Energetika

Analiza
U sklopu geopolitičko energetske ofenzive SAD-a koja ima za cilj načiniti ekspanziju američkog ukapljenog plina dogovaraju se višemilijunski projekti izvoza plina u režiji Trumpove administracije.

Svjedoči tome izjava Donalda Trumpa u sklopu govora u Davosu. Rekao je kako „… bi postigli stvarnu energetsku sigurnost, mi potičemo naše prijatelje u Europi da koriste zalihe energije iz Sjedinjenih Država. Istodobno je priznao kako je taj plin, zbog prijevoza I tehnologije, još uvijek skuplji od kopnenog, uglavnom ruskog plina.

Gotovo paralelno s time u Hrvatskoj je puštena u rad kompresorska stanica, koja je omogućila opstojnost drugog smjera interkonekcije prema ključnim kupcima za plin iz strateškog projekta LNG-a na otoku Krku, koji treba biti završen tijekom početka sljedeće godine. Bio je to, uostalom, uvjet pune integracije Hrvatske u energetsku uniju, koja zahtijeva dvostruke interkonekcije sa svim susjedima.

Prognoze Međunarodne agencije za energetiku govore kako plin iz SAD-a napreduje postati zastupljeniji na tržištu LNG-a, ispred Austrije te bi se do 2024. godine mogao promijeniti trend iz jedne naše ranije analize te bi SAD mogle postati najveći svjetski izvoznik tog energenta do sredine 2020-ih godina.

Planirani kapaciteti u SAD-u za sada premašuju potrebe tržišta, smatraju analitičari MxKinseya, a donosi Financial Times. Interesa je puno, posebnom od strane velikih kompanija poput Shella I Totala. Analitičari Plattsa predviđaju rast s 345 milijuna tona iz prošle godine na 445 milijuna tona do spomenutog vremena, dok bi izgradnja predviđenih 14 terminala za izvoz taj rast posve sigurno premašila na 160 milijuna tona godišnje.

Izgledi zarade kompanija koje razvijaju terminale za izvoz povećavaju se padom cijene ukapljenog plina, čime se intenzivira ovaj energent na tržištu. Razvojem tehnologije pojeftinjuje i naknada za obradu.

No, američki se izvoz suočava sa sve većom konkurencijom na uvoznim terminalima, što će biti slučaj i na hrvatskom terminalu, koji će biti u stanju primiti plin iz cijeloga svijeta, osim iz Australije, pa čak i iz Rusije, odakle tvrtka Novatek već dugo izvozi na istok, ali i na sjever Europe, a Gazprom ulazi u posao s LNG-om.

Katar je, naime, najveći proizvođač ukapljenog plina, a na tržištu je i najjeftiniji. Do 2027. godine planira povećati prodaju sa 77 milijuna tona godišnje na 126 milijuna tona godišnje. Na tržište ulaze i Mozambik i Nigerija.

Najveći uvoznik do sredine 20-ih godina postat će Kina, koja će na prvome mjestu zamijeniti Japan, predviđa se u analizi IEA, što bi ova zemlja postigla ranije da nije bilo trgovinskog rata te je smanjila uvoz iz SAD-a, uslijed toga, za 25 posto. Sada, nakon potpisivanja prve faze sporazuma, prema analitičarima Plattsa, Kina će povećati uvoz za 53 milijarde dolara godišnje, uz zadržavanje carina u ovoj fazi sporazuma.

Samo je hrvatskim ignorantima čudno, i neuobičajeno, kada se ugovori za uvoz plina potpisuju na deset godina. U poslu uvoza plina ta duljina ugovora je čak i kratka. Dokazuje to ugovor koji je Kina potpisala s Gazpromom za plinovod Snaga Sibira na 20 godina. Takve ugovore neovisni posrednici zahtijevaju kako bi osigurali stabilnost cijene. U ovom slučaju oni uključuju i naknadu za ukapljivanje (pretvaranje plina u tekućinu hlađenjem).

Naknada za ukapljivanje koju je naplaćivao Cheniere do prije nekoliko godina iznosila je 3.5 dolara po milijunu po BTU (British termal unit), a danas mnoge tvrtke kažu kako će ukapljivati po cijeni od 2 dolara.

Kako bilo, izgradnjom novih izvoznih terminala, pojeftinjenjem tehnologije za ukapljivanje, ali i pojavom novih igrača na europskom tržištu, SAD bi mogao napraviti korak naprijed prema uzdrmavanju pozicije ruskog plina na hrvatskom tržištu. Uzdrmavanju, no ne i značajnijoj ugrozi, jer kako je priznao i Donald Trump u Davosu, cijena LNG-a još će neko vrijeme biti skuplja nego li cijena kopnenog plina

Od dinamiziranja tržišta mogli bismo i mi u Hrvatskoj imati koristi, naime, izgledan je oporavak ekonomske opravdanosti LNG infrastrukture u nas, povećat će se sigurnost opskrbe, no o značajnijem pojeftinjenju, u ovom je trenutku teško govoriti. I sigurnost opskrbe treba platiti.

Analiza IEA
Cijene nafte spustile su se u srijedu na međunarodnim tržištima prema 64 dolara budući da je prognoza Međunarodne agencije za energiju (IEA) o višku u opskrbi zasjenila zabrinutost zbog poremećaja u isporukama iz Libije.

Trgovce je danas zaokupila izjava čelnika IEA-e Fatiha Birola da će tržište u prvoj polovini ove godine bilježiti višak u opskrbi od milijun barela dnevno.

“Očekujem obilnu opskrbu energentima kada su u pitanju nafta i plin”, kazao je Birol u utorak na Reutersovom Forumu o globalnim tržištima, organiziranom u sklopu neformalnog godišnjeg okupljanja političkih i poslovnih čelnika u švicarskom Davosu.

“Upravo zato cijene nafte na međunarodnim tržištima nisu porasle zbog incidenata kojima smo u posljednje vrijeme svjedočili – ubojstva iranskog generala i nemira u Libiji”, dodao je čelnik IEA-e, referirajući se na američko ubojstvo utjecajnog iranskog generala Kasima Sulejmanija i uzvratni iranski raketni napad na američke vojne baze u Iraku.

Birolova je ocjena potisnula u drugi plan poremećaje u opskrbi iz Libije nakon što je državna naftna kompanija National Oil Corp u okruženju vojnih sukoba u ponedjeljak objavila ‘višu silu’ zbog blokade naftovoda i dva velika naftna polja.

Ako se stanje uskoro ne normalizira, libijska bi proizvodnja mogla biti svedena na samo 72 tisuće barela dnevno, s uobičajenih oko 1,2 milijuna barela dnevno, podsjeća Reuters.

“Blokada libijskih naftovoda ni danas nije previše utjecala na raspoloženje na tržištu… Prevladava uvjerenje da će poremećaj (u isporukama) biti kratkotrajan”, tumači Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.

Tržišta pozorno prate i širenje novog korona virusa u Kini, procjenjujući mogući utjecaj epidemije na rast svjetskog gospodarstva. Bude li se virus dramatično širio i negativno utjecao na putovanja i rast, potražnja za naftom mogla bi se smanjiti za 260 tisuća barela dnevno, procjenjuju u bilješci klijentima analitičari Goldman Sachsa.

“Zabrinutost za potražnju zbog potencijalne epidemije bit će protuteža strahovanjima od poremećaja u opskrbi iz Libije, Irana i Iraka, što bi u idućim tjednima moglo prouzročiti snažne oscilacije cijena na fizičkom tržištu nafte”, ističu u Goldman Sachsu.

Zasada je utjecaj tih bojazni na potražnju i ponudu ograničen, dodaju. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros je odvojeno na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u utorak iznosila 65,26 dolara, što znači da je bila 85 centi niža nego prethodnog dana trgovanja.

Brojke
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je da je prošle godine uložila 4,6 milijardi eura u projekte tranzicije u ‘zelenu’ ekonomiju, gotovo polovinu ukupnog iznosa i najviše otkada su 2015. pokrenuli taj program.

Banka je 2015. godine, prilikom sklapanja Pariškog sporazuma o klimi, najavila da će do 2020. godine povećati udio ulaganja u projekte ‘zelene’ tranzicije s 25 na 40 posto godišnje. U 2019. godini njihov je udio dosegnuo 46 posto od ukupno uloženih 10,1 milijardu eura, izvijestili su iz EBRD-a krajem prošlog tjedna.

Ukupni iznos ‘zelenih’ ulaganja i njihov udio u ukupnim ulaganjima najveći su otkada je EBRD 2015. pokrenuo program potpore zemljama-članicama u prijelazu na niskougljično i klimatski otporno gospodarstvo.

Banka je do sada potpisala ugovore o ulaganju u više od 1.900 ‘zelenih’ projekata ukupne vrijednosti 34 milijarde eura koji bi trebali smanjiti ugljičnu emisiju za 102 milijuna tona godišnje. Ukupno su prošle godine financirali 2,2 gigawata novih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, navodi se u priopćenju.

Zelena su ulaganja gotovo udvostručena u regiji srednje i istočne Europe a gotovo utrostručena u jugoistočnoj Europi, ističu u EBRD-u, ne navodeći brojke.

Trenutno pripremaju novu petogodišnju strategiju koju će predstaviti dioničarima na godišnjoj skupštini u svibnju. U sklopu priprema odlučili su povećati financiranje projekata u zemljama-članicama a najavljuju i novu “zelenu strategiju” s ambicioznijim klimatskim ciljevima za petogodišnje razdoblje nakon 2020.

Analiza
Sve su ambicioznije tvrtke u SAD-u u poticanju tranzicije prema zelenoj energiji, preuzimajući ciljeve Europske unije, piše The Wall Street Journal.

Tako je američki div Google prošle godine kupio električnu energiju dobivenu iz vjetra i sunca za opskrbu podatkovnih centara u Europskoj uniji, koja može opskrbiti približno pola milijuna domova, a Amazon ovih dana preuzima prvu tržišnu solarnu elektranu u Irskoj, ali i projekte obnovljivaca u drugim zemljama. Tim se primjerom vode i Facebook i Microsoft.

Takvi potrošači sklapaju dugoročne ugovore i time pomažu u preoblikovanju elektroenergetskih mreža u kojima su dugo dominirali konvencionalni oblici energije. No, izazov im je adekvatan prijenos obnovljive energije s jednog kraja Europe na drugi.

Dugoročnim ugovorima vide priliku za uštedu, a povećanje kapaciteta stvara zdravu konkurenciju fosilnim gorivima, sve to usprkos rascjepkanoj elektroenergetskoj mreži Europe i ograničenju prijenosa energije.

Analitičari se nadaju kako će takvi projekti dovesti do otvaranja 220 tisuća novih radnih mjesta i oko 750 milijardi eura investicija, piše WSJ

Iz Davosa
Premijer Andrej Plenković sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu komentirao je dosadašnje susrete s čelnicima država, velikih kompanija i organizacija, a osvrnuo se i na Inicijativu Tri mora i članstvo Hrvatske u OECD-u

Vezano za jučerašnji sastank s direktorom Applea Timom Cookom premijer Andrej Plenković rekao je da je s njim razgovarao i o porezu na tehnološke tvrtke, a i iskoristio je prigodu za razgovor o tome da Apple koji je popularan i u Hrvatskoj i kod nas dođe sa svojim dućanima, a ne franšizama i da omoguće sve usluge poput Apple TV ili Apple Music koje imaju ostale zemlje EU-a.

Najavio je da će za nekoliko mjeseci napraviti follow up sastanka. Za porez na tehnološke tvrtke kaže da postoji prostor za oporezivanje, ali da nije dobro da to dovede do novih barijernih ratova jer ako to rezultira uvođenjem protumjera SAD-a to nije dobro jer smo ključni partneri koji moraju pronalaziti rješenja.

Premijer Plenković smatra da bi se u okviru OECD-a trebalo pronaći rješenja za ovakve situacije jer je to smisao dijaloga i to bi, smatra Plenković, u ovom trenutku bilo najpametnije.  Na pitanje o članstvu Hrvatske u OECD-u i je li sa slovenskim premijerom Marjanom Šarecom razgovarao o ogradama koje Slovenija ima na naše članstvo u toj organizaciji kaže da sa Šarecom nije o tome razgovarao i nastavio da je OECD organizacija u kojoj je put u članstvo najmanje sustavan.

Na pitanje oko inicijative Tri mora kaže da nikada nije razgovarao s izabranim predsjednikom Zoranom Milanovićem o toj inicijativi, a za angažman predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kaže da je dobar.

Misli da je Hrvatskoj kao zemlji koja ima izvrsne odnose s Poljskom i Rumunjskom i da je ključno nastaviti tu suradnju jer su to sve zemlje koje love korak sa zapadnim zemljama u Europi i mi idemo u tom smjeru i misli da smo pokazali kvalitetan interes jer predsjendica je uvijek na sastanke Inicijative išla s s pojedinim ministrima.

Nastavio je da će razmotriti o uplati sredstava u fond Inicijative Tri mora kada za to dođe vrijeme. Smatra da je glavni cilj takvih inicijativa privlačenje privatnih investitora jer sve inicijative koje imaju regionalni karakter nikada neće moći biti supstitut financijskoj pomoći koju omogućuje Europska unija, Europska banka za obnovu i razvoj, Međunarodni monetarni fond itd.

Komentirajući teme o kojima se razgovara u Davosu kaže da je sad već svima usađena svijest da se ne može ići velikim porivom za stalni profit nego je potrebna i društvena odgovornost jer ako nje nema nastaje sve veći jaz između onih koji imaju i onih koji nemaju.

Racija
Add content here
 U prostorijama njemačke podružnice automobilskog koncerna Mitsubishi provedena je racija zbog sumnje u manipulacije dizelskim motorima, a pokrenut je istražni postupak i protiv centrale te kompanije u Japanu.

Pretresi su obavljeni u deset objekata na području nekoliko saveznih pokrajina. Pretraga je bila usredotočena na dokaze o uređajima koji manipuliraju motorima kako bi na ispitivanjima ispušnih plinova pokazivali bolje rezultate od stvarnih.

Istraga je provedena u objektima Mitsubishija, ali i kod dobavljača, između ostalog, i kod Continentala, jednog od najvećih njemačkih dobavljača automobilske industrije.

Prema saopćenju državnog tužilaštva, pogođeni su dizelski motori zapremnine 1,6 i 2,2 litra s oznakom euro 5 i 6. Tužilaštvo je pozvalo kupce Mitsubishija koji posjeduju modele izrađene nakon 2016. da se jave policiji.

Mitsubishi Njemačka, firma koja je uvoznik automobila te marke, u utorak je potvrdio medijske napise o pretresu, ali je odbio saopćiti detalje. Japanska kompanija već je 2016. priznala manipulacije motorima u svrhu prikazivanja lažnih rezultata na ispitivanju ispušnih plinova, ali je tada bila riječ o motorima na benzinski pogon. Skandali s manipulacijom automobilima s dizelskim motorima već godinama pogađaju njemačke automobilske kompanije, ponajprije one u sastavu koncerna Volkswagen.

Delo
Mandat za sastavljanje nove uprave slovenske naftne i plinske tvrtke Petrol, kako se i očekivalo, dobila je Nada Drobne Popović.

Ona je ionako tvrtku vodila od kolektivne ostavke dosadašnjeg menadžmenta u listopadu 2019. godine, dok je do tada bila predsjednica Nadzornog odbora.

Sada je pak novi NO njoj na idućih pet godina povjerio upravljanje najvećom tvrtkom u susjednoj Sloveniji i ona sada na raspolaganju ima 21 dan za odabir novih članova Uprave.

Do tada će Uprava Petrola imati još dvije članice: Danijelu Ribarič Selaković i izvršnu direktoricu Iku Krevzel Panić. Očekuje se da će nova Uprava tvrtke imati pet članova, od kojih je jedan izvršni direktor, izvijestio je slovenski dnevnik ‘Delo’.

Balkan Energy News
Investitori imaju rok do 16. ožujka za podnošenje zahtjeva za izgradnju fotonaponske elektrane jugozapadno od glavnog grada Tirane, snage 140 MW.

Procjena predkvalifikacija i tehničkih čimbenika trajati do 26. ožujka, a žalbe se primaju do 31. ožujka, s rokom odgovora do 6. travnja. Ugovor s pobjednikom natječaja trebao bi biti potpisan 8. svibnja, piše Balkan Energy News portal.

Albanija planira prodavati dio energije na tržištu, a proizvodnja iz druge polovice sustava u blizini Nacionalnog parka Karavasta imat će povlaštenu cijenu na 15 godina. Procijena je taj pothvat vrijedi ukupno sto milijuna eura.

Analiza
Žene predstavljaju samo 21 posto radne snage u industriji vjetra, što je ispod udjela ženske radne snage u globalnom sektoru svih obnovljivih izvora energije (32 posto) i u tradicionalnoj energetskoj industriji poput nafte i plina – 22 posto, pokazuje izvješće ‘Wind energy: A gender perspective’ koje je objavila Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA).

U analizi provedenoj u 2019., temeljenoj na anketi s više od 1400 zaposlenika, tvrtki i institucija, Europa i Sjeverna Amerika pokazuju najveći udio žena na poslovima s energijom vjetra (26 posto), uočene su nejednakosti u plaćama koje su niže u industriji vjetra (40 posto) nego u ukupnom gospodarstvu (68 posto), a analiza pokazuje i da žene posjeduju vještine, no kulturno-društvene norme često su i dalje glavne prepreke za veću prisutnost u sektoru. Veće sudjelovanje žena u industriji vjetra, ističu u IRENA-i, omogućilo bi tom brzorastućem sektoru da se usredotoči na neiskorištene ženske talente, osiguravajući da energetski sustavi budućnosti odgovaraju potrebama suvremenih društava i ne ostave nikoga iza sebe.

Žene su već dugo nedovoljno zastupljene u energetskoj industriji i sve dostupne informacije upućuju na to da muškarci premašuju broj žena na većini radnih mjesta, posebno na tehničkim i upravljačkim pozicijama. Energija se još uvijek smatra muškom domenom u kojoj kulturne i društvene norme utječu na donošenje odluka o zapošljavanju. Još prozaičnije, razlike na radnom mjestu odražavaju se u obrazovnim putevima, a rasprostranjena percepcija da energetika zahtijeva, prije svega, tehničke vještine i da je energija ‘prljav’ posao, pojačava te ustaljene obrasce. Drugi je čimbenik nedovoljne zastupljenosti žena oskudica ženskih uzora u sektoru i neadekvatna mreža za mentorstvo.

No koristi za tvrtke su opipljive i velike. Studije u mnogim sektorima gospodarstva pokazuju da je raznolikost radne snage dobra za rast, kulturu i održivost same organizacije. A uklanjanje prepreka koje odvraćaju ili sprečavaju žene da uđu u sektor vjetra (i ostanu u njemu) nudi nekoliko prednosti industriji, od privlačenja puno šireg talenta u tehničkim, poslovnim i administrativnim zanimanjima, novih i svježih ideja, do drugačijih gledišta.

Prema procjeni IRENA-e, gotovo četiri milijuna radnih mjesta stvoreno je u sektoru obnovljivih izvora energije između 2011. i 2019. Kao takva, industrija nudi različite mogućnosti i karijere, zahtijevajući pritom i različite vještine, talente i znanje. Stoga, poručuje se, industrija ima veliki izazov kako bi privukla i zadržala što više žena te im omogućila napredovanje, donosi portal OIE.hr

Gotovo 5 milijardi eura
Njemačka vlada izdvojit će 4,81 milijardu eura kako bi podržala radnike koji se bliže mirovini, a koji će izgubiti posao zbog plana da zemlja prekine koristiti smeđi ugljen do 2038. godine.

„Procjenjuje se da će trošak potpore biti najviše 4,81 milijardu eura u razdoblju od 2020. do 2043. godine”, navodi se u nacrtu zakona njemačkog ministarstva gospodarstva.

U dokumentu se dodaje da će dvije trećine iznosa pokriti savezna vlada, dok će preostalu trećinu pokriti države pogođene postupnim ukidanjem lignita. Rudari stari 58 godina i više, koji će izgubiti posao kao dio promjene politike, mogu dobiti pristup sredstvima kako bi premostili razdoblje do pet godina do umirovljenja. Također mogu imati subvencioniranu mirovinu ako njihov gubitak posla rezultira nižim isplatama.

Početkom siječnja njemačka je vlada odobrila sporazum vrijedan više milijardi eura kako bi kompenzirala troškove energetskim kompanijama i regijama koje će puno izgubiti u procesu ukidanja upotrebe ugljena. Ministar financija Olaf Scholz rekao je da će operatorima termoelektrana na ugljen biti dodijeljeno ukupno 4,35 milijarde eura kompenzacija za postupno napuštanje ugljena.

Uz naknadu za prerano zatvaranje tvornica energetskih kompanija, regije zahvaćene tim industrijskim promjenama trebaju dobiti 40 milijardi eura državnih sredstava za udaljavanje svojih lokalnih gospodarstva od ovisnosti o ugljenu.