Energetika

Rast broja zaraženih
Cijene nafte kliznule su u četvrtak na međunarodnim tržištima na 42 dolara pod pritiskom otvaranja proizvodnje na platformama u Meksičkom zaljevu nakon uragana Sally i krhkog i sporog oporavka gospodarstva od pandemije koronavirusa.

Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 42,00 dolara. Na američkom se tržištu  trgovalo po 39,88 dolara.

Američke naftne kompanije vraćaju radnike na naftne platforme u Meksičkom zaljevu nakon što je uragan Sally na pet dana zaustavio proizvodnju od gotovo 500 tisuća barela dnevno.

U međuvremenu je tehnički odbor Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera upozorio da bi rast broja novozaraženih koronavirusom u nekim zemljama mogao obuzdati potražnju za naftom, unatoč naznakama oporavka gospodarstva i prvih znakova pada zaliha nafte, pokazuje interni dokument u koji je Reuters dobio uvid.

Očekuje se da će u četvrtak broj slučajeva zaraze koronavirusom u svijetu dosegnuti brojku od 30 milijuna ljudi, pokazuju podaci agencije Reuters, a nema nikakvih znakova da pandemija usporava svoje širenje.

Spori oporavak gospodarstva od posljedica pandemije muči trgovce već neko vrijeme. Tako su današnji podaci američkog ministarstva rada pokazali da je još 860 tisuća Amerikanaca prošlog tjedna podnijelo zahtjev za isplatom naknade za nezaposlenost, što naznačuje stagnaciju oporavak tržišta rada.

Takvo okruženje nije poticajno za slabašnu potražnju za naftom, o kojoj će na današnjem sastanku na internetu razgovarati i ministri OPEC+. Potporu cijenama pružio je danas pad američkih zaliha sirove nafte u prošlom tjednu, za 4,4 milijuna barela, na najnižu razinu od travnja, objavila je u srijedu američka vlada. Analitičari su u anketi Reutersa prognozirali da su porasle za 1,3 milijuna barela. Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela proizvoda iz njegove košarice u srijedu iznosila 41,29 dolara, te je porasla za 1,94 dolara u odnosu na prethodni radni dan.

Slabi pokazatelji tržišta rada
 Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 pao drugi dan zaredom, kao i Nasdaq indeks, što je posljedica daljnje korekcije cijena dionica u tehnološkom sektoru, ali i slabih pokazatelja s američkog tržišta rada.

U većini od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a među najvećim gubitnicima ponovno je bio tehnološki sektor, s padom od 0,8 posto. Pritom je cijena dionice Amazon.coma skliznula 2,3, a Applea 1,6 posto.

Zahvaljujući snažnom rastu tehnološkog sektora, indeksi su posljednjih mjeseci nadoknadili sve gubitke od ožujka, kada su cijene dionica oštro pale zbog izbijanja koronakrize. No, u posljednja dva tjedna na snazi je korekcija cijena u tehnološkom sektoru, pa je Nasdaq indeks, koji je pun tih dionica, od početka rujna pao više od 10 posto ispod svoje rekordne razine, zaronivši u područje korekcije.

Ulagače zabrinjava i spori oporavak američkog tržišta rada. Jučer je objavljeno da je broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna pao, no broj Amerikanaca bez posla i dalje je vrlo visok. Visoka nezaposlenost znači i manju potrošnju, a kako je osobna potrošnja glavni pokretač američkog gospodarstva, oporavak od koronakrize mogao bi biti dulji nego što su se ulagači nadali. U srijedu je američka središnja banka poručila da će još dulje vrijeme zadržati ključne kamatne stope na niskim razinama, blizu nule. Najave popustljive monetarne politike obično pozitivno utječu na tržišta dionica, no ovoga puta to nije bio slučaj.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,47 posto, na 6.049 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,36 posto, na 13.208 bodova, a pariški CAC 0,69 posto, na 5.039 bodova. Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros blago porasle, no trguje se oprezno zbog jučerašnjeg pada Wall Streeta i sporog oporavka najvećih svjetskih gospodarstava od koronakrize. Oprez na tržištima posljedica je jučerašnjeg pada cijena dionica na Wall Streetu, što je ponajviše bila posljedica daljnjeg pritiska na tehnološki sektor.

Na Zagrebačkoj se burzi i u petak očekuje mirno trgovanje, kao i proteklih dana, jer nema značajnijih vijesti iz domaćih kompanija koje bi potaknule ulagače, a o današnjoj izvedbi Crobex indeksa ovisi hoće li tjedan završiti na dobitku ili gubitku.

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala, nakon dva dana rasta, dok je zbog nesigurnosti na tržištima ojačala japanska valuta, koja se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

Cijene su nafte, pak, stabilne, nakon jučerašnjeg snažnog rasta. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 0,2 posto, na 43,39 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,15 posto, na 41,04 dolara.

Afera Janaf
Odvjetnik i pravni stručnjak Veljko Miljević rekao je jutros u emisiji U mreži Prvog na Hrvatskom radiju, komentirajući najnoviju korupcijsku aferu, da će predmet biti težak, kao i da se radi o ozbiljnim kaznenim djelima, ali ne i najtežima po kvalifikaciji.

U aferi su jučer cijeli dan trajala uhićenja, a među njima i direktora uprave Janafa Dragana Kovačevića te dvojice saborskih zastupnika i gradonačelnika Dražena Barišića (HDZ) i Vinka Grgića (SDP).

Miljević je rekao da se vidi da se radi o važnom predmetu koji će biti i težak.

– Uvijek se među tim koruptivnim stvarima najviše spominje taj odnos privatnog i državnog ili javnog sektora. I on je opasan u toj sferi obavljanja velikih radova, nabave i tako dalje, gdje imate izuzetke od javne nabave, i uvijek su tu pogovori da se tu vrti novac koji nije dozvoljeno da se vrti, rekao je Miljević.

Dodao je da su pretrage trajale cijeli dan, čega se nagledao u životu.

– To je spektakl i onda građani koji ne znaju da je to uobičajena, rutinska procedura vele: “U, ovo je nešto strašno”. Ne znamo mi to u ovom momentu. Djela koja su nabrojana, o kojima se radi, jesu ozbiljna kaznena djela, ali već tu, po kvalifikaciji, to nisu najteža kaznena djela, rekao je Miljević.

Ekonomski komentator HRT-a Mladen Sirovica rekao je u istoj emisiji da se činilo da je Janaf u prvom planu, a na kraju se ispostavilo da je ključna točka zapravo tvrtka iz Ivanić Grada.

– Čini mi se da je važno reći da je primjer onoga što volimo zvati sistemskom korupcijom jer su uključene privatna tvrtka koja dominantno posluje s državnim tvrtkama i lokalnom samoupravom, odnosno lokalnim tvrtkama, i zato je to dobilo tu auru te sistemske korupcije na koju smo svi posebno alergični, rekao je Sirovica.

Dodao je da ga je u kontekstu Janafa iznenadilo jer to podosta odudara od imidža koji je ta tvrtka imala jer odlično posluje, svake godine doprinosi vrlo izdašna sredstva u državni proračun, rade investicije bez ijednog kredita, nisu se za njih vezale afere…

– Sigurno jedan popriličan šok u tom smislu da odudara od percepcije koja je vezana uz njih, rekao je Sirovica. Izrazio je uvjerenje da u Janafu neće biti većih potresa jer su zdrava tvrtka.

Miljević je rekao da osim rijetkih izuzetaka – a to je istraga s Ivicom Todorićem, koja je, kako je rekao, trajala neuobičajeno dugo – u većini predmeta istraga završava u zakonskim rokovima.

– Nije problem u trajanju takvih postupaka u istrazi kod USKOK-a ili općenito kod DORH-a. Problemi počinju od dizanja optužnice. Tu je zakon previše pogodovao, rekao je Miljević.

Naglasio je da je ono što je upropastilo dobar dio pravosuđa od 1. srpnja 2009. godine, kad je na snagu stupio novi Zakon o kaznenom postupku – ogromna masa papira.

– Tu treba DORH napraviti jednu prekretnicu, poručio je Miljević.

Naglasio je važnost dokumenata i vještaka.

– Imate papire, angažirajte stručne ljude, 80 posto toga ćete utvrditi, poručio je pak Miljević.

Sirovica je istaknuo da se za Barišića nigdje ne navodi iznos koji je potencijalno primio i za koji ga se sumnjiči, dok smo u slučaju Janafa i Nove Gradiške vidjeli vrijednost posla i vrijednost koju su akteri tih priča navodno primili. Dodao je da će u velikogoričkom slučaju biti zanimljivo vidjeti što je bila protuusluga i je li to uopće bilo u novcu.

Rekao je i da procesi traju jako dugo, ali da je jako malo ljudi koji su osuđeni i završe tamo gdje bi DORH htio. Istaknuo je da imamo zanimljivu situaciju gdje su uključeni akteri i iz HDZ-a i SDP-a, privatna tvrtka čiji je vlasnik također član HDZ-a i koja je bila vrlo izdašan donator te stranke, Kovačević je bio dugogodišnji član HNS-a…

HRT
U policijskoj akciji koja je počela u četvrtak ujutro uhićeno je više osoba među kojima, kako se neslužbeno doznaje, predsjednik uprave Janafa Dragan Kovačević.

Iz MUP-a za HRT nisu potvrdili da je Kovačević uhićen, kao ni iz USKOK-a.

– Vezano uz navedenu akciju, obavještavamo kako je rano jutros na području više policijskih uprava policija započela s uhićenjima više osoba. Radi se o osobama koje su obuhvaćene kriminalističkim istraživanjem koje policija provodi u koordinaciji s USKOK-om unatrag godinu dana, a radi se o djelima iz domene gospodarskog kriminaliteta i korupcije. Tijekom dana na više mjesta provodit će se pretrage na različitim lokacijama. Više detalja bit će poznato u kasnijoj fazi postupka. Ovime ne potvrđujemo uhićenje niti uključenost bilo koje fizičke ili pravne osobe koju navodite, odgovorili su nam iz MUP-a.

Neki mediji su objavili da je uhićen i gradonačelnik Velike Gorice i HDZ-ov zastupnik Dražen Barišić, no to je demantirano iz Ureda gradonačelnika.

– Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić nije uhićen niti priveden, te ovim putem službeno demantiramo napise u medijima, objavili su.

Međutim, iz izvora bliskih istrazi potvrđeno je da je Barišić pod sumnjom, ali nije formalno uhićen, između ostalog jer kao saborski zastupnik ima imunitet, objavila je Hina. Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, član Mandatno-imunitetnog povjerenstva, rekao je jutros novinarima da je uživo vidio da je podnesen zahtjev za skidanje imuniteta za dva zastupnika – Barišića i gradonačelnika Nove Gradiške Vinka Grgića (SDP).

Barišić je dao izjavu za HRT.

– Nemam nikakva saznanja, dakle, apsolutno me nitko ništa nije kontaktirao, radim svoj posao. Tijekom dana ću možda saznati nešto više pa ću vam onda biti spreman dati širu izjavu, rekao je Barišić.

Saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) poslijepodne će raspravljati o zahtjevima da se dvojici saborskih zastupnika skine imunitet. Predsjednik MIP-a Robert Jankovics nije potvrdio da se radi o Barišiću i Grgiću.

– Ne mogu to potvrditi, još nismo dobili papire, rekao je zastupnik Hini.

Kazao je da ima najavu iz državnog odvjetništva da će se za dvoje saborskih zastupnika tražiti skidanje imuniteta. Objasnio je kako je u tijeku okupljanje članova Povjerenstva, jer zbog epidemioloških mjera koje se provode, neke od njih njihovi klubovi nisu predvidjeli za današnje saborske rasprave, kazao je Jankovics koji je i sam bio u svom Belom Manastiru iz kojega se spremao u Zagreb.

Neovisno o tome, uvjerava kako će MIP na vrijeme odraditi svoj posao. Odluka MIP-a bit će spremna za sutra, a na Saboru je da odluči kad će je raspraviti, rekao je Jankovics. Jesu li zahtjevi za skidanje imuniteta dvojici zastupnika povezani, ni službeno, ni neslužbeno nije se moglo doznati u Saboru.

Pritisak na tehnološi sektor
Unatoč poruci američke središnje banke da će još dulje vrijeme kamatne stope ostati niske, na Wall Streetu je u srijedu S&P 500 pao, kao i Nasdaq indeks, što je posljedica pritiska na tehnološki sektor.

Na samom početku jučerašnjeg trgovanja ti su indeksi bili u plusu, a dobitke su povećali i nakon priopćenja Feda s dvodnevne sjednice. Čelnici središnje banke odlučili su zadržati ključne kamatne stope blizu nule i poručili da će kamate ostati tako niske čak i kada će inflacija neko vrijeme biti iznad ciljanih 2 posto. To je bila prva sjednica Feda, nakon što je predsjednik središnja banke Jerome Powell nedavno najavio promjene u vođenju monetarne politike prema kojima će banka biti popustljivija po pitanju inflacije i dozvoliti njezino kretanje iznad ciljanih razina određeno vrijeme.

Nove projekcije pokazuju da većina čelnika Feda očekuje da će kamate ostati niske barem do 2023. godine. Uz to, Fed je poboljšao ekonomske procjene. Tako sada očekuje da će gospodarstvo u ovoj godini pasti 3,7 posto, dok je još u lipnju procjenjivao da će pad iznositi 6,5 posto. Stopa nezaposlenosti mogla bi na kraju godine iznositi 7,6 posto, procjenjuje središnja banka, dok je u kolovozu iznosila 8,4 posto.

Unatoč tome, S&P 500 indeks izgubio je sve početne dobitke i trgovanje završio u minusu. To je ponajviše posljedica pada cijena dionica u tehnološkom sektoru za prosječno 1,6 posto. Tehnološki je sektor mjesecima predvodio oporavak tržišta dionica, nakon oštrog pada u ožujku zbog izbijanja koronakrize.

No, posljednjih tjedana taj je sektor pod pritiskom prodaja jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,44 posto, na 6.078 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,29 posto, na 13.255 bodova, a pariški CAC 0,13 posto, na 5.074 boda. Premda je američki Fed poručio da će još dulje vrijeme zadržati niske kamatne stope, na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale jer su ulagači, koji su se nadali novim mjerama za poticanje gospodarstva, razočarani.

Azijske ulagače razočarao je jučerašnji pad S&P 500 indeksa na Wall Streetu za pola posto, kao i Nasdaq za više od 1 posto, što je ponajviše posljedica pritiska na tehnološki sektor.  One ulagače koji su se nadali novim monetarnim poticajnim mjerama u najvećem svjetskom gospodarstvu razočarala je, pak, američka središnja banka.

Na Zagrebačkoj burzi u srijedu su Crobexi stagnirali uz skroman promet, jer nema značajnijih vijesti s domaće gospodarske scene, a po gubitcima su se izdvajale dionice Đure Đaković grupe i Vira.

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla drugi dan zaredom. Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon jučerašnjeg snažnog rasta. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,6 posto, na 41,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,7 posto, na 39,87 dolara.

Njemački mediji
Njemačka vlada ponudila je milijardu eura za gradnju dva terminala za ukapljeni prirodni plin kako bi izbjegla američke sankcije zbog plinovoda Sjeverni tok II, kojim bi se plin iz Rusije izravno dopremao u Njemačku, objavio je u srijedu njemački list Die Zeit.

Njemački ministar Olaf Scholz iznio je takav prijedlog u pismu od 7. kolovoza, prije nego je Washington uveo sankcije kompanijama uključenim u gradnju tog plinovoda ispod Baltičkog mora. Time je njegova gradnja de facto zamrznuta, piše njemački tjednik.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva financija rekao je da ne može komentirati pojedinačna medijska izvješća. Sjedinjene Države i mnoge europske zemlje oštro se protive plinovodu, tvrdeći da će povećati ovisnost Europe o ruskom plinu i lišiti tranzitne zemlje poput Poljske i Ukrajine utjecaja na golemog istočnog susjeda.

SAD je pak bogat energentima, zahvaljujući snažno rastućoj proizvodnji plina iz škriljca, i želi povećati njihov izvoz, uključujući i u Njemačku, čija moćna industrija uvelike ovisi o uvozu, poglavito iz Rusije. Njemački ministri, uključujući Scholza, rekli su da je upravo to motiv motiv američkog protivljenja gradnji plinovoda.

U pismu američkom ministru financija Stevenu Mnuchinu, u koji je Die Zeit imao uvid, Scholz je obećao da će osigurati milijardu eura proračunskog novca za gradnju LNG terminala, ako Washington odustane od sankcija kompanijama. Terminali su se trebali graditi na dvije lokacije na obali Sjevernog mora.

Uragan Sally
Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima iznad 41 dolara budući da je uragan Sally zatvorio američku proizvodnju u Meksičkom zaljevu i zalihe u SAD-u neočekivano pale.

Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 41,38 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po  39,18 dolara.

Više od četvrtine američke proizvodnje u Meksičkom zaljevu zatvoreno je u utorak zbog uragana Sally. Zatvaranje proizvodnje moglo bi pomoći smanjiti zalihe, iako su zatvorene i rafinerije pa je potražnja smanjena. Glavni proizvođači predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupinom neovisnih proizvođača odlučili su smanjiti opskrbu upravo kako bi spustili zalihe na petogodišnji prosjek. Do kraja godine smanjivat će proizvodnju za 7,7 milijuna barela dnevno.

Dodatnu potporu cijenama pružilo je i izvješće Američkog instituta za naftu (API) koje je pokazalo pad zaliha u SAD-u u prošlom tjednu za 9,5 milijuna barela. Analitičari su očekivali njihov rast.

Službeni podaci o zalihama, koji ne potvrđuju uvijek podatke API-ja, bit će objavljeni tokom dana. Potražnja zabrinjava trgovce, s obzirom na opetovani rast broja zaraženih koronavirusom. OPEC i Međunarodna agencija za energiju (IEA) snizile su u ovom su tjednu procjene potražnje.

Ministarsko vijeće OPEC+ raspravljat će u četvrtak o stanju na tržištu i prema tvrdnjama neimenovanih izvora vjerojatno će preporučiti striktno poštivanje sporazuma a ne dodatno ograničenje opskrbe, unatoč padu cijena u proteklim danima. OPEC je danas objavio da je cijena barela iz njegove košarice u utorak iznosila 39,35 dolara, te je porasla za 39 centi u odnosu na prethodni radni dan.

U Saboru
Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović u srijedu je tijekom “aktualnog prijepodneva” rekla premijeru Andreju Plenkoviću, nezadovoljna njegovim odgovorom na pitanje o suradnji HDZ-a i Milana Bandića, da pripazi kako ne bi završio kao bivši premijer Ivo Sanader.

Plenković je Ahmetović kazao da ga podsjeća na bivšeg SDP-ovog zastupnika Gordana Marasa, koji je u Saboru često otvarao zagrebačke teme. “Ne znam zašto vi, koji dolazite s otoka Krka, otvarate temu koja nema veze s tom izbornom jedinicom”, rekao je Plenković uputivši Ahmetović da pitanja o Zagrebu postavlja u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

“Vaše aluzije o političkoj zaštiti razotkrivaju kako vi na to gledate”, dodao je i predložio joj temu o, primjerice, LNG-u.

O LNG-u smo mogli razgovarati kad se to dogodilo, a tada niste htjeli razgovarati. Nikada niste stupili sa mnom u kontakt, odvratila mu je Ahmetović. “Izgubili ste moralni kompas. Ničija nije gorila do zore, pa neće ni vaša, jednom ćete morati stati pred građane i odgovarati za sve koruptivne radnje koje se dešavaju pod vašim patronatom. Neodoljivo me podsjećate na ratnog profitera Ivu Sanadera, pazite da ne završite kao on”, poručila je Ahmetović.

Plenković je tijekom “aktualnog prijepodneva” poručio kako želi da se tema oko vjetroelektrana potpuno rasvijetli, odgovarajući Ivani Posavec Krivec (SDP) na upit o dogovoru povlaštenih cijena za vjetroelektrane u kabinetu ministra Tomislava Ćorića . “Što se tiče borbe protiv korupcije, najbolja borba je da DORH, USKOK, PNUSKOK i policija rade svoj posao u potpunosti samostalno i profesionalno i da njihov rad donosi rezultate”, istaknuo je Plenković.

U vezi moguće odgovornosti Ćorića kaže kako želi da se tema vjetroelektrana rasvijetli i razmota klupko od 2003., kada je projekt krenuo. “‘Ajmo staviti sve na stol pa vidjeti tko je i kakve odluke donosio”, kazao je Plenković braneći Ćorića za kojeg kaže da se više puta o tome očitovao i da, koliko razumije, nije imao ništa s tim.

Pozvao na američke sankcije
Ukrajina će ove godine dobiti oko dvije milijarde dolara za usluge tranzita ruskog prirodnog plina u Europu, izjavio šef uprave “Naftogaza Ukrajine” Andrij Koboljev u intervjuu s ukrajinskom novinarkom Janinom Sokolovom, koji je objavljen na Youtubeu

Podsjetio je da aktualni tranzitni ugovor između Naftogaza i Gazproma predviđa načelo “preuzmi ili plati”, koji podrazumijeva plaćanje za rezervirane ukrajinske tranzitne kapacitete, bez obzira na količine plina, pa čak i slučaj da tranzit potpuno izostane. Šef Naftogaza upozorio je na rizik potpunog prestanka tranzita kroz Ukrajinu, koji bi se mogao dogoditi u slučaju završetka i puštanja druge cijevi plinovoda Sjeverni tok.

Koboljev ne vjeruje da će Njemačka napustiti projekt Sjeverni tok 2. Prema Koboljevu, situacija s Aleksejem Navaljnim iskoristit će se za utjecaj na sudbinu projekta, ali unatoč tome Kijev očekuje da samo američke sankcije mogu blokirati završetak plinovoda.

Ukrajina i Rusija potpisale su 30. prosinca 2019. paketni ugovor o tranzitu plina za razdoblje 2020. – 2024. godine, s mogućnošću produljenja za još deset godina. Ugovor predviđa povlačenje svih međusobnih arbitražnih i pravnih zahtjeva.

Istraživanje
Postizanje neto nulte emisije štetnih plinova do sredine stoljeća zahtijevalo bi dodatnih 1.000 do 2.000 milijardi dolara ulaganja godišnje, pokazalo je u srijedu objavljeno istraživanje.

Da bi se rast temperature na Zemlji u ovom stoljeću ograničio na 1,5 Celzijevih stupnjeva, emisija stakleničkih plinova morat će biti svedena neto na nulu. Komisija za energetsku tranziciju (ETC) globalna je koalicija 40 proizvođača energije, industrijskih tvrtki i financijskih institucija, uključujući ArcelorMittal, HSBC, BP, Shell, Orsted i Bank of America, čiji je cilj gospodarstavo s neto nultom emisijom štetnih plinova od 2050.

Njihovo izvješće pokazalo je da ostvarivanje tog cilja zahtijeva dodatnih 1.000 do 2.000 milijardi dolara ulaganja godišnje, što odgovara nekih jedan do 1,5 posto BDP-a. Bude li taj cilj postignut, pad životnog standarda u razvijenim i zemljama u razvoju iznosit će nakon 2050. godine manje od 0,5 posto globalnog BDP-a, tvrde autori izvješća.

Nužna su i dramatična poboljšanja u energetskoj učinkovitosti, a godišnja ponuda struje morat će porasti četiri do pet puta da bi dosegnula 90.000 do 115.000 teravat sati. Godišnji rast kapaciteta za proizvodnju struje iz vjetra i Sunca morat će biti pet do šest puta veći nego u 2019., utvrdio je ETC. U zgradama, prometu i industrijskom sektoru trebalo bi koristiti samo energiju iz obnovljivih izvora odnosno vodik u slučajevima kada to nije moguće. Sva preostala potrošnja energije trebala bi se dekarbonizirati hvatanjem i skladištenjem ugljika i održivom bioenergijom.

Kina ima resurse i tehnologiju da postane bogata, razvijena ekonomija bez ugljika do 2050. Sve zemlje u razvoju trebale bi biti u mogućnosti postići neto nultu razinu emisija najkasnije do 2060. godine, no bit će potrebna ulaganja u razvoj kako bi se privukli privatni ‘zeleni’ investitori, zaključuje ETC.