Energetika

Pritisak zapadnih saveznika
Turska je početkom svibnja potpuno prestala uvoziti iransku naftu kako bi poštovala američke sankcije, premda ih ne odobrava, rekao je turski dužnosnik.

“Kao strateški saveznik Sjedinjenih Država poštujemo sankcije”, rekao je dužnosnik, želeći ostati neimenovan, na margini posjeta Washingtonu gdje boravi u pratnji zamjenika turskoga ministra vanjskih poslova Yavuza Selima Kirana.

Administracija Donalda Trumpa ponovno je uvela američke sankcije protiv Irana, nakon što je prije godinu dana napustila međunarodni sporazum o iranskom nuklearnom programu. Te sankcije posebno zabranjuju uvoz iranske nafte, a odnose se i na sve zemlje koje je nastave kupovati. Za osam zemalja, među kojima je Turska, ali i Kina, Indija i Japan, u početku je postojala iznimka, kako bi mogle kupovati iransku naftu, ali nakon 2. svibnja ona nije obnovljena.

Kada je objavljeno da neće biti iznimaka, činilo se da se Ankara tome neće pokoriti. “Nećemo prihvatiti jednostrane sankcije i nametanje načina na koji ćemo uređivati odnose sa susjedima”, rekao je tada turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu. Ali Turska je ipak 2. svibnja prestala uvoziti iransku naftu, ustvrdio je turski dužnosnik.

Tursko je izaslanstvo Trumpovu administraciju podsjetilo na brojne prijepore koji narušavaju odnose između tih dviju zemalja, saveznica u NATO-u. Počevši od Ankarine kupnje ruskih sustava protuzračne obrane S-400. Amerikanci osuđuju tu akviziciju koja je u tijeku i prijete da, s jedne strane, neće Turskoj dostaviti svoje borbene zrakoplove F-35, za koje je Turska također počela proces nabavke, a s druge da će nametnuti gospodarske sankcije Ankari. “Taj je sporazum sklopljen”, rekao je u srijedu u Washingtonu novinarima zamjenik turskoga ministra vanjskih poslova, potvrdivši da se njegova zemlja neće odreći ugovora s Moskvom.

Turska je vlada američkoj administraciji predložila osnivanje zajedničke tehničke radne skupine kako bi se umirila bojazan SAD-a koji sumnjaju da tehnologija kojom su opremljeni sustavi S-400 služi samo za prikupljanje tehnoloških podataka o vojnim zrakoplovima NATO-a te da bi im Rusija na taj način mogla pristupiti. “Još čekamo odgovor” na prijedlog o tehničkoj komisiji, rekao je turski dužnosnik.

Iranska mladež svjedočit će propasti Izraela i američke civilizacije, rekao je u srijedu iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, objavljeno je na njegovoj službenoj internetskoj stranici.

“Vi mladi ljudi trebali biste vjerovati da ćete svjedočiti propasti neprijatelja čovječanstva, što znači degenerirane američke civilizacije, i propasti Izraela”, rekao je na sastanku sa studentima.

Nije ulazio u pojedinosti. Hamenei je prošli tjedan rekao da neće biti rata sa SAD-om. SAD je na Bliski istok vojna pojačanja, uključujući nosač zrakoplova, bombardere B-52 i raketne sustave Patriot, zbog navodnih iranskih prijetnji američkim vojnicima i interesima u regiji.

Tehnološki rat
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale, čime je nastavljeno nestabilno trgovanje jer se ulagači plaše jačanja napetosti u trgovinskim odnosima između SAD-a i Kine nakon novih prijetnji iz Washingtona.

Nakon što su dan prije cijene dionica porasle jer su se ulagači ponadali da se tenzije između Washingtona i Pekinga smanjuju nakon što je SAD ublažio restrikcije protiv Huaweija, jučer su ponovno pale jer se čini da to nije tako.

Prošloga je tjedna SAD uvrstio Huawei na listu kompanija koje ne mogu kupovati komponente i tehnologiju od američkih kompanija bez dozvole vlade zbog prijetnji nacionalnoj sigurnosti, a mediji sada pišu da predsjednik SAD-a Donald Trump razmatra uvođenje sankcija za još jednu kinesku tehnološku tvrtku – Hikvision.

Zbog toga analitičari kažu da Trumpova težnja možda nije samo postizanje trgovinskog dogovora nego i zauzdavanje kineskih tehnoloških ambicija. Ulagači se najviše plaše nastavka trgovinskog rata koji bi mogao dovesti do usporavanja rasta oba gospodarstva i pritisnuti zarade kompanija. „Trgovanje između SAD-a i Kine neće biti kakvo je bilo prije dva mjeseca. Obje će strane zavrnuti vijke, pa ćemo i mi zavrnuti vijke. U svjetlu toga, tržište će prilagoditi očekivanja u vezi rasta zarada američkih kompanija”, kaže Jim Awad, direktor u tvrtki Clearstead Advisors.

Objava zapisnika s posljednje sjednice čelnika američke središnje banke jučer nije znatnije utjecala na tržište jer se pokazalo da su čelnici Feda suglasni da nema razloga za mijenjanje kamatnih stopa i da će još neko vrijeme biti strpljivi po tom pitanju. „Ne izgleda kao da su spremni zazvoniti na uzbunu i razgovarati što bi mogli poduzeti. Čini se da je Fed upravo tamo gdje želi biti i ne želi se nagnuti niti na jednu stranu”, tumači Art Hogan, strateg u tvrtki National Securities.

Zbog nestabilnosti na tržištima dionica, na valutnim tržištima jačaju valute koje se smatraju sigurnijim utočištima za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švicarski franak. Zbog toga je jutros tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo daljnjih 0,1 posto, na 110,20 jena.

No, američka je valuta stabilna u odnosu na europsku, pa se cijena eura kreće na jučerašnjim razinama, oko 1,1150 dolara. Zahvaljujući tome, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,10 bodova, kao i jučer u ovo doba.

Cijena su nafte, pak, i dalje pod pritiskom, nakon što su jučer pale jer je ulagače zabrinuo podatak o neočekivanom rastu zaliha u SAD-a prošloga tjedna. Jutros je barel na američkom tržištu pojeftinio 33 centa, na 61,10 dolara, dok je na londonskom tržištu cijena barela pala 40 centa, na 70,60 dolara.

Smanjenje C02
Njemačka vlada u srijedu je objavila da će rudarskim regijama, pogođenim postupnim odustajanjem od ugljena, u idućim godinama pomoći sa 40 milijardi eura radi poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

Najveće gospodarstvo EU-a odlučilo je postupno ugasiti proizvodnju nuklearne energije do 2022., a do 2038. godine izbacit će iz energetske mješavine i ugljen kako bi ostvarili svoje klimatske cilljeve, podsjeća AFP. Njemačka već podmiruje trećinu potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora poput vjetra, Sunca i bioplina ali trećinu podmiruje iz ugljena, koji je vrlo štetan za klimu s obzirom na velike emisije CO2.

Vladina najava odustajanja od ugljena izazvala je ljutnju u rudarskim regijama gdje ta industrija zapošljava desetke tisuća radnika. Najveći prosvjedi bili su na bivšem komunističkom istoku, snažnom glasačkom uporištu krajnje desnice Alternative za Njemačku (AfD) koja se protivi imigraciji i niječe da je klimatske promjene izazvao čovjek.

Ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier u srijedu je izrazio zadovoljstvo planiranim povećanjem potrošnje na infrastrukturu i nastojanjima da se u pogođene regije privuku nove kompanije. “Prvi put u našoj poslijeratnoj povijesti reagiramo na strukturalnu promjenu prije no što se ona dogodila”, rekao je Altmaier na tiskovnoj konferenciji u Berlinu.

“Stvaramo nova radna mjesta prije nego što su stara nestala”, istaknuo je njemački ministar gospodarstva nekoliko dana uoči izbora za Europski parlament. Po njegovim riječima, početnih 240 milijuna eura treba uložiti odmah i “kampanje nekih populističkih stranaka na desnoj i lijevoj strani političkog spektra srušit će se poput kula od karata”.

Iznos od 40 milijardi eura, planiran za razdoblje do 2038. godine, bit će usmjeren prema zapadnim industrijskim regijama u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i prema saveznim zemljama Brandenburgu, Saskoj i Saskoj-Anhaltu na istoku. Većina novca bit će utrošena na ceste, željezničke linije i internetske kablove kako bi regiji bile privlačnije za ulaganja.

Cilj je privući suvremene kompanije u sektoru sofisticirane tehnologije, poput tvornica za proizvodnju baterija za električna vozila. Vlada također namjerava preseliti vladine urede i razvojne centre u pogođene regije. Povjerenstvo za ugljen koje je utemeljila vlada također je predložilo da se nekoliko milijardi eura uloži u ublažavanje socijalnih posljedica odustanja od ugljena. Stariji radnici u rudarskoj i industriji ugljena dobit će financijsku pomoć kako bi lakše premostili razdoblje između zaključenja radnog odnosa i odlaska u mirovinu.

Zabrinutost za potražnju
Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima ispod razine od 72 dolara nakon što su najnoviji podaci iz SAD-a pokazali povećanje zaliha sirove nafte u SAD-u a dugotrajni trgovinski rat između Kine i SAD-a potaknuo zabrinutost za potražnju.

Trgovci su se danas fokusirali na izvješće Američkog instituta za naftu (API), koje je pokazalo da su zalihe sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu porasle za 2,4 milijuna barela. Analitičari su očekivali da će se smanjiti za 600 tisuća barela.

Službeni podaci američke vlade o zalihama bit će objavljeni tokom dana. Uteg cijenama bio je i trgovinski rat između Kine i Sjedinjenih Država. Nakon što su 10. svibnja pregovori zapeli u slijepoj ulici, trenutno u planu nisu novi sastanci najviših dužnosnika dviju zemalja. Sukob pritišće prognoze gospodarskog rasta, a time i predviđanja potražnje za naftom.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) jučer je snizila prognozu svjetskog gospodarskog rasta u ovoj godini. Osim fundamenata, trgovci naftom pozorno prate i napetosti između Sjedinjenih Država i Irana. Jučer je vršitelj dužnosti američkog ministra obrane Patrick Shanahan izjavio da Iran i dalje predstavlja značajnu prijetnju.

Analitičari podsjećaju i na tješnju opskrbu tržišta zbog koordiniranog smanjenja proizvodnje koje provode Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznice, poput Rusije.

S obzirom na krhku ravnotežu na tržištu, svaka promjena u odnosima SAD-a i Irana odnosno između SAD-a i Kine “može podići odnosno spustiti cijenu nafte za 10 dolara”, procjenjuje Stephen Brennock iz PVM-a. Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak iznosila 71,71 dolar, što znači da je pala 76 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Priopćenje/vc_column]
INA je danas uručila donaciju za potrebe Klinike za plućne bolesti Jordanovac, Kliničkog bolničkog centra Zagreb za pomoć pri provođenju Programa transplantacije pluća, u suradnji sa Zakladom Hrvatska kuća disanja.

Ček od 200.000 kuna ravnatelju KBC-a prof.dr.sc. Anti Ćorušiću uručio je član Uprave Ine Niko Dalić, a sredstva će biti upotrijebljena za nabavku ultrazvučnog uređaja za pregled pluća i srca. Ovo je druga od ukupno osam donacija bolnicama koje INA planira provesti u 2019. godini.

Niko Dalić, član Uprave Ine, ovom je prilikom izjavio: „Ponosan sam što INA pomaže u borbi protiv bolesti pluća i dišnog sustava te na taj način doprinosi provođenju Programa transplantacije pluća. Uvijek se trudimo sudjelovati u projektima od važnosti za lokalnu zajednicu, a posebno kad se oni tiču najranjivijih skupina društva. S tom praksom nastavit ćemo i u budućnosti.“

Ravnatelj bolnice Ante Ćorušić izjavio je: „Zahvaljujemo Ini na ovoj hvalevrijednoj i korisnoj donaciji. Klinički bolnički centar Zagreb donirana sredstva iskoristit će za nabavku ultrazvučnog uređaja za pregled pluća i srca koji će koristiti Klinika za plućne bolesti Jordanovac. Bez dobrih i prijateljskih odnosa teško bi bilo moguće realizirati naše projekte, a suradnja s Inom traje već nekoliko godina. KBC-u Zagreb pacijent je u središtu pažnje, tako da je ovom donacijom omogućena najbolja dijagnostika i liječenje naših bolesnika.“

U sklopu Klinike liječe se najteži bolesnici iz svih krajeva Hrvatske, a nabavka ultrazvučnog uređaja uvelike će pridonijeti uspješnoj implementaciji programa i ostvarenju ciljeva prevencije i ranog otkrivanja jednog od najopasnijih karcinoma današnjice. U Hrvatskoj je iz dana u dan broj oboljelih sve veći te se godišnje otkrije više od 3000 novih slučajeva bolesnika.

Družba će se obnoviti
Isporuka ruske nafte koja zadovoljava tehnološke standarde kvalitete Mađarskoj i Slovačkoj očekuje se tijekom ovoga tjedna, a pregovori o obnovi tranzita u smjeru Poljske se nastavljaju, navodi se u izvješću Ministarstva energetike Ruske Federacije.

“U skladu s planom, nafta standardne kakvoće nastavlja teći prema granici između Mađarske i Slovačke. Tijekom tjedna očekuje se njezin postupni dotok na relevantne mjerne postaje”, priopćilo je rusko ministarstvo. Istodobno se, kako se navodi, nastavljaju pregovori s poljskom stranom o nastavku isporuke nafte standardne kakvoće.

Plan obnove isporuke nafte preko naftovoda Družba europskim kupcima izrađen je u Minsku 26. travnja na sastanku predstavnika ruske, bjeloruske, ukrajinske i poljske strane, a isti sudionici zajedno s mađarskim i slovačkim predstavnicima ažurirali su ga 14. svibnja u Bratislavi. Do danas je obnovljena opskrba naftom koja odgovara standardnim pokazateljima sadržaja organoklorovih spojeva u smjeru luke Ust-Luga i bjeloruskih rafinerija, kažu u ruskom ministarstvu energetike.

Isporuke ruske nafte cjevovodom Družba u Europu obustavljene su krajem travnja nakon onečišćenja organskim kloridom koje može prouzročiti oštećenja na rafinerijama. Poljska, Njemačka, Ukrajina i Slovačka obustavile su uvoz sjevernim krakom cjevovoda Družba, čime je obustavljen dotok nafte poljskim rafinerijama u vlasništvu poljskog PKN Orlena i Grupe Lotos, kao i postrojenjima u Njemačkoj, u vlasništvu Totala, Shella, Enija i Rosnefta.

Rusija je krajem prošlog tjedna najavila da izvoz čiste nafte biti obnovljen najkasnije početkom lipnja a iz mađarske naftne i plinske grupe MOL objavili su prije tjedan dana da su primili prve pošiljke za potrebe testiranja rafinerijske opreme.

Procjenjuje da ukupna šteta zbog kontaminacije nafte u Družbi neće biti veća od 100 milijuna dolara. Mreža naftovoda Družba opskrbljuje naftom rafinerije u Bjelorusiji i transportira je preko te zemlje u Europu u dva smjera – kroz Poljsku i Ukrajinu.

Šefovič ide u posjet Moskvi

Potpredsjednik Europske komisije za energetsku uniju Maroš Šefčovič planira posjet Moskvi kako bi s ruskim ministrom energetike Aleksandrom Novakom razmotrio pitanja tranzita ruskog plina iz Rusije u EU preko Ukrajine, po isteku ugovora o tranzitu krajem 2019. godine, izvijestila je u srijedu agencija Tass pozivajući se na izvor iz briselske administracije.

Potpredsjednik Šefčovič nakon nedavnih razgovora u Ukrajini planira posjet Rusiji 13. lipnja, tijekom kojega bi se trebao susresti s ministrom energetike Ruske Federacije Aleksandrom Novakom i drugim predstavnicima ruske vlade, a glavna tema razgovora bit će organizacije trostranog sastanka o plinu na ministarskoj razini, kako bi se razmotrilo pitanje produženja tranzita plina kroz Ukrajinu poslije isteka ugovora Ukrajine i Rusije krajem 2019, godine, rekao je taj izvor.

Dodao je kako je EU, nakon prethodnog kruga pregovora, izradio prijedlog za raspravu Ukrajine i Rusije, na temelju kojeg je moguće postići kompromis za očuvanje ukrajinskog tranzita.  Šefčović je u ponedjeljak u Kijevu izjavio da će poduzeti sve kako bi se održali trostrani pregovori EU-a, Ukrajine i Rusije i postigao dogovor o tranzitu plina te bio potpisan ugovor o “komercijalno razumnom” obujmu tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu.

Kako je rekao, nije riječ samo o tome kako prebroditi zimu, nego i kako postići novi dogovor među kompanijama i osigurati komercijalno razumne količine isporučenog plina iz Rusije, preko Ukrajine, u EU.

Ocijenio je važnim tranzitne mehanizme zasnovati na dobrim praksama EU-a. Sporazum o tranzitu ruskog plina u EU kroz Ukrajinu istječe 31. prosinca ove godine. Zadnji trostrani sastanak EU-Ukrajina-Rusija o zaključenju novog ugovora održan je 21. siječnja u Bruxellesu, bez rezultata. Rusija je predložila produženje ugovora na trenutnim osnovama, a EU da ukrajinski plinovodni sustav bude dijelom krupnijeg projekta dostave plina iz središnje Azije u Europu.

Kijev nije odmah otklonio ruski, te je obećao proučiti i briselski prijedlog. Ukrajinski operator Naftogaz optužuje Moskvu da bi htjela potpuno prekinuti tranzit plina kroz Ukrajinu. Rusi su pak više puta odgovorili da, bez obzira na gradnju drugih plinovoda iz Rusije prema Europi, posebno Sjevernog toka 2, tranzit kroz Ukrajinu može biti nastavljen, ako Ukrajina predloži konkurentne uvjete.

Analiza IEA
Unatoč značajnom napretku zadnjih nekoliko godina, ne ispunjavaju se globalni energetski ciljevi postavljeni u UN-ovim “Ciljevima održivog razvoja za 2030. godinu”, ocjenjuje se u zajedničkom izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA), Međunarodne agencije za obnovljivu energiju, Statističkog odjela Ujedinjenih naroda, Svjetske banke i Svjetske zdravstvene organizacije.

Osiguranje pristupačne, pouzdane, održive i moderne energije za sve do 2030. godine i dalje je moguće, ali zahtijevat će pojačane napore, posebice one koji će osigurati da neke od najsiromašnijih svjetskih populacija poboljšaju svoju energetsku poziciju i održivost, kaže se u izvješću objavljenom u srijedu na IEA-ovim internetskim stranicama.

Dodaje se kako je zadnjih nekoliko godina postignut značajan napredak u pristupu energiji, a broj ljudi koji žive bez električne energije pao je na otprilike 840 milijuna, s 1 milijarde u 2016. i 1,2 milijarde u 2010. Indija, Bangladeš, Kenija i Mijanmar su među zemljama s najvećim brojem stanovnika koji žive bez električne energije.

 

Međutim, bez održivih i pojačanih aktivnosti, 650 milijuna ljudi će i dalje ostati bez pristupa električnoj energiji do 2030. godine, a devet od deset njih živjet će u subsaharskoj Africi, upozorava se u izvješću. U toj regiji, naime, 573 milijuna ljudi još uvijek “živi u mraku”.

Za povezivanje najsiromašnijih i najteže dostupnih kućanstava, presudna su rješenja izvan mreže (off-grid), uključujući solarnu rasvjetu, solarne kućne sustave i manje mreže, kaže se u izvješću. Pritom se iznosi da je na globalnoj razini najmanje 34 milijuna ljudi u 2017. dobilo pristup osnovnim uslugama električne energije putem off-grid tehnologija.

Autori izvješća iznose kako su u cijelom svijetu poduzeti veliki napori za primjenu tehnologija obnovljive energije za proizvodnju električne energije i poboljšanje energetske učinkovitosti. Ipak, pristup “čistim rješenjima” za kuhanje i korištenje obnovljivih izvora energije u proizvodnji topline i prometu još uvijek daleko zaostaju za ciljevima. Kako bi se to promijenilo, autori izvješća preporučuju snažniju političku predanost, dugoročno energetsko planiranje, povećano privatno financiranje i odgovarajuće političke i fiskalne poticaje za bržu primjenu novih tehnologija.

Prema podacima iz izvješća, obnovljivi izvori energije činili su 17,5 posto ukupne svjetske potrošnje energije u 2016. naspram 16,6 posto u 2010. godini. Preporuča se “značajno daljnje povećanje obnovljivih izvora energije kako bi energetski sustavi postali pristupačni, pouzdani i održivi”.

Što se pak tiče poboljšanja energetske učinkovitosti, upozorava se na određeno usporavanje u ostvarenju toga cilja te se dodaje da za njegovo ispunjavanje treba ojačati obvezujuće politike energetske učinkovitosti, pružanje ciljanih fiskalnih ili financijskih poticaja, iskorištavanje tržišnih mehanizama i osiguravanje visokokvalitetnih informacija o važnosti energetske učinkovitosti, stoji u analizi.

Komunalci poručuju
Europska industrija trebala bi razvijati vodik kao izvor energije kako bi smanjila ovisnost o ugljenu i drugim fosilnim gorivima, smatra glavni izvršni direktor Vattenfalla i novi predsjednik udruženja komunalnih poduzeća Eurelectric Magnus Hall.

Novoimenovani šef Eurelectrica Magnus Hall izjavio je kako će promicati znanja iz nordijskih energetskih projekata u elektrifikaciji industrija poput onih vezanih uz čelik, željezo, rudarstvo i kemikalije. Krajnji cilj za talionice i druge industrije trebalo bi biti izlučivanje vodika korištenjem obnovljivih izvora električne energije, dok bi međurješenje moglo biti korištenje prirodnog plina, rekao je.

U švedskoj komunalnoj tvrtki Vattenfall Hall zagovarao je ulaganja u Hybrit, pilot postrojenje u zajedničkom vlasništvu rudnika LKAB i proizvođača metala SSAB, koji ima za cilj do 2035. godine korištenje vodika iz elektrolize za proizvodnju željeza i čelika bez upotrebe fosilnih goriva. „Započinjemo s tim u Švedskoj i vidimo da funkcionira. Iz perspektive Vattenfalla i iz perspektive politike Eurelectrica, trebali bismo pronaći način kako da to prenesemo i u druge zemlje”, rekao je Hall.

Veći razmjeri i rastući troškovi ugljičnih emisija pomoći će vodiku da postane konkurentan tijekom vremena, no subvencije su potrebne u što kraćem roku, dodao je. „Kad vam je potrebna nova tehnologija na demonstracijskoj ili istraživačkoj razini, možda morate podijeliti svoj teret s nekim istraživačkim institutima ili nekim državnim agencijama, ali definitivno ne uz pomoć dugoročnih sustava subvencioniranja”, izjavio je.

Centralno grijanje je još jedan sektor u koji se elektrifikacija može proširiti korištenjem toplinskih crpki i viška topline iz podatkovnih centara, rekao je Hall, dodajući kako Vattenfall planira razviti vlastito poslovanje u Britaniji. „Tražimo partnerstvo u velikim građevinskim i prostornim projektima za razvoj”, kazao je Hall.

Najavljen pad cijena nafte 
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle, nakon znatnog pada dan prije, jer je Washington privremeno olabavio restrikcije kineskom Huaweiju, pa se ulagači nadaju popuštanju napetosti između SAD-a i Kine.

Nakon što su dan prije cijene dionica osjetno pale jer su američke tehnološke kompanije, kao što su Google i Intel, objavile da počinju otkazivati suradnju s Huaweijem, jučer se tržište oporavilo. Prošloga je tjedna SAD uvrstio Huawei na listu kompanija koje ne mogu kupovati komponente i tehnologiju od američkih kompanija bez dozvole vlade.

Jučer je, pak, Washington ublažio restrikcije protiv Huaweija, pa je poručio da kineska kompanija može kupovati američke proizvode kako bi održala postojeće mreže i nadogradnju softvera u svojim pametnim telefonima do 19. kolovoza.

To je ponešto umirilo ulagače, pa je jučer tehnološki sektor bio među najvećim dobitnicima, s prosječnim rastom cijena dionica od 1,2 posto. Još su više skočile cijene dionica proizvođača čipova, pa je PHLX indeks tog sektora, koji obuhvaća 30 kompanija, ojačao 2,1 posto, nakon što je dan prije potonuo 4 posto.

Povećanje carina, izravne akcije protiv pojedinih kineskih kompanija i njihovih međupovezanih lanaca opskrbe imaju znatan utjecaj na profitabilnost kompanija u oba gospodarstva, koje investitori još teško kvantificiraju.

Tečaj dolara prema jenu nešto je oslabio s najviše razine u zadnja dva tjedna od 10,675 jena, jer je ojačao apetit prema riziku nakon noćašnjeg oporavka Wall treeta. Trenutno se dolarom trguje po 110,46 jena. Tečaj eura, pak, blago je ojačao prema dolaru, za 0,12 posto, na 1,1156 dolara, dok funta ne bilježi znatnije promjene, nakon što je dan ranije potonula na najnižu razinu u četiri mjeseca od 1,2685 dolara, uslijed obnovljenih zabrinutosti ulagača oko brexita nakon što je britanska premijerka Theresa May predložila parlamentu novi sporazum o izlasku iz EU, a parlamentarci najavili da neće za njega glasati.

Na naftnim tržištima cijene padaju zbog najave Saudijske Arabije da će nastaviti održavati ravnotežu između ponude i potražnje na globalnom tržištu i smanjivati tenzije na Bliskom istoku. Barel nafte na američkom tržišu pojeftinio je jutros 0,89 posto, na 62,57 dolara, a na londonskom 0,62 posto, na 71,73 dolara.

Energetski hladni rat
Sjedinjene američke države se pripremaju za nametanje sankcija plinskom projektu Sjeverni tok 2

Mediji koji su dobili nacrt javljaju da bi sankcije mogle biti nametnute vlasnicima brodova koji sudjeluju u podmorskom polaganju plinovoda u Baltiku. Riječ je o projektu koji razvijaju ruske i europske energetske kompanije i koji uglavnom dobro napreduje. Državni tajnik za energetiku Rick Perry najavio je zakon na inauguraciji novog ukrajinskog predsjednika u Kijevu. “Američki Senat će donijeti zakon, koji će biti potvrđen i u Kongresu, a predsjednik Trump će ga potpisati. Zakon će uvesti sankcije za Sjeverni tok”, reako je Perry.

Riječ je o projektu vrijednom 9,5 milijardi eura, koji se već gradi a trebao bi još jače povezati Njemačku i Rusiju, a SAD smatraju da će Rusija njime ojačati kontrolu nad opskrbom Europe energijom. Bilo kakve sankcije bile bi udarac na rusku ekonomiju koja se već pet godina nalazi pod sankcijama, a ruske kompanije nemaju pristup zapadnim bankama niti poslovanju na zapadu.

Plinsko polje Bovanenko, iz kojeg će se plinovod opskrbljivati plinom već je započelo podizati proizvodnju, a u tvrtki Nord stream kažu da su svjesni rizika sankcija, ali u njega ne vjeruju. Niti jedna ugovorna kompanija nije napustila posao zbog prijetnje sankcijama a Moskva ponavlja da nije riječ o političkom projektu. “Prijetnja sankcijama nije ništa drugo do otvorenog očitovanja nelojalne konkurencije”, kaže Putinov glasnogovornik, javlja FT.

Reagirao je lasnogovornik ruskog predsjednika Dmitry Peskov „U mnogmu projekt je već realiziran i postoji uvjerenje kako će projekt biti finaliziran i zaštićen u interesu europskih potrošača „plavoga energenta“, kazao je Peskov. Pri tom je naglasio kako se ne smije zaboraviti da je riječ o međunarodnom projektu, u kojem „sudjeluje čitava grupa međunarodnih velikih tvrtki – divova, … i on se razvija dostatno brzom dinamikom“. Ponovio je kako je riječ o tržišnom projektu koji nema veze s politikom, i da su bilo koja nastojanja za njegovom obustavom samo izraz nelojalne konkurencije.

Kompanija “Gazprom energoholding” razmatra projekat izgradnje elektrane snage 300 MW u Srbiji, rekao je direktor te kompanije Denis Fjodorov, prenosi Srna. 

U ožujku je generalni direktor ove kompanije reako da “Gazprom energoholding” analizira tri do četiri lokacije za izgradnju termoelektrane u Srbiji. Srbija će uskoro započeti izgradnju plinovoda Turski tok na svom teritoriju, kojim će cca 15,8 mlrd m3 plina iz Turske ići put Mađarske i Austrije. Također, zemlja će proširiti plinsko skladište Banatski dvor te razmatra gradnju dva nova plinska skladišta.