Energetika

Limit za novu sezonu grijanja

Francuska vlada objavila je da će zamrznuti cijene plina za kućanstva do kraja godine, protegnuvši limit na novu sezonu grijanja. Vlada je zamrznula cijene u listopadu prošle godine.

Potrošači mogu i dalje računati na stabilnu cijenu plina jer će država pokrivati razliku do tržišne cijene do kraja 2022. godine, izjavila je u četvrtak premijerka Elisabeth Borne.

Vlada je ograničila i rast cijena električne energije u ovoj godini na četiri posto, što će proračun stajati milijarde eura.

Francuska je manje ovisna o ruskom prirodnom plinu od ostalih europskih zemalja, rekla je Borne. Skladišta bi do jeseni trebala biti gotovo puna, naglasila je premijerka.

Iduće godine vlada planira izgraditi novi plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG).

Već tjedan dana plin ne stiže u Francusku plinovodom iz Njemačke, rekao je prošlog petka mrežni operater GRTgaz. No, uvoz je ionako od početka godine pao za 60 posto.

Zbog turističke sezone i žetve

Mađarska naftna i plinska kompanija MOL objavila je u petak da će građanima ograničiti kupnju goriva na 50 litara dnevno kako bi osigurala dovoljno benzina i dizela u razdoblju pojačane potražnje zbog turističke sezone i žetve.

“Uveli smo taj limit (na prodaju goriva na benzinskim postajama)… kako bismo zajamčili opskrbu”, izjavila je za Reuters glasnogovornica mađarske kompanije Piroška Bakoš.

Kupci koji gorivo toče u kanistere više neće imati pravo na popust, dodala je Bakoš.

Potražnja za gorivom ljeti je obično 30 do 40 posto viša nego u ostatku godine zbog turizma i žetve koja podrazumijeva veću potrošnju dizela, objašnjava glasnogovornica mađarske kompanije.

Uvoz je pak smanjen zbog zamrznutih cijena pa MOL mora pokriti razliku. Vlada je zamrznula cijene benzina i dizela na 480 forinti po litri.

Predsjednik uprave i izvršni direktor MOL-a Zsolt Hernadi izjavio je u travnju da bi zamrzavanje cijena na dulje vrijeme moglo izazvati nestašicu. Cijene su sada znatno ispod tržišnih, dodaje Reuters.

Mađarska vlada već je na tržište plasirala gorivo iz rezervi kako bi uravnotežila tržište, napominje agencija.

Javlja Der Spiegel

Njemačko ministarstvo gospodarstva razmatra eksproprijaciju dijela plinovoda Sjeverni tok 2 u većinskom ruskom vlasništvu za potrebe transporta plina iz terminala na Baltičkom moru, izvijestio je u petak časopis Der Spiegel.

Ministarstvo razmatra mogućnost eksproprijacije dijela plinovodnog sustava koji se nalazi na njemačkom teritoriju i njegovog odvajanja od ostatka plinovoda, prenosi Der Spiegel.

Ekspropriranim dijelom plinovoda transportirao bi se plin koji će stizati u LNG terminal na Baltičkom moru, piše njemački tjednik.

Moskva je u petak priopćila da ne može komentirati izvješće Der Spiegela.

No, ako Njemačka povuče konkretne poteze, to bi prije svega bio slučaj za odvjetnike, rekao je u razgovoru s novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuku ruskog plina u Njemačku, na 110 milijardi prostornih metara. Ruski Gazprom, njemački Wintershall Dea i Uniper, austrijski OMV, francuski Engie i britanski Shell potpisali su sporazum o gradnji sredinom 2015. godine.

Gazprom je vlasnik 51 posto udjela.

Njihovi planovi izazvali su kritike u Ukrajini, koja je strahovala od gubitka tranzicijskih naknada. Washington je pak upozoravao da bi Rusija mogla koristiti plinovod kao polugu za politički utjecaj na Europu.

Plinovod je dovršen prošle godine, ali nije počeo s radom zbog pravnih problema. Njemačka je suspendirala izdavanje dozvole, tražeći od konzorcija sa sjedištem u Švicarskoj da osnuje podružnicu, a ove godine obustavila je projekt zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Ruski Gazprom povukao se u međuvremenu iz vlasništva nad njemačkom podružnicom Gazprom Germania koja upravlja važnim skladištima plina, a bavi se i trgovinom. Njemačka ju je nacionalizirala, uz obrazloženje da želi osigurati opskrbu plinom.

INA Podcast

Posljednjih godina održivost je jedna od ključnih tema, s ciljem smanjenja stakleničkih emisija i korištenja čistih oblika energije. Najveće svjetske naftne i plinske kompanije kontinuirano se prilagođavaju novim okolišnim zahtjevima, kako bi kroz transformaciju poslovanja smanjile svoj ugljični otisak. O tome kako se INA transformira i prilagođava novim zahtjevima i zelenim planovima Hrvatske i EU u novoj epizodi INA Podcasta govori Ante Crljenko, direktor Poduhvata i inovacija u Ini.

Crljenko je istaknuo da bi INA već od slijedeće godine trebala postati proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora što je prije 10-tak godina bilo gotovo nezamislivo. Istražuju se i potencijali proizvodnje električne energije iz snage vjetra na moru što je također pionirski iskorak. Crljenko je naglasio i potencijale geotermalne energije u Hrvatskoj, hvatanju i skladištenju ugljikovog dioksida (CCS) te druge mogućnosti Ine da i kroz ulaganje u „zelenu“ energiju nastavi doprinositi sigurnosti opskrbe hrvatskog tržišta energijom. Ključno pitanje je mogu li se ovi projekti brzo realizirati?

Komentar Jensa Thuraua za DW

Rjeđe se tuširati, tek mlaki radijatori… Zbog smanjenja isporuke ruskog plina Njemačkoj prijeti teška jesen i zima. Kraj atomskoj energiji nakon Fukušime 2011., dosta s ugljenom nakon 2030., masovno proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije za očuvanje klime. Njemačka pod ovom vladom ima (a imala je i za vrijeme prethodne) velike planove korjenito promijeniti opskrbu energijom. Gotovo stidljivo se i kod toga stalno ukazivao na prirodni plin kao “tehnologiju u prijelaznom razdoblju”. Drugim riječima: Njemačka još uvijek treba plin, za grijanje, za industriju, za termoelektrane. Ali to neće biti dugo, barem to je bio plan.

No sve to potječe iz drugih, prohujalih vremena. Iz doba u kojem se slijepo vjerovalo u Rusiju kao glavnog isporučitelja plina. Tek sad je postalo sasvim jasno kako su prije svega važni dijelovi industrije ovisni o mnogo plina. Svugdje gdje je u proizvodnji potrebna visoka temperatura, ona se najčešće stvara plinom. I iz poduzeća se sve češće čuje kako vjeruju da je vodik energent budućnosti, ali mnogo u tome je upravo to: neka lijepa budućnost. Ekološki je vodik samo ako se i proizvodi održivom električnom energijom vjetra ili sunca.

Dakle sve ovisi o brzom i opsežnom proširenju kapaciteta obnovljivih izvora. Ali baš to se u proteklim godinama vuklo. Mnogo toga u energetskoj reformi je krenulo krivim putem, ali sve to nam malo pomaže u sadašnjem stanju.

U skladu je agresivne logike ruskog predsjednika Putina obustaviti isporuku temeljem tankih izlika. Ipak, niti nova njemačka vlada dugo nije htjela shvatiti ono što je sad činjenica: prijeti nestašica plina. Ministar gospodarstva i očuvanja okoliša Robert Habeck je već i prije toga mnoga načela bacio preko palube, tako je i u Kataru dogovarao isporuke ukapljenog plina. Sad vlada planira i termoelektrane na ugljen izvući iz rezerve. One bi trebale proizvoditi dodatnu električnu energiju kako bi ušteđeni plin na neki način ostao za zimu. To već prilično zvuči kao izvanredno stanje i ono to jest. A zaštita klime dospijeva u pozadinu. Ali u ovoj situaciji je ovaj korak ipak ispravan.

Istovremeno je planula rasprava u vladajućoj koaliciji – prije svega između Zelenih i Liberala – o još tri aktivne atomske elektrane u Njemačkoj. One isporučuju oko 5% električne energije ove zemlje i zapravo bi koncem ove godine trebale biti konačno isključene. Tehnički je moguće da one nastave s radom, ali je to povezano s velikim naporima – prije svega financijskim. A tri nuklearke trebaju nove gorive elemente koje se ne mogu samo tako nabaviti na brzinu. Čak i energetski koncerni koji su vlasnici tih nuklearki su skeptični i kažu kako je to rasprava koja se vodi o prošlom vremenu. Ali je ispravno da se barem u prijelaznom razdoblju baš sve opcije stave na stol.

Ali za stranačke trzavice i obračun je stanje previše ozbiljno. Bilo bi ispravno ljudima jasno reći o čemu se radi i pozvati ih na štednju energije i pripremiti ih za teška vremena. Donekle se to već događa, ali ne bi bilo loše čuti jasne riječi kancelara građanima. Ništa ne pomaže. A na srednje i duže razdoblje je jedini put sad doista ozbiljno krenuti s obnovljivom energijom. Njemačka jedva da ima fosilnih goriva, a s drvenim ugljenom kojeg ima je dugoročno uzaludan svaki trud u zaštiti klime.

Prilično se toga nakupilo u kratko vrijeme. Prvo pandemija, onda rat s inflacijom i drastično povećanje cijena energenata, sad i prijetnja nestašice plina. Ali Njemačka kao zemlja visoke tehnologije još dobro stoji u usporedbi s mnogim zemljama kojima prijeti i glad. A sad, konačno, mora početi promjena u energetici. Postoji samo taj put, postati neovisni. I od fosilnih goriva, od klimatskih promjena, od Rusije, donosi DW.

A tko bi to mogao uspjeti ako neće Njemačka?

Poruka iz Kremlja

Kremlj je u četvrtak priopćio da za veliko smanjenje isporuke plina Njemačkoj nije kriva Moskva te je ponovo odbacio optužbe da je smanjenje isporuke energenta putem plinovoda Sjeverni tok 1 politički motivirano i za situaciju u Njemačkoj okrivio sankcije.

“Ruska Federacija ispunjava svoje obveze”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov čije riječi prenosi agencija Interfax.

Peskov je okrivio sankcije za kašnjenja u radovima obnove te pojasnio da nije isporučena Siemensova turbina za plinovod.

Turbine se nalazi na remontu u Kanadi, a kanadska vlada je zbog sankcija odbija isporučiti državnoj ruskoj energetskoj kompaniji Gazprom

Njemačka vlada je zbog smanjenja pritoka ruskog plina danas aktivirala drugi od tri stupnja plana za opskrbu plinom u izvanrednim situacijama.

“Opskrba je trenutno sigurna, ali je situacija i dalje napeta”, priopćilo je ministarstvo gospodarstva.

Prema definiciji, drugi, tzv. alarmantni stupanj u sklopu plana za opskrbu plinom u izvanrednim situacijama, se aktivira u slučaju smetnje u opskrbi plinom ili pojačane potražnje. U tom drugom stupnju država još ne intervenira nego prepušta tržištu da regulira situaciju.

Njemački ministar gospodarstva Robart Habeck je rekao kako će cijene plina dodatno rasti što će osjetiti industrija i privatni korisnici.

Kod trećeg stupnja država kontrolira distribuciju plina i smanjuje protok pri čemu su kućanstva kao i objekti od posebnog značaja poput bolnica, posebno zaštićeni od redukcija.

Europa se priprema

Europska unija dogovorila je u četvrtak s Norveškom, najvećim zapadnoeuropskim proizvođačem plina, povećanje isporuka kako bi norveški plin nadomjestio manjak članicama Unije kojih je polovica suočena s prekidom isporuka iz Rusije.

Bruxelles je rekao u četvrtak da je 12 zemalja članica suočeno s nestašicama pošto je Rusija smanjila dotok preko plinovoda Sjeverni tok 1, pozivajući se na tehničke poteškoće, preciznije da joj nije iporučena Siemensova turbina za plinovod.

Moskva je ranije prestala dobavljati plin za Poljsku i Nizozemsku te još neke zemlje koje su odbile plaćati u rubljima prema novoj platnoj formuli Moskve.

Norveška i Europska komisija “pojačat će suradnju kako bi osigurale dodatne” količine iz Norveške navodi se u priopćenju pošto su se u Bruxellesu sastali povjerenik EK-a za klimu Frans Timmermans i norveški ministar energetike Terje Aasland.

Norveška je povećala proizvodnju plina kako bi odgovorila na europske nestašice i očekuje rast prodaje za 8 posto na 122 milijarde kubičnih metara na godinu.

To bi bilo dodatnih 100 TWh i sva dodatna proizvodnja vjerojatno bi išla EU.

Europska unija pokriva petinu svojih potreba za plinom iz Norveške, što je malo u usporedbi s 40 posto koliko je uvozila iz Rusije prije ruske agresije na Ukrajinu 24. veljače.

U izjavi se ističe da će Norveška ostati “veliki dobavljač” za Europu i nakon 2030. Obećaje se suradnja u korištenju obnovljivih izvora i zelenim tehnologijama.

Ulaganja u nova plinska polja bude strahovanja da će rat u Ukrajini označiti povratak na staro unatoč obećanjima brojnih država o postupnom napuštanju fosilnih goriva i prelasku na obnovljive izvore kako bi se spašavao planet.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je prošli tjedan da su nova ulaganja u fosilna goriva “razočaravajuća” s obzirom na učinak na klimu.

EU očekuje da će njegova ukupna potreba za plinom pasti 30 posto do 2030. kako bi ispunio zacrtane klimatske ciljeve te poziva članica da prijeđu na obnovljive izvore i štede energiju kako bi nadomjestile ruski plin.

Objavila EK

Opskrba plinom u Europskoj uniji je “trenutno zajamčena”, ali aktualna situacija se “mora shvatiti ozbiljno”, objavila je danas Europska komisija.
“Prema onom što smo iskomunicirali s vlastima zemalja članica, opskrba plinom u Njemačkoj, baš kao i ostatku EU, trenutno je zajamčena. Smanjenja isporuka ruskog plina se zasad mogu kompenzirati”, rekao je glasnogovornik Europske komisije za CNN. “No, ova situacija mora se shvatiti ozbiljno”, dodao je.

“Svjesni smo da bi se situacija mogla pogoršati. Devet zemalja članica aktiviralo je plan ranih upozorenja na situaciju s plinom jer Rusija koristi svoje zalihe plina kao oružje ucjene”, rekao je glasnogovornik.

“Prijetnja potpunim prekidom isporuke plina sad je stvarnija nego ikad ranije”, rekao je potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.

Europska komisija

Europska komisija pokrenula je detaljnu istragu o poslu kojim bi mađarska energetska grupa MOL preuzimanjem OMV Slovenije preuzela mrežu benzinskih postaja drugog najvećeg dobavljača motornih goriva u Sloveniji.
U Bruxellesu su zabrinuti da bi preuzimanje značajno umanjilo konkurenciju u maloprodaji motornih goriva.

MOL je u lipnju prošle godine potpisao ugovor o kupnji 92,25 posto udjela u OMV Sloveniji, u kojem već ima 7,75 posto. Ugovorena kupoprodajna cijena cijelog udjela je 301 milijun eura, čime bi Mađari došli do mreže od 120 benzinskih postaja u zemlji, koja je druga najveća u zemlji. MOL je, pak, treći najveći pružatelj usluga u Sloveniji s 53 benzinske postaje. Daleko najveći dobavljač je Petrol sa 318 prodajnih jedinica.

Posao je Europska komisija zaprimila na provjeru 13. svibnja ove godine, a u preliminarnoj istrazi utvrđeno je da bi transakcija mogla značajno smanjiti konkurenciju na maloprodajnom tržištu motornih goriva u Sloveniji.

Prema objašnjenjima komisije, MOL i OMV izravni su konkurenti na mnogim mjestima u Sloveniji, a preuzimanjem bi se tako uklonili konkurentski pritisci. S obzirom na strukturu i transparentnost tržišta, nakon preuzimanja, kada bi u Sloveniji postojala samo dva velika ponuđača, Mol i Petrol, njima bi, po mišljenju Komisije, bilo još lakše uskladiti cjenovnu politiku.

U Bruxellesu ističu da su u Sloveniji troškovne, administrativne i lokacijske prepreke za ulazak novih ponuđača relativno visoke, pa se ulazak novih igrača na tržište u kratkom i srednjem roku čini malo vjerojatnim. Svi ostali sadašnji manji ponuđači u zemlji, međutim, imaju zanemarive tržišne udjele.

Kako Mol tijekom prethodne istrage nije želio preuzimati nikakve obveze, sada će se u Bruxellesu provesti dubinska istraga. Za odluku imaju 90 radnih dana, dakle do 28. listopada.

Požalio se Elon Musk

Tesline nove tvornice u Njemačkoj i Teksasu gube “milijarde dolara”, rekao je izvršni direktor američkog proizvođača električnih automobila Elon Musk, istaknuvši visoke troškove, skromnu proizvodnju i probleme u nabavnom lancu.

Teslina gigatvornica u Gruenheideu u blizini Berlina prvi je njegov pogon u Europi, a tvornica u Austinu otvorena je u travnju ove godine.

Ti pogoni “trenutno gutaju puno novca”, rekao je Musk u intervjuu za klub obožavatelja Teslinih automobila u Silicijskoj dolini ukazavši na visoke troškove, skromnu proizvodnju i probleme u nabavnim lancima automobilske industrije.

Trenutno sam fokusiran na održavanje poslovanja kako bi se radnicima isplaćivale plaće i kako kompanija ne bi bankrotirala, rekao je Musk.

Visoki troškovi pokretanja proizvodnje u novim tvornicama uobičajena su pojava, ali Tesla ima problema i u pogonu u Šangaju, zbog lockdowna koji je po Musku izazvao ogromne teškoće u proizvodnji.

Šef Tesle nedavno je najavio ukidanje radnih mjesta, upozorivši u više navrata i da očekuje pad aktivnosti u svjetskom gospodarstvu.

Tesla će u idućim mjesecima ukinuti tri do 3,5 posto radnih mjesta, potvrdio je Musk u ponedjeljak dodavši da će ukinuti desetinu radnih mjesta u odjelima projektiranja i razvoja. Kompanija je na početku godine zapošljavala nešto manje od 100 tisuća radnika.