Energetika

Iran i dalje poštuje svoje obveze povezane s nuklearnim sporazumom zaključenim 2015. s velikim silama, navela je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u tromjesječnom izvješću objavljenom u ponedjeljak, tjedan dana nakon stupanja na snagu novih američkih sankcija protiv Teherana.
UN-ova agencija je potvrdila da Iran nije obogaćivao uranijum na zabranjene stupnjeve niti stvarao ilegalne zalihe, sukladno tom tekstu kojem je svrha jamčiti da ta zemlja neće moći izraditi atomsku bombu. Ta očekivana pohvala stiže dok je Washington 5. studenoga uveo sankcije koje su Sjedinjene Države ukinule sukladno sporazumu, iz kojeg se Donald Trump jednostrano povukao u svibnju.

Washington vodi kampanju maksimalnog pritiska na Iran kako bi mu nametnuo stroži tekst od dogovorenoga s Obaminom administracijom. Sjedinjene Države upozoravaju na balistički program i intervencionizam Teherana, za koje tvrde da destabiliziraju Bliski istok.

Niz američkih sankcija uvedenih 5. studenoga odnosi se posebice na naftni i financijski sektor, dvije osjetljive točke te zemlje koja ovisi o trgovini ugljikovodika. Bez obzira na povlačenje Sjedinjenih Država, ostali potpisnici teksta iz 2015. (Francuska, Velika Britanija, Rusija, Kina i Njemačka) obvezali su se da će poduzeti sve za očuvanje sporazuma i izbjegavanje da ga Iran napusti.

Iranski predsjednik Hasan Rohani je prošlog tjedna rekao da su američke sankcije “ilegalne i nepravedne” i jamčio da će poduzeti sve da ih “ponosno zaobiđe”. Washington je uveo izuzeća za osam zemalja – Kinu, Indiju, Grčku, Italiju, Japan, Tursku i Južnu Koreju – i njima je dozvoljeno da nastave kupovati iransku naftu, no SAD u konačnici želi potpuno obustaviti iranski izvoz nafte. U svom izvješću IAEA inzistira na važnosti proaktivne suradnje Teherana u vezi pristupa položajima za inspekcije.

Američka centralna banka je u četvrtak donosila odluku o visini referentnih kamatnih stopa i kao što je bilo očekivano stope su zadržane na istoj razini.
No, reakcija investitora na financijskim tržištima je bila pomalo neočekivana. Došlo je do rasprodaje obveznica, što je rezultiralo porastom kamatnih stopa na američke državne obveznice. Također je došlo do naglog jačanja dolara u odnosu na ostale valute. Tečaj EUR/USD u trenutnu pisanja teksta na platformama Admiral Marketsa iznosi 1.1256, što znači da je od četvrtka američki dolar ojačao 1,5 posto.

Kad rastu kamatne stope na obveznice u nekoj zemlji, investitori imaju tendenciju prebacivati kapital iz drugih valuta u valutu u kojoj mogu dobiti viši prinos. Trenutna kamatna stope na japanske desetogodišnje državne obveznice iznosi 0,12 posto, njemačke 0.39 posto, britanske 1.44 posto, a na američke čak 3.19 posto, pa interes za ulaganjem u dolar kod europskih i japanskih investitora ne iznenađuje.

Drugi razlog prebacivanja novca u sigurno utočište su novi problemi u pregovorima o Brexitu. Naime, u nedjelju se pojavila informacija da je EU odbacila britanski prijedlog o rješavanju problema s granicom između Republike Irske i Sjeverne Irske i da su još četiri ministra u britanskoj vladi na rubu ostavke zbog neslaganja s politikom premijerke May. To može uzrokovati daljnju političku krizu na britanskoj političkoj sceni i dovesti do napuštanja Unije bez konkretnog dogovora o suradnji nakon Brexita. U tom slučaju bi vjerojatno došlo do usporavanja gospodarskog rasta u UK, a možda čak i u ostatku Europe, stoga investitori na svaku lošu vijest o Brexitu rasprodaju funte i eure te kupuju dolar i franak.

Gotovo svim sirovinama i plemenitim metalima se na globalnoj razini trguje u dolarima. Ako dolar u odnosu na euro ojača 10%, uz istu cijenu nafte, taj energent je za Europljane postao 10 posto skuplji i manje će se kupovati. Zbog manjeg interesa za kupnju, na globalnom tržištu dolazi do pada cijene kako bi se ponuda i potražnja izjednačila. Taj fenomen dovodi do negativne korelacije između dolara i sirovina – što je vrijednost dolara veća, to je cijena sirovina niža, a vrijedi i obrnuto.

Dolar je na sadašnjim razinama precijenjen. To će vjerojatno doprinositi rastu američkog trgovinskog deficita što bi moglo uzrokovati dodatne mjere u trgovinskom ratu američkog predsjednika Trumpa s ostatkom svijeta. Jedna od mjera o kojoj se govorilo prije nekoliko mjeseci je bila vezana za tečaj dolara. Trump nije spomenuo na koji način misli slabiti dolar, no ako bi špekulanti zaključili da će do toga zaista doći, odmah bi počeli masovno prodavati američku valutu na temelju čega bi ona naglo oslabila.

Drugi razlog zbog kojeg nije realno očekivati značajnije jačanje dolara sa sadašnje razine je utjecaj kamatnih stopa i tečaja na realnu ekonomiju. Naime, kamatne stope u Americi rastu zato što raste i stopa inflacije, ali prejak dolar bi mogao dovesti do smanjenja američkog izvoza, proizvodnje i ukupne gospodarske aktivnosti. To bi pak dovelo do usporavanja rasta stope inflacije i potrebe za višim kamatnim stopama. U Europi i Japanu se događa obrnuta situacija. Kamatne stope su niske jer je i stopa inflacije relativno niska. No, slabljenje eura, funte i jena pozitivno djeluje na izvoz iz tih gospodarstava, što doprinosi cjelokupnoj ekonomskoj aktivnosti i rastu stope inflacije. Što duže dolar bude jak, a ostale valute slabe, veće su šanse da će centralne banke koje upravljaju tim valutama početi dizati kamatne stope, a to će uzrokovati val prebacivanja kapitala u euro, funtu i jen, kao i jačanje tih valuta. Pri tome, ne treba očekivati ogromne pomake, nego umjereno slabljenje dolara od nekoliko posto u idućih par mjeseci, stoji u analizi Admiral Marketsa.

Cijene nafte poskočile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad razine od 71 dolara nakon što je Saudijska Arabija poručila da bi globalna ponuda trebala biti smanjena za milijun barela dnevno.
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 1,08 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 71,26 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 74 centa višoj cijeni, od 60,93 dolara. Saudijski ministar energetike Khalid al-Falih izjavio je u ponedjeljak da bi globalna proizvodnja trebala biti smanjena za milijun barela dnevno u odnosu na listopadske razine kako bi se ponovo uspostavila ravnoteža na tržištu i izbjeglo neželjeno gomilanje zaliha.

Od prosinca Saudijska Arabija smanjit će proizvodnju za 500 tisuća barela dnevno, najavio je Falih. Proizvodnja Saudijske Arabije, Rusije i Sjedinjenih Država povećana je u protekla tri mjeseca za 1,05 milijuna barela dnevno, prema službenim podacima. Zbog toga će Organizacija zemalja-izvozonica nafte (OPEC) morati prilagoditi proizvodnju koja iznosi oko 33,3 milijuna barela dnevno i čini oko trećine ukupne globalne dnevne ponude.

Dužnosnik Kuvajta u ponedjeljak je izjavio da su glavne izvoznice tijekom vikenda “raspravljale o prijedlogu neke vrste rezova u opskrbi u sljedećoj godini”, iako nije želio otkrivati pojedinosti. Trenutno OPEC-u najviše glavobolje zadaje povećanje američke proizvodnje. “Posve je jasno da OPEC čeka udarac na području proizvodnje iz škriljaca, budući da se američka proizvodnja povećala na rekordnih 11,6 milijuna barela dnevno i da će već iduće godine premašiti 12 milijuna barela”, podsjeća Stephen Innes iz singapurske savjetodavne tvrtke Oanda.

U takvom je okruženju pozornost analitičara usmjerena na odnos ponude i potražnje u idućoj godini. “Izračuni za 2019. zaista signaliziraju značajan višak u globalnoj opskrbi, posebno u prvoj polovini godine”, napominje analitičar Petromatrixa Olivier Jakob.

OPEC i Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavit će krajem tjedna redovna mjesečna izvješća o izgledima ponude i potražnje za naftom. “OPEC i IEA objavit će ovog tjedna ažurirane procjene za tržište nafte a izgledi potražnje za 2019. godine nagovješćuju njezino slabljenje. Mislim da će procjene u njihovim izvješćima biti još slabije jer će morati biti prilagođene za povećanje proizvodnje u SAD-u”, tumači Jakob.

 U listopadu su cijene nafte pale oko 20 posto zbog ubrzanog povećanja globalne opskrbe i prijetnje posustajanja potražnje, posebno onih kupaca, poput Indije, Indonezije i Kine, čije su se valute oslabile u odnosu na dolar i smanjile njihovu kupovnu moć. Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 68,89 dolara, što znači da je pala 1,79 dolara u odnosu na dan ranije.

Zemlje-proizvođači nafte trebale bi smanjiti proizvodnju za milijun barela dnevno kako bi se ponovo uspostavila ravnoteža na tržištu, poručio je u ponedjeljak saudijski ministar za energetiku, odbacujući ujedno mogućnost razvrgavanja Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC).
“Tehnička analiza koju smo jučer proučili pokazuje da smanjenje treba iznositi blizu milijun barela dnevno kako bi se tržište uravnotežilo”, kazao je Khalid al-Falih na energetskoj konferenciji u Abu Dhabiju. Zalihe nafte zamjetno su porasle i “25 proizvođača neće dopustiti da se taj trend nastavi” i prema nekim će “signalima” učiniti “štogod je potrebno kako bi se tržište uravnotežilo”, naglasio je saudijski ministar.

Po njegovim će riječima Saudijska Arabija, najveći dobavljač nafte u svijetu, od prosinca smanjiti proizvodnju za 500 tisuća barela dnevno kako bi poduprla uravnoteženje tržišta. Saudijski dužnosnik naglasio je također da se Rijad ne priprema za razvrgavanje OPEC-a, izrazivši uvjerenje da će grupa ostati “globalna centralna banka za naftu” još dugo vremena.

Prošlog četvrtka američki financijski dnevnik Wall Street Journal izvijestio je, pozivajući se na upućene izvore, da stručna skupina koju financira saudijska vlada proučava mogući utjecaj na globalna tržišta podjele Organizacije zemalja-izvoznica nafte.

Stručna skupina samo razmatra nekonvencionalne opcije i analizira sve scenarije, ustvrdio je Falih, dodajući da saudijsko vodstvo “ni ne pomišlja na eliminaciju OPEC-a”. Ministri energetike članica OPEC-a i neovisnih proizvođača sastali su se u nedjelju u Abu Dhabiju kako bi razmotrili provedbu sporazuma o ograničenju proizvodnje, koji se provodi od početka prošle godine.

Predstavnici velikih proizvođača, uključujući Rusiju i Saudijsku Arabiju, upozorili su tom proilikom da će opskrba naftom iduće godine nadmašiti potražnju. Proizvođači će se ponovo sastati početkom prosinca u Beču kako bi analizirali stanje na globalnim tržištima nafte. Zbog prekomjerne opskrbe i naznaka da će utjecaj američkih sankcija iranskom naftnom sektoru biti blaži nego što se očekivalo cijene nafte pale su u proteklih mjesec dana gotovo 20 posto.

Zbog ograničenih ulaganja u buduću proizvodnju uskoro nas očekuje nestašica nafte, predviđaju analitičari Goldman Sachsa. Vodeće naftne kompanije pod pritiskom političara i investitora koji traže čišću energiju sve više nastoje ulagati u područja energetskog sektora s niskom razinom ugljika.
“U idućih desetak godina imat ćemo manjak nafte na tržištu zbog nedovoljnih ulaganja u buduću proizvodnju“, izjavio je za CNBC u petak Michele Della Vigna, voditelj Goldman Sachsova odjela za istraživanje prirodnih resursa u EMEA regiji.

“Prijelaz na energiju s niskom razinom ugljika neće umanjiti, nego će povećati cijene nafte“, tumači Della Vigna. Velike naftne kompanije počinju shvaćati da, ako žele zadržati širok krug ulagača, moraju pokazati da doista smanjuju emitiranje ugljičnih plinova u atmosferu.

Analitičar Goldman Sachsa dodao je kako su naftne tvrtke na primjeru urušavanja kompanija koje se bave vađenjem ugljena u posljednjih pet godina počele shvaćati da se stavovi ulagača mijenjaju.

Della Vigna smatra da će do potpunog prelaska na obnovljive izvore borba voditi oko kontrole tržišnih udjela u području energije utemeljene na plinu. S obzirom na velike kapitalne troškove plinske infrastrukture, u najboljoj su poziciji velike kompanije u državnom vlasništvu. “Govorimo o novih sedam kompanija koje će dominirati globalnim tržištem nafte i plina, jer nitko drugi ne može financirati ove mega-projekte”, rekao je Della Vigna.

Tih sedam novih kompanija su najutjecajnije energetske kompanije iz zemalja koje nisu članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). To su kako ih je još 2007. nazvao Financial Times, „novih sedam sestara“ nafne industrije: saudijski Aramco, ruski Gazprom, iranski NIOC, kineski National Petroleum Corp, brazilski Petrobras, venezuelanski PDVSA i malezijski Petronas.

Izvornih “Sedam sestara” bile su tvrtke iz 1950-ih koje su se kasnije konsolidirale i postale BP, Chevron, Shell, Exxon Mobil i Royal Dutch Shell. Della Vigna smatra kako su europske naftne kompanije, poput Shella i francuskog Totala, također u prednosti u odnosu na američke konkurente kada je riječ o prelasku s nafte na druge izvore energije.

Tržišta nafte nedavno su bila u padu zbog prevelike ponude i straha da će usporavanej gospodarskog rasta potaknuti rast cijena. I brent nafta i WTI ušli su ovog tjedna u „tržište medvjeda“ nakon šo je cijena pala za 20 posto u odnosu na najviše cijene ostvarene u listopadu.

Komisija pomaže planovima Grčke i Bugarske za izgradnju i korištenje prekograničnog plinovoda vrijednosti 240 milijuna EUR, radi veće sigurnosti i diverzifikacije opskrbe energijom EU-a, bez nepotrebnog narušavanja tržišnog natjecanja.
Naime, financirat će se 182 km prekograničnog plinovoda između Grčke i Bugarske (IGB), odnosno između grčkog grada Komotinia i bugarskog Stara Zagora. Plinovod bi trebao od 2021. godine transportirati 3 milijarde m3 plina godišnje iz Grčke prema Bugarskoj, a u kasnijim fazama projekta ta količina bi se mogla povećati i na 5 mlrd. m3 te bi bio mogući i povratni tok plina iz Bugarske u Grčku. Projekt će financirati dioničari zajedničkog pothvata s 46 mil. EUR,

Europski energetski program za oporavak s 45 mil. EUR, kojim, zatim zajam Europske investicijske banke (EIB) od 110 mil. EUR i 39 mil. EUR iz bugarskog državnog proračuna putem operativnog programa ‘Inovacije i konkurentnost 2014-2020’. Komisija će dati potporu projektu tako da će Bugarska odobriti bezuvjetno (besplatno) državno jamstvo tvrtki ‘Bulgarian Energy Holding’ za pokriće zajma od 110 mil. EUR koje će tvrtka dobiti od Europske investicijske banke i direktnim financiranjem s 39 mil. EUR iz bugarskog operativnog programa ‘Inovacije i konkurentnost’ 2014-2020. Uz to, treba istaknuti i fiksni porezni režim koji će se primjenjivati na bugarsku tvrtku ICGB (osnovanu za izgradnju i korištenje plinovoda IGB) 25 godina od početka komercijalnih operacija, a bit će uređen međuvladinim sporazumom između Bugarske i Grčke.

Grčka tvrtka ‘Public Gas Corporation of Greece’ (DEPA) ni bugarska ‘Bulgarian Energy Holding’ neće moći rezervirati više od 40% kapaciteta novog plinovoda jer će najmanje 60% biti otvoreno za konkurente koji žele prodavati plin na tim tržištima. Projekt će udvostručiti ulazne kapacitete plina u Bugarsku i diverzificirati ulazne puteve u Jugoistočnu Europu povećanjem tranzitne sposobnosti zemalja tih regija i iskorištavanjem drugih prekograničnih pravaca s Rumunjskom i Srbijom, objavila je Komisija, a prenosi Energetika-net.

Vlada je danas donijela odluku o donošenju Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva do 2025. s pogledom do 2060.
Taj program osigurava provedbu Strategije u sklopu koje će se do 2025. uspostaviti Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (skladišta) na teritoriju RH do 2023., na lokaciji Trgovska gora (Čerkezovac) te izgradnju skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad koji se nalazi u NE Krško a za koji RH ima obvezu zbrinjavanja, najkasnije do 2058. godine.

Oba skladišta označuju se kao privremena i povratna. U Programu stoji da je institucionalnog radioaktivnog otpada (iz medicine, industrije, znanosti), 2015. bilo cca. 11,5 m3, a povećat će se na oko 100 m3 uslijed sanacije odlagališta u IRB-u. RAO i ING-a iz NE Krško očekuje se 2043. 1780 m3 + 2.660 t, te 41 t visokoradioaktivnog otpada.

Skladišta bi se napravila korištenjem novca iz kohezijskih fondova, stoji u odluci Vlade. Istrošeno nuklearno gorivo će se nastaviti skladištiti na lokaciji NE Krško minimalno do 2043. godine nakon čega će se tražiti zajedničko trajno rješenje s Republikom Slovenijom. Odlagalište za nisko i srednje radioaktivni otpad Republici Hrvatskoj nije potrebno prije 2060. godine. Aktivnosti na izboru i potvrđivanju lokacije za odlagalište nisu predviđene za narednih sedam godina koliko Nacionalni program detaljno obrađuje. Također, rješavat će se problem tri lokacije s prirodnim radioaktivnim materijalom (odlagalište pepela i šljake iz TE Plomin, Kaštela (Jugovinil) i odlagalište fosfogipsa (Petrokemija Kutina).

Tvrtka LNG Hrvatska objavila je u petak da je za nabavu plutajućeg terminala odnosno broda za uplinjavanje (FSRU) odabrala ponudu norveške tvrtke Golar Power Limited, koji je ponudio novu konverziju postojećeg LNG tankera u FSRU brod u vrijednosti od 159,6 milijuna eura.
Kako su objavili iz LNG Hrvatske, riječ je o tankeru koji je proizveden 2005. i koji plovi pod imenom Golar Viking. U trenutku isporuke, kažu, brod će do Omišlja biti dopremljen iz brodogradilišta kao nova konverzija FSRU broda u skladu s najvišim tehničkim standardima i standardima zaštite okoliša i prirode.

Pojašnjavaju da su u postupku nabave broda, do isteka roka 5. listopada u 14 sati, zaprimili tri ponude – norveškog Golar Power Limited, japanskog Mitsui O.S.K. Lines i grčkog Maran Gas Maritime Inc.

Nakon pregleda i ocjene ponuda, povjerenstvo je ocijenilo, ističu il LNG Hrvatska, da je ponuda norveške tvrtke Golar Power Limited u potpunosti u skladu s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje te je prema kriteriju odabira ekonomski najpovoljnije ponude najbolje rangirana ponuda s najvećim ostvarenim brojem bodova. LNG terminal bi trebao postati operativan 2021. godine.

Na Wall Streetu su u petak burzovni indeksi pali, izgubivši dio dobitaka od početka tjedna, što je ponajviše posljedica daljnjeg pada cijena nafte zbog usporavanja rasta svjetskog gospodarstva.
Dow Jones oslabio je 201 bod ili 0,77 posto, na 25.989 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,92 posto, na 2.781 bod, a Nasdaq indeks 1,65 posto, na 7.406 bodova. Negativno je na tržište već drugi dan zaredom utjecao pad cijena nafte jer proizvodnja i ponuda ‘crnog zlata’ rastu, dok bi potražnja zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva mogla oslabiti.

Zbog toga su jučer cijene nafte pale daljnjih 1 posto, pa je njihov gubitak u posljednjih mjesec dana premašio 20 posto. A to znači da su uronile u područje ‘medvjeda’, 20 posto ispod njihove prethodne najviše razine. To je pritisnulo dionice u energetskom sektoru, pa su njihove cijene skliznule daljnjih 0,4 posto, nakon što su dan prije potonule 2,2 posto. „Pad cijena nafte prestrašio je ulagače. Ako one padaju, to bi mogao biti još jedan znak da će se rast globalnog gospodarstva usporiti”, kaže Chris Zaccarelli, direktor u tvrtki Independent Advisor Alliance.

Zbog toga ulagači nisu skloni rizičnim investicijama, pa su jučer cijene dionica pale u osam od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa. Pritom su najviše, 1,9 posto, pale cijene u tehnološkom sektoru, dok su blago porasle u tzv. defanzivnim sektorima, kao što su potrošački, komunalni i nekretninski. „Mislim da bi burzovni indeksi mogli pasti i niže nego u listopadu. Gospodarski se rast usporava, ali nedovoljno da bi Fed odustao od povećanja kamata”, kaže Jim Paulsen, strateg u tvrtki Leuthold Group.

U listopadu su cijene dionica oštro pale, pa su u jednom trenutku izgubile sve dobitke od početka godine, jer ulagači nisu bili skloni riziku zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i povećanja kamata američke središnje banke. Početkom studenoga tržište se oporavilo, posebice nakon izbora za američki Kongres, zbog čega je jedan od razloga nesigurnosti uklonjen s tržišta.

Međutim, ovoga je tjedna Fed ponovno signalizirao da bi u prosincu mogao podići ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine, jer bi snažan rast gospodarstva mogao potaknuti jačanje inflacije. A to ne ide u prilog tržištima kapitala. Unatoč padu u posljednja dva dana, S&P 500 porastao je u proteklom tjednu 2,1, a Nasdaq indeks 0,7 posto. Dow Jones ojačao je, pak, 2,8 posto.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,49 posto, na 7.105 bodova, a pariški CAC 0,48 posto, na 5.106 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,02 posto, na 11.529 bodova.

Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno zbog pada cijena dionica na Wall Streetu krajem prošloga tjedna i novih naznaka usporavanja rasta kineskog gospodarstva.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 0,1 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 0,6 posto. No, burzovni indeksi u Singapuru i Južnoj Koreji pali su između 0,1 i 0,3 posto. Azijski su ulagači oprezni jer su u petak cijene dionica na Wall Streetu osjetno pale zbog pada cijena nafte i zabrinutosti ulagača zbog vjerojatnog daljnjeg povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.

Uz to, i najnoviji podaci pokazuju da se rast kineskog gospodarstva ‘hladi’. U listopadu su proizvođačke cijene pale već četvrti mjesec zaredom, što ukazuje na slabljenje domaće potražnje i proizvodne aktivnosti.

„Nema načina da se gospodarstvo vrati na više stope rasta ako vlasti ne uspiju značajno smanjiti pritisak dugova. Sve dosadašnje priče o razduživanju nisu donijele nikakve rezultate”, kaže Kevin Lai, ekonomist u tvrtki Daiwa Capital Markets.

Donedavno je zaduživanje lokalnih kineskih vlasti poticalo rast gospodarstva, no već neko vrijeme vlasti nastoje potaknuti smanjenje tih nagomilanih dugova, što je jedan od razloga usporavanja rasta gospodarstva.

Na usporavanje rasta potrošnje u Kini ukazuju i podaci e-trgovca Alibabe, koji je objavio da je u nedjelju, na tzv. „Dan samaca”, kada se proizvodi nude po velikim popustima, promet dosegnuo rekordnih 30,7 milijardi dolara. No, to je samo 27 posto više nego godinu dana prije, kada je rast prometa iznosio 39 posto.

Zbog toga su jutros cijene dionica u kineskom potrošačkom sektoru pale gotovo 1 posto, premda je najvažniji indeks na burzi u Šangaju u plusu.

Ulagači se plaše da je usporavanje rasta domaće potražnje posljedica kinesko-američkog trgovinskog sukoba i da daljnje posljedice tek slijede.

Loše na tržišta u razvoju utječe i rast prinosa na američke obveznice jer se očekuje da će Fed do kraja godine još jednom, već četvrti put ove godine, povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

Zbog toga se neki ulagači povlače s tržišta u razvoju i novac usmjeravaju u američku imovinu. „Tržišta uračunavaju u cijene daljnje povećanje kamata Feda jer niz posljednjih podataka pokazuje da inflacijski pritisci u SAD-u jačaju”, pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištu.

I dok rast prinosa na američke obveznice loše utječe na tržišta dionica, na valutnim tržištima dolar već danima jača. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je jutros 0,12 posto, na 97,02 boda, blizu najviše razine u 16 mjeseci od 97,20 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu porastao gotovo 0,2 posto, na 114,05 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula 0,11 posto, na 1,1325 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros porasle, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 3,5 posto. Cijene nafte pod pritiskom su već pet tjedana zbog manjeg nego što se očekivalo pada iranskog izvoza, nakon uvođenja američkih sankcija, ali i povećanja proizvodnje svih najvećih svjetskih proizvođača nafte – SAD-a, Rusije i Saudijske Arabije.

Zbog toga su nakon pet tjedana pada cijene nafte uronile u područje ‘medvjeda’, 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine. Kako bi podržala cijene, Saudijska Arabija poručila je u nedjelju da će u prosincu smanjiti proizvodnju za 500 tisuća barela dnevno. Zahvaljujući tome, u ponedjeljak ujutro na američkom je tržištu cijena barela skočila 1,1 posto, na 60,85 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 1,3 posto, na 71,10 dolara.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, petoga zaredom, pa su u posljednjih mjesec dana potonule više od 20 posto, zbog čega pojedini proizvođači najavljuju smanjenje proizvodnje.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 3,6 posto, na 70,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,7 posto, na 60,20 dolara, blizu najniže razine od ožujka. Od kolovoza do početka listopada cijene su nafte snažno rasle, dosegnuvši najviše razine u gotovo četiri godine, jer su se ulagači plašili oštrog pada izvoza nafte iz Irana, s obzirom da je SAD najavio uvođenje sankcija na iranski naftni sektor.

No, u proteklih pet tjedana cijene su nafte potonule više od 20 posto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu. „Cijene nafte i dalje su pod pritiskom i sada su službeno u području ‘medvjeda’, 20 posto ispod njihove prethodne najviše razine, dosegnute početkom listopada”, kaže William O’Loughlin, analitičar u tvrtki Rivkin Securities.

U jednom je trenutku u petak cijena barela na londonskom tržištu, po prvi put od travnja, zaronila ispod razine od 70 dolara. Cijene su nafte pod pritiskom jer se pokazalo da iranski izvoz neće pasti onoliko koliko su se ulagači plašili, premda su početkom studenoga sankcije stupile na snagu. „Dosad se pokazalo da sankcije Iranu nisu tako oštre kao što se očekivalo, jer su Sjedinjene Države izuzele niz zemalja, što znači da te zemlje mogu i dalje kupovati određene količine iranske nafte. Stoga iranski izvoz nije smanjen onoliko koliko se prvotno očekivalo”, objašnjava William O’Loughlin.

To izuzeće, koje može trajati 180 dana, dobile su, među ostalim, Indija, Irak, Turska i Južna Koreja. Uz to, kompanija China National Petroleum poručila je da i dalje crpi naftu iz iranskih polja u kojima ima udjele. „Iranski izvoz iznosit će u tom razdoblju izuzeća između 1,4 i 1,5 milijuna barela dnevno, otprilike polovicu iranskog izvoza iz polovice 2018.”, pišu analitičari tvrtke Bernstein Energy u osvrtu na situaciju na tržištima.

Proizvodnja raste, potražnja slabi

Kako izvoz Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i dalje raste, gomilaju se zalihe, što pritišće cijene nafte, objašnjavaju analitičari Bernstein Energya. Osim OPEC-a, i drugi najveći proizvođači nafte u svijetu, SAD i Rusija, posljednjih mjeseci povećavaju proizvodnju. Proizvodnja SAD-a, Rusije i Saudijske Arabije kreće se blizu ili na rekordnim razinama, ukupno više od 33 milijuna barela dnevno, što čini trećinu nafte u svijetu.

U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao već četvrti put u posljednjih pet tjedana, i to na ukupno 886 postrojenja, najviše od ožujka 2015. godine. To znači da se i dalje može očekivati rast američke proizvodnje, koja se ionako kreće oko najviših razina u povijesti. „Usporavanje rasta svjetskog gospodarstva ostaje ključni negativni rizik za cijene nafte”, poručuju analitičari Bernstein Energya.

Posljednji podaci pokazuju, naime, da je u trećem tromjesečju usporen rast američkog i kineskog gospodarstva u odnosu na prethodni kvartal, što bi moglo značiti da američko-kineski trgovinski rat počinje prigušivati rast. Slične trendove bilježi i gospodarstvo eurozone, pa se ulagači plaše da će zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava oslabiti i potražnja za ‘crnim zlatom’.

Zbog toga neki veliki proizvođači najavljuju smanjenje proizvodnje. Tako je u nedjelju Saudijska Arabija poručila da će u prosincu smanjiti proizvodnju za 500 tisuća barela dnevno. Zahvaljujući tome, u ponedjeljak ujutro na azijskim su tržištima cijene nafte porasle oko 1 posto.