Energetika

Kupac je grupacija registrirana u Luxembourgu u kojoj je većinski vlasnik bogati Slovenac V. Puklavec.
Heta Asset Resolution i H-Abduco sada su već više od mjesec dana bivši najveći razlučni vjerovnici u stečaju omišaljskog Pirosa, nekretninske tvrtke kćerke propale Dine Petrokemije.

Piros je bio jamac za kredite Dine, za što je poslužilo na njega preneseno zemljište. Kako je stečaj Dine okončan, a Piros ima zemljište čisto od opasnih kemikalija koje se upravo prodaje preko sustava e-dražbe, u fokus dolaze transakcije kojima su prvo Heta te potom H-Abduco svoje tražbine, ukupno oko pola milijarde kune, ustupile kompaniji Gasfin, za iznos koji je poslovna tajna. Kupac je iz plinskog biznisa, s poslovanjem registriranim u Luxembourgu, ali globalna grupacija s jakim aktivnostima u Engleskoj i na Dalekom istoku, dosad bez poslovnih aktivnosti na našem tržištu.

Većinski vlasnik je jedan od najbogatijih Slovenaca Vladimir Puklavec, u našim energetskim krugovima poznat i kao direktor svjetskih inženjerskih tvrtki. Kako neki tvrde, značajan je to igrač, a njegova pojava kao najvećeg razlučnog vjerovnika otvara pitanje koji je poslovni interes na omišaljskom platou vezan uz 1/4 zemljišta Dine, uz Dioki druge sastavnice propalog petrokemijskog carstva Roberta Ježića. Kako je nedavno došlo do promjene u stečaju u dijelu razlučnih vjerovnika koji su prvi po prednosnom redu (ispred države), o Gasfinovim namjerama još se samo nagađa.

No, s obzirom na njihov poslovni profil koji uključuje i poslovanje LNG-em sve upućuje na to da je kupcu atraktivno zemljište koje se vezuje uz ‘vječni’ projekt LNG terminala, iako u zadnje vrijeme plutajućeg, dok se sve više govori i o mogućem rješenju smještaja u sklopu plinskih polja Sjevernog Jadrana čija se eksploatacija privodi kraju. Kako bilo, Puklavčeva tvrtka ovime dolazi u priliku, ako želi, ući u posjed oko 270.000 četvornih metara zemljišta unutar žice propale petrokemijske tvrtke.

Pretpostavka toga je okvirni plan vezan uz core poslovanje, tj. područje provođenja prirodnog plina preko LNG-a na tržište u kojem su aktivni od 2006. U specijaliziranoj su niši, navode, po pripremama, uređenju i implementaciji projekata opskrbe energijom, s naglaskom na postizanje sinergije između vlasnika prirodnih resursa, operatora i krajnjih korisnika. Omišalj je i u tom smislu izazov; lokalna zajednica nije pokazala interes za vid kompenzacije zarada od turizma koji je dosad istican kroz višemilijunske komunalne naknade.

S druge strane, pravna pozicija je jasna: Gasfin ima prednost u naplati potraživanja, a u tijeku je treći krug e-dražbe u kojem se do 8. siječnja prodaje zemljište s početnom cijenom od 17,5 mil. kn. Nejasno je hoće li Gasfin čekati da se javi kupac ili će iskoristiti mogućnost da prijebojem dođe u posjed zemljišta, piše Poslovni dnevnik.

Nema razloga za brigu oko dugoročnih zaliha nafte, ako je vjerovati izjavama iz Goldman Sacha, piše u analizi Goldman Sachsa koju prenosi portal OilPrice. 
Iako OPEC i njihovi saveznici, uključujući Rusiju, nisu uspjeli doći do dogovora kako će do kraja 2018. proizvodnja nafte ostati zamrznuta, ipak su se obavezali na takvu strategiju te obećali izvještavati o napretku kad je riječ od smanjivanju zaliha do novog sastanka u lipnju, rekli su iz Goldmana Sachsa.

To pokazuje kako je smanjen rizik neočekivanog porasta potražnje nafte, ali i akumuliranja neriješenog viška u zalihe.

OPEC (The Organization of Petroleum Exporting Countries) je u četvrtak u Beču dogovorili produžetak dogovora o ograničavanju svoje proizvodnje nafte duže od dogovorenog datuma. Sporazum je ojačan dodavanjem Nigerije i Libije, dvije OPEC članice koje su u početku bile pošteđene odredbi smanjivanja proizvodnje.

Ovim produžetkom dobiveno vrijeme bit će korisno za smanjivanje rizika od naglog porasta proizvodnje nafte te povećati dostupne zalihe nafte, tvrde iz Goldmana. Nigerija i Libija su se već obavezale smanjiti svoju razinu proizvodnje ispod visokih razina postignutih u 2017. Zajedno te dvije države proizvode 2.8 milijuna barela dnevno, a iz Goldmana ne predviđaju porast tog broja za 2018.

Naime, proizvođačice nafte pokušavaju vratiti razine zaliha na prosjek iz prošlih pet godina, održavajući rezove na 1.8 milijuna barela još devet mjeseci.

Otkad je prije godinu dana sporazum postignut, smanjile su se svjetske zalihe, a cijene skočile. No unatoč tome, OPEC će se svejedno morati nositi s rizikom kako će američka nafta iz škriljevca poplaviti tržište protokom vremena. Pokušaj održavanja razine zaliha još su agresivni, ali OPEC-ove procjene kažu kako će se njima moći regulirati tržište ukoliko cijene porastu.

 Vlada Andreja Plenkovića polako uklanja sve prepreke koje bi mogle otežati početak privatizacije Hrvatske elektroprivrede prodajom 25 posto dionica putem inicijalne javne ponude (IPO).  
Tako bi se uskoro trebalo riješiti i pitanje vlasništva nad HEP-ovim hidrocentralama koje se zakompliciralo nakon što je 2011. godine HDZ-ova Vlada, koju je vodila Jadranka Kosor, u Zakonu u vodama odlučila zemljište i s njima povezane vodne građevina proglasiti vlasništvom države.

Tada je stav Vlade bio da je HEP strateška tvrtka i da nema njegove privatizacije, pa u istom vlasništvu ostaje i HEP, i hidrocentrale iz kojih dolazi 50 posto HEP-ove proizvodnje električne energije. HEP je od Ustavnog suda tražio ocjenu ustavnosti takvog zakona.

Kad je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva u Vladi Zorana Milanovića, 2014. izašao s idejom prodaje 25 posto dionica HEP-a putem IPO-a, tako uređeno vlasništvo pokazalo se kao jedna od velikih prepreka početku privatizacije HEP-a. Sada će, čini se, i ta prepreka biti otklonjena jer je Vlada u parlament poslala prijedlog dopuna i izmjena Zakona o vodama po kojem HEP, bez ikakve naknade, na zemljištu na kojem je izgradio svoje hidrocentrale osniva pravo građenja vodnih građevina za proizvodnju električne energije, piše Novi list.

No, kad je kupovna moć građana u pitanju, onda su građani u čak deset zemalja EU-a imali u odnosu na svoja primanja povoljniju cijenu struje nego Hrvati. Nakon smanjenja PDV-a na isporuku električne energije, Hrvatska je nakon Malte imala i najmanji udio poreza i ostalih davanja u konačnoj cijeni struje. U Hrvatskoj su nameti činili 15 posto cijene.

Međutim, to se ne odnosi na akumulacije, dovodne i odvodne kanale koji ostaju u vlasništvu države. Vraćanjem proizvodnih kapaciteta pod okrilje HEP-a, stvaraju se uvjeti za prodaju barem 25 posto dionica HEP-a, iako to više nitko ne spominje kao opciju koja će pomoći državi da dođe do novca za otkup Ininih dionica. HDZ sada privatizaciju HEP-a pravda izlaskom na burzu i boljim korporativnim upravljanjem, iako je za vrijeme rujanskih izora 2016. godine stranka tvrdila da se protivi privatizaciji HEP-a, te da je tek za restrukturiranje kompanije. No, tada je protiv bio i njihov partner Most, dok sada imaju partnere iz HNS-a koji već godinama zagovaraju privatizaciju 25 posto dionica HEP-a.

No, oko posljedica izmjena Zakona o vodama nisu razgovorljivi ni u HEP-u, ni u resornom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike koje vodi Tomislav Ćorić. Na pitanja hoće li sada povući ustavnu tužbu, jesu li zadovoljni zakonskim izmjenama te jesu li one prvi korak u privatizaciji HEP-a, iz te su nam kompanije odgovorili da »će se o poduzimanju pravnih koraka u odnosu na okolnosti koje će nastupiti donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama moći očitovati tek nakon donošenja Zakona u Hrvatskom saboru, odnosno stupanja Zakona na snagu«.

Nadležnost vlasnika– Pitanje privatizacije HEP-a u isključivoj je nadležnosti vlasnika Hrvatske elektroprivrede – poručili su iz HEP-a, sugerirajući da odgovore na to može dati samo Vlada. No, u Ministarstvu energetike su se na to naše pitanje oglušili, kao i na ono očekuju li da HEP povuče ustavnu tužbu, ističući da su naša pitanja »vezana uz poslovne odluke HEP-a, pa da se za odgovore obratimo njima«.

Iako o mogućoj privatizaciji HEP-a putem IPO-a u Vladi zasad ne govore na sva zvona, ali su jasno priznali da se taj proces više ne veže za kupnju dionica Ine, u HNS-u se pak neslužbeno može čuti da je IPO kojim bi HEP stekao novac za akvizicije u regiji, ali i bio prisiljen na bolje upravljanje, najbolja opcija za tu kompaniju. U HDZ-u pak ima tihih nezadovoljnika kad su ti planovi u pitanju, ali i oni procjenjuju da će za mandata sadašnje Vlade najvjerojatnije biti odrađen barem prvi krug privatizacije HEP-a.

 Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima nadomak razine od 62 dolara nakon iznenađujućeg rasta američkih zaliha derivata koji signaliziraju slabljenje potražnje.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 79 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 62,07 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 81 centi nižoj cijeni, od 56,81 dolar.

Tržišta je jučer pritisnulo izvješće Američkog instituta za naftu (API-a), koje je pokazalo povećanje zaliha benzina za čak 9,2 milijuna barela u prošlom tjednu, te povećanje zaliha dizela i lož ulja za 4,3 milijuna barela.

Analitičari smatraju da je povećanje zaliha sezonskog karaktera. “Nosi sva obilježja smanjenja američke potražnje za gorivom na kraju godine, što bi pak trebalo zadržati cijene u vrlo ograničenom rasponu”, rekao je Stephen Brennock iz PVM Oil Associetesa.

Dodatno cijene pritišće porast američke proizvodnje na 9,68 milijuna barela dnevno, blizu razine najvećih svjetskih proizvođača Rusije i Saudijske Arabije.

Georgi Slavov iz Marex Spectrona drži da bi slabiji makroekonomski rezultati i pad iskorištenosti rafinerijskih kapaciteta u prvom tromjesečju iduće godine mogli dodatno pritisnuti potražnju za sirovom naftom i cijene. Za sada vjeruje da će potražnja ostala čvrsta. “Počinjemo nazirati slabije makroekonomske rezultate u ključnim područjima za potrošnju nafte. Također primjećujemo naznake predstojećeg smanjenja iskorištenosti rafinerijskih kapaciteta u siječnju i veljači”, rekao je.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 61,87 dolara, što znači da se povećala 42 centa u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Američki konglomerat General Electric (GE) planira ukinuti 4.500 radnih mjesta u Europi u sklopu preustroja kompanije nakon analize imovine koju je 2015. godine kupio od francuskog Alstoma, objavio je francuski list Les Echos.
Gašenje radnih mjesta povezano je s akvizicijom Alstomova poslovanja s proizvodnjom električne energije i mrežom, objavio je u utorak francuski list, pozivajući se na izvor u sindikatu. Riječ je o 10,6 milijardi dolara vrijednoj akviziciji, najvećoj u povijesti GE-jeva preuzimanja industrijskih kompanija, podsjećaju.

General Electric iznio je prijedlog povjerenstvu koje zastupa interese radnika preuzetih akvizicijom Alstoma, piše dalje Les Echos. Po pisanju toga lista, rezovi se mogu očekivati u Švicarskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji.

Glasnogovornik GE-ja Jeff Caywood je potvrdio u priopćenju od utorka da je predan prijedlog nadležnom europskom povjerenstvu, uz napomenu da trenutno ne mogu iznositi više pojedinosti. “Prije provedbe razgovarat ćemo o našim planovima s predstavnicima poslodavaca i radnika, kao što nalažu lokalni zakoni i u skladu s njima”, kazao je.

“Temeljem postojećih izazova u industriji proizvodnje električne energije i značajnog pada narudžbi, GE Power trenutno analizira poslovanje kako bi zajamčio da je najbolje pozicionirano za odgovor na tržišnu realnost i za dugoročni uspjeh”, izjavio je glasnogovornik.

Mađarska naftna i plinska grupa MOL traži prilike za prodaju imovine na Sjevernom moru budući da su im niže cijene nafte nagrizle profitne marže, kazali su u srijedu izvori u bankovnim krugovima.
Mađarska je kompanija unajmila Bank of America Merrill Lynch da vodi prodaju portfelja imovine, kazala su četiri bankarska izvora.

Uspije li MOL u naumu, pridružit će se nizu velikih naftnih i plinskih kompanija koje su se proteklih godina već povukle iz postarijeg bazena, prepuštajući mjesto manjim, okretnijim kompanijama.

U mađarskoj kompaniji i američkoj banci nisu željeli komentirati tu informaciju.

Vrijednost MOL-ova portfelja na tom području procijenjena je na nekih 200 do 300 milijuna dolara, kazala su dva izvora.

Mađarska kompanija počela je proizvoditi naftu na Sjevernom moru krajem 2013. godine, nekoliko mjeseci prije no što su se cijene nafte strmoglavile s razine više od 100 dolara po barelu. Kupili su za 375 milijuna dolara Wintershallov portfelj koji je uključivao mješavinu aktivnih polja i nerazvijenih projekata. Također su kupili poziciju u škotskom naftnom čvorištu u središnjem dijelu Sjevernog mora.

Među imovinom predviđenom na prodaju izdvaja se polje Scolty-Crathes, u kojem MOL zajedno s Enquestom ima udio od 50 posto, a s proizvodnjom se počelo u studenom 2016. godine. Također bi ponudili 20 posto udjela u polju Catcher na kojem će proizvodnja prema očekivanjima operatera Premier Oila početi ovog mjeseca.

Imovina u norveškom dijelu Sjevernog mora zasada se neće prodavati, tvrde izvori. Proteklih je godina vlasnika promijenio povelik broj vlasničkih udjela u poljima na Sjevernom moru, pri čemu su kupci uglavnom bile kompanije u vlasništvu investicijskih fondova a prodavatelji dugogodišnji operateri. Proizvodnja u tom bazenu postojano se smanjuje od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća iako je u proteklim godinama taj trend donekle ublažen.

Tako je Royal Dutch Shell za 3,8 milijardi dolara prodao imovinu u toj regiji Chrysaoru, Engie za 3,9 milijardi dolara Neptuneu a OMV za milijardu dolara Siccar Pointu, navodi Reuters.

Sabor će nastaviti sjednicu dopunom dnevnog reda i potom raspravom o prijedlogu dopune Zakona o prikupljanju podataka po osiguranicima o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja, a prije toga već su tradicionalno zatražene stanke.
Tomislav Panenić zatražio je stanku u ime Mosta zbog nastavka privatizacije HEP-a, a nezavisni Željko Glasnović jer želi govoriti o javnoj upravi. HDZ-ov Branko Bačić stanku je tražio zbog aktualne političke situacije, a SDP-ov Gordan Maras zbog unutarnje-političkih i gospodarskih odnosa.

“Privatizacija HEP-a ne spominje se kao strateški projekt. S pravom postavljam pitanje zašto nam dolaze zakoni koji vode u smjeru privatizacije HEP-a. Neka vladajuća veličina jasno kaže da žele privatizirati HEP, neka stave to u program, a ne da moramo imati zakone poput Zakona o vodama kojim se rješava ključna prepreka”, rekao je nakon stanke Panenić.

“Izmjenom zakona koji je navrat nanos uvršten u dnevni red svi skupa sudjelujemo u poduhvatu koji Vlada sama ne želi priznati, a to je privatizacija HEP-a. Za koju godinu ponovno ćemo imati slučaj Ine. Zakon o vodama nije više Zakon o vodama, nego Hepi lex”, poručio je Panenić.

“Napravite odluku da je to program Vlade, stanite iza toga i nemojte da više moramo mi sudjelovati u raspravama u kojima imate prikrivene namjere”, kazao je bivši ministar u vrijeme prve Vlade HDZ-a i Mosta, koji je bio zapitao i: “U kojem trenutku će netko izaći s božićnom poslanicom i reći nećemo kupiti Inu, ali ćemo privatizirati HEP”.

“Ne tako davne 2002. godine tadašnja Vlada donosi bitne zakone – Zakon o privatizaciji Ine i Zakon o privatizaciji HEP-a. Po tom zakonu je privatizirana Ina, ali nakon uviđene pogreške 2010. tadašnja Vlada predložila je da se ne bavimo više Zakonom o privatizaciji HEP-a jer je konstatirano da se HEP ne može privatizirati bez posebnog zakona, dijaloga i odluke u Saboru. Dođe li do bilo kakvih razgovora za IPO HEP-a, taj se događaj neće dogoditi bez posebnog zakona i široke javne rasprave”, poručio je HDZ-ov, inače također bivši ministar, Darko Horvat.

Svi se sjećamo Ine i Sanadera i zato mi u SDP-u pušemo i na hladno, mi smo protiv privatizacije HEP-a, poručio je SDP-ov Gordan Maras, koji se, kako je ustvrdio, javio da bi govorio o zaduženjima i Gradu Zagrebu.

Nakon što je potpisala ugovor o isporuci goriva za brodove s francuskim naftnim divom Total, velika francuska brodarska tvrtka CMA CGM je istaknula kako je ukapljeni prirodni plin (LNG) brodsko gorivo budućnosti.

Potpisani desetogodišnji ugovor će početi važiti od početka idućeg desetljeća i, prema njemu, će oko 300 000 t LNG-ja pogoniti u prvo vrijeme devet brodova CMA CGM-a. Novo će gorivo značajno utjecati na pomorstvo jer će smanjiti emisije plinova, čime će omogućiti i snižavanje troškova i kretanje brodova po svim pomorskim linijama, javlja novinska agencija UPI.

Ugljen kao najobilniji i najjefitniji energent stvara više od 10 milijardi otpada samo u Sjedinjenim Američkim Državama.
 Otpad koji nastaje nakon iskorištavanja ugljena ima potencijal za dobivanje drugačijeg oblika energije, ekvivalentno 70 posto u odnosu na rezerve nafte Saudijske Arabije.

Naime, tvrtka Arq tvrdi da njeno tehnološko rješenje može pretvoriti otpad od ugljena u niskougljičnu sirovinu. Već su patentirali proces i osigurali 175 milijuna USD kako bi projekt zaživio. Proces koristi mikrotanke ugljikovodike koji na mehanički način pretvaraju ugljena u naftne derivate, za razliku od kemijskog procesa koji se dokazao kao neodrživ i štetan za okoliš.

Tvrtka tvrdi da nastale čestice goriva su čiste i male i da se mogu izravno uklopiti u naftne derivate, bez potrebe za skupocjenim ukapljivanjem. Arcq procjenjuje da više od milijardu tona otpada nastane svake godine, ekvivalentno bacanju u smeće pet milijuna barela nafte dnevno. Isto tako, novo rješenje omogućuje zatvaranje razlike u energetskoj vrijednosti ugljena i nafte i prirodnog plina, što čini i najveću financijsku priliku na današnjem tržištu energije u vrijednosti od 2 bilijuna USD. Uz to, dodana vrijednost novom tehničkom rješenju je smanjenje zagađenja okoliša, objavio International Mining.

Norveški naftni div Statoil s partnerima planira investirati 49 milijardi norveških kruna (gotovo pet milijardi eura) u razvoj naftnog polja Johan Castberg na Arktiku, upola manje nego što su prvotno procijenili.
Početak proizvodnje na naftnoj platformi udaljenoj nekih 240 kilometara od grada Hammerfesta na krajnjem sjeveru Norveške planiran je za 2022. godinu, navodi se u Statoilovom planu razvoja, podnesenom u utorak norveškim vlastima.

Rezerve na tom polju procijenjene su na između 450 do 650 milijuna ekvivalenta barela nafte.

Sudbina toga projekta dugo je bila neizvjesna s obzirom da je nužno ulaganje prvotno bilo procijenjeno na više od 100 milijardi kruna, što je značilo da bi cijena barela nafte trebala biti 80 dolara da bi projekt bio profitabilan.

Zahvaljujući redefiniranju toga koncepta i općenito sniženim troškovima u sektoru usluga za potrebe naftne industrije, iznos potrebnog ulaganja smanjen je na 49 milijardi kruna, uz granicu rentabilnosti sada ispod 35 dolara za barel.

To je ulaganje dobra vijest za naftni sektor u Norveškoj gdje je proizvodnja crnog zlata prepolovljena u usporedbi s rekordnim razinama iz 2000. do 2001. godine, primjećuje AFP.

Operacije vezane za naftno polje Johan Castberg značit će približno 1.700 radnih mjesta, uključujući njih 500 na sjeveru Norveške, priopćeno je iz Statoila.

Statoil je vlasnik 50 posto toga projekta, dok je ostatak u vlasništvu talijanskog Enija (30 posto) i norveške državne kompanije Petoro koja upravlja portfeljem dozvola za crpljenje nafte i plina (20 posto).

Više od 200 platformi za eksploataciju nafte i prirodnog plina i približno 2500 bušotina na Sjevernom moru planira se do 2025. godine staviti izvan pogona, prema novim informacijama Oil & Gas UK i Decom North Sea.

Procjenjeno je da će se demontaža provesti na 349 polja u regiji, uključujući šest u epikontinentalnom pojasu Danske, 23 u Norveškoj, 106 u Nizozemskoj i 214 u Velikoj Britaniji.

Uz to, skoro 7800 km cjevovoda će se također demontirati. Tako će Velika Britanija za demontažu morati izdvojiti godišnje dvije milijarde funti, odnosno ukupno 17 mlrd. funti do 2025. godine, dok će Norveška i Nizozemska potrošiti 800 milijuna funti, objavio Energy Live News.