Energetika

Donosi Indikator.ba

Ekološke udruge u Srbiji i Bosni i Hercegovini zatražile su proteklog vikenda od vlasti u Srbiji da odmah poništi sve obveze prema rudarskoj kompaniji Rio Tinto, koja u Srbiji želi otvoriti rudnik litija. Iz britansko-australske korporacije rekli su da su posvećeni pridržavanju najviših ekoloških standarda i da će u zaštitu okoliša uložiti više od 100 milijuna dolara, prenosi portal Indikator.ba.

Sudionici ekološkog prosvjeda “Ustanak za opstanak – narod protiv Rio Tinta” blokirali su jednu od najznačajnijih prometnica u Beogradu – Brankov most, ističući da Srbija ne želi biti “još jedna od pogrešaka” kompanije Rio Tinto.

Govornici su poručili su da je “ovo bila blokada opomene”, kao i da će dati vlastima sedam dana da ispune njihove zahtjeve, a ako se to ne dogodi da će nastaviti s prosvjedima po Srbiji.

Blokadi mosta prethodio je prosvjedni skup više od 30 ekoloških udruga održan u središtu Beograda, a sa skupa je poručeno da će, “ako se vlast ne dozove pameti i ne ispuni zahtjeve biti blokrana cijela Srbija”. Prosvjed je održani i u Bijeljini, u Bosni i Hercegovini.

Kako smršaviti do 15 kg brzo i bez yo-yo efekta? Stavite ovaj flaster na pupak i pričekajte 24 sata

Kompanija Rio Tinto tim povodom je priopćila da ima razumijevanja za zabrinutost koju građani Srbije pokazuju kada je riječ o zaštiti okoliša i pozvala ih da se informiraju o činjenicama u vezi s projektom Jadar.
“Svjesni smo da su neka pitanja građana u vezi s utjecajem projekta Jadar na okoliš dijelom posljedica faze u kojoj se projekt trenutačno nalazi, kao i da su proizvod snažne kampanje dezinformacija, koja je već izvjesno vrijeme prisutna u javnosti”, navodi se u priopćenju.

Rio Tinto je naveo da će samo u postrojenje za preradu vode uložiti gotovo 40 milijuna dolara, a voda koja će biti ispuštana “bit će iste ili bolje kvalitete od vode rijeke Jadar”.

Rio Tinto je najavio i da će uskoro objaviti i prvu studiju o procjeni utjecaja na okoliš, koja će obuhvatiti sve potencijalne utjecaje projekta na okoliš, uključujući vodu, buku, kvalitetu zraka, bioraznolikost i kulturnu baštinu.

Kompanija je u kolovozu najavila da će uložiti 2,4 milijarde dolara u projekat izgradnje rudnika i postrojenja za preradu litij borata u Loznici. Procjenjuje se da ležište u Srbiji sadrži 10 posto svjetskih rezervi litija.

S druge strane, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je da će biti raspisan referendum o početku rada Rio Tinta u Srbiji i da će dobiti dozvolu za rad samo ako se građani izjasne za projekt Jadar.

Inače, vijećnici Skupštine Loznice, grada na čijem području će biti smješten pogon za dobivanje dragocjenog metala litija, nužnog u proizvodnji baterija za npr. pametne telefone ili električna vozila, krajem srpnja većinom glasova usvojili su Prostorni plan općine u koji je prvi put unesen planirani rudnik litija.

Prema riječima Vesne Prodanović, glavne direktorice kompanije Rio Tinto u Srbiji, projekat Jadar znači prije svega izgradnju rudnika i to podzemnog. Njegova izgradnja treba početi 2022. godine, a završiti se 2026.

Ona je istaknula da će se podzemna eksploatacija litija u blizini Loznice značajno razlikovati od površinskih iskopavanja, a ta razlika se odnosi i na utjecaj na okoliš.

“Jadar je industrijski koncept, što se vidi i iz sastava ukupne investicije, gdje će 30% činiti rudarski dio, a dvije trećine će otići za industrijsko postrojenje koje je nadzemno”, objasnila je Vesna Prodanović.

Dodala je i da se Rio Tinto ne bavi proizvodnjom električnih baterija.

“Surađujemo s kompanijama u svijetu koje mogu biti potencijalni kupci našeg litija, ali interes Srbije je da ovdje dovede i proizvođača električnih baterija”, zaključila je Prodanović, a prenosi Poslovni dnevnik.

Prenosi Pobjeda

Velik je optimizam da će se na dubini od 6500 metara pronaći ekonomski isplativo ležište nafte. Istražno bušenje u podmorju pokraj Ulcinja obećava da će se pronaći veliko nalazište nafte, a na području Crne Gore još je nekoliko potencijalnih nalazišta, priopćio je Marko Perunović, državni tajnik za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija.

On je rekao da je trenutačna dubina bušotine pokraj Ulcinja 4700 metara, prenosi Pobjeda.

“Velik je optimizam da će se na dubini od 6500 metara pronaći ekonomski isplativo ležište nafte. Postoji još nekoliko zanimljivih koncesijskih područja, i kada se, ovisno o rezultatima Eni/Novatek bušotine, raspišu natječaji, javnost će biti na vrijeme obaviještena”, rekao je Perunović.

Kako je dodao, nakon potvrđivanja zaliha u postojećem ležištu, sljedeća faza je razvoj ležišta, što znači dodatne bušotine i razvoj modela proizvodnje.

“U slučaju pozitivnog scenarija, prva proizvodnja se očekuje za tri godine. Nije planirana izgradnja rafinerija u Crnoj Gori, što ide u prilog očuvanju okoliša, i plan je da se nafta prodaje kao sirova”, objasnio je Perunović.

Prema njegovim riječima, energetika je područje od kojeg Crna Gora može živjeti.

“Ako se sredstva pravilno ulože u dobre energetske projekte, crnogorska ekonomija za relativno kratko vrijeme može doživjeti pravi uzlet”, smatra Perunović.

Der Spiegel

I pored odluke o odustajanju od termoelektrana na ugljen u Njemačkoj je, u prvoj polovini ove godine, ugljen najvažniji izvor za proizvodnju struje u Njemačkoj. U usporedbi s istim periodom prošle godine je proizvodnja u termoelektranama na ugljen porasla za 35,5 posto na 70 milijardi kilovat sati, objavio je Statistički zavod Njemačke, prenosi Spiegel.

Time je ugljen zauzeo udio od 27,1 posto u miksu izvora za proizvodnju struje u Njemačkoj. Vjetroparkovi, na drugoj strani, proizveli su, zbog čestih ispada, samo 57 milijardi kilovat sati struje, što je za petinu manje nego prije godinu dana.

Time je udio vjetra u proizvodnji struje opao za sedam posto na 22,1 posto. Prošle godine su vjetroparkovi po prvi put bili glavni izvor proizvodnje struje, a sada se situacija ponovo preokrenula u korist ugljena.

Ukupno je proizvodnja struje porasla za četiri posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, a kao razlog navodi se da su poslije zaključavanja tvornice ponovo počele s proizvodnjom.

Njemačka planira do 2038. s mreže isključiti svoje termoelektrane na ugljen.

IEAE-in nadzor u Iranu

Iran će dopustiti Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) servisiranje kamera u iranskim nuklearnim pogonima, dogovoreno je u nedjelju u razgovoru s čelnikom UN-ove agencije Rafaelom Grossijem, objavio je čelnik Iranske organizacije za atomsku energiju.
Cilj razgovora s Grossijeom bilo je ublažavanje napetosti između Teherana i Zapada, pri čemu je prijetila eskalacija i potkopavanje pregovora o produženju nuklearnog sporazuma.

“Dogovorili smo se o zamjeni memorijskih kartica kamera agencije (IAEA-e)”, kazao je Mohamed Eslami, čelnik Iranske organizacije za atomsku energiju (AEOI), prenose iranske novinske agencije.

“Inspektorima IAEA-e dopušteno je servisirani identificiranu opremu i zamijeniti medije za pohranu podataka koje će zajednički čuvati IAEA i AEOI u Islamskoj Republici Iran”, navodi se u zajedničkom priopćenju.

Grossi će održati novinsku konferenciju u bečkoj zračnoj luci u nedjelju navečer nakon povratka s puta, objavila je IAEA.

IAEA je obavijestila države članice ovoga tjedna da nije postignut napredak u pregovorima o dva ključna pitanja: objašnjenju tragova uranija koji su pronađeni na nekoliko starih, neoznačenih mjesta i hitnom omogućavanju pristupa određenoj opremi za nadzor kako bi agencija nastavila pratiti dijelove iranskog nuklearnog programa kako je predviđeno nuklearnim sporazumom iz 2015. godine.

Poručila Angela Merkel

Ukrajina mora ostati tranzitno područje za ruski plin i nakon 2024. rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel Poljskoj koju je u subotu pozvala da spor s Europskom unijom o pravosuđu riješi dijalogom te pozvala Bjelorusija da ne vodi “hibridni rat” izbjeglicama na granici s EU.
“Jasno sam rekla da nam je bitno da Ukrajina ostane tranzitna zemlja za ruski plin”, rekle je Merkel novinarima na novinskoj konferenciji nakon sastanka s poljskim kolegom Mateuszom Morawieckim.

Mora postojati obveza za Rusiju da dostavlja plin Ukrajini nakon 2024., dodala je kancelarka koja je u posjet Varšavi stigla u zadnjim tjednima svog mandata prije parlamentarnih izbora na kojima se više neće natjecati.

Morawiecki je poručio da se osiguranjem Ukrajine kao tranzitnog područja za ruski plin, usprkos završetku plinovoda Sjeverni tok 2, smanjuje mogućnost za rusko ucjenjivanje.

“Jamstva za tranzit plina kroz teritorij Ukrajine, Poljske do zapadne Europe, element su koji smanjuje mogućnost ucjene Rusije – ucjene koje se tiču cijena i još važnije političke ucjene”, poručio je poljski premijer na zajedničkoj novinskoj konferenciji.

Ruski plinski div Gazprom objavio je da je izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2, kojim će izravno plin Baltičkim morem stizati iz Rusije u Njemačku, u potpunosti završena u petak ujutro.

U petak je objavljeno da se poljski predsjednik Andrzej Duda neće sastati s kancelarkom Merkel, iako je to ranije bilo najavljeno, a takva se promjena u rasporedu dogodila pošto je Gazprom objavio završetak Sjevernog toka 2.

Sjevernom toku 2 najviše se protive Ukrajina, Poljska i baltičke zemlje koje strahuju da će Moskva koristiti plinovod za svoje političke ciljeve.

Merkel: Spor Bruxellesa i Varšave riješiti dijalogom

Merkel je u Varšavi komentirala i spor Europske komisije i Poljske zbog sporne reforme pravosudnog sustava koju provodi vlada u Varšavi.

“Politika je više od pukog odlaska na sud”, rekla je Merkel i istaknula da spor treba riješiti dijalogom, prenosi agencija dpa.

Razgovori se možda već vode, kazala je, a ako se ne vode, Njemačka će podržati spomenuti pristup.

Europska komisija je u utorak zatražila od Suda EU-a da Poljskoj nametne financijske sankcije zbog nepoštivanja naloga toga Suda u vezi djelovanja Disciplinskog vijeća, nove institucije u poljskom pravosuđu uvedene u okviru opsežne pravosudne reforme, koju posljednjih godina provodi vladajuća koalicija.

Sud EU-a je 14. srpnja naložio Poljskoj da odmah obustavi aktivnosti Disciplinskog vijeća.

Kancelarka je kritizirala bjelorusko vodstvo jer se služi izbjeglicama koji bježe s kriznih žarišta koristeći se tim ljudima za “hibridne napade.

“To je potpuno neprihvatljivo”, rekla je Merkel.

“Bjelorusija mora shvatiti da su ti ljudi bez zaštite korišteni kao meta za hibridne napade”, rekla je, javlja agencija AFP.

Pozvala je Bjelorusiju da osigura humanitarnu pomoć izbjeglicama natiskanima na granici Bjelorusije i Poljske.

Poljska, Litva i Latvija prijavile su veliko povećanje broja migranata iz zemalja kao što su Irak i Afganistan koji pokušavaju prijeći njihove granice.

Europska unija tvrdi da bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko vodi “hibridni rat” protiv EU koristeći se migrantima kako bi pritisnuo Uniju zbog sankcija koje mu je uvela.

Poljska je počela graditi zid na granici i proglasila izvanredno stanje.

Krajem svibnja Lukašenko je rekao da Minsk više neće sprječavati migrante od putovanja u EU.

Ulagači i dalje oprezni zbog inflacije

Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks porastao, prvi put nakon pet dana pada, no ulagači su i dalje oprezni dok čekaju nove gospodarske pokazatelje i detalje o predstojećem povećanju poreza.

Ovoga mjeseca zasad nema puno pozitivnih iznenađenja. Ušli smo u još jedno razdoblje nesigurnosti u kojemu bi se kapital mogao preusmjeriti u cikličke sektore.

U fokusu ulagača bio je jučer prijedlog predsjednika SAD-a Joe Bidena o proračunskom paketu vrijednom 3.500 milijardi dolara. Očekuje se da će taj prijedlog uključivati povećanje korporativnog poreza s 21 na 26,5 posto.

Predložene porezne izmjene mogle bi, prema analitičarima Goldman Sachsa, smanjiti zarade kompanija iz S&P 500 indeksa u idućoj godini za otprilike 5 posto.

Ulagači su oprezni i zbog toga što će u utorak biti objavljeno izvješće o potrošačkim cijenama, koje će pokazati jačaju li inflacijski pritisci ili je rast inflacije posljednjih mjeseci bio privremen, kao što to tvrdi američka središnja banka.

Ovoga će tjedna biti objavljena i izvješća o potrošnji u maloprodaji te raspoloženju potrošača u SAD-u, koja će pokazati je li širenje delta varijante koronavirusa utjecalo na potražnju.

Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica blago pale, izgubivši dio jučerašnjih dobitaka, jer su ulagači oprezni uoči izvješća koje će pokazati jačaju li inflacijski pritisci u SAD-u. Na Zagrebačkoj se burzi u utorak očekuje oprezno trgovanje i stagnacija Crobexa, kao i prethodnih dana, što je odraz nedostatka značajnijih korporativnih i gospodarskih vijesti, ali i opreza investitora zbog mogućeg nepovoljnog razvoja situacije s koronavirusom.

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica blago porasle, nakon jučerašnjeg pada, a trguje se oprezno dok se čekaju nova izvješća koja će pokazati kakva je situacija u gospodarstvima i jačaju li inflacijski pritisci.

Na kineskim je tržištima u fokusu i dionica China Evergrande grupe, čija je cijena potonula više od 6 posto, jer taj golemi igrač na tržištu nekretnina ima problema s likvidnošću zbog pada prodaje i golemih dugova.

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala.

Cijene su nafte, pak, dodatno porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,25 posto, na 73,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,35 posto, na 70,70 dolara.

Blagi rast cijena

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad razine od 73 dolara, potaknute zabrinutošću trgovaca zbog spore obnove američke proizvodnje nakon uragana Ida. Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 73,47 dolara, a na američkom se tržištu barelom trgovalo po 70,36 dolara.

Tržište je i na početku ovog tjedna usredotočeno na sporu obnovu američke proizvodnje nakon pustošenja uragana Ida. Oko tri četvrtine proizvodnje u američkom dijelu Meksičkog zaljeva, oko 1,4 milijuna barela dnevno, zaustavljeno je još od kraja kolovoza.

Osiguravatelji mogu očekivati potraživanja nakon procjena štete koju je u SAD-u izazvao uragan Ida u vrijednosti 20 do 30 milijardi dolara, objavila je u ponedjeljak kompanija za izradu modela rizika povezanih s katastrofama AIR Worldwide.

Broj aktivnih bušotinskih postrojenja porastao je ipak u proteklih tjedan dana, prema podacima Baker Hughesa, signalizirajući da bi proizvodnja sljedećih tjedana mogla rasti, napominje Reuters.

Značajniji rast cijena zakočila je danas Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC), koja je danas snizila prognozu rasta potražnje u posljednja tri ovogodišnja mjeseca zbog širenja delta varijante koronavirusa, ocijenivši da će daljnji oporavak biti odgođen za iduću godinu.

OPEC sada očekuje da će potražnja za naftom u četvrtom tromjesečju rasti za u prosjeku za 99,7 milijuna barela dnevno, za 110 tisuća barela dnevno slabije no što su bili prognozirali u kolovozu.

Cijene koči i najava Pekinga o prodaji nafte iz državnih rezervi radi pomoći rafinerijama, ali i nada da bi Iran i zapadni partneri mogli postići širi sporazum o iranskom nuklearnom programu.

Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) postigla je u nedjelju dogovor s Iranom o servisiranju opreme za praćenje nuklearnih postrojenja, što znači i veće šanse za povratak iranske nafte na tržišta u slučaju ublažavanja sankcija Teheranu.

Odvojeno je OPEC danas na svojoj internetskoj stranici objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 71,98 dolara, što znači da je ojačala 16 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Plan za postroživanje regulacije

Na burzama su u ponedjeljak cijene dionica pale, ponajviše u Hong Kongu nakon medijskih napisa da kineske vlasti planiraju postrožiti regulaciju u tehnološkom sektoru, dok je dolar ojačao prema košarici valuta.

Oštar pad cijena dionica u Hong Kongu ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, nakon što je Financial Times objavio da Peking želi podijeliti aplikaciju za plaćanja Alipay, u vlasništvu Ant grupe poznatog milijardera i osnivača e-trgovine Alibaba Jacka Ma.

Cijena dionice Aleibabe potonula je jutros više od 4 posto, a pod pritiskom su se našle i mnoge druge tehnološke dionice.

A nakon što je prošloga tjedna skočio više od 4 posto, zahvaljujući nadi ulagača da će novi premijer uvesti dodatne poticajne mjere, jutros je japanski Nikkei indeks blago pao.

Oprezno se se trguje i na ostalim burzama u regiji dok ulagači čekaju nova makroekonomska izvješća, koja će pokazati u kakvoj su formi najveća svjetska gospodarstva.

Ulagači su suzdržani i zbog medijskih napisa u SAD-u da Demokratska stranka razmatra prijedloge za povećanje poreza korporacijama i bogatijima.

Premda to nije ništa novo, ulagači su oprezni jer se plaše da bi se moglo poklopiti povećanje poreza i istodobno smanjenje poticaja od strane američke središnje banke.

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta nastavila rasti, nakon što je prošloga tjedna ojačala 0,6 posto.

Cijene su nafte, pak, dodatno porasle, nakon prošlotjednog blagog uspona. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,35 posto, na 73,18 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,40 posto, na 69,98 dolara.

Analiza

Cijene nafte na svjetskom tržištu prošloga su tjedna blago porasle jer se u Meksičkom zaljevu proizvodnja nafte sporo oporavlja nakon uragana Ide, no veći rast cijena sprječava usporavanje oporavka gospodarstava od korona-krize.

Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je na 72.92 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupiona 69.72 dolara.

Podršku cijenama pruža spori oporavak američke proizvodnje nakon uragana Ide. Otprilike tri četvrtine proizvodnje nafte u američkom dijelu Meksičkog zaljeva, oko 1.4 milijuna barela dnevno, još je uvijek zaustavljeno nakon pustošenja Ide krajem kolovoza.

Američka proizvodnja sirove nafte smanjit će se ove godine za 200.000 barela dnevno, na 11.08 milijuna barela dnevno, procijenilo je ministarstvo energetike SAD-a, napominjući da bi uragan Ida trebao prouzročiti veći pad od dosad prognoziranih 160 tisuća barela dnevno.

Trgovce je, pak, zabrinulo što su istodobno snizili prognozu rasta globalne potražnje za naftom u ovoj godini, a više-manje potvrdili onu za iduću godinu.

Uz to, niz posljednjih podataka ukazuje na usporavanje oporavka najvećih svjetskih gospodarstava od korona-krize, što bi moglo usporiti i oporavak potražnje za naftom.

Tim više što i dalje u svijetu raste broj novozaraženih koronavirusom.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje američke prema košarici šest ostalih ključnih svjetskih valuta, prošloga je tjedna porastao, a jačanje zelene valute smanjuje kupovnu moć imatelja ostalih valuta, a time i potražnju za naftom.

Potporu tržištu nafte pružila je, pak, u petak vijest o razgovoru predsjednika SAD-a Joea Bidena i kineskog predsjednika Xi Jinpinga koji je podržao nadu da bi se odnosi dvije zemlje mogli poboljšati i donijeti mirnije dane globalnoj trgovini.

Ovoga tjedna u fokusu trgovaca bit će Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i Međunarodna agencija za energetiku (IEA), koje bi trebale izmijeniti prognoze rasta potražnje za naftom u idućoj godini.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine oko 40 posto, zahvaljujući oporavku potražnje za naftom uslijed oporavka gospodarstava, ali i OPEC-ovom održavanju proizvodnje ispod pretpandemijskih razina.

Analiza ekoloških posljedica

Arktičkom krugu zaista nije potrebna još jedna loša vijest, no kako to obično bude, uvijek može gore pa je čovjek sad zaključio da bi na tom području mogao iskapati litij koji se tamo nalazi, a ekološke posljedice neka se nose k vragu (valjda).

Litij se danas koristi u puno stvari, uključujući i baterije koje služe za pogon električnih vozila svih vrsta i veličina. Proizvođači baterija natječu se da podignu kapacitete, a sve se to zajedno pomalo prevara u novu svojevrsnu zlatnu groznicu.

Većina baterije za električna vozila nije napravljena od litija, ali svaka ćelija u njoj treba nekoliko grama litija u anodi i katodi. Proizvođači baterija baš i ne žele otkriti koliko litija zapravo koriste u baterijama, no električna vozila s baterijom od oko 100 kilovatsati ili većom, trebaju i preko deset kilograma te sirovine. Električna vozila sa slabijom baterijom i trebaju više kilograma litija, a to je tek pretpostavljeni minimum.

Ako se to stavi u korelaciju s ambicijama GM-a, Daimlera te VW grupe, koji žele proizvesti ukupno oko 240 gigavata baterijskih kapaciteta godišnje u narednih deset godina, onda je konzervativna procjena da bi svaki od navedenih proizvođača automobila iskoristio 23.949.675 kilograma litija – godišnje.

Trenutno ne postoji lagan način pribavljanja tolike količine litija, a jedan od razloga je i taj što ga nije lako pronaći. Litij se nalazi na područjima kojima možda ne bi bilo pametno uništavati ekosustav rudarenjem.

Rudarenje litija nije savršen proces i zahtijeva korištenje velike količine vode, no dok su neke metode vađenja litija manje destruktivne (poput one u poljanama soli u Atacami u Čileu), postoje one koje da bi došle do litija, vodenim mlazom razaraju čitave stijene do razine mulja. Takvu metodu koristi britanska tvrtka Cornish Lithium, koja se na tržištu pojavila iznenada nakon Brexita i koja rudari litij na jugu Engleske.

U Rusiji pak, državna tvrtka Rosatom želi učiniti sličnu stvar na poluotoku Kola na sjeveroistoku Rusije, samo što oni litij kojeg bi rudarili u arktičkom pojasu žele koristiti i za nuklearne bojne glave, a ne samo za električna vozila.

Litij-6 koristi se u nuklearnom oružju za pokretanje druge faze nuklearne reakcije, koja dovodi u biti do detonacije nuklearne bombe. Rafiniranje litija-6 kontroverzno je u bilo kojem kutu svijeta, jer ga se više-manje za ništa drugo niti ne može koristiti. Isto tako, obzirom da bi ruski arktički rudnik litija trebao biti otvoren tek 2030. godine, moglo bi se pokazati da bi se taj litij zapravo najviše korsti za termonuklearne bojne glave, jer bi do tog vremena sve potrebe za litijem već vjerojatno bile namirene.

Arktički krug već je podnio dosta. Primjerice, zbog rudnika nikla u Norilsku to je mjesto u Rusiji postalo najzagađenije mjesto na svijetu, a sve zato što omogućuje materijal koji služi kao zamjena za problematični kobalt, što je zapravo samo pretakanje problema iz jedne katastrofe u drugu.

Ako rudarenje počne na poluotoku Kola, onda neće biti ugrožen samo okoliš tog područja koji je 2018. godine dobio status ekološki zaštićenog područja, već će ugroženo biti i domorodačko stanovništvo Sami.

U SAD-u pak Lithium America tvrdi da se u prolazu Thacker u Nevadi nalazi 2,6 milijardi dolara vrijedan sirov litij, a plan je zapravo prekopati cijelo područje da se izvuče taj novac, pardon, litij. Metoda koja bi se koristila zapravo podrazumijeva kopanje dubokih brazdi kroz sediment tla.

Za litijem postoji rastuća i velika potražnja, no ako ćemo štetu proizvedenu vozilima na fosilna goriva ispravljati novim ekološkim katastrofama kako bi se vozili zelenim električnim vozilima, onda teško da ćemo postići nešto pozitivno, piše Zimo.