Energetika

Mediji
BDP Ruske Federacije pao je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci za 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a u trećem tromjesečju pad je usporio na 3,8 posto nakon 8-postotnog pada u drugom, objavilo je rusko Ministarstvo gospodarskog razvoja, a prenose mediji.

Glavni doprinos smanjenju pada BDP-a u trećem tromjesečju dalo je poboljšanje dinamike trgovine i prerađivačke industrije, kao i povećanje proizvodnje u poljoprivredi. Uz to, ukidanje karantenskih ograničenja tijekom trećeg tromjesečja praćeno je poboljšanjem dinamike uslužnih djelatnosti.

Istodobno, u kontekstu sporazuma OPEC+ usmjerenog na potporu cijenama nafte te ograničenja međunarodnog prijevoza, rudarstvo i transportni kompleks nastavili su davati značajan negativan doprinos dinamici ruskog BDP-a. Prema Ministarstvu ekonomskog razvoja i trgovine, ruski BDP će u 2020. godini pasti za 3,9 posto.

Službeni bilten
Europska unija pokrenula je antidampinšku istragu o kineskom uvozu čeličnih stupova koji se koriste u vjetroturbinama, objavio je u srijedu službeni bilten EU-a.

Istraga je pokrenuta nakon pritužbe europske udruge proizvođača da im veliki broj i niske cijene uvezenih tornjeva nanosi štetu. Europska komisija, koordinator trgovinske politike 27-članog EU-a, zaključila je da postoji dovoljno dokaza o dampingu za pokretanje istražnog postupka.

Antidampinške istrage traju do 14 mjeseci, nakon čega EU može uvesti carine, obično na pet godina. Može uvesti i privremene carine sedam do osam mjeseci nakon pokretanja istrage. EU je do sada pokrenuo 48 istraga o uvozu proizvoda od čelika, od čega se njih 28 odnosi na proizvode iz Kine.

Izvješće
Zagađenje zraka košta Europu 166 milijardi eura godišnje, navodi se u izvješću objavljenom u srijedu u kojem se ispituju troškovi prerane smrti, bolesti i izgubljenih radnih dana zbog onečišćenja u 432 europska grada.

Ovo izvješće, koje je izradila organizacija CE Delft za Europsku alijansu za javno zdravstvo (EPHA), nevladinu platformu sa sjedištem u Bruxellesu, proučava 432 grada u 27 zemalja Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Švicarske. Studija upoređuje tri glavna onečišćivača zraka – čestice, ugljični dioksid i ozon, te njihove troškove povezane s liječenjem, smanjenog životnog vijeka ili bolesti poput teškog kroničnog bronhitisa i slično.

London predvodi gradove s najvišim troškovima povezane s onečišćenje (11.4 milijarde eura), ispred Bukurešta i Berlina, dok je Pariz na sedmom mjestu. Zagađenje zraka u gradovima posljedica je nekoliko čimbenika – prijevoza, grijanja domova ili čak industrijskih ili poljoprivrednih aktivnosti. Iako je teško precizno procijeniti udio svakog od ovih sektora, izvještaj se bavio prijevozom i procijenio da porast broja automobila u gradu za samo 1 posto povećava socijalne troškove za gotovo 0.5 posto.

Zagađenje zraka odgovorno je za 480.000 preranih smrtnih slučajeva u Europi,navodi Europska agencija za okoliš (EEA), a te brojke bi mogle biti samo veće.

Model 3
Američki proizvođač električnih automobila Tesla najavio je da će do kraja listopada automobile Model 3 proizvedene u Kini, početi izvoziti u više od deset europskih zemalja.

Kompanija je vozila proizvedena u tvornici u Šangaju počela isporučivati u prosincu prošle godine a do kraja listopada počet će ih izvoziti, između ostalog, u Njemačku, Francusku, Italiju i Švicarsku, stoji u priopćenju, objavljenom početkom tjedna.

Tesla trenutno gradi tvornicu na periferiji Berlina, a njemačka vlada najavila je više od 9.000 eura subvencija za kupce električnih automobila uključujući Teslin Model 3, podsjeća Reuers. Američka kompanija širi poslovanje u Kini unatoč eskalaciji napetosti između Washingtona i Pekinga. Tvornica u Šangaju, prva Teslina izvan SAD-a, trebala bi ove godine proizvesti 150 tisuća vozila.

U rujnu je Tesla prodao više od 11 tisuća automobila Model 3 u Kini, najvećem svjetskom tržištu automobila, a paralelno gradi nove proizvodne kapacitete u Šangaju za proizvodnju sportskog terenca Model Y. I njemački BMW planira u Europi prodavati električni model iX3, koji proizvodi u kineskom Shenyangu, dok Damiler seli proizvodnju Smarta u zaljev Hangzhou, navodi Reuters.

Trump spreman na veće poticaje
 Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle, nadoknadivši dio gubitaka od prethodnoga dana, jer je ponovno oživjela nada ulagača u dogovor u Washingtonu o novim poticajnim gospodarskim mjerama prije predsjedničkih izbora.

U ponedjeljak su indeksi pali više od 1 posto jer su splasnule nade da će Kongres i Bijela kuća postići dogovor o novim mjerama za pomoć gospodarstvu u borbi protiv koronakrize prije predsjedničkih izbora početkom studenoga. U utorak su, pak, te nade ponovno oživjele nakon što je Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma Kongresa, kazala da je optimistična, da bi poticaji mogli zaživjeti početkom idućeg mjeseca. Istaknula je da bi naznake mogućeg dogovora mogle uskoro uslijediti.

Predsjednik Donald Trump poručio je, pak, da je spreman prihvatiti prijedlog većih poticaja nego što je prije planirao čak i ako će se Republikanska stranka protiviti tome. Bijela kuća zalaže se za paket fiskalne pomoći vrijedan oko 1.800 milijardi dolara, dok demokrati u Zastupničkom domu inzistiraju na svom prijedlogu poticaja, koji doseže vrijednost od 2.200 milijardi dolara.

Tržište se već tjednima kreće gotovo isključivo na temelju nade u nove poticajne mjere jer je oporavak gospodarstva od koronakrize izgubio na zamahu, pa su novi poticaji nužni. Tim više što su tijekom krize milijuni Amerikanaca ostali bez posla. Posljednjih su dana u fokusu ulagača i kvartalni poslovni rezultati kompanija. Od 66 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješće, njih 86 posto nadmašilo je očekivanja analitičara. No, premda su veće od očekivanja, zarade kompanija u prosjeku su znatno manje nego lani u trećem tromjesečju.

Ulagači su na oprezu i zbog skorašnjih predsjedničkih izbora, na kojima bi mogao pobijediti demokratski kandidat Joe Biden, ali i zbog daljnjeg brzog širenja koronavirusa u nekim dijelovima SAD-a.

Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, jer su ponovno oživjele nade da će američki Kongres i Bijela kuća dogovoriti nove gospodarske poticaje prije predsjedničkih izbora. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu za otprilike 0,4 posto, čime su nadoknadili dio gubitaka od prethodnoga dana, jer su ponovno oživjele nade da će Bijela kuća i Kongres postići kompromis o dodatnom paketu pomoći gospodarstvu u borbi protiv koronakrize prije predsjedničkih izbora početkom studenoga.

Na Zagrebačkoj se burzi i u srijedu očekuje mirno trgovanje, kao i prethodnih dana, jer nema značajnijih vijesti koje bi potaknule tržište, pa bi pomaci Crobex indeksi i dalje mogli biti simbolični. A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala drugi dan zaredom i zaronila na najnižu razinu u mjesec dana, što je posljedica optimizma ulagača u vezi poticajnih mjera u SAD-u.

Cijene su nafte, pak, nakon jučerašnjeg rasta jutros pale jer daljnje širenje koronavirusa vodi do novih restriktivnih mjera, što bi moglo narušiti oporavak gospodarstava, a time i potražnje za naftom. Na londonskom je tržištu cijena barela pala 0,6 posto, na 42,92 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,55 posto, na 41,50 dolara.

Gotovo pola milijarde kuna
Kutinska Petrokemija je šest mjeseci prije roka dospjeća uplatila zadnju ratu i time u cijelosti otplatila stari dug za prirodni plin, za što je Ini, PPD-u i HEP-u dugovala ukupno 412 milijuna kuna, izvijestili su iz Petrokemije.

“Petrokemija je zahvaljujući dobrim financijskim rezultatima šest mjeseci prije roka dospijeća uplatom zadnje rate otplatila u cijelosti stari dug za prirodni plin prema dobavljačima Ina, PPD i HEP u ukupnom iznosu 412 milijuna kuna. Zajmovi od sva tri dobavljača plina datiraju još od vremena prije promjene vlasničke strukture, tj. dio duga nastao je 2015./2016. godine, a dio 2018. godine”, navodi se u kratkoj objavi kutinskog proizvođača mineralnih gnojiva na Zagrebačkoj burzi.

Po podacima iz financijskog izvješća za prvih šest mjeseci ove godine, Petrokemija d.d. je u tom razdoblju ostvarila neto dobit od 239 milijuna kuna, što je značajno povećanje u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosila 29 milijuna kuna.

Ukupni poslovni prihodi Petrokemije u prvom su polugodištu iznosili 960 milijuna kuna i pali su 15 posto, dok su ukupni poslovni rashodi smanjeni za 35 posto, na 711 milijuna kuna. U današnjem objavi na Burzi Petrokemija ne navodi koliko je točno uplatila za zadnju ratu staroga duga za plin, a po podacima iz šestomjesečnog izvješća, dugovanje prema dobavljačima plina – Hrvatska elektroprivreda (HEP), Ina i Prvo plinarsko društvo (PPD) iznosilo je 206 milijuna kuna.

Petrokemija je krajem 2018. godine uspješno provela dokapitalizaciju, nakon koje su većinski vlasnici kutinskog proizvođača mineralnih gnojiva postali Ina i PPD, koji preko tvrtke Terra mineralna gnojiva drže nešto više od 54,52 posto dionica kutinske tvrtke.

Uz provedenu dokapitalizaciju, Petrokemija je krajem listopada 2018. godine dogovorila i reprogramiranje odnosno refinanciranje staroga duga za plin prema HEP-u, Ini i PPD-u. Inače, prirodni plin najvažnija je sirovina za kutinsku Petrokemiju, koja je i jedan od najvećih potrošača prirodnog plina u Hrvatskoj s godišnjom potrošnjom od oko 620 milijuna prostornih metara.

Nakon objave Petrokemije da je otplatila stari dug za plin, cijena dionici kutinske tvrtke je na Zagrebačkoj burzi porasla za više od 10 posto te se oko 16 sati njome trgovalo po cijeni od 75 kuna.

U fokusu koronavirus
Cijene nafte zadržale su se u utorak na međunarodnim tržitšima ispod 43 dolara, zakočene većom libijskom proizvodnjom i zabrinutošću za opskrbu zbog opetovnog skoka broja zaraženih koronavirusom.

Na londonskom je tržištu cijena barela u ugovorima za isporuke u prosincu bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 42,62 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 40,88 dolara.

Trgovci pozorno prate vijesti o širenju zaraze koronavirusom. Broj zaraženih u svijetu premašio je u ponedjeljak 40 milijuna, pokazuju Reutersovi izračuni, a rastući drugi val u Europi i Sjevernoj Americi rezultirao je novim mjerama zatvaranja, iako različitog obuhvata.

U takvom su se okruženju ministri članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznica na jučerašnjem sastanku ministarskog odbora (JMMC) obavezali poduprijeti tržišta nafte.

OPEC + zasada nije odustao od dogovora prema kojem će do kraja godine ograničavati proizvodnju za 7,7 milijuna barela dnevno i povećati je od siječnja za dva milijuna barela dnevno. “Oporavak potražnje neravnomjeran je… Danas je usporio zbog drugog vala koronavirusa, ali još nije potpuno splasnuo”, naglasio je na jučerašnjem sastanku ruski ministar energetike Aleksander Novak.

Promatrači OPEC-a, uključujući analitičare američke banke J.P. Morgan, nagađali su da bi OPEC+ zbog slabih izgleda za potražnju mogao odgoditi povećanje proizvodnje. “Sastanak JMMC-a u ponedjeljak iznevjerio je nade tržišta da će se odustati od planiranog povećanja proizvodnje u siječnju s obzirom na sve lošije okruženje za potražnju”, zaključili su analitičari JBC Energyja.

Libija je zbog oružanih sukoba bila izuzeta od smanjenja i sada povećava proizvodnju koja je bila blokirana od siječnja.

Proizvodnja na najvećem polju Šarara obnovljena je 11. listopada i sada iznosi oko 150.000 barela dnevno, što odgovara otprilike polovini nekadašnjih kapaciteta, saznaje se iz dva izvora u naftnom sektoru.

Očekuje se da će 24. listopada biti pokrenuto još 70.000 barela dnevno proizvodnih kapaciteta na tom polju. Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela sirove nafte iz košarice njegovih članica u ponedjeljak iznosila 41,38 dolara i nije se znatnije promijenila u odnosu na prethodni radni dan.

Priopćenje
Jadranski naftovod, dioničko društvo sa švicarskom kompanijom Litasco SA sklopio je novi ugovor o skladištenju nafte za razdoblje od 1. studenoga 2020. godine do 30. travnja 2021. godine na Terminalu Omišalj.

JANAF d.d. prepoznat je kao stabilan i pouzdan partner korisnicima svojih usluga te je visoku iskorištenosti svojih skladišnih kapaciteta u predstojećem razdoblju osigurao i sklapanjem ugovora o skladištenju nafte s jednom od najvećih svjetskih naftnih kompanija BP Oil International Limited (do kraja ožujka 2021.).

„Novi ugovor s Litasco-om, velikom svjetskom kompanijom specijaliziranoj za trgovinu naftom i naftnim derivatima, i ostvarena suradnja s BP-om, kao i s ostalim korisnicima naših usluga, potvrda je ugleda i mogućnosti koje JANAF ima na mediteranskom spot tržištu nafte kod globalnih naftnih kompanija, kao i trgovaca naftom, a da bismo realizirali poslovnu suradnju s istima potrebno je zadovoljiti najviše standarde izvrsnosti u poslovanju. Također novi ugovor s Litasco-om pokazuje iskustvo menadžmenta Društva u prepoznavanju trendova na naftnom tržištu“, istaknula je Uprava JANAF-a izražavajući zadovoljstvo zbog sklopljenih ugovora za nadolazeće razdoblje koji jamče stvaranje pozitivnog poslovnog okruženja i stabilne prihode za Društvo.

Naime, JANAF za nadolazeće razdoblje ima sklopljene ugovore za skladištenje nafte s Agencijom za ugljikovodike, INA-om, MOL-om, Glencore-om, Petraco-om, Litasco-om SA i BP-om te ugovore za transport nafte s INA-om i MOL-om, kao i za skladištenje naftnih derivata s Agencijom za ugljikovodike i Croduxom.

Prognoza MMF-a
Prema najnovijim prognozama MMF-a, u 2021. godini očekuje se kretanje cijena sirove nafte u cjenovnom rasponu od 40 do 50 dolara po barelu.

Nakon izvještaja o kineskom gospodarskom rastu za treće tromjesečje, cijene sirove nafte u ponedjeljak su zabilježile blagi pad. Pri tome je kinesko gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo za ispodočekivanih 4,9% u odnosu na isto razdoblje 2019.

Sirova nafta tipa Brent (ugovor za prosinac) tijekom ponedjeljka zabilježila je pad od 30 centi, ili 0,7%, na 42,63 dolara po barelu dok je sirova nafta tipa WTI (za studeni) iznosila 40,61 dolara po barelu, što je pad za 27 centi.

Prema najnovijim prognozama MMF-a, u 2021. godini očekuje se kretanje cijena sirove nafte u cjenovnom rasponu od 40 do 50 dolara po barelu.

Zemlje OPEC+ ograničile su svjetsku proizvodnju sirove nafte na 7,7 mil. barela dnevno, a početkom 2021. godine najavljeno je dodatno smanjenje proizvodnje. Danas su na rasporedu objave proizvođačkih cijena u europodručju za rujan te podaci s tržišta nekretnina u SAD-u za isti mjesec.

Fima Analiza
Ulaskom u posljednje tromjesečje, sve se više čini da će 2020. godina biti još jedna dobra godina za Wall Street usprkos pandemiji koronavirusa.

Ne samo da je glavni američki indeks S&P 500 do danas nadoknadio sve gubitke nakon izbijanja krize koronavirusa, on trenutno bilježi solidnih 9,4 posto rasta od početka godine. Kao što je poznato, za rast su bile najzaslužnije dionice tehnoloških giganata čiji su se poslovni modeli pokazali posebno jaki u novim uvjetima socijalnog distanciranja i rada od kuće. Tako su dionice Amazona (AMZN) skočile 86 posto od početka godine, Applea (AAPL) 69 posto, a Microsofta (MSFT) 40 posto.

U isto vrijeme, energetski sektor proživljava vrlo tešku godinu s obzirom da je pandemija značajno smanjila potražnju za energentima. Primjerice, putovanje zrakom je bilo gotovo izbrisano u određenim trenucima ove godine, te se očekuje da će biti potrebne godine za oporavak na prijašnje razine. Izostankom potražnje, došlo je i do kraha cijena energenata poput nafte, pa rijetko koji proizvođač posluje na točki pokrića.

Navedeno je utjecalo na činjenicu da dionice energetskih kompanija imaju uvjerljivo najgoru izvedbu od svih američkih sektora u 2020. godini. Mjereno indeksom S&P-a, tržišna kapitalizacija energetskog sektora se gotovo prepolovila od početka godine (-49 posto). Samo u trećem kvartalu vrijednost sektora se spustila za preko 20 posto.

Potonuće cijena dionica nisu izbjegli ni najveći u sektoru. Exxon (XOM), koji je prije samo sedam godina bio najvrednija američka kompanija, bilježi pad od 50 posto. Osim što će kompanija prvi put nakon 32 godine poslovati s gubitkom, dionica je izbačena iz sastava Dow Jones industrijskog indeksa gdje je provela gotovo 100 godina. Drugi najveći, Chevron (CVX), izgubio je nešto manje u ovoj godini, 38 posto. Jedino što menadžment kompanije može veseliti je da su prošli tjedan uspjeli premašiti tržišnu vrijednost svog najvećeg konkurenta Exxona, ali su se odnosi u međuvremenu ponovno vratili u korist Exxona.

Pored poteškoća u poslovanju, razlog za smanjenu privlačnost dionica iz energetskog sektora se pojavio i zbog smanjivanja ili potpunih suspenzija isplata dividendi po kojima su ove kompanije bile poznate.

Ipak ranije spomenuti Exxon i Chevron, odlučili su zadržati isplate nepromijenjenima i po cijenu zaduživanja. Tako su nakon oštrih korekcija cijena dionica, izračunati dividendni prinosi iznimno visoki. Exxon pri trenutnoj cijeni od oko 35 dolara nudi dividendni prinos od oko 10 posto, a Chevron pri cijeni od oko 74 dolara nosi dividendni prinos od 7 posto.

Bez obzira na izdašne dividende, dionice ovih energetskih giganata nastavljaju biti u nemilosti investitora. Posebno kad se uzme u obzir da ovako visoki dividendni prinosi obično sugeriraju da tržište nije sigurno da su isplate sigurne s obzirom na oklonosti u kojima se ove kompanije nalaze.

S druge strane, oni optimističniji će uzeti u obzir činjenicu da će pandemija kad tad proći, a daljnji rast svjetske populacije će i dalje stvarati potrebu za fosilnim gorivima godinama u budućnosti. Takvi se ulagači, pored izravne kupnje dionica, energetskom sektoru mogu izložiti kroz kupnju ETF-ova koji pokrivaju sektor. Najpoznatiji među njima je Energy Select Sector SPDR Fund burzovne kratice XLE čije kretanje u odnosu na kretanje S&P 500 prikazujemo u nastavku, stoji u analizi.