Energetika

Novi pad cijene nafte
Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi pali jer su oštro pale cijene dionica u financijskom sektoru nakon što je američka središnja banka poručila da u ovoj godini vjerojatno neće povećavati kamatne stope.

Dow Jones oslabio je 141 bod ili 0,55 posto, na 25.745 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,29 posto, na 2.824 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,07 posto, na 7.728 bodova.

Pad Dow Jones i S&P 500 indeksa ponajviše je posljedica pritiska na financijski sektor, u kojemu su cijene dionica skliznule više od 2 posto, nakon poruka iz Feda.

Nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda smanjili su jučer procjene rasta gospodarstva, zaposlenosti i inflacije u ovoj godini te poručili da će ključne kamatne stope vjerojatno ostati na sadašnjim razinama od 2,25 do 2,50 posto barem još ove godine.

Takve su se poruke i očekivale, a središnja je banka objavila i detalje plana kojim kani završiti smanjenje svojih bilanci.

Poruke Feda prvo su potaknule rast burzovnih indeksa, no kasnije su oni, zbog pritiska na financijski sektor, pali.

„Prva reakcija na Fedovo priopćenje je gotovo uvijek pogrešna reakcija. Super, stigla je hitna pomoći ili – čekaj, treba nam hitna pomoć. Fed dolazi u pomoć. Čekaj malo, zar nam treba Fedova pomoć?“, objašnjava Art Hogan strateg u tvrtki National Securities.

Od početka godine cijene su dionica na Wall Streetu snažno porasle, što se među ostalim, zahvaljuje zaokretu Feda u monetarnoj politici i retorici.

Prošle je godine Fed u četiri navrata povećao kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova i još krajem prošle godine poručivao da će nastaviti s povećanjem kamata.

No, zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva i slabljenja inflacijskih pritisaka, čelnici Feda u posljednje vrijeme poručuju da će biti strpljivi po pitanju kamata, a to su potvrdili i jučer.

A ako se nastavi usporavanje rasta američkog gospodarstva i inflacije, Fed bi, smatraju analitičari u ovoj godini mogao čak i smanjiti kamatne stope.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, u njih šest je jučer zabilježen pad cijena dionica, pri čemu najviše u financijskom sektoru.

Među najvećim je gubitnicama bila i dionica Fedexa, s padom cijene za 3,5 posto, nakon što je ta poštanska kompanija smanjila procjene svojih poslovnih rezultata u ovoj godini zbog usporavanja rasta globalne trgovine.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,45 posto, na 7.291 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,57 posto, na 11.603 boda, a pariški CAC 0,80 posto, na 5.382 boda.

Cijene dionica na azijskim burzama u četvrtak su bile u plusu, nakon što je američka središnja banka poručila da u ovoj godini vjerojatno neće povećavati kamatne stope, no veće dobitke spriječile su zabrinutosti oko usporavanja američkog gospodarskog rasta i poteškoće u američko-kineskim trgovinskim pregovorima.

MSCI indeks azijskih burzi bez japanskih oko 7,00 sati bio je u plusu 0,5 posto.

Tokijska burza danas nije radila zbog praznika u Japanu. Na kineskim dioničkim tržištima, pak, najvažniji indeksi kretali su se tijekom dana između pozitivnog i negativnog teritorija, dok je australska burza bila u minusu 0,5 posto.

S druge strane, južnokorejski Kospi bio je u plusu jedan posto, zahvaljujući najavi tamošnjeg regulatora da namjerava ove godine smanjiti porez na transakcije dionicama.

MSCI indeks azijskih burzi porastao je nakon što su na Wall Streetu indeksi oštro pali, iako je Fed odlučio voditi nešto popustljiviju monetarnu politiku nego dosad. Nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda jučer su, naime, poručili da će ključne kamatne stope vjerojatno ostati na sadašnjim razinama od 2,25 do 2,50 posto barem još ove godine.

Takve su se poruke i očekivale, a središnja je banka objavila i detalje plana kojim kani završiti smanjenje svojih bilanci. No, Fed je smanjio procjene rasta američkog gospodarstva, zaposlenosti i inflacije u ovoj godini, što je zabrinulo investitore.

Fed sada očekuje da će ovogodišnja stopa rasta američkog gospodarstva iznositi 2,1 posto, gotovo jedan postotni bod niže nego u 2018. Fed je snizio i procjenu ovogodišnje inflacije s ranijih 1,9 na 1,8 posto, a blago je podignuo i procjenu ovogodišnje stope nezaposlenosti, na 3,7 posto.

Nadalje, američki predsjednik Donald Trump upozorio je u srijedu da bi Washington mogao ostaviti carine na uvoz kineske robe neko “značajnije vremensko razdoblje” kako bi se osiguralo da Peking ispoštuje trgovinski dogovor o kojem će se pregovori nastaviti idućega tjedna.

Dolar nastavio kliziti

Fedovo nešto popustljivije stajalište prema daljnjem zaoštravanju monetarne politike na deviznim tržištima izazvalo je klizanje tečaja dolara, koji je prema košarici najvažnijih svjetskih valuta oslabio na 95.874 bodova.

Prema japanskom jenu dolar je oslabio 0,2 posto, na 110,48 jena, a prema euru za 0,1 posto, na 1,1427 dolara za euro.

Istodobno, tečaj funte snažno se oporavio nakon oštrog pada dan ranije, poduprt odlukom britanske premijerke Therese May da zatraži od EU odgodu brexita do kraja lipnja, što je kraće razdoblje odgode nego su tržišni sudionici očekivali. May je kasnije rekla da “nije spremna za daljnje odgađanje brexita”. Tečaj funte ojačao je 0, posto prema dolaru, te stoji 1,322 dolara.

A zabrinutosti oko usporavanja globalnog gospodarstva pritisnule su i robna tržišta, pri čemu je cijena sirove nafte na američkog tržištu jutros oslabila 0,1 posto, na 60,17 dolara, nakon što je dan ranije dosegnula najvišu razinu u zadnja četiri mjeseca. Na londonskoj burzi barel Brenta stagnirao je jutros oko 68,47 dolara.

Dobri rezultati INA-e
Nadzorni odbor Ine u srijedu je na još godinu dana produžio mandat trojici hrvatskih predstavnika u Upravi Ine – Niki Daliću, Ivanu Krešiću i Davoru Mayeru, a Uprava i Nadzorni odbor usuglasili su prijedlog da se dioničarima za dividendu isplati 1,25 milijardi kuna odnosno 125 kuna po dionici, objavila je Ina.

Nadzorni odbor ponovno je imenovao Niku Dalića, Ivana Krešića i Davora Mayera za članove Uprave Ine za razdoblje od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2020. Mandat ostalih članova nije mijenjan, navodi se u priopćenju Ine.

Uz tri hrvatska člana u Upravi Ine su i tri predstavnika mađarskog MOL-a – predsjednik Uprave je Sándor Fasimon, a članovi Ákos Székely​ i Zsolt Pethő​.

Kako se navodi u priopćenju, Nadzorni odbor dao je suglasnost na revidirane financijske izvještaje za godinu završenu na dan 31. prosinca 2018. s izvještajem neovisnog revizora te je razmatrao i Izvješće o stanju društva Ina Grupe za poslovnu godinu 2018. na koje nije imao primjedbi.

“Na istoj sjednici Uprava i Nadzorni odbor usuglasili su prijedlog o isplati 1,25 milijardi kuna dobiti kao dividende (tj. 125,00 kuna po dionici)”, zaključuje se u priopćenju.

To je znatno veći iznos dividende nego prošle godine, kada je iznosila 81,20 kuna po dionici te je za dividendu isplaćeno 812 milijuna kuna.

S obzirom na predloženu dividendu od 125 kuna po dionici, gotovo polovica iznosa predviđenog za dividendu odnosno oko 613,5 milijuna kuna pripast će mađarskom MOL-u, koji u Ini drži udjel od 49,08 posto, dok će Republici Hrvatskoj, koja u Ini ima 44,84 posto vlasništva, ići iznos od 560,4 milijuna kuna. Privatnim i institucionalnim investitorima, koji imaju 6,08 posto dionica Ine, za dividendu bi bilo isplaćeno nešto više od 76 milijuna kuna.

Po podatcima iz revidiranih financijskih izvješća koja je Ina objavila putem Zagrebačke burze, neto dobit matične kompanije Ine d.d. lani je iznosila 1,33 milijarde kuna, dok je 2017. godine iznosila 1,43 milijarde kuna.

Konsolidirano financijsko izvješće pokazuje da je Ina grupa u 2018. godini imala neto dobit od 1,18 milijardi kuna, što je 3,7 posto manje nego 2017. godine.

Zabrinutost
Cijene nafte u srijedu su na međunarodnim tržištima skliznule prema 67 dolara, pritisnute zabrinutošću za svjetski gospodarski rast u kontekstu novih napetosti u američko-kineskim trgovinskim odnosima.

Cijena barela sirove nafte na londonskom je tržištu skliznula na 67,35 dolara i niža je za oko četvrt dolara u usporedbi sa jučerašnjim zatvaranjem trgovanja. Na američkom se tržištu barel prodavao po 60 centi nižoj cijeni, od 58,43 dolara.

Osmomjesečni trgovinski obračun između Kine i SAD-a dodatno je uznemirio globalna tržišta, zabrinuta zbog naznaka usporavanja gospodarskog rasta u ovoj godini.

Iz dva vodeća gospodarstva svijeta stižu mješoviti signali o šansama za skorašnji dogovor, primjećuje Reuters.

Tako američki dužnosnici prema jučerašnjem izvješću agencije Bloomberg detektiraju kineski otpor zahtjevima Washingtona. Izvješće je jučer nakratko spustilo cijene nafte, koje su se potom ipak ponovo približile najvišim razinama u četiri mjeseca.

Potom su iz Washingtona objavili da ministar financija Steven Mnuchin planira idući tjedan otputovati u Kinu radi nove runde trgovinskih pregovora s kineskim dužnosnicima. “Američko-kineski trgovinski pregovori i dalje predstavljaju rizik s dvojnim predznakom za tržište nafte i za ostalu rizičnu imovinu”, rekao je Reutersu valutni analitičar BNP Paribasa Harry Tchilinguirian.

“Postizanje trgovinskog sporazuma vjerojatno će poduprijeti cijene nafte iznad razina iz aktualnih prognozi, dok bi neuspjeh pregovora mogao dovesti do vala prodaja kakav smo imali u prosincu”.

Analitičari također upozoravaju da bi usporavanje gospodarstva uskoro moglo pritisnuti potrošnju goriva i time zakočiti cijene. “Zabrinutost za globalni rast i tvrdokorni strah od prekomjerne ponude stvaraju nepovoljne trendove za ovu robu,” rekao je Lukman Otunuga, analitičar u brokerskoj kući FXTM.

Cijene nafte od početka su godine porasle za gotovo trećinu, uz podršku smanjenih isporuka iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznika, uključujući Rusiju. Podršku su im također pružile i američke sankcije izvoznicima nafte Iranu i Venezueli.

OPEC je jutros odvojeno objavio da je cijena barela košarice njegove nafte u utorak iznosila 67,25 dolara, što je za 38 centi više nego dan ranije.

Oprez na burzama
Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle, nastavljajući uspon od prošloga tjedna, dok ulagači čekaju potvrdu čelnika Feda da će američka središnja banka biti strpljiva po pitanju monetarne politike.

Dow Jones ojačao je 65 bodova ili 0,25 posto, na 25.914 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,37 posto, na 2.832 boda, a Nasdaq indeks 0,34 posto, na 7.714 bodova.

Pozitivno na tržišta utječe uvjerenje ulagača da američka središnja banka ove godine neće povećavati kamatne stope, nakon što ih je lani podignula u četiri navrata za po 0,25 postotnih bodova.

Još krajem prošle godine Fed je poručivao da će nastaviti s povećanjem kamata, no zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva i slabljenja inflacijskih pritisaka, čelnici Feda u posljednje vrijeme poručuju da će biti strpljivi po pitanju kamata.

Ovoga će tjedna čelnici Feda održati redovnu dvodnevnu sjednicu, a analitičari očekuju da će ponoviti poruku da će biti strpljivi po pitanju kamata.

„No, uoči sjednice Feda uvijek postoje zabrinutosti. Sve što bi moglo naznačiti moguće povećanje kamata ubuduće, navelo bi ulagače na oprez”, kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Inverness Counsel.

Tržište podržava i nada ulagača da će Washington i Peking uskoro postići trgovinski dogovor. Time bi se okončao lanjski carinski rat, što bi moglo dovesti do stabilizacije rasta dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

No, još je neizvjesno kada će biti postignut konačni dogovor i kakav će biti. Najavljivalo se da bi Trump i kineski predsjednik Xi Jinping mogli održati sastanak na Floridi krajem ovoga mjeseca, no sada se nagađa da bi se taj susret mogao odgoditi za travanj.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, u osam je jučer zabilježen rast cijena dionica, pri čemu najviše u energetskom, potrošačkom i financijskom sektoru.

Tako je nastavljen uspon burzovnih indeksa od prošloga tjedna, kada su skočili više od 1,5 posto.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,98 posto, na 7.299 bodova, a pariški CAC 0,14 posto, na 5.412 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je, pak, 0,25 posto, na 11.657 bodova.

Na azijskim se burzama u utorak trguje oprezno, nakon što su jučer cijene dionica dosegnule najviše razine u šest mjeseci, dok tržišta podržava uvjerenje ulagača da će američka središnja banka ostati strpljiva po pitanju kamata.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je dosegnuo najvišu razinu od rujna prošle godine.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros oslabio 0,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju skliznule između 0,1 i 0,2 posto. U Singapuru su, pak, blago porasle.

Dolar blago oslabio

I dok očekivanja da Fed neće povećati kamate pozitivno utječu na tržišta kapitala, dolar je na valutnim tržištima pod pritiskom.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,43 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,49 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 111,45 na 111,20 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1345 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1335 dolara.

Cijene nafte na najvišim razinama u 2019.

Cijene su nafte, pak, jutros stabilne, nedaleko najviših razina u ovoj godini. Na američkom se tržištu cijena barela jutros kreće oko 59,10 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 58,25 dolara.

Na londonskom se tržištu, pak cijena barela kreće oko 67,60 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 67,00 dolara.

 

 

Ima li kraja?
Nastavlja se rast cijena goriva koji traje već tjednima, a prema prosječnoj cijeni benzina na stranicama Ministarstva gospodarstva probijena je granica od 10 kuna.

Tako je danas prosječna cijena benzinskih goriva 10,10 kuna, dok je prije mjesec dana ona bila 9,56 kuna. Prije samo tjedan dana, prosječna cijena benzina bila je 9,96 kuna.

Što se tiče dizelskih goriva, prosječna cijena danas je 9,82 kune, a prije mjesec dana bila je 9,61 kunu.

Poručuju iz kompanije
Gazprom je u prošloj godini Francuskoj ispručio 12,9 milijardi kubičnih metara plina. To uvećanje izvoza ruskog plina u Francusku za 5,4 posto u odnosu na 2017. nastavlja se i u ovoj godini, javlja Gazprom.

Naime, na nedavno održanom radnom sastanku između Alekseja Millera, predsjednika Upravnog odbora Gazproma i Isabelle Kocher, izvršne direktorice francuskog ENGIE-a, u Sankt Peterburgu istaknuto je kako je od 1. siječnja do 14. ožujka 2019. Gazprom isporučio 2,5 milijardi kubičnih metara plina, što je rast od 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.

Na sastanku se, među ostalim, razgovaralo o perspektivama daljnje znanstveno-tehničke suradnje, kao i one na području kulture. Predstavnici tvrtki su posebnu pozornost posvetili i provedbi projekta Sjeverni tok 2 koji je u tijeku.

Portal Energy Market Prices
Ujedinjeno Kraljevstvo ovaj bi mjesec moglo uvesti najveće mjesečne količine ukapljenog prirodnog plina (LNG) dosad i srušiti rekord iz listopada 2015. godine, objavio je portal Energy Market Prices pozivajući se na Reuters.

Rekordni uvoz potaknut je razvojem novih globalnih opskrbnih lanaca, a na njega je utjecalo i slabljenje zimske potražnje u Aziji te niske spot cijene na tom tržištu, što je povećalo ponudu LNG-a u Europi.

Čak 14 brodova s LNG-jem stiže u Veliku Britaniju u ožujku, a porast uvoza LNG-a spustio je veleprodajne cijene plina u Britaniji na najnižu razinu u 18 mjeseci, prema podacima Reutersa.

Veleprodajne cijene plina u Velikoj Britaniji prepolovile su se od rujna prošle godine što je vrlo neobično, jer je zima vrhunac sezone potražnje za prirodnim plinom u Velikoj Britaniji.

No, povećana ponuda LNG-a potisnula je cijene naniže, kažu analitičari portala Energy Market Prices.

Postojan pad
Američki posebni predstavnik za Venecuelu izjavio je kako je njen izvoz nafte u stalnom padu za otprilike 50.000 barela mjesečno te da će proizvodnja vjerovatno pasti ispod milion barela dnevno u roku od “mjesec ili dva”.

“Oni sada idu prema milionu [barela], a za mjesec ili dva bit će ispod milona” barela dnevno, rekao je američki izaslanik Elliott Abrams na brifingu za novinare.

On je dodao da se pad zabilježen zadnjih dana može dijelom pripisati prekidu opskrbe električnom energijom, koji je paralizirao zemlju.

Proizvodnja nafte u Venezueli, članici Organizacije zemalja izvoznica nafte – OPEC, smanjila se u zadnja dva desetljeća sa više od tri miliona barela dnevno na početku stoljeća na između 1,2 i 1,4 miliona barela dnevno krajem 2018. godine.

Većina nafte koju proizvodi sada ova zemlja je “teška” ili “ekstra teška”.

Smanjenje opskrbe
Cijene nafte blago su porasle u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, učvrstivši se iznad razine od 67 dolara, poduprte izglednim produljenjem sporazuma o smanjenju opskrbe.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 20 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 67,36 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 58,57 dolara.

Razmatrajući na sastanku u Azerbajdžanu provedbu sporazuma o smanjenoj opskrbi, ministri članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC-a) i njezinih partnera među neovisnim proizvođačima objavili su da namjeravaju nadmašiti zacrtane kvote smanjenja proizvodnje.

Saudijska Arabija signalizirala je ujedno da bi OPEC možda trebao produljiti rezove do kraja godine. Prema važećem sporazumu opskrba bi se trebala smanjivati za 1,2 milijuna barela dnevno do sredine ove godine.

Proizvođači će možda biti prisiljeni produljiti ograničenje i na drugu polovinu 2019. godine. “Sve dok zalihe rastu i daleko smo od normalnih razina, nećemo mijenjati politiku i vodit ćemo tržište prema ravnoteži”, rekao je saudijski ministar energetike Khalid al-Falih.

“Najnoviji poticaj cijenama dao je saudijski ministar energetike”, konstatira Tamas Varga iz PVM-a, aludirajući na izjavu ministra al-Faliha.

OPEC-ovo smanjenje opskrbe neutralizira veća proizvodnja nafte u Sjedinjenim Državama, koja je u veljači dosegnula rekordan 12,1 milijun barela, pokazali su službeni podaci američke vlade.

Izrazitiji rast cijena zakočila je i zabrinutost zbog slabljenja gospodarskih aktivnosti u zemljama širom svijeta. Tako je japanski izvoz pao u veljači treći mjesec zaredom, kao i aktivnosti u američkoj industriji.

Analitičari Bernstein Energy procijenili su danas da će potražnja za naftom ove godine rasti za 1,3 milijuna barela dnevno, upozorivši ujedno da bi zbog usporavanja svjetskog gospodarstva rast potražnje mogao biti ograničen i na manje od milijun barela dnevno.

Kočnica cijenama bila je danas i preporuka s OPEC-ova sastanka u Azerbajdžanu da se otkaže sastanak zakazan u travnju. To bi značilo da će sljedeći sastanak OPEC-a i saveznica biti održan tek u lipnju.

Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 66,91 dolar, te se smanjila 38 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Europski parlament
Zastupnici u Europskom parlamentu iznijeli su svoje ideje o dugoročnoj strategiji EU-a za smanjenje emisija u rezoluciji usvojenoj u četvrtak, 14. ožujka.

U neobvezujućoj rezoluciji, usvojenoj s 369 glasova za, 116 glasova protiv i 40 suzdržanih, zastupnici u Europskom parlamentu kažu da bi samo dva od osam scenarija koje je predložila Europska komisija u svojoj komunikaciji iz studenog 2018. godine omogućila EU-u da dosegne neto-nultu stopu emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2050. godine, na što se EU-u obvzala prema Pariškom sporazumu o klimi. Zastupnici u Europskom parlamentu podupiru Europsku komisiju u guranju ova dva scenarija.

Europski parlament također izražava potporu demonstracijama, posebno u obliku marševa za klimu i učeničkih prosvjeda koji podižu svijest o ovim klimatskim rizicima. Zastupnici apeliraju na nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, kao i na vlasti EU-a, da poduzmu konkretne i brze mjere kako se ne bi prekoračilo klimatsko ograničenje od 1,5°C.

Zastupnici naglašavaju da je za postizanje neto-nulte stope emisija stakleničkih plinova do 2050. godini na najisplativiji način, potrebno podići razinu ambicija smanjenja stope emisija stakleničkih plinova do 2030. godine. Stoga Europska unija mora poslati jasnu poruku da je spremna preispitati svoj doprinos prema Pariškom klimatskom sporazumu.

Ako se dobro postupa, uz odgovarajuću potporu za najugroženije regije, sektore i građane, tranzicija prema neto-nultoj stopi emisija stakleničkih plinova potencijalno može stvoriti 2,1 milijuna dodatnih radnih mjesta do 2050. godine u EU-u. Trebalo bi stvoriti “fond pravedne tranzicije” kako bi se podržale regije koje su najviše pogođene dekarbonizacijom, kao što su rudarske regije.

Strategija EU-a o neto-nultoj stopi emisija stakleničkih plinova trebala bi dati prioritet izravnim smanjenjima emisija i povećanju prirodnih ponora i spremnika ugljika (kao što su šume) u odnosu na tehnologije uklanjanja ugljika, koje tek trebaju biti razmještene u velikom opsegu i imale bi značajan rizik za ekosustave, biološku raznolikost i sigurnost hrane.

Zastupnici smatraju da tranzicija prema ekonomiji sa neto-nultom stopom emisija stakleničkih plinova također predstavlja značajne mogućnosti. Ulaganja u industrijske inovacije, uključujući digitalne tehnologije i čistu tehnologiju, potrebna su za poboljšanje ekonomskog rasta, jačanje konkurentnosti i stvaranje novih radnih mjesta, npr. u rastućoj kružnoj ekonomiji i bioekonomiji. Također, zastupnici naglašavaju važnost postojanja predvidljive energetske i klimatske politike za poticanje dugoročnih ulaganja.

Naposljetku, zastupnici ponavljaju stajalište Europskog parlamenta da se najmanje 35% izdataka za istraživanje (Horizon Europe) izdvoji za potporu klimatskim ciljevima.

U komunikaciji se iznose opcije koje omogućuju temeljitu raspravu o putu do 2050. godine. Rasprava bi trebala omogućiti EU-u da usvoji i podnese ambicioznu strategiju do 2020. godine prema Okvirnoj konvenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (UNFCCC), kao i odredi smjer buduće klimatske i energetske politike EU-a.

Potpisnice Pariškog sporazuma pozvane su da do 2020. godine dostave svoje dugoročne strategije razvoja s niskim stopama emisija stakleničkih plinova. U komunikaciji “Čisti planet za sve“ usvojenoj 28. studenog 2018. godine, Europska komisija predstavila je svoju stratešku, dugoročnu viziju za klimatski neutralnu ekonomiju do 2050. godine, uključujući osam mogućih putova.

Svakog tjedna sve više i više mladih ljudi odlazi na klimatske prosvjede jer ne prihvaćaju da su mjere koje su poduzele EU-u i njezine države članice dovoljne za ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5°C, kako je dogovoreno Pariškim sporazumom o klimi.

Klub zastupnika Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu pokrenuo je inicijativu da pozove skupinu mladih aktivista u Europski parlament zajedno sa zastupnicima S&D-a i GUE-a. Rezolucija o ovoj klimatskoj raspravi izglasana je u četvrtak, 14. ožujka, dan prije globalnih klimatskih marševa i učeničkih prosvjeda.