Energetika

Federalna carinska služba
Prošle godine Rusija je više nego dvostruko povećala isporuku nafte u SAD i Veliku Britaniju, objavila je Federalna carinska služba.

SAD zabranjuju uvoz energenata iz Rusije, a istovremeno pliva u ruskoj nafti, jer je Rusija drugi po veličini isporučitelj nafte na američko tržište. Aleksej Belogorjev s Instituta za energetiku i financije u Moskvi objašnjava ovo time što se tržište nafte rukovodi čisto ekonomskom logikom.

“Tržište nafte, za razliku od tržišta plina i mnogo drugih proizvoda, nije toliko politizirano. Nafta je jedan od najlikvidnijih proizvoda na svetskom tržištu i kao takva igra ulogu važnog financijskog instrumenta. U tom pogledu, nema ničeg iznenađujućeg u porastu isporuka ruske nafte u SAD”, rekao je Belogorjev.

On je dodao da „značajan dio nafte na tržištu prodaju međunarodni trgovci koji je kupuju u raznim zemljama, formiraju neku vrstu “koktela” od raznih vrsta nafte i preprodaju je krajnjem potrošaču koji možda ni ne zna odakle ta nafta dolazi. Na barelu nafte nema znaka na kojem piše iz koje je zemlje.

Rio Tinto
Vlada Srbije i jedna od najvećih svjetskih rudarskih kompanija Rio Tinto tražit će potencijalnog strateškog partnera za proizvodnju električnih baterija ili električnih automobila.

Ana Brnabić, premijerka Srbije, rekla je da vlada i Rio Tinto u nastavku suradnje na projektu Jadar planiraju zajedno tražiti partnera koji bi takvu tvornicu otvorio u Loznici, prenose srpski mediji. Brnabić kaže da će treći partner koristiti litij iz kemijskog postrojenja kompanije Rio Tinto, kao osnovu za daljnji, finalni proizvod, za koji kaže da će podići i ukupnu srpsku ekonomiju.

“Na korak smo i do konkretnih sastanka s određenim kompanijama koje smo utvrdili. To je jedna važna komponenta ovog projekta”, rekla je Brnabić. Dodala je kako se nada da je Srbija danas jedan veliki korak bliže investicijskoj odluci kompanije Rio Tinto o otvaranju kemijskog postrojenja, čiji se početak izgradnje može očekivati krajem 2021. godine.

“To će za Loznicu i za ovu regiju značiti da imamo postrojenje koje je 20 posto veće od sadašnje rafinerije NIS-a u Pančevu, dužine 2,6 kilometara, širine 1,6 kilometara i to je samo pokazatelj koliko je ovo važno”, poručila je premijerka Srbije. Ona je rudarsku kompaniju posjetila da bi, kako kaže, zajedno s partnerima iz Rio Tinta obilježili kraj jedne važne faze u ovom projektu kao i njegov nastavak.

“Ovo je potencijal koji je važan ne samo za Loznicu, već za cijelu zemlju”, dodala je Brnabić i istaknula da je projekt koji provodi Rio Tinto Srbiju već stavio na svjetsku mapu, te da on doista može promijeniti cijelu zemlju. Ana Brnabić kaže da za nju postoje potencijalno tri velika dodatna sljedeća datuma koji su važni za Srbiju.

Navela je da bi veliki uspjeh za Srbiju bio dogovor s kompanijom Rio Tinto da svoje laboratorije i sve kompleksne analize koje obavljaju u svom postrojenju, istraživačkom centru u Australiji, preseli u Srbiju. “Druga velika stvar će svakako biti početak izgradnje postrojenja. Nadamo se da to može biti krajem 2021. godine. I treća velika stvar, kada zajedno nađemo i potpišemo ugovor s trećim partnerom”, objasnila je premijerka.

Da bi Srbija mogla imati velike koristi od revolucije u autoindustriji, odnosno prelaska na električne automobile, poručio je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, prije nešto više od godinu dana sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

Prema njegovim riječima, Kinezi bi mogli izgraditi tvornicu električnih vozila u zapadnoj Srbiji, na području od Prijepolja do Krupnja, gdje se nalazi ruda jadarit koja sadrži velike količine litija potrebnog za proizvodnju baterija za električne automobile. Vučić je tada rekao da Rio Tinto već razgovara s Kinezima o suradnji.

Kada počne eksploatacija jadarita u Srbiji, pretpostavlja se da će se moći dobiti litij koji će zadovoljiti 10 posto svjetskih potreba. Kompanija Rio Tinto, koja je do sada uložila više od 200 milijuna dolara u razvoj projekta Jadro, prije nekoliko dana počela je tražiti usluge za inženjersko-geološka i geotehnička istraživanja, kao i nadzor nad relizacijom terenskih radova i laboratorijskih istraživanja. Otvoren je i natječaj za konzultanta za pripremu elaborata resursa i rezervi, kao i studije izvoljivosti za rudarstvo, piše Poslovni dnevnik.

Ria Novosti
Austrijski veleposlanik u Rusiji Johannes Aigner izjavio je u petak za Ria Novosti da je Austrija protiv američkih sankcija tvrtkama koje grade plinovod Sjeverni tok 2, te izrazio nadu da će gradnja biti dovršena unatoč američkim restriktivnim mjerama.

“Austrija podržava projekt Sjeverni tok 2 jer ga smatra važnim za pouzdanu i učinkovitu opskrbu plinom, a samim tim i za energetsku sigurnost Europe. Polazimo od pretpostavke da će on biti dovršen, unatoč američkim sankcijama”, rekao je Aigner.

Napomenuo je da će, s gledišta Austrije, projekt poboljšati energetsku sigurnost za sve europske zemlje, u čemu Rusija kao dobavljač ima vrlo važnu ulogu. Istaknuo je da Rusija od 1968. godine pouzdano opskrbljuje Austriju energijom. “Općenito, naša država ima negativan stav prema eksteritorijalnim sankcijama “, rekao je Aigner.

U gradnji Sjevernog toka 2 sudjeluje austrijski OMV. Projekt Sjeverni tok 2 uključuje polaganje dvaju cijevi ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje, od ruske obale preko Baltičkog mora do Njemačke.

Posao vodi tvrtka Nord Stream 2 s jednim dioničarom, ruskim Gazpromom. Partneri iz europskih zemalja, britansko-nizozemski Royal Dutch Shell, austrijski OMV, francuski Engie i njemački Uniper i Wintershall – zajedno financiraju projekt s 50 posto, odnosno do 950 milijuna eura svaka tvrtka.

Drugu polovinu sredstava tj. 4,75 milijardi eura osigurava Gazprom. Sjedinjene Američke Države, Ukrajina i nekoliko europskih zemalja protiv su Sjevernog toka 2, tvrdeći da on povećava europsku ovisnost o ruskom plinu. Neki pak tvrde da je zapravo riječ o ukrajinskom strahu od gubitka prihoda od tranzita ruskog plina namijenjenog Europi ukrajinskom rutom, dok SAD želi u Europu plasirati svoje viškove ukapljenog prirodnog plina.

U prosincu su Sjedinjene Države uvele sankcije protiv projekta, zahtijevajući od kompanija da odmah da zaustave izgradnju. To je bitno omelo projekt, jer je švicarski Allseas obustavio polaganje cijevi, a ključan je u tome poslu.

Recesija na pomolu
Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 indeks potonuo šesti dan zaredom, pri čemu je zabilježio najbrži pad u područje korekcije u povijesti, jer ulagači strahuju da bi zbog brzog širenja koronavirusa u svijetu gospodarske štete mogle biti puno veće nego što se očekivalo.

Dow Jones potonuo je u četvrtak 1.190 bodova ili 4,42 posto, na 25.766 bodova, što je po bodovima njegov najveći dnevni gubitak u povijesti. Nakon pada u posljednjih šest dana, S&P 500 indeks sada je oko 12 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute 19. veljače, pri čemu su dionice iz sastava tog indeksa na tržišnoj vrijednosti izgubile nekoliko tisuća milijardi dolara.

Nikada u povijesti S&P 500 nije tako brzo zaronio u područje korekcije, koje se definira padom za 10 posto ispod prethodne rekordne razine.

Dow Jones indeks zabilježio je, pak, jučer najveći bodovni pad u povijesti i već drugi pad veći od 1.000 bodova u ovom tjednu. Dosad je u povijesti Dow Jones zabilježio samo četiri dnevna pada za 1.000 bodova.

Osim toga, sva tri indeksa na putu su najvećeg tjednog gubitka od financijske krize 2008. godine, što ukazuje na razmjere rasprodaje na najvećoj svjetskoj burzi. Posljedica je to podataka koji pokazuju da je broj novozaraženih od koronavirusa u svijetu jučer po prvi put porastao brže nego u Kini, ponajviše u Južnoj Koreji, Iranu, Italiji…

Vlade širom svijeta, od Australije, preko Irana do Italije, pokušavaju zaustaviti epidemiju, pa zatvaraju škole, otkazuju velike događaje i gomilaju medicinske zalihe. U SAD-u, također, raste broj zaraženih od koronavirusa. Guverner Kalifornije Gavin Newsom kazao je da se nadzire 8.400 ljudi zbog tog virusa, dok su Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potvrdili prvi slučaj koronavirusa nepoznatog podrijetla u sjevernoj Kaliforniji i upozorili na moguće širenje te bolesti.

Analitičari kažu da je teško procijeniti koliko će širenje virusa u svijetu utjecati na globalno gospodarstvo, no jasno je, kažu, da će štete biti veće nego što se još nedavno procjenjivalo. S obzirom na restrikcije u putovanjima i zatvaranje tvornica, ekonomisti širom svijeta smanjuju procjene rasta kako kineskog, tako i ostalih gospodarstava.

Zbog širenja virusa, i sve više američkih kompanija upozorava da će im poslovni rezultati biti slabiji od planiranih zbog poremećaja u nabavnim lancima i slabije potražnje. Nakon Applea i HP-a, na to su jučer upozorili Microsoft i PayPal.

Zbog toga analitičari smanjuju procjene zarada kompanija. Prema podacima tvrtke The Earnings Scout, analitičari sada procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju biti 0,1 posto manje nego godinu dana prije, dok su početkom veljače očekivali da će zarade porasti za 2,5 posto. Analitičari Goldman Sachsa upozorili su, pak, jučer da američke kompanije u ovoj godini možda uopće neće zabilježiti rast zarade.

„Naše smanjenje procjena zarada odražava ozbiljan pad kineskog gospodarstva u prvom tromjesečju, smanjenu potražnju za izvoznim američkim proizvodima, narušavanje nabavnih lanaca mnogih kompanija, usporavanje rasta američkog gospodarstva i povećanu poslovnu nesigurnost”, poručili su analitičari investicijske banke.

Još polovicom prošloga tjedna burzovni indeksi na Wall Streetu kretali su se na rekordnim razinama jer su ulagači očekivali da će širenje koronavirusa utjecati na gospodarstva samo u prvom tromjesečju, no sada analitičari kažu da bi se taj utjecaj mogao osjetiti u cijelom prvom polugodištu, a možda i duže.

Zbog toga ulagači povlače svoj kapital iz rizičnijih investicija, kao što su dionice, a ulažu u sigurnije, kao što su zlato i državne obveznice. Na povlačenje ulagača s tržišta dionica ukazuje podatak da je jučer na američkim burzama vlasnika zamijenilo 15,6 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 8,7 milijardi.

Na nesigurnost na tržištu ukazuje i podatak da je VIX indeks ‘straha’ Čikaške burze opcija jučer dodatno skočio za 11,60 bodova, na 39,16 bodova, najvišu razinu od veljače 2018. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

Cijene su nafte, pak, pred najvećim tjednim gubitkom u više od četiri godine. Na američkom je tržištu cijena barela jutros potonula 2,8 posto, na 45,76 dolara, pa je na putu tjednog gubitka od 14 posto. Na londonskom je tržištu, pak, barel pojeftinio 2,7 posto, na 50,35 dolara, pa mu je cijena skliznula na najnižu razinu u 14 mjeseci.

Tomislav Ćorić
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izjavio je u četvrtak kako Vladin savjetnik u transakciji moguće kupnje dionica Ine od mađarskog MOL-a, investicijska banka Lazard, neće do kraja ožujka završiti svoje izvješće, ali bi ga sigurno trebalo imati tijekom drugog tromjesečja.

“Taj proces traje i neće završiti za mjesec dana. Dakle, neće završiti tijekom prvog kvartala. Svakako bi trebao tijekom drugog (tromjesečja)”, izjavio je Ćorić odgovarajući nakon sjednice Vlade na novinarski upit hoće li, kao što je ranije bilo najavljeno, konzultanti u transakciji moguće kupnje dionica Ine od MOL-a do kraja prvog kvartala ove godine “imati nešto crno-na bijelo”.

Vlada je početkom kolovoza prošle godine za nove konzultante u tom procesu izabrala englesko-francusku investicijsku banku Lazard, a ministar Ćorić je tada izjavio kako je dubinsko snimanje poslovanja Ine moguće završiti za šest mjeseci. “Neće imati u mjesec dana”, rekao je Ćorić, dodajući kako je revidirao prvotni rok (kraj prvog tromjesečja 2020.) u kojem su konzultanti trebali dostaviti svoje izvješće.

Premijer Andrej Plenković krajem 2016. godine objavio je da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL, nakon što je Hrvatska izgubila u postupku koji je pokrenula protiv MOL-a pred arbitražnim sudom komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi. Sredinom siječnja 2017. Vlada je osnovala Savjet za pregovore s MOL-om vezanima uz mogući otkup dionica koje drži ta mađarska kompanija u Ini.

U travnju 2018. godine Vlada je odabrala konzorcij, u kojem su bili Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb (PBZ), za investicijskog savjetnika Vlade u transakciji moguće kupnje dionica Ine od mađarskog MOL-a te moguće naknadne prodaje tih dionica novom strateškom partneru Ine.

Međutim, nakon što su se pojavili prijepori oko “shvaćanja onoga što je trebalo inkorporirati u sam ugovor o zastupanju, poglavito po pitanju tehničkih aspekata samoga angažiranja savjetnika”, Vlada je 1. kolovoza 2019. odabrala investicijsku banku Lazard kao novog konzultanta.

Ministar Ćorić tada je kazao da je proces dubinskog snimanja Ine procijenjen na šest mjeseci, što znači da se otvara mogućnost da u prvom kvartalu 2020. hrvatska strana ima završenu prvu fazu i da prema mađarskom Molu izađe s konkretnim ponudama.

Forum
Prirodni plin glavni je most prema niskougljičnoj zelenoj budućnosti, rečeno je u četvrtak na 19. Plinarskom forumu u organizaciji Energetika – marketinga, gdje je istaknuto i da Europa zahvaljujući novim dobavnim pravcima ne mora strahovati od manjka plina.

“Ugljikovodici se prikazuju kao jedni od najvećih zagađivača te se čak želi drastično zaustaviti daljnja istraživanja u eksploataciji nafte i plina. Međutim, većina je svjesna da je prirodni plin glavni most za budućnost s niskom razinom ugljikovodika”, istaknuo je profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Vladimir Brkić

Trenutna svjetska proizvodnja energije iz ugljikovodika je oko 70 posto, dok u Hrvatskoj udio domaće proizvodnje ugljikovodika u njegovoj ukupnoj potrošnji iznosi oko 40 posto, kaže Brkić i ističe da se to ne može nadoknaditi preko noći, ali i da je sustavni prelazak na zelenu energiju već započeo i ima veliki potencijal u Hrvatskoj.

Ne vjeruje da će sve veće korištenje električnih automobila učiniti od nafte i plina prošlo svršeno vrijeme, kao ni da će svjetska energetika biti 100 posto obnovljiva. Pomoćnik ministra graditeljstva i prostornoga uređenja Danijel Žamboki kazao je da se Hrvatska opredijelila za održivu gradnju i energetsku učinkovitost. “U nekoliko zadnjih godina, kroz nekoliko poziva koje smo pripremili za energetsku obnovu zgrada, primarno za višestambene i javne zgrade, više od 1.400 objekata prošlo je energetsku obnovu. Ukupna vrijednost radova veća je od četiri milijarde kuna, bespovratna sredstva su dvije milijarde kuna i sve to europskim novcem”, rekao je Žamboki.

Jedna od mjera koje se provode putem energetske obnove zgrada je promjena sustava grijanja, primjena visokoučinkovitih sustava, izmjena kotlovnica, primjena kondenzacijskih bojlera tako da, naveo je, plinski sektor ima priliku sudjelovati u značajnom smanjenju potrošnje energenata u zgradama. Plinski sektor, tvrdi Žamboki, pridonosi ostvarenju ciljeva energetske učinkovitosti.

Nikola Vištica iz Hrvatske energetske regulatorne agencije podsjetio je na europski plan po kojem Europa mora biti prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. Naglasio je da to svi podržavaju, iako trenutno puno toga nije jasno.

Očekuje skoro donošenje Zakona o tržištu plina koji je u saborskoj proceduri, ali i skore izmjene i dopune pravila korištenja terminala za krčki LNG, koji će po njemu biti operabilan početkom iduće godine.

Profesorica sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Daria Karasalihović Sedlar istaknula je da europske zemlje više ne moraju strahovati od manjka plina. U tom je kontekstu spomenula plinovod Sjeverni tok 2 koji iz Rusije preko Baltika dolazi do Europe. Dužina rute, u vlasništvu ruskog Gazproma, iznosi 1.200 kilometara, a očekivano puštanje u rad je sredina ove godine, uz kapacitet od 55 milijardi kubnih plina godišnje.

Istaknua je, uz ostale, i Turski tok koji će Europi također osigurati dodatne količine plina. Taj je plinovod pušten u rad 8. siječnja ove godine, s kapacitetom od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje. Naglasila je i da ukapljeni prirodni plin trenutno u Europi bilježi rekordnu potrošnju.

Kriza je došla?
Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima ispod razine od 52 dolara zbog učestalih novih slučajeva zaraze koronavirusom izvan Kine koji su potaknuli strah od pandemije i štetnih posljedica po gospodarstvo i potražnju za naftom

Pozornost trgovaca zaokupilo je širenje koronavirusa izvan Kine, posebno podatak da je prvi puta od početka epidemije broj novih slučajeva zaraze izvan Kine premašio nove slučajeve u toj zemlji. Širenje virusa u velikim gospodarstvima, uključujući Južnu Koreju, Japan i Italiju, potaknulo je bojazni da će rast potražnje ove godine biti vrlo skroman.

Tako konzultantska kuća Facts Global Energy procjenjuje da će zbog epidemije potrošnja nafte u ovoj godini rasti samo 60.000 barela dnevno, što bi “praktički značilo stagnaciju”.

Američki predsjednik Donald Trump pokušao je u srijedu navečer uvjeriti Amerikance da je rizik koronavirusa i dalje „vrlo nizak“. Unatoč tome, silazni trend na svjetskim financijskim tržištima nastavljen je i danas, uz izbrisanih više od 3.000 milijardi dolara vrijednosti kompanija samo u ovome tjednu.

Vladino izvješće pokazalo je pad zaliha benzina u SAD-u u prošlom tjednu za 2,7 milijuna barela, zbog smanjene prerade u rafinerijama. Pale su i zalihe ostalih derivata, za 2,1 milijun barela.

Zalihe sirove nafte porasle su pak za skromne 452.000 barela, manje no što su analitičari očekivali. Na tržištu sirove nafte pozorno prate i hoće li Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznice među neovisnim proizvođačima u takvim okolnostima dodatno ograničiti opskrbu, kao što je prije dva tjedna preporučio tehnički odbor.

“Cijene nafte u slobodnom su padu budući da će opsežne mjere karantene u zemljama širom svijeta ozbiljno naštetiti potražnji u sljedećih nekoliko kvartala”, rekao je Edward Moya iz OANDA-e. “Stoga se od (skupine) OPEC+ sve više očekuje da sljedećeg tjedna značajnije ograniči proizvodnju”, dodao je Moya.

OPEC+ bi se trebao sastati 5. i 6. ožujka u Beču. Odvojeno je OPEC jutros na svojim internetskim stranicama objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u srijedu iznosila 54,01 dolar, što znači da je oslabila 1,87 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Poticaj
Komisija je u prošlogodišnjem Izvješću utvrdila da Hrvatska ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, u kojima se nalazila još od 2014., te je i ove godine svrstala Hrvatsku u kategoriju s državama članicama Europske unije sa stabilnim gospodarstvima.

Vlada Republike Hrvatske objavila je priopćenje koje objavljujemo u cijelosti.  “Vlada Republike Hrvatske pozdravlja izvješće Europske komisije za Hrvatsku, u okviru Europskog semestra za 2020., a u kojem su prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito napori na području javnih financija i fiskalne konsolidacije.

Nakon što je Komisija u prošlogodišnjem Izvješću utvrdila da Hrvatska ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, u kojima se nalazila još od 2014., Komisija je i ove godine svrstala Hrvatsku u kategoriju s državama članicama Europske unije sa stabilnim gospodarstvima. Usto su i rejting agencije podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske na investicijsku razinu prepoznale odgovorno vođenje javnih financija i reformske napore koje unaprjeđuju poslovno okruženje.

‘Pristup Vlade koji se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama i ulaganjima već je doveo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva. Cilj svih reformi koje se poduzimaju je nastavak podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i životnoga standarda naših građana. Ovo Izvješće daje Vladi poticaj za nastavak reformi na svim područjima”, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Hrvatska je ekonomija u 2019. nastavila solidan rast s projiciranom stopom od 3 posto BDP-a te 2,6 posto i 2,3 posto BDP-a u 2020. i 2021. što je dvostruko brži rast od rasta EU-prosjeka po cijelom promatranom razdoblju. U ostvarivanju dugoročno održivih i većih stopa gospodarskog rasta pridonose strukturne reforme koje su dijelom već i pokrenute prošle i ove godine. Ohrabrujuće su procjene gospodarskog rasta Hrvatske od strane Europske komisije, koje su čak i optimističnije od Vladinih.

Bitno je naglasiti da je u svih 14 područja koje se ocjenjuju prilikom provedbe preporuka zabilježen napredak. U narednom razdoblju hrvatska Vlada će fokus usmjeriti na dovršetak provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., na kojem se i bazira ocjena o napretku provedbe preporuka, a osobito na reformu javne uprave, zdravstva i pravosudnog sustava. Prioritet je i izrada novog Nacionalnog programa reformi 2020., kao i ispunjenje mjera u okviru Akcijskog plana za ulazak u Europski tečajni mehanizam II, čiju provedbu Vlada RH namjerava dovršiti do svibnja ove godine”.

Posljedica pada cijene nafte
Na Wall Streetu su Dow Jones i S&P 500 indeks pali i u srijedu, peti dan zaredom, no znatno sporije nego prethodnih dana, a ulagači i dalje najviše prate vijesti o širenju koronavirusa.

U posljednjih pet dana ti su indeksi potonuli oko 8 posto, što je posljedica strahovanja ulagača od širenja koronavirusa izvan Kine. U Kini se već danima broj novozaraženih i umrlih od tog virusa smanjuje, no virus se brzo širi izvan Kine, pa je jučer po prvi put broj novozaraženih izvan Kine bio veći od broja novozaraženih u toj zemlji.

Facebook je zabranio obmanjujuće oglase kojima se nastoji iskoristiti globalna kriza zbog koronavirusa za “stjecanje financijske dobiti”.

Ulagači na Wall Streetu plaše se širenja virusa po SAD-u, nakon što je dan prije američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozorio da bi se trebali pripremiti za moguće širenje epidemije u SAD-u, pozivajući škole, tvrtke i lokalne vlasti da razmisle o mjerama opreza, kao što je otkazivanje javnih događanja.

„Glavna je priča da je usporen pad tržišta. Za razliku od rasprodaje proteklih dana, sada su ulagači razmislili nakon novih vijesti o virusu, a potom odlučili prikladno reagirati. Tržište je palo, ali ne previše”, kaže Brad McMillan, direktor u tvrtki Commonwealth Financial Network.

U većini od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a najviše u energetskom, 3 posto, što je posljedica pada cijena nafte.

Najviše je, pak, porastao tehnološki sektor, 0,4 posto. Obujam trgovanja i dalje je velik, što ukazuje na povlačenje ulagača s tržišta. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo 11,8 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 8,2 milijarde.

Na valutnim se tržištima špekulira da bi zbog koronakrize američka središnja banka mogla smanjiti kamatne stope, pa dolar posljednjih dana slabi. No, američka je valuta oslabila prema europskoj.

A cijene su nafte nastavile kliziti drugi dan zaredom. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 1,4 posto, na 48,05 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 1,24 posto, na 52,77 dolara.

Europska komisija
Nakon pet godina gospodarskog oporavka, BDP Hrvatske je prošle godine dosegnuo pretkriznu razinu, ali u odnosu ne europski prosjek Hrvatska nije konvergirala od 2008. do 2018. godine, stoji u izvješću koje je Europska komisija objavila u srijedu.

U izvješću se također navodi da je Hrvatska nastavila napredovati u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, ali su one još uvijek prisutne.

Komisija je u okviru zimskog paketa Europskog semestra objavila izvješća po državama članicama o sveukupnom gospodarskom i socijalnom napretku u svakoj zemlji EU-a te analizu makroekonomske situacije za one zemlje koje imaju prekomjerne ili pretjerano prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Riječ je o vrlo detaljnom i temeljitom izvješću, koje za Hrvatsku ima 79 stranica zajedno s aneksima.

Komisija ističe da je stabilan gospodarski rast u zadnjih pet godina, zajedno s opreznom makrofiskalnom stabilizacijskom politikom omogućio zemlji postupno smanjivanje visokih razina javnog, privatnog i vanjskog duga, što zauzvrat smanjuje ranjivosti gospodarstva.

Stopa nezaposlenosti je nastavila padati čime se povećava raspoloživi dohodak kućanstava. Međutim, u 2018. godini hrvatski BDP po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a još uvijek je bio na istoj razini kao deset godina ranije, što znači da uopće nije bilo konvergencije.

BDP po glavi stanovnika mjeren po kupovnoj moći 2018. iznosio je 63 posto europskog prosjeka, koliki je bio i prije krize 2008. Osim toga, Hrvatska je još više zaostala u odnosu na naprednije usporedive zemlje u srednjoj i istočnoj Europi, koje su je prestigle. Unatoč stabilnom rastu, relativno nizak potencijal rasta i dalje će biti kočnica za sustizanje ostalih u EU-u.

Sudjelovanje na tržištu rada i produktivnost rada i dalje su niski, a poslovno okruženje i javna uprava nedovoljno podupiru bržu gospodarsku konvergenciju. Provedba političkih mjera za rješavanje tih slabosti odvija se neujednačenim tempom.

“Rješavanje strukturnih slabosti s trajnim učinkom omogućilo bi bržu konvergenciju Hrvatske ostatku EU-a”, ističe Komisija.

Hrvatska je ostvarila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka iz prošle godine te kao i prošle godine ima makroekonomske neravnoteže. Hrvatska je prošle godine prešla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u makroekonomske neravnoteže.

Što se tiče ispunjavanja preporuka, Hrvatska je od početka Europskog semestra 2014. godine u 57 posto svih specifičnih preporuka ostvarila barem “određeni napredak”.

“Ograničeni” ili “nikakav” napredak ima u preostalih 43 posto preporuka. Provedba reformskog programa vodila se neujednačenom brzinom u različitim područjima. Najveći napredak je postignut u fiskalnoj politici i tržištu rada. Bilo je određenog pogoršanja u pogledu mirovinskog sustava, nakon što su na zahtjev sindikata ukinuti elementi reforme usmjereni na produljenje radnog vijeka, navodi Komisija.

Tijekom prošle godine Hrvatska je zabilježila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka Komisije. Određeni napredak zabilježen je u kurikularnoj reformi i upravljanju državnim agencijama. Određeni napredak je postignut donošenjem novog paketa aktivnih mjera zapošljavanja. Tijekom prošle godine potpisani su neki ključni projekti u željezničkom prometu čime je napravljen napredak u području održivog prijevoza. Proširenje uporabe elektroničke komunikacije na sudovima i smanjenje zaostalih sudskih predmeta na trgovačkim sudovima također je dovelo do određenog napretka u vođenju sudskih postupaka. U pogledu poslovnog okruženja postignuto je poboljšanje uvođenjem niza mjera za smanjenje administrativnih obveza i provedbom liberalizacije usluga.

Ograničeni napredak je postignut u ostalim područjima, poput jačanja proračunskog okvira, poboljšanja sustava socijalne zaštite, reformi okvira za utvrđivanje plaća, korporativnom upravljanju, prodaji dionica u državnim poduzećima te u prevenciji sankcioniranju korupcije.

Hrvatska bilježi napredak u makroekonomskim pokazateljima, ali i dalje ima neravnoteže. Prošle je godine izišla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Komisija navodi da javni dug brzo pada, ali da je i dalje visok. Javne financije su se oporavile i 2017. godine Hrvatska je prvi put zabilježila proračunski suficit, što se ponovilo i 2018. unatoč nezanamarivim aktiviranjem državnih jamstava. Zahvaljujući djelomično i boljem upravljanju javnog duga, dospjeli dugovi su refinancirani po rekordnom niskim stopama, uglavnom s fiksnom kamatom i produljenjem roka dospjeća. Poboljšanja u javnim financijama prepoznale su dvije agencije za rejting Fitch i S&P, koje su podigle hrvatski kreditni rejting na investicijsku razinu.

Poboljšanja se bilježe i u području privatnog duga. Konsolidirane razine korporativnog i duga kućanstava u trećem kvartalu 2019. godine iznosile su 58,4 odnosno 34,3 posto BDP-a, što je za 24 posto manje kod korporativnog duga i osam posto kod duga kućanstava u odnosu na vrhunac privatnog duga 2010. godine.

Iako se višak u bilanci tekućeg računa smanjuje, on i dalje pomaže u ispravljanju vanjskih neravnoteža. Višak u bilanci tekućeg računa zabilježio je rekord 2017. kada je iznosio 3,3 posto BDP-a, a 2018. se smanjio na 1,9 posto jer je povećanje uvoza dovelo trgovinsku bilancu u minus. Višak na tekućem računu ponovno je rastao u prva tri tromjesječja na 2,2 posto BDP-a, ponajviše zbog rasta turističkih prihoda.

Nizak potencijal gospodarskog rasta ostaje preprekom bržem sustizanju ostaka Europske unije. Nakon rekordno niske razine iz 2010. godine, prošle 2019. stopa potencijalnog rasta procijenjena je na 2,1 posto. Iako je to iznad prosjeka EU-a, to je najmanja stopa potencijalnog rasta među zemljama usporedivim s Hrvatskom. Doprinos tržišta rada potencijalnom rastu prošle je godine bio pozitivan zbog postupnog povećanja zaposlenosti, iako je ono najmanje među usporedivim zemljama. Demografski trendovi i niska stopa aktivnosti smetnja su doprinosu radne snage za rast u budućnosti.
“Bit će potrebne značajne strukturne reforme kako bi se povećao relativno niski potencijalni rast.” Procjenjuje se da će potencijalni rast ostati najnižu među zemljama usporedivim s Hrvatskom u razdoblju 2019-2021.

Unatoč poboljšanju na tržištu rada, za povećanje doprinosa radne snage potencijalnom rastu trebat će podići nisku stopu aktivnosti, što će biti teško, posebice zbog demografskih izazova u Hrvatskoj. Rast produktivnosti i dalje je ograničen zbog slabe alokacijske učinkovitosti, složenog poslovnog okruženja i neučinkovitog javnog sektora, navodi Komisija.

Po pitanju porezne politike, Komisija navodi da je Hrvatska snažno usmjerena prema neizravnom oporezivanju i ona je među zemljama članicama s najmanjim udjelom prihoda od izravnih poreza. To je djelomično posljedica vrlo niskih poreza na imovinu, koji se smatraju najpovoljnijima za gospodarski rast. Slijedom reformi poreza na osobni dohodak u protekle četiri godine, više od polovice zaposlenih ne plaća porez na dohodak. S druge strane, Hrvatska je negdje u prosjeku EU-a po prihodima od socijalnih doprinosa u odnosu na BDP, iako ima treću najmanju stopu zaposlenosti u EU-u, navodi Komisija.

Hrvatska ima najveći udio prihoda od PDV-a u odnosu na BDP od svih zemalja članica EU-u.

U suradnji s Hrvatskom, Komisija je pripremila poseban prilog o zdravstvenom sustavu, koji unatoč snažnom rastu prihoda i dalje gomila gubitke.

Prihodi Hrvatskog zavoda zdravstvenog osiguranja porasli su za 11 posto 2019. u odnosu na godinu ranije. Unatoč tome, dugovanja dobavljačima za robe i usluge porasla su preko 15 posto, a ove godine se predviđa i daljnji rast zbog povećanja plaća u sektoru te zbog odluke Vrhovnog suda o neplaćenim prekovremenim satima liječnicima.

Dugovi se uglavnom generiraju u bolnicima, posebice onima u vlasništvu županija.

Suočena s izgledima da dobavljači suspendiraju isporuku roba i usluga, središnja vlada je od 2000. godine 12 puta intervenirala, a te intervencije su iznosile od 0,1 do 0,6 posto BDP-a u toj godini.
U pogledu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, Komisija navodi da su mehanizmi za nadzor i sankcioniranje slabi, posebice na lokalnoj razini.

Iako postoji znatan broj istraga i optužnica u slučajevima organiziranog kriminala i korupcije, neučinkovitost pravosudnog sustava, poput primjerice dugog trajanja sudskih postupaka, često ometa zatvaranje postupaka i istraga. Službene statistike pokazuju da se znatan udio koruptivnih slučajeva događa na lokalnoj razini. Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi daje izabranim lokalnim dužnosnicima znatne diskrecijske ovlasti u odlučivanju, a da pritom nisu dužni podnositi izvješća o imovini niti su podvrgnuti drugim oblicima nadzora, što ostaje izvor zabrinutosti.

Diskrecijsko pravo o raspolaganju imovinom i financijama u iznosu do milijun kuna i pravo na imenovanje članova upravnih odbora javnih lokalnih poduzeća stvara prostor za korupciju.
Što se tiče ekološke održivosti, Komisija navodi da Hrvatskoj predstoji dug put u prijelazu iz linearnog u kružno gospodarstvo. Unatoč nekim izoliranim inicijativima, Hrvatska nema sveobuhvatnu strategiju za prelazak na kružno gospodarstvo.

Prijelaz od odlaganja prema recikliranju otpada ostaje prioritet, iako ima određenog napretka.

Godine 2018. 25 posto komunalnog otpada u Hrvatskoj je reciklirano, što je veliko povećanje u odnosu na 2010. godinu kada je samo 4 posto reciklirano. Odlaganje otpada u Hrvatskoj i dalje je izrazito veliko, 66 posto, dok je europski prosjek samo 22 posto.

“Kontinuirani snažni napori pomogli bi Hrvatskoj da se približi europskom prosjeku i na kraju pridonese dostizanju europskog cilja o nultoj stopi zagađanje”, navodi Komisija.
Komisija ističe da onečišćenje zraka ima znatan utjecaj na zdravlje ljudi, da je kanalizacijski sustav nerazvijen, a vodoopskrbni bilježi velike gubitke vode.

Što se tiče stakleničkih plinova Hrvatska će bez problema ispuniti ciljeve koji su na razini EU-a zacrtani za 2020. godinu, ali će trebati dodatne mjere za ispunjavanje ciljeva za 2030. Udio obnovljih izvora energije je 28 posto, ali je u području prometa vrlo nizak, samo 3,9 posto 2018. godine, što je jedan od najnižih udjela u EU-u.