Goldman Sachsa skočila je 2,3, a Wells Farga više od 5 posto, dok je dionica JPMorgan Chasea pojeftinila gotovo 2 posto.

S&P 500 indeks financijskog sektora bio je u prvom tromjesečju među najvećim dobitnicima s rastom od 15 posto, premda je američka središnja banka poručila da će kamate i dalje ostati izuzetno niske. Jučer je taj sektor osvojio daljnjih 0,7 posto.

Najviše je, pak, jučer skočio energetski sektor, gotovo 3 posto, što se zahvaljuje rastu cijena nafte jer se ulagači nadaju da će oporavak gospodarstava od koronakrize potaknuti i rast potražnje za ‘crnim zlatom’.

S druge strane, jučer su, nakon rasta dan prije, pale cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Apple, Microsoft i Tesla, što je pritisnulo S&P 500 i Nasdaq indeks.

I idućih dana u fokusu ulagača bit će poslovna izvješća kompanija i banaka za prvo tromjesečje.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle 25 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Na Zagrebačkoj se burzi i u četvrtak očekuju stagnacija Crobex indeksa, kao i prethodnih dana, pri čemu bi prometi trebali ostati u uobičajenim okvirima jer i dalje nema korporativnih vijesti na koje bi ulagači reagirali intenzivnijim trgovanjem.

Na azijskim se burzama u četvrtak trguje oprezno, kao i na Wall Streetu dan prije, jer nema vijesti koje bi podržale daljnji rast cijena dionica, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta pala na najnižu razinu u gotovo mjesec dana. Azijski su ulagači suzdržani jer im nedostaju smjernice s Wall Streeta, s obzirom da je jučer Dow Jones blago porastao, dok je S&P 500 indeks skliznuo s rekordne razine.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta jutros pala na najnižu razinu u četiri tjedna.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 91,60 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 91,75 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao s jučerašnjih 108,85 na 108,95 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1985 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1960 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon jučerašnjeg skoka za gotovo 5 posto.

Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,35 posto, na 66,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,45 posto, na 62,85 dolara.

Zabrinutost zbog zaraze u drugom planu

Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 65 dolara, potaknute poboljšanim procjenama potražnje koje su potisnule u drugi plan zabrinutost zbog rasta broja novozaraženih koronavirusom.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla na 64,68 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 861,06 dolara. Međunarodna agencija za energiju, naime predviđa značajan rast potražnje što bi moglo smanjiti zalihe.

IEA procjenjuje da će se globalna potražnja izjednačiti s ponudom u drugoj polovini godine i da će proizvođači možda morati na tržište plasirati dodatna dva milijuna barela nafte dnevno kako bi je podmirili.

OPEC je još jučer podigao procjenu rasta globalne potražnje, za 70.000 barela dnevno, i sada očekuje da će ove godine rasti za 5,95 milijuna barela dnevno.

Uzlazni trend cijena podupiru naznake snažnog gospodarskog oporavka u Kini i Sjedinjenim Državama, a koči ga obustava cijepljenja u brojnim zemljama i veliki skok broja zaraženih u Indiji i Brazilu.

Blagu potporu cijenama pružao je proteklih dana i slabiji dolar, a analitičari banke ING izdvajaju i pojačanu iransku aktivnost obogaćivanja urana, koja po njima upućuje na zaključak da se SAD vjerojatno neće tako skoro vratiti u iranski nuklearni sporazum ni ukinuti sankcije Iranu.

Analitičari očekuju i nove podatke o američkim zalihama. Izvori navode da su podaci Američkog instituta za naftu (API) pokazali pad zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za 3,6 milijuna barela, snažniji no što se očekivalo.

Trgovci sada čekaju njihovu potvrdu u službenom izvješću koje će biti objavljeno tokom dana.

Odvojeno je OPEC jutros na svojoj internetskoj stranici priopćio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u utorak iznosila 61,87 dolara, što znači da se je porasla 41 cent u odnosu na prethodni trgovinski dan.