Energetika

Pleković u Sloveniji

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je na radnom sastanku sa slovenskim premijerom Robertom Golobom među ostalim razgovarao o proširenju LNG-ja na Krku.

Kako su potvrdili obojica predsjednika vlada, ispunjeni su svi uvjeti za potpisivanje sporazuma o solidarnosti između dvije države, posebno što se tiče plinskih veza.

“Razgovarali smo kako sadašnji terminal na Krku proširiti s namjerom da postane čvorište za Srednju Europu i da Slovenija u tome sudjeluje. Sa suradnjom više država multilateralna rješenja pravi su put za Europu kako bismo omogućili opskrbu plinom”, rekao je Golob, a Plenković je dodao:

“Spremni smo dovršiti sve potrebno da bi se potpisao sporazum. Spremni smo terminal na Krku unaprijediti u pogledu kapaciteta čime bi on dobio regionalni srednjeeuropski značaj. Suradnja bi bila sufinancirana europskim sredstvima kad je riječ o plinovodima, da poveže Sloveniju, Austriju, Njemačku, Mađarsku… I da ga iskoristimo na dobrobit srednjeeuropskih građana. Naši će eksperti pripremiti rješenja.”

Golob je istaknuo da postoji više opcija kao i da se moraju uskladiti konzorciji kupaca iz Slovenije, Austrije, Njemačke… “Također, moramo uskladiti kako će plin doći do tih kupaca”, dodao je.

Plenković je na Bledu iznio mogućnosti. “Lokacija Omišalj na Krku može biti jedna od ulaznih točaka za šire područje unutar EU-a. EU napušta ruski plin najkasnije kroz tri godine, sto posto prelazi na druge izvore, a jedan od tih su partnerske države na južnom Mediteranu – Egipat, Izrael – tim se putovima može dopremati ukapljeni plin”, istaknuo je Golob.

Plenković se nadovezao: “Vezano uz LNG terminal, ideja je Hrvatske da bude na korist više zemalja. Zato dižemo kapacitete LNG-a u Omišlju. Da bi bio u punoj funkciji, bitno je proširiti plinovode prema Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, a iz Hrvatske direktno još prema Mađarskoj i BiH. Hrvatska ima značajna sredstva kroz Nacionalni plan otpornosti.”

Direktorica

Unatoč neizvjesnostima u isporuci plina, uzrokovanih krizom u Ukrajini, nizozemska vlada ove godine želi zatvoriti najveće europsko plinsko polje pored Groeningena, izjavila je direktorica Shella za Nizozemsku u odlasku Marjan van Loon.

Izvesdivost poduhvata, prema stručnjacima, moguća je još ove godine, što je pomak u odnosu na prošlu godinu kada je zatvaranje bilo planirano zbog mikropotresa koje eksploatacija uzrokuje u kraju, a koji uzrokuju značajna oštećenja. Shell je pristao platiti štetu uzrokovanu potresima.

Ipak, iz nizozemske su vlade objavili kako će zatvaranje ovisiti o međunarodnoj energetskoj situaciji.

Ležištem upravlja kompanija NAM, koju su 1960. godine u jednakom udjelu osnovali Royal Dutch Shell i ExxonMobile. Polje se eksploatirao do 1963. godine, a posljednjih dvadeset godina uzrokuje jače mikropotrese, zbog čega se posljednjih godina koristi malo i incidentno.

1.5 milijuna barela dnevno

Ruski izvoz dizela je na putu da ovog mjeseca dostigne rekord uprkos sankcijama Europske unije koje su tu zemlju lišile najvećeg tržišta.

Moskva do sada odbacuje zabrinutost da bi je nedavna zabrana uvoza u bloku primorala da smanji izvoz zbog nedostatka alternativnih kupaca. Umjesto toga, Turska, Maroko i druge zemlje više kupuju, iako se pojedini teret iz Rusije također drži u plutajućim skladištima.

Isporuke dizel goriva iz Rusije tokom prvih 19 dana marta iznosile su oko 1,5 milijuna barela dnevno, prema podacima Vortexa koje je u petak prikupio Bloomberg. Ako se ta stopa održi, ovog mjeseca će biti zabilježen najveći izvoz od početka 2016.

EBDR

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) će uložiti više od 1,1 milijarde eura u zemlje Europske unije preko financijskih posrednika kako bi pomogla tim zemljama da ostvare pun zeleni potencijal, poboljšaju održivost i smanje uticaj štetnih gasova na životnu sredinu.

Odbor za ulaganja InvestEU odobrio je garancije u vrijednosti do 150 milijuna eura za prve operacije EBRD-a, u okviru ugovora o garancijama InvestEU vrijednog do 450 milijuna eura između Europske komisije i EBRD-a. Novo finansiranje će se koristiti za podršku zelenim i održivim ulaganjima u komunalni, sprometni i energetski sektor, kako bi se odgovorilo na izazove zaštite životne sredine.

Također će se podržati program EBRD-a “Zeleni gradovi”, koji će pomoći u ubrzavanju zelene tranzicije u više od 50 urbanih područja. Sredstva će se koristiti i za oporavak od krize izazvane pandemijom i rješavanje nedostataka u infrastrukturi, a poboljšat će i konkurentnost i socioekonomsko približavanje zemalja EU-a.

Financijske institucije u zemljama EU-a će davati zajmove za financiranje ulaganja u održivi promet, energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i stambene zgrade, što će doprinijeti uštedi energije i smanjenju emisije ugljeičnog dioksida u građevinarstvu i prometnom sektoru.

Novo financiranje će također pomoći u rješavanju energetske krize u Ukrajini.

Poruka predsjednika uprave

OMV, austrijski energetski koncern, kupuje ruski plin zbog ugovora koji ga obvezuje na kupnju, a zapadne sankcije Rusiji ne utječu na taj energent, izjavio je izvršni direktor Alfred Stern. “Ne možemo si priuštiti luksuz da odbijemo plin iz legitimnih izvora opskrbe, posebno kada imamo ugovore koji nas obvezuju na kupnju”, rekao je Stern u ponedjeljak, dodajući da plin trenutno nije pod sankcijama.

OMV planira uskoro povući se iz istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Maleziji i Novom Zelandu, a želio bi se riješiti i udjela u ruskom plinskom polju Južno-Ruskoje koje je gotovo u potpunosti otpisano. No, kako bi nešto prodali, moraju pronaći kupca koji želi i može kupiti te udjele, a od Rusije moraju pribaviti odgovarajuće dozvole koje je trenutno zbog pravne situacije izuzetno teško dobiti.

Prema Sternovim riječima, zahtjevi da OMV odmah napusti Rusiju su pojednostavljeni i ne razumiju pravnu situaciju. Stern je također napomenuo da će se više plina ubuduće možda dobivati iz Crnog mora, a odluka o ulaganju u plinsko polje Neptun, čija je vrijednost ulaganja oko 4 milijarde eura, trebala bi biti donesena do ljeta.

Plin iz Crnog mora bi mogao putovati preko Slovačke do Austrije, a OMV ima polovinu udjela u projektu preko rumunjske podružnice OMV Petrom. Stern je također upozorio da će cijene plina vjerojatno ostati visoke jer su troškovi ukapljenog plina viši od plina koji se transportira plinovodima.

Azijska potražnja za plinom bila je relativno niska prošle godine zbog kineskog lockdowna, ali se očekuje da će se tržišne cijene plina povećati kada se situacija normalizira. Cijene plina su pale u posljednje vrijeme, ali Stern naglašava da 40 eura po megavat satu još uvijek predstavlja dvostruko višu cijenu od one prije rata u Ukrajini.

Uredba Europske unije

Države članice potvrdile su u utorak uredbu koja predviđa zabranu prodaje novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, s iznimkom vozila koja će koristiti sintetička, tzv. e-goriva.

Europski parlament je sredinom veljače izglasao usuglašeni tekst uredbe, ali je početkom ožujka u Vijeću EU-a bilo blokirano konačno usvajanje nakon što se Njemačka u posljednji čas usprotivila i zatražila da se dopusti prodaja novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem koja će koristiti e-goriva. Njemačkoj su se u tom protivljenju pridružile Italija, Poljska i Bugarska.

Nakon što je Europska komisija postigla dogovor s Njemačkom prema kojem postojeći tekst zakona o zabrani vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem ostaje nepromijenjen, a Komisija se obvezala da će donijeti delegiranu uredbu kojom će se uvesti nova kategorija vozila u EU za automobile koji mogu pokretati samo ugljično neutralna goriva.

Danas na sastanku ministara energetike, Italija, Rumunjska i Bugarska su se suzdržale od glasanja, Poljska je jedina bila protiv, a sve ostale države članice bile su za.

Uredba stupa na snagu s danom objave u Službenom listu EU-a. Uredba predviđa smanjenje emisije ugljikova dioksida iz novih automobila za 55 posto i iz lakih dostavnih vozila za 50 posto od 2030. do 2034. i 100-postotno smanjenje od 2035. godine za obje kategorije tih vozila.

Prema priopćenju Vijeća, Komisija će predstaviti prijedlog o registraciji vozila na ugljično neutralna goriva nakon 2035. godine.

Sintetička ili e-goriva proizvode se iz čistog vodika i ugljikova dioksida koji se uzima iz atmosfere. Ta se goriva mogu koristiti u današnjim motorima s unutarnjim izgaranjem. Izgaranjem tih goriva oslobađa se ugljikov dioksid koji je već uzet iz atmosfere pa se ne pridonosi povećanju emisija ugljikova dioksida, te će se prema delegiranoj uredbi to smatrati ugljično-neutralnim gorivom.

Tehnologija proizvodnje e-goriva još uvijek je u povojima i daleko od komercijalizacije. Za njihovu proizvodnju potrebne su goleme količine električne energije iz obnovljivih izvora kako bi se elektrolizom dobio čisti vodik.

Mnogi upozoravaju na mogućnost zlouporabe jer će se i nakon 2035. na benzinskim crpkama prodavati klasična goriva budući da će i tada prometovati vozila proizvedena prije te godine.

Analiza

Dužnosnici EU imaju poteškoća u odlučivanju, nalazeći se između dvije vatre. Pokušavaju smanjiti ovisnost o ukapljenom iz Rusije, a da pritom ne dođe do naglog rasta cijena.

Europa treba sav ukapljeni plin koji može dobiti kako bi popunila prazninu ostavljenu smanjenjem opskrbe ruskim plinom kroz linovode, pa je Unija prošle godine povećala uvoz ukapljenog plina iz Rusije za više od 30 posto.

Sada se čelnici EU-a suočavaju s političkim posljedicama tog trgovinskog poteza i pokušavaju promijeniti smjer.

Ministri će podržati prijedlog koji će dopustiti državama članicama zaustaviti ruske izvoznike LNG-a u rezervaciji kapaciteta na europskim terminalima po uzoru na najvećeg kupca ruskog ukapljenog plina, Španjolsku, koja je pozvala svoje energetske tvrtke diverzificirati opskrbu.

Kako još nema nekih konkretnijih rokova za to, ali niti sankcija prema toj vrsti plina, isporuke se nastavljaju bez posljedica, zbog toga što se nitko bez jasnih političkih smjernica neće odreći svoga profita.

EU se nalazi u teškoj situaciji. Povećanje uvoza ukapljenog plina iz Rusije ide protiv tvrdog stava prema Vladimiru Putinu, a zabrana prijeti nedostatkom plina i rastom cijena zbog čega nema naznaka da bi embargo dobio jednoglasnu podršku država članica, unatoč pritisku nekih baltičkih zemalja.

Ako Europa ne nametne sankcije ruskom ukapljenom plinu – kao što je učinila s ugljenom i naftom – isporuke će se nastaviti, prema trgovcima koje je Bloomberg anketirao.

Nekoliko europskih tvrtki, poput Repsol SA i Enagas SA iz Španjolske, izjavilo je da ne kupuju ruski LNG.

S druge pak strane, postoje mnoge trgovačke kuće koje povećavaju nabavu kako bi profitirale na dobrim cijenama, a neki europski kupci imaju dugoročne ugovore o kupnji ukapljenog plina koje ne žele prekršiti želeći penalizaciju zbog mogućeg kršenja ugovora prebaciti na politiku.

Primjerice, TotalEnergies SE ima 20 posto udjela u izvoznom postrojenju Yamal u Rusiji i nije naznačio razmatranje izlaska iz projekta.

Prema tome, uvoz ruskog ukapljenog plina, smatraju analitičari Bloomberga za EU nije dobra politička opcija, no čini se kako u energetsko ekonomskom smislu još nema boljega rješenja na vidiku.

U Srpskoj crnji

Naftna industrija Srbije raspisala je natječaj za izbor partnera za izgradnju male elektrane Srpska Crnja snage 2 MW, s priključkom na infrastrukturu. Posao uključuje i priključenje male elektrane na infrastrukturu, a kriterij za odabir je ekonomski najprihvatljivija ponuda s aspekta NIS-a, pod uvjetom da bude pozitivno tehnički ocijenjena.

NIS traži partnera koji će ishoditi sve dozvole i suglasnosti, uključujući i uporabnu dozvolu, osigurati materijale i opremu, izraditi tehničku dokumentaciju, izgraditi elektranu, pustiti je u rad i održavati 15 godina.

Budući energetski objekt je kontejnerski sustav za proizvodnju električne energije s plinskim motorom ili plinskom turbinom sa svim pomoćnim sustavima i podsustavima koji bi trebali omogućiti autonomni rad.

Bit će priključen na sustav sirovog plina iz polja Srpska Crnja, a imat će i priključak na elektroenergetski sustav.

Eksploatacijsko polje Srpska Crnja nalazi se u sjevernom Banatu oko 25 km jugoistočno od Kikinde i administrativno pripada općini Nova Crnja.

Ruska nafta

Isporuke nafte iz Rusije u Indiju prošle godine su povećane 22 puta, izjavio je potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak. On je na sastanku kolegijuma Ministarstva energetike Rusije rekao da su povećane isporuke i u Kinu i na druga tržišta, prenosi Tanjug, pozivajući se na RIA Novosti.

Agencija navodi da je Novak ranije u martu saopštio da je Rusija prošle godine Kini isporučila oko 67 miliona tona nafte, što je činilo skoro trećinu njenog ukupnog izvoza.

Mogući napadi dronovima na ključnu energetsku infrastrukturu ozbiljna su prijetnja energetskoj sigurnosti Rusije, rekao je u utorak ministar energetike Nikolaj Šulginov.

Šulginov nije spomenuo Ukrajinu, ali Rusija kaže da je osujetila niz pokušaja ukrajinskih napada dronovima zadnjih mjeseci.

Ukrajina nije javno priznala napade na mete unutar Rusije, ali zvaničnici u Kijevu povremeno pozdravljaju vijesti o uspješnim napadima dronovima na rusko tlo.

Rusija je ranije izvijestila o napadima dronovima u nekoliko mjesta i gradova, a neki od njih su stotinama kilometara od granice s Ukrajinom.

The Drive

Novi članak izvještava o ideji iz 1950-ih godina kada su u Fordu razmišljali o stvaranju automobila s nuklearnim reaktorom koji ne bi trebao točiti gorivo i mogao bi voziti tisuće kilometara prije zamjene reaktora.

Automobil po imenu Ford Nucleon bio je zamisao automobila koji radi poput nuklearne podmornice i trebao bi imati električni motor-generator poput današnjih hibrida. Nuklearna tehnologija je tada bila vrlo popularna, a Ford je zamislio kako će vlasnik pri svakoj promjeni moći birati, želi li reaktor koji manje troši ili onaj visokih performansi.

Iako je Ford Nucleon bio izvan standarda po pitanju dimenzija i međuosovinskog razmaka, inženjeri se i danas bore s problemima tehnologije nuklearnog reaktora u automobilima, piše The Drive.

Dr. Thomas sugerira da problem s nuklearnim reaktorima u automobilima nije prilagodba radioaktivnih jezgri, nego rukovanje energijom koju oslobađaju. Iako se vjerovalo da će se nuklearna energija koristiti u automobilima 1950-ih godina, Ford Nucleon nikada nije zaživio zbog inženjerskih problema koji su i danas prisutni. Nucleon je zamisljen kao automobil s malim nuklearnim reaktorom smještenim straga koji bi mogao voziti više od 8.000 km bez punjenja goriva.

Cijeli bi reaktor bio zamijenjen, a vlasnik bi imao mogućnost odabira između niskoučinkovitog ili visokoučinkovitog reaktora. Automobil je bio neobičnih dimenzija, s duljinom od malo više od pet metara, širinom od gotovo dva metra i visinom od malo više od jednog metra. Prednji i stražnji kotači Nucleona bili su razmaknuti samo 1,76 metara, što je automobilu dalo vrlo nestabilan izgled.

Ford je nazvao Nucleonov reaktor “energetskom kapsulom” koja je bila lako servisirati i proizvodila snagu za “pretvarače električne energije s trenutnom promjenom smjera”, slične onima koje se nalaze u današnjim hibridima.