Energetika

Projekt Tengiz

Veliki razvoj pod vodstvom Chevron Corp. za povećanje proizvodnje nafte na kazahstanskom polju Tengiz koštat će oko 48,5 milijardi dolara, prema ljudima upoznatim s tim pitanjem.

Američki naftni div rekao je u svojoj zaradi za treće tromjesečje u listopadu da je proračun za Tengiz, prethodno postavljen na 45,2 milijarde dolara, porastao za oko 4% zbog sporijeg pokretanja od očekivanog. Na projekt će biti potrošeno dodatnih 1,5 milijardi dolara, rekli su ljudi, tražeći da ne budu imenovani jer informacije nisu javne.

Chevron je u četvrtak rekao u priopćenju da njegove smjernice za ukupne troškove projekta proširenja Tengiz “ostaju nepromijenjene u odnosu na raspone koje smo dali u našim posljednjim pozivima za zaradu”, što je povećanje od 3% do 5%.

Uz ciljani trošak projekta od 45,2 milijarde dolara, tvrtka je u srpnju 2021. rekla da postoji nepredviđeni trošak od 1,9 milijardi dolara za prepoznavanje neizvjesnosti rasporeda uzrokovane pandemijom Covid-19.

Proširenje pothvata Tengizchevroil, poznatog kao Projekt budućeg rasta, odgodilo je njegovo potpuno pokretanje u drugom kvartalu sljedeće godine. Projekt je znatno premašio svoj početni proračun od 37 milijardi dolara, a datum završetka već je dvaput pomaknut u odnosu na prvotni plan za sredinu 2022. godine.

Ministarstvo energetike Kazahstana nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

Tengizchevroil je u 50% vlasništvu Chevrona, dok Exxon Mobil Corp. i KazMunayGas u državnom vlasništvu imaju 25%, odnosno 20% udjela u pothvatu.

Iz analize Embera

Od pokretanja Inicijative triju mora 2015. godine, koja obuhvaća 13 zemalja, uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) u zemlje središnje i istočne Europe povećao se čak 12 puta, prema analizi energetskog think-tanka Ember. Iako je većina energetskih projekata podržanih inicijativom usmjerena na širenje plinske infrastrukture, promjene u energetskom krajoliku nameću potrebu za prilagodbom fokusa.

Emberovu analizu ističe planirani samit i poslovni forum Inicijative triju mora, koji će se održati u Vilniusu u travnju, kao ključan trenutak za određivanje smjera regije, s potencijalnim utjecajima na cijelu Europu. Dok se inicijativa prvotno usredotočila na infrastrukturne projekte vezane uz fosilna goriva, potreba za preusmjeravanjem postaje sve očitija s jačanjem obnovljivih izvora energije i potrebom za povezanijim elektroenergetskim sustavima.

Inicijativa triju mora, koja uključuje zemlje poput Hrvatske, Poljske, Češke i drugih, suočava se s rastućim kapacitetima za uvoz LNG-a koji bi uskoro mogli premašiti potražnju za plinom. Dok se fokus prvotno usmjeravao na infrastrukturne projekte za fosilna goriva, promjene u energetskom sektoru zahtijevaju prilagodbu strategije.

Ključni aspekti analize Embera naglašavaju potrebu za snažnijim naglaskom na obnovljive izvore energije te većom fleksibilnošću i povezanošću elektroenergetskih mreža. Također, predlažu se promjene u planovima za širenje kapaciteta LNG-a kako bi se uskladili s očekivanim budućim potrebama.

Inicijativa triju mora ima priliku postaviti temelje za energetsku tranziciju koja bi bila u skladu s europskim ciljevima o smanjenju emisija i povećanju udjela obnovljivih izvora energije. Važno je postići dogovor o ključnim ciljevima kako bi se osigurala održiva energetska budućnost regije i Europe, stoji među ostalim u analizi Embera.

Sa sjednice NO Petrola

Na 49. sjednici Nadzornog odbora društva Petrol d.d., Ljubljana, članovi su detaljno analizirali nerevidirane izvještaje o poslovanju Grupe Petrol i društva Petrol d.d., Ljubljana za 2023. godinu. U protekloj godini, Grupa Petrol je uspješno odgovorila na izazove energetske krize, istovremeno zadržavajući čvrstu posvećenost održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Unatoč inflaciji, regulaciji cijena energenata i geopolitičkim napetostima, Grupa je očuvala financijsku stabilnost te nastavila širenje i diverzifikaciju poslovanja, usklađujući se s dugoročnom strategijom za razdoblje 2021–2025. Nadzorni odbor ističe kako je Grupa Petrol uspješno upravljala promjenjivim poslovnim okruženjem tijekom 2023. godine zahvaljujući prilagodljivosti i otpornosti.

Reagirajući na regulaciju cijena energenata i globalne ekonomske trendove, Grupa Petrol se tijekom 2023. godine, suočila s dinamičnim izazovima na energetskom tržištu koji su započeli već u 2022. godini. I dalje visoke cijene energenata, regulacija cijena goriva, električne energije, zemnog plina i topline, zajedno s inflacijom, imale su značajan utjecaj na poslovanje Grupe Petrol. Unatoč padu cijena energenata krajem 2022. godine, vladine mjere i regulirane cijene ostale su prisutne tijekom cijele 2023. godine, što je značajno utjecalo na poslovne rezultate. S usporavanjem gospodarskog rasta, Grupa se suočila s novim izazovima, uključujući pad kupovne moći i pooštravanje financijskih uvjeta.

Unatoč dinamičnim promjenama u okruženju, Grupa Petrol je demonstrirala iznimnu prilagodljivost i kontinuirani rast, održavajući stabilnost. Grupa Petrol nastavlja svoj napredak kroz kompleksno i promjenjivo poslovno okruženje, u kojem je stalno prilagođavanje i inovativni pristup ključan za suočavanje s vanjskim izazovima.
Sašo Berger, predsjednik Uprave društva Petrol d.d., Ljubljana, istaknuo je pri objavi nerevidiranih rezultata poslovanja: “U 2023. godini, Grupa Petrol je pokazala svoju sposobnost ne samo prilagođavanja nestabilnim okolnostima, već i napretka u istima. Aktivno smo sudjelovali u oblikovanju uvjeta za budućnost, zadržavajući istovremeno financijsku stabilnost i predanost postizanju strateških ciljeva. Tako smo postavili čvrste temelje za izradu nove strategije Grupe Petrol za razdoblje 2025–2030.

U 2023. godini, Grupa Petrol bilježila je prihode od prodaje u iznosu od 7,0 milijardi eura, što je rezultiralo padom od 26% u usporedbi s prethodnom godinom, prije svega zbog smanjenih cijena goriva i drugih energenata. Prodaja goriva je iznosila 3,8 milijuna tona, što predstavlja pad od 8% u odnosu na prethodnu godinu, dok je prodaja trgovačke robe i usluga dosegnula iznos od 571,2 milijuna eura, bilježeći rast od 10% u odnosu na 2022. godinu. Prihodi od trgovačke robe i usluga povećani su na slovenskom, ali i na tržištima jugoistočne Europe. Također, prodano je 16,6 TWh zemnog plina, 12,8 TWh električne energije i 143,4 tisuće MWh topline.

Poslovanje u 2023. godini odvijalo se u značajno promijenjenim okolnostima u usporedbi s prethodnom godinom. Situacija se stabilizirala na energetskim tržištima, što je rezultiralo blažom regulacijom cijena nekih naftnih derivata u odnosu na 2022. godinu. Prilagođeni bruto poslovni dobitak u 2023. godini iznosio je 677,6 milijuna eura, što je porast od 72% u odnosu na prethodnu godinu. Troškovi poslovanja Grupe Petrol u istom razdoblju iznosili su 561,3 milijuna eura, što je povećanje od 20% u odnosu na 2022. godinu. Glavni razlog povećanja troškova proizlazi iz viših cijena materijala i povećanih troškova rada.

U 2023. godini, EBITDA je dosegnula 277,1 milijun eura, što predstavlja povećanje od 180,8 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Struktura EBITDA-e se normalizirala u usporedbi s 2022. godinom, kada su na energetskim tržištima prevladavale izvanredne okolnosti. Primjetan je porast udjela EBITDA-e proizvodne skupine Energija i rješenja, što je u skladu sa strateškim ciljevima prelaska s klasičnih energetskih izvora na čišće obnovljive izvore energije. Čista poslovna dobit ostvarena u 2023. godini iznosila je 136,6 milijuna eura, što je 139,2 milijuna eura više nego 2022. godine, kada je zabilježen gubitak.

U 2023. godini, Grupa Petrol je za neto ulaganja izdvojila 82,9 milijuna eura, što predstavlja značajno povećanje od 38,7% u odnosu na prethodnu godinu, kada su ograničena financijska sredstva omogućila ulaganja u iznosu od 59,8 milijuna EUR. Iako su se suočavali s izazovima kao što su energetska kriza, energetska tranzicija i regulatorni zahvati te neizvjesnost u vezi s nadoknadom štete iz naslova regulacije cijena, što je rezultiralo značajnim smanjenjem ulaganja u 2022. godini, Grupa Petrol je u 2023. godini uspješno nastavila provoditi ključne razvojne projekte.
Uspješno je nastavljena strategija upravljanja dugom, pri čemu je neto zaduženost smanjena ispod razine iz 2021. godine. Svi ključni pokazatelji, zadržani su na prihvatljivim razinama, što Petrolu omogućuje financijski čvrste temelje za buduće poslovanje. Bonitetna agencija S&P Global Ratings u prosincu 2023. godine potvrdila je društvu Petrol d.d., Ljubljana, dugoročnu kreditnu ocjenu »BBB-« i kratkoročnu »A-3« te ocjenu budućih izgleda kreditne ocjene »stabilno«.

„Unatoč tržišnim izazovima, skupina Petrol u 2023. godini održala je uravnoteženu financijsku strukturu i likvidnost, što nam omogućava da s optimizmom gledamo na buduće razdoblje. Učinkovito upravljanje rizicima, pažljivo upravljanje troškovima i odgovorno ulaganje osigurat će da Petrol bude spreman za provođenje daljnjih strateških planova, posebno u projekte koji podržavaju energetsku tranziciju i održivi razvoj“, istaknuo je Drago Kavšek, član uprave Petrol d.d., Ljubljana, zadužen za financijsko upravljanje, upravljanje rizicima i optimizaciju poslovanja.

Iako je energetska kriza predstavljala izazov, Grupa Petrol je u 2023. godini postigla stabilizaciju poslovanja, što je bilo presudno za očuvanje snažne financijske pozicije. Unatoč neprekidnom negativnom utjecaju regulacije cijena energenata od njezinog stupanja na snagu, Grupa Petrol i dalje čvrsto stoji iza održavanja visokih standarda, potvrđenih od strane renomirane bonitetne agencije S&P Global Ratings. Optimizacijom poslovnih procesa i upravljanjem troškovima, postavili smo čvrste temelje za budućnost. Unatoč trenutno važećem zakonodavstvu koje ograničava marže na određene naftne derivate i istovremeno usporava razvojni potencijal, Petrol će nastaviti slijediti strateške smjernice zelenog prijelaza.

„U 2024. godini planiramo pojačati ulaganja koja su zbog raznih vanjskih faktora bila usporena u 2022. i 2023. godini. S predanošću prema energetskoj tranziciji i naglaskom na pružanju izvanrednog korisničkog iskustva, Grupa Petrol će nastaviti raditi na osiguravanju stabilnosti i profitabilnosti za dioničare čak i u okviru promijenjenih energetskih i ekonomskih uvjeta“, izjavio je Sašo Berger, predsjednik Uprave društva Petrol d.d., Ljubljana.

Nadzorni odbor je ocijenio da se Grupa Petrol u 2023. godini uspješno suočila s izazovima koje je donijela energetska kriza i efikasno se prilagodila dinamičnim tržišnim uvjetima. Godina je označila i značajne promjene u upravljanju društvom. Obnovljena Uprava, koja sada djeluje u punom sastavu, već je započela s pripremom poslovne strategije za razdoblje 2025-2030. Prema ocjeni Nadzornog odbora, Uprava je pokazala kompetentno vođenje pod utjecajem regulatornih promjena i energetske tranzicije, pri čemu je naglasak na diverzifikaciji ponude i prilagodljivosti u poslovanju ublažio utjecaj nestabilnih tržišnih kretanja. Optimizacija nabavnih procesa osigurala je pouzdanu opskrbu energentima i podršku klijentima na visokoj razini.

Dalibor Pudić za Bloomberg Adria

Nastavljajući korake prema zelenoj tranziciji, Hrvatska je najavila značajne investicije u infrastrukturu za vozila na vodik. Država će subvencionirati izgradnju punionica s impresivnih 30 milijuna eura, od kojih će 15 milijuna eura biti dostupno već ove godine. No, ova inicijativa potaknula je raspravu o isplativosti i prikladnosti fokusa na vodik u ovom trenutku.

Pavle Mihajlović, konzultant s fokusom na industrijski sektor, ističe da, iako proizvodnja vodika trenutno nije isplativa, on je ključan za energetsku tranziciju. Mihajlović naglašava da vodik ima nezamjenjivu ulogu u proizvodnji zelenog čelika te da je njegova proizvodnja od vitalnog značaja za smanjenje emisija CO₂.

Dalibor Pudić, predsjednik hrvatske stručne udruge za plin, ističe važnost plina kao energenta s čistijim emisijama u usporedbi s fosilnim gorivima. On naglašava da plin ima perspektivu u smanjenju emisija CO₂ te da će imati ključnu ulogu u prelasku postojećih termoelektrana na plin.

Unatoč investicijama u vodik, ostaje pitanje jesu li električna vozila ili vozila na vodik bolje rješenje za prijevoz budućnosti. Mihajlović ističe eksperimentalnu prirodu ovih punionica te potencijal vozila na vodik u industriji logistike i transporta.

Rasprava također obuhvaća pitanje uloge plina u budućoj energetskoj strategiji Hrvatske. Pudić naglašava važnost plina kao čistog fosilnog goriva te njegovu ulogu u smanjenju emisija CO₂.

Dok Hrvatska kroči prema zelenoj tranziciji, rasprava o ulozi vodika i plina u energetskom miksu zemlje i regije ostaje ključna. S obzirom na brzu evoluciju tehnologije i ekonomskih čimbenika, budućnost energetskog sektora ostaje dinamična i zahtijeva kontinuiranu analizu i prilagodbu, donosi Bloomberg Adria.

U Adria regiji

MOL Grupa ažurirala je svoju dugoročnu strategiju SHAPE TOMORROW: cilj kompanije je učiniti regiju zelenijom, konkurentnijom i samodostatnom. Ažurirana strategija stavlja veći naglasak na obnovljiva goriva, zeleni vodik, biometan i geotermalnu energiju. Do 2030. godine zelena ulaganja nadmašit će iznos od četiri milijarde dolara s ciljem postizanja ugljične neutralnosti do 2050.

Prioritet ažurirane dugoročne strategije jest osigurati sigurnost opskrbe energijom i omogućiti stabilnu zelenu tranziciju. Kompanija stoga dodatno jača svoj portfelj tradicionalne imovine, dok će do 2030. za zelena ulaganja izdvojiti više od četiri milijarde dolara.

Djelatnost Rafinerija i marketinga nastavlja jačati svoje pozicije u preradi nafte u Europi, istovremeno se dinamično prilagođavajući promijenjenim potrebama mobilnosti i gospodarstva. Obnovljiva goriva otvaraju nove dimenzije u održivoj mobilnosti: ažurirana strategija usmjerena je na proizvodnju biometana i zelenog vodika, dok kružno gospodarstvo povećava doprinos biokomponenti i otpada u proizvodnji.

S ciljem diversifikacije i odmaka od fosilnih goriva, MOL Grupa do 2030. planira uložiti milijardu dolara u integraciju otpada, recikliranje i projekte srednje razine u kemijskoj industriji. Kompanija će svoju preradu nafte učiniti fleksibilnijom kako bi zadovoljila zahtjeve gospodarskog i regulatornog okruženja i dodatno ojačala sigurnost opskrbe u regiji.

Do 2030. MOL planira uložiti više od milijardu dolara u projekte koji omogućuju energetsku učinkovitost, povećanje udjela održivih goriva u svom portfelju i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina ima ključnu ulogu u financiranju transformacije na razini Grupe, a usporavanje prirodnog pada proizvodnje i dalje je prioritet. MOL Grupa će tijekom narednih pet godina zadržati proizvodnju na prosječnoj dnevnoj razini od najmanje 90.000 barela ekvivalenta nafte.

Vlada RH

Vlada je u četvrtak usvojila šesti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, ukupne vrijednosti 503 milijuna eura, kojim osigurava nastavak stabilnosti cijena struje i plina, a nastavlja se i s pomoći umirovljenicima, braniteljima te socijalno ugroženim građanima.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade rekao je da su dva osnovna cilja novog paketa – zadržavanje niske cijene energije i doprinos smanjenju inflacije. Za zadržavanje cijena energije u novom paketu izdvaja se 389 milijuna eura, a za borbu protiv inflacije 114 milijuna eura.

Tako, u sklopu novoga paketa mjera, od 1. travnja pa do 30. rujna 2024. cijena struje ostaje ista za građane, gospodarstvo te javni i neprofitni sektor, za što država izdvaja 231 milijun eura. Kućanstva će za polugodišnju potrošnju do 3000 kilovatsati (kWh), struju plaćati po prosječnoj cijeni od 59 eura po megavatsatu (MWh), a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura.

“Vrlo jednostavna poruka – cijena struje ostaje ista, država i Vlada štite građane od rasta cijena struje”, istaknuo je Plenković. Mjera se odnosi na ukupno 2.214.236 mjernih mjesta, a ukupno je vrijedna 86 milijuna eura.

Jeftinija električna energija za javni i neprofitni sektor zadržava se na prosječnoj cijeni od 62 eura po megavatsatu, mjera je vrijedna 83 milijuna eura, obuhvaća 21,9 tisuća korisnika, a odnosi se na vrtiće, škole, fakultete, domove za umirovljenike, nevladine udruge, institute, vjerske zajednice, općine, gradove, državne institucije, komunalna poduzeća i druge.

Cijena električne energije za malo i srednje poduzetništvo za polugodišnju potrošnju ispod 250.000 kWh se također zadržava na 62 eura po megavatsatu, pri čemu je mjerom obuhvaćeno 93,2 tisuće korisnika, a vrijednost mjere doseže 62 milijuna eura.

Cijene plina također ostaju iste, ta mjera je vrijedna 50 milijuna eura.

Kako je napomenuo predsjednik Vlade, dat će se nadoknada Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za osiguranje zaliha plina, kako ne bi nastupili nepovoljni uvjeti za korisnike i porasla cijena plina. Time su također obuhvaćena kućanstva, javni i neprofitni sektor, toplinski sustavi, kao i distributeri plina, kada je riječ o mogućim gubicima, rekao je Plenković.

Kako stoji u Vladinoj odluci, kupcima u kategoriji kućanstava subvencionira se trošak tako da se na računu koji opskrbljivač plinom isporučuje kupcu, neto iznos cijene za potrošnju energije umanji odnosno da se nadoknadi razlika između cijene 27,7 eura po megavatsatu i cijene utvrđene metodologijom. Kako su se cijene na tržištu stabilizirale oko 27,7 Eura/MWh, očekuje se da će iznos razlike biti bitno manji u odnosu na odluke koje su stabilizirale cijene iz 2022. i 2023. godine. Ako cijena bude manja od 27,7 Eura/MWh, neće je biti potrebno subvencionirati, napomenuli su iz Vlade.

Cijena do 30. rujna ostaje ista i za toplinsku energiju za 159 tisuća korisnika centralnih sustava. Ukupna vrijednost mjere je 108 milijuna eura.

Vlada je u sklopu paketa mjera donijela i Uredbu o nadoknadi dijela troška dizelskog goriva koje se koristi kao pogonsko gorivo u komercijalnom cestovnom prijevozu putnika za razdoblje od 1. travnja 2024. do 31. ožujka 2025. godine. Pravo na nadoknadu imaju osobe koje obavljaju komercijalni prijevoz putnika koje su na temelju odredbi Pravilnika o ostvarivanju prava na povrat dijela plaćene trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i putnika.

Potpora iznosi 16 eurocenti po litri dizel goriva, mjera je vrijedna 11 milijuna eura, a koristi za prijevoznike su smanjenje troška obavljanja prijevoza do 3,7 posto prosječno, umanjenje gubitaka od povećanja cijene goriva i trenutne energetske krize, mogućnost ulaganja u nužnu modernizaciju voznog parka te zadržavanje vozača kao deficitarnog osoblja, kao i mogućnost zadržavanja manje profitabilnih linija do pune uspostave javne usluge od strane županija, naveli su iz Vlade.

Plenković je apostrofirao i ulogu HEP-a, koji je u proteklih nekoliko godina podnio velik teret u provedbi mjera ograničenja cijena energenata te značajno doprinio stabiliziranju energetskog tržišta.

Lanjskog ožujka, podsjetio je Plenković, donesena je odluka o davanju dioničarskog zajma HEP-u i pokretanja postupka dokapitalizacije, što je predstavljao prvi korak pomoći toj kompaniji kako bi mogla normalno funkcionirati i ulagati.

Taj dioničarski zajam je dan u iznosu od 400 milijuna eura, bilo je predviđeno još dodatnih 500 milijuna eura. No, rekao je predsjednik Vlade, izmjenama pravnog okvira prošle jeseni predviđeno je da HEP, kao i ostali opskrbljivači na tržištu električne energije imaju pravo na kompenzacijske mjere, odnosno obeštećenje zbog cijena električne energije za razdoblje od ožujka 2023. i nadalje.

“Tako da je u odnosu na prvotno planiranu dokapitalizaciju HEP-a, Vlada odlučila na neselektivan način obeštetiti HEP i za one troškove koje je kompanija imala tijekom 2022. (…) Provedena je analiza točno utvrđenih troškova HEP-a (…) i obeštećenje će se u potpunosti izvršiti i to prijebojem s dioničarskim zajmom, najavom isplate oko 130 milijuna eura do kraja 2025. godine, kao i odricanjem isplata ostvarenih dobiti do iznosa od oko 200 milijuna eura. Sve s ciljem realizacije investicijskog ciklusa HEP-a u narednom razdoblju”, izvijestio je Plenković.

Dakle, kako je predsjednik Vlade zaključno poručio, dokapitalizacija HEP-a neće biti potrebna, a to društvo će i dalje ostati u 100-postotnom državnom vlasništvu.

HEP je u četvrtak pozdravio vladinu odluku o nadoknadi razlike cijene električne energije, ocjenjujući da će mu to omogućiti nastavak stabilnog poslovanja i planirane investicije.
“Pozdravljamo nastavak napora Vlade Republike Hrvatske u omogućavanju priuštive cijene električne energije hrvatskim građanima i poduzetništvu. Također, izražavamo zadovoljstvo Odlukom o nadoknadi razlike cijene električne energije društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. i provedbenim aktivnostima, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na današnjoj sjednici u sklopu šestog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena”, kaže se u HEP-ovom priopćenju.

Ocjenjuje se da je tom odlukom omogućen nastavak stabilnog poslovanja Hrvatske elektroprivrede, koja, kako se navodi “ostaje jamac sigurne opskrbe hrvatskih građana i industrije, kupaca električne energije, toplinske energije i plina te jedan od najvećih investitora u Republici Hrvatskoj”.

Najavljuje se da će fokus ulaganja, za koja su mjerama iz Vladine odluke osigurana sredstva za buduće razdoblje, biti na izgradnji obnovljivih izvora energije i jačanju elektroenergetske mreže radi jednakog pristupa električnoj energiji svim građanima RH, ali i prihvata novih obnovljivih izvora, čime će HEP doprinijeti ostvarenju planirane dekarbonizacije i energetske samodostatnosti Hrvatske.

Vlada je u četvrtak u sklopu 6. antiinflacijskog paketa odobrila nadoknadu razlike HEP-u za kupce kategorije poduzetništvo između ugovorene cijene i cijene obračunate kupcima za razdoblje 1. listopada 2022. – 31. ožujka 2023., u iznosu od 547,08 milijuna eura. Odobrenim iznosom izvršit će se prijeboj s dioničarskim zajmom od 400 milijuna eura.

Premijer Andrej Plenković rekao je da prvotno planirana dokapitalizacija HEP-a neće biti potrebna, te će i dalje ostati u 100-postotnom državnom vlasništvu.

Analiza

Najveće europsko gospodarstvo trenutno stagnira. A postoji i jedan problem koji nad njim visi kao Damoklov mač: Njemačka sve više ovisi o uvozu važnih sirovina.

U važne sirovine koje Njemačka uvozi spadaju bakar, litij i takozvani rijetki zemni metali – skandij, cerij, prometij, terbij i tulij, kao i dvanaest drugih elemenata. Ti rijetki metali uopće nisu toliko rijetki (najrjeđi tulij je češći od zlata), ali se rijetko nalaze u količinama koje rudarstvo čine ekonomski isplativim, piše DW.

Studija koju su nedavno objavili konzultantska kuća IW Consult i institut Fraunhofer ISI u ime KfW Research (podružnice banke KfW u vlasništvu njemačke države) bavi se tim uvozom i ispituje njegov značaj za stvaranje vrijednosti i zaposlenost u Njemačkoj. Studija detaljno analizira bakar, litij i rijetke metale, jer su odlučujući za ključne i buduće tehnologije.

Prema toj studiji skoro trećina bruto dodane vrijednosti u proizvodnom sektoru ovisi o proizvodnji robe koja sadrži bakar. Desetina dodane vrijednosti dolazi od proizvodnje robe koja sadrži litij, a 22 posto od robe koja sadrži rijetke metale. Posebno su ovisni proizvođači automobila i njihovi dobavljači, kao i proizvođači električnih, elektronskih i optičkih proizvoda.

Uz ovisnost o uvozu tu je i činjenica da tržištem sirovina dominira samo nekoliko izvoznika koji imaju veliku tržišnu moć. Najveća nalazišta rijetkih zemnih metala nalaze se u Kini. Nalazišta na Grenlandu, u Kanadi i Švedskoj još uvijek nisu dovoljno istražena i zato se ne mogu kvantificirati.

Gotovo trećina njemačkog uvoza litija i 19 posto bakra i rijetkih metala smatra se rizičnima. Kada su u pitanju litij i rijetki metali, tri najveća isporučitelja imaju tržišni udio od preko 80 posto. Posebno važni za njemačko tržište su: Rusija za bakar i Čile za litijev karbonat, jer 72 posto dolazi odatle. Kada je riječ o uvozu rijetkih metala, Njemačka pokriva 84 posto svojih potreba uvozom iz Kine i taj visok stupanj ovisnosti će još dugo potrajati.

Matthias Wachter iz Saveza njemačke industrije (BDI) za DW kaže: „Ovisnost o mnogim sirovinama iz Kine je već sada veća nego što je bila ovisnost o plinu iz Rusije.” On ističe da je uvoz rudarskih, rafinerijskih i trgovačkih proizvoda povezan s „najvećom razinom rizika“. Ono što je rizično je, kako kaže, „ne toliko fizička dostupnost sirovina, koliko njihova koncentracija u eksploataciji, a posebno u daljnjoj preradi u Kini. To čini ranjivim i otvorenim za ucjene. Kontrolom izvoza nekih rijetkih metala Kina je već pokazala da može zatvoriti slavinu tamo gdje joj odgovara.”

Cornelius Bähr, viši konzultant na Institutu za njemačko gospodarstvo u Kölnu (čija je podružnica IW Consult jedan od autora studije), ukazuje za DW na sirovine za kojima će potražnja vjerojatno biti sve veća: „Na primjer, litij za proizvodnju baterija.” On također potvrđuje strahovanja Matthiasa Wachtera: „Još jedan faktor rizika je visoka koncentracija na pojedine zemlje ako one istovremeno prijete strateškim trgovinskim ograničenjima – na primjer kada se radi o galiju, germaniju ili grafitu, koji se uglavnom uvoze iz Kine.”

Prema Wachteru, prekidi isporuka „još nisu na kritičnoj razini”, ali „nema govora” o pouzdanim lancima snabdijevanja. Trenutno Huti pobunjenici „pokazuju svijetu koliko je krhka globalna trgovina”.

Cornelius Bähr također ukazuje na političke rizike. Na primjer, „trgovinski sporovi između Kine i SAD-a, ali i Kine i Europske unije. Oni dovode do međusobnih ograničenja izvoza ili barem prijetnji takvim ograničenjima.”

„Sigurnost snabdijevanja sirovinama zahtijeva razmatranje čitavog lanca – od rudarstva, do uvezenog poluproizvoda.” To je zaključak do kojeg je došla Fritzi Köhler-Geib, glavna ekonomistica KfW-a, banke koja je naručila studiju. „Održivo snabdijevanje sirovinama sada isprva stvara troškove, ali je preduvjet za oblikovanje zelene i digitalne transformacije.”

„Ne trebamo se zavaravati: smanjenje ovisnosti i izgradnja veće otpornosti se ne događa preko noći“, kaže Wachter. Ono što je prema njegovom mišljenju ključno je „diverzifikacija i razvoj novih kapaciteta”. „Jačanje domaće proizvodnje je dio rješenja. Suprotno široko rasprostranjenom mišljenju, Njemačka je vrlo bogata mnogim sirovinama”, ističe Wachter.

Cornelius Bähr pak upozorava da Njemačka mora poduzeti mjere „diverzifikacijom zemalja iz kojih uvozi, zamjenom kritičnih sirovina, proširenjem vlastitih resursa i jačanjem reciklaže. Preduvjet za to su pogodni lokacijski uvjeti (npr. troškovi energije) i prihvaćenost među stanovništvom.”

Matthias Wechter poziva na šire pozicioniranje njemačke privrede: „Loša diverzifikacija lanaca snabdijevanja sirovinama ugrožava Njemačku. Mada se moguće ekonomske posljedice najgoreg scenarija ne mogu ozbiljno izmjeriti, može se reći da bi Njemačka kao industrijska lokacija, a samim tim i njeno blagostanje, bili masivno ugroženi. Jer, bez sirovina industrijska poduzeća ne mogu raditi i nećemo ostvariti svoje klimatske ciljeve.”

„Bez pristupa sirovinama postoji rizik da u Njemačkoj neće biti moguća odgovarajuća industrijska proizvodnja”, kaže Cornelius Bähr i daje konkretan primjer: „Bez pristupa litiju nema proizvodnje baterija. Baterije bi se morale uvoziti. Ako se ne mogu uvoziti, ne mogu se proizvoditi električni automobili. A to bi značilo gubitak u industriji, kako stvaranja vrijednosti tako i radnih mjesta.”, donosi DW.

Smanjeni izgledi za smanjenjem kamata

Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi pali jer je veći nego što se očekivalo rast proizvođačkih cijena u SAD-u smanjio izglede da će američka središnja banka početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Najnoviji podaci pokazali su da su proizvođačke cijene u SAD-u u veljači porasle 0,6 posto, dvostruko više nego što se očekivalo, i to ponajviše zbog rasta cijena benzina i hrane.

To je potaknulo korekciju cijena dionica u komunalnom i nekretninskom sektoru, koje su osjetljive na promjene kamatnih stopa.

Cijena dionice tehnološke zvijezde Nvidije pala je, pak, 3,2 posto, povukavši cijeli sektor na niže u prosjeku za 1,8 posto.

Od početka tjedna sektor proizvođača čipova pao je 3,5 posto jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta nakon nedavnog snažnog skoka njihovih cijena.

Idućega tjedna u fokusu ulagača bit će sjednica Feda. Očekuje se da će središnja banka ostaviti kamatne stope nepromijenjene, a kako je u posljednja dva mjeseca inflacija ostala povišena, sve je manje izgleda i da će Fed smanjiti kamate u lipnju.

Unatoč padu dva dana zaredom, indeksi su i dalje na putu blagih dobitaka u ovom tjednu.

Na europskim se burzama u petak ujutro trguje oprezno jer je veći nego što se očekivalo rast proizvođačkih cijena u SAD-u doveo u pitanje procjene na tržištu o tome kada će Fed početi smanjivati kamatne stope.

Na Zagrebačkoj se burzi u petak očekuje stagnacija Crobexa, koji su porasli četiri dana zaredom i dosegnuli nove rekordne razine, pa su i na putu znatnog tjednog dobitka.

Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, dok je dolar ojačao jer su nakon znatnog rasta proizvođačkih cijena u SAD-u splasnuli izgledi da će Fed u lipnju smanjiti kamatne stope.

Cijene nafte, pak, stagniraju, nakon jučerašnjeg snažnog rasta.

Uz analizu IEA

Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 85 dolara budući da su ulagače ohrabrile nove procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA), signalizirajući slabiju opskrbu i snažniju potražnju u ovoj godini. Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 84,73 dolara, a na američkom 80,60 dolara.

Globalni referentni indeks porastao je za oko četiri posto ovog tjedna, također podržan prvim padom američkih zaliha od siječnja i pojačanim geopolitičkim napetostima nakon što je Ukrajina napala još jednu rusku rafineriju.

Terminski ugovori naftnih proizvoda sada su izbili iz uskog raspona u kojem su trgovali ove godine, ali i dalje postoji mogućnost ograničenja daljnjih dobitaka.

Trgovce je u srijedu iznenadilo izvješće američke vlade koje je pokazalo pad zaliha nafte. Pale su i zalihe benzina, snažnije no što se očekivalo.

Poticaj cijenama bila su jučer i strahovanja za opskrbu iz Rusiije zbog ukrajinskih napada na rafinerije. Ruski izvoz goriva pao je u veljači za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec zbog neplaniranih prekida u radu rafinerija, pokazuju podaci iz industrijskih izvora i izračuni Reutersa.

U četvrtak trgovci su se usredotočili na najnovije mjesečno izvješće IEA-e.

Agencija procjenjuje da će globalna potražnja za naftom u prvom tromjesečju porasti za 1,7 milijuna barela dnevno, snažnije no što su bili očekivali, zbog poboljšanih izgleda u SAD-u i pojačane potražnje za gorivom pod utjecajem putovanja brodova duljom rutom oko Rta dobre nade.

Podigli su i procjenu rasta potražnje u cijeloj godini, za 110.000 barela dnevno, na 1,3 milijuna barela dnevno. To ujedno znači da će rast biti znatno sporiji nego u 2023. zbog posustajanja svjetskog gospodarstva, napominju. Lani potražnja je po njihovm procjenama porasla za 2,3 milijuna barela dnevno.

Agencija je istodobno snizila procjenu opskrbe, uzimajući s obzir najnoviju odluku OPEC-a i njegovih saveznika o smanjivanju isporuka do sredine godine i manju proizvodnju neovisnih proizvođača. Očekuju da će opskrba u ovoj godini porasti za 800.000 barela dnevno, na 102,9 milijuna barela dnevno.

OPEC je u odvojenom izvješću objavio da je u srijedu cijena barela košarice nafte njegovih članica ostala gotovo nepromijenjena i iznosila je 82,67 dolara.

Fuzijska elektrana

Hrvatska i Španjolska dobro surađuju na projektu ispitivanja materijala potrebnih za gradnju prve fuzijske elektrane u EU, a uskoro bi im se mogli priključiti novi partneri, rekao je šef španjolske delegacije Ángel Ibarra u razgovoru za Hinu.

EU želi oko 2050. godine izgraditi elektranu u kojoj bi se struja proizvodila pomoću nuklearne fuzije, spajanjem dva lakša atoma vodika u jedan teži, pri čemu se oslobađa ogromna energija.

Fizičar Ibarra kaže da bi se u takvoj fuzijskoj nuklearki proizvodila ista količina struje kao u sadašnjoj fisijskoj, ali ona ne bi proizvodila toliki radioaktvni materijal.

No da bi fuzijska elektrana bila izgrađena potrebno je prvo testirati materijale potrebne za njezinu gradnju.

Španjolska i Hrvatska dogovorile su 2021. zajedničko ispitivanje tih materijala u blizini španjolskog grada Granade za što je potrebno izdvojiti 707 milijuna eura. Španjolska sudjeluje s 50 posto u projektu, a Hrvatska s pet posto.

Hrvatski tim, predvođen fizičarem Tončijem Tadićem, lani je najavio da će Hrvatska svoju obvezu iz pet postotnog udjela ispuniti slanjem komponenti za istraživački centar u Španjolskoj, a ne novcem.

Iz Hrvatske bi trebale biti izvezene dizalice, izmjenjivači topline ulja i vode za hlađenje litija, te četiri posebno dizajnirana modula. Ta oprema trebala bi biti isporučena do kraja 2029. u mjesto Escuzar, udaljen 20 kilometara od Granade.

Ibarra će se u četvrtak u Zagrebu sastati s Tadićem u sklopu susreta dvaju timova. Na sastanku bi trebalo otpočeti formiranje međunarodnog tima, u kojem će biti i fizičari drugih zemalja, a koji bi trebao formalizirati dokument s detaljima doprinosa Hrvatske i Španjolske.

Sastanku u Zagrebu trebalo bi prisustvovati 16 drugih zemalja i međunarodnih organizacija koje zasad imaju status promatrača u tom španjolsko-hrvatskom projektu nazvanom IFMIF-DONES (International Fusion Materials Irradiation Facility – Demo Oriented NEutron Source).

„Oni promatraju kako se odvija projekt. Ideja je da dobivaju informacije pa da im bude lakše donijeti odluku o priključenju“, kaže Ibarra. Posljednjih mjeseci su porasli izgledi da se u preostalih 45 posto projekta uključe promatrači poput EUROATOM-a, Japana, Njemačke i Italije.

Istovremeno u Escuzaru, gdje će se provoditi ispitivanja, traju građevinski radovi. Na jednoj zemljišnoj parceli već je niknula zgrada, a druga se gradi.

U jednoj od tih zgrada nalazit će se 100 metara dugačka cijev promjera 30 centimetara. Kroz nju će „prolaziti kuglice s namjerom da se na drugom kraju jako ubrzaju i udaraju o nešto, prilikom čega će nastati reakcija slična onoj koja se događa u reaktoru nuklearke“.

Eksperimentiranje bi moglo početi 2035. godine kada će ondje raditi 300 inženjera, tehničara, administratora i znanstvenika. Temeljem tih testiranja, trebao bi pet godina kasnije biti izgrađen reaktor za demonstraciju, što je uvod u gradnju fuzijskih nuklearki u Europi.