Energetika

Analiza dana
Cijene nafte potonule su danask na međunarodnim tržištima ispod razine od 23 dolara pod utjecajemstraha kako bi širenje koronavirusa mjesecima moglo kočiti potražnju, javlja Platts. 

Širom svijeta se  ograničavaju putovanja i uvode stroge mjere izolacije kako bi zaustavile širenje koronavirusa. Svjetska potražnja za naftom se smanjuje radi ograničenja putovanja i mjera održavanja razmaka među ljudima, uvedenih zbog epidemija COVID-a.

U takvim su okolnostima gospodarske aktivnosti gotovo zamrle a središnje banke i vlade nastoje ih poduprijeti izdašnim poticajima, a analitičari ING Snapa pozivaju europske lidere učiniti isto. Treba nam velika akcija, kažu.

Kineska i singapurska središnja banka danas su agresivno ublažile monetarnu politiku a malezijska vlada objavila je prošlog vikenda paket poticaja vrijedan 58 milijardi dolara, podsjeća Reuters.

Analitičari pak dovode u pitanje učinkovitost njihovih mjera pa u američkoj investicijskoj banci JP Morgan procjenjuju da će globalni BDP u prvoj polovini godine biti 10,5 posto manji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Upozoravaju kako je opskrba na naftnim tržištima prekinuta zbog nevjerojatno velikog pada potražnje. Sve su raspoložive prilagodbe lanca opskrbe produljene na travanj i svibanj, uključujući smanjenu preradu u rafinerijama i pojačano skladištenje nafte na moru,

Cijena nafte sada je toliko niska da se mnogim naftnim kompanijama ne isplati poslovati, kažu analitičari, dodajući da će proizvođači s višim troškovima biti prisiljeni obustaviti proizvodnju, pogotovo jer su skladišta gotovo puna.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u petak iznosila 24,26 dolara, što znači da je pala 1,78 dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Zdravlje zaposlenika i njihovih obitelji je na prvom mjestu.
Mladi poduzetnik Mate Rimac je na svom YouTube kanalu objavio video u kojem objašnjava kako se njegova tvrtka Rimac Automobili nosi s pandemijom.

“Puno ljudi (novinara, poduzetnika…) me pita kako hendlamo krizu, traže intervjue itd. Odlučio sam na ovaj način podijeliti informacije da se ne izgubi pola toga na putu. Znam da će se puno toga pogrešno shvatiti i na ovaj način ali ipak bolje ovako… Nadam se da će biti korisno i da možemo u narednim tjednima/mjesecima moći podijeliti još konkretnih i korisnih informacija”, objavio je Rimac na svom Facebook profilu.

Kako navodi, zdravlje zaposlenika i njihovih obitelji je na prvom mjestu i zato još od 16. ožujka svi rade od kuće, a plaće svima dolaze na vrijeme. Kaže da među zaposlenicima nema nijedan slučaj zaraze i da se sva radna mjesta zadržavaju, odnosno, neće biti otkaza.

Mate Rimac objavio je fotografiju iz Xiangyanga na kojoj se vidi paket od 20.000 zaštitnih maski koje su Kinezi donirali hrvatskom Crvenom križu. Prije dva mjeseca Rimac Automobili pomoć su slali Kinezima.

“Prijatelji se vide u nevolji. Xiangyang pomaže svom gradu prijatelju – Zagrebu”, napisao je Mate Rimac na Facebooku uz presliku statusa svog partnera u kompaniji Rimac Automobili Marka Pejkovića.

Pejković je objavio fotografiju iz kineskog Xiangyanga na kojoj se vide zapakirane kutije s 20.000 zaštitnih maski koje su poslali hrvatskom Crvenom križu. Odgovor je to na gestu Mate Rimca, koji je u vrijeme vrhunca epidemije koronavirusa u Kini svojim poslovnim partnerima poslao donaciju zaštitnih maski.

“Prije dvije godine, kad su Zagreb i Xiangyang postajali gradovi prijatelji, pitao sam se što gradovi prijatelji rade. Idu li na pivo? No ovo je što rade. Pomažu su si u teškim vremenima. Prije dva mjeseca poslali smo nekoliko tisuća maski u Xiangyang, u kojem je 100 naših kolega bilo u karanteni. Nije to bilo mnogo i nismo to objavili jer je to jednostavno bila ispravna stvar, ne neki PR.

Onda je koronavirus prešao pola svijeta i stigao i u Hrvatsku. Prošlu nedjelju Zagreb je pogodio i najjači potres u posljednjih 100 godina. A onda su naši prijatelji iz Xiangyanga odlučili pomoći. Hrvatskom Crvenom križu poslali su 20.000 maski. Hvala, prijatelji”, napisao je Pejković, prenosi Dnevnik.hr.

Manevar
Najveći ruski proizvođač nafte Rosnjeft priopćio je kako je okončao operacije u Venezueli i prodao poslovanje u toj zemlji ruskoj vladi, kako bi zaštitio dioničare kompanije od neželjenih posljedica, uvjetovanih sankcijama SAD-a..

Trenutno nisu jasne posljedice tog poteza, na koji se ruski gigant odlučio u vrijeme kada cijena nafte dolazi blizu 25 dolara za barel, po zajednička ulaganja s venezuelanskom državnom naftnom kompanijom Petroleos de Venecuela (PDVSA).

Američka vlada pojačala je pritisak na vladu venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, nametnuvši između ostalog i sankcije za dva ogranka Rosnjefta registriranja u Švicarskoj – Rosnjeft trading i TNK trading international.

Promjene vlasničke strukture pokazuju kako bi svaki budući potez SAD-a protiv naftnog poslovanja u Venezueli, čiji ruski partneri čine trećinu ukupnog posloa, bio označen kao direktno usmjerenje protiv vlade u Moskvi.

Iz Rosnjefta nisu željeli otkriti detalje niti vrijednost transkacije.

 

 

RBA Analiza
Početkom ožujka Rusija je prekinula suradnju sa zemljama OPEC-a i tako okončala zajedničke dogovore o smanjenu proizvodnje nafte. Tada se još činilo da je virus COVID-19 u Kini još uvijek pod kontrolom i vjerovalo se da je spriječeno veliko širenje u svijetu.

Od tada se, unatoč kratkom vremenskom razdoblju, mnogo toga promijenilo. Brzo širenje virusa dovelo je do totalnog kolapsa dijelova gospodarstva u velikim dijelovima svijeta, a posebno u Europi. I u SAD-u se sve priprema za „hitno zaustavljanje“. Kao rezultat toga, veliki dio globalne potražnje za sirovom naftom gotovo je preko noći nestao.

Zahvaljujući zastoju u zrakoplovnom, putničkom prometu i zatvaranju svih ne esencijalnih poduzeća u velikom dijelu Europe, ali i u Sjevernoj i Južnoj Americi, pad globalne potražnje vjerojatno će biti oko 10 milijuna barela dnevno (10% globalne potražnje) ili više. U isto vrijeme, Saudijska Arabija je značajno potaknula vlastitu proizvodnju nafte kao odgovor na ruski potez. Rezultat toga je masivna prekomjerna proizvodnja i posljedični pad cijene nafte od oko 60% od početka godine.

U našem osnovnom scenariju, ne očekujemo skori dogovor između OPEC-a i Rusije. S jedne strane, obje su strane relativno dobro pripremljene: Rusija je tijekom posljednjih nekoliko godina izgradila značajnu razinu u obliku deviznih rezervi i ukupno oko 500 milijardi američkih dolara za gubitak prihoda u slučaju nižih cijena nafte.

Saudijska Arabija ima slične rezerve i prednost je što imaju daleko najnižu cijenu po barelu nafte. Obje strane mogu stoga preživjeti trenutnu cijenu nafte nekoliko tromjesečja. S druge strane, i Saudijska Arabija i Rusija slijede svoje ciljeve trenutnom cjenovnom politikom. Rusija se uglavnom bavi tržišnim udjelom koji su preuzeli američki proizvođači nafte iz škriljevca u posljednjih nekoliko godina. Gotovo sve smanjene količine zemalja OPEC + preuzela je naglo rastuća proizvodnja nafte iz škriljaca u SAD-u. Rusija će vjerojatno pokušati dodatno potisnuti smanjenje cijena nafte uslijed pandemije COVID-om 19 kako bi natjerala američke proizvođače nafte iz škriljaca sa tržišta.

Međutim, željeni rezultat vjerojatno će trajati nekoliko mjeseci, jer su se mnoge naftne kompanije iz škriljaca zaštitile od pada cijena. Saudijska Arabija se zauzvrat prvenstveno bavi održavanjem dominacije u OPEC +. Reakcija na izlazak iz Rusije bila je odgovarajuće brza i oštra. Stoga se može pretpostaviti da će Saudijska Arabija nastaviti s ovakvim stavom sve dok Rusija ne zakoči, ili barem dok se obje strane ne nađu kompromis.

Međutim, ne vidimo nikakve znakove skorašnjeg rješenja. Prvi oporavak cijene nafte mogao bi se pojaviti tek krajem godine, kada se ekonomija ponovo pokrene nakon zastoja uzrokovanog virusom korone što će potaknuti i potražnju na naftnom tržištu. Slijedeći trend normalizacije nakon oporavka od COVID-19 pandemije, očekujemo i obnovu suradnje između OPEC-a i Rusije nakon čega možemo očekivati još brži rast cijena krajem 2020. godine.

Stoga bi se niske cijene nafte trebale zadržati u narednim mjesecima. Rat cijena između Saudijske Arabije i Rusije, zajedno s globalnim nedostatkom potražnje, uzrokovanim koronavirusom pandemija, dovodi do neviđene razine prekomjernih zaliha sirove nafte na svjetskom tržištu od 14 milijuna barela dnevno. Takav silazni trend cijena je do sada neviđen i budući da je nafta fizička roba, stvara i logističke probleme. Uz „uska grla“ u transportu (što je ponekad utjecalo na povećanje cijena tereta i 10 puta), skladištenje jeftine nafte također ovdje igra veliku ulogu.

Procijenjeni kapacitet skladišta na kopnu je između 1.000 i 1.500 milijuna barela, što bi značilo da bi u slučaju daljnjeg širenja krize COVID-19, zalihe mogle dosegnuti ograničenja. To bi značilo kretanje cijena nafte u smjeru od 15 do 20 dolara po barelu. Međutim, ne očekujemo takav scenarij već je najvjerojatnije kako će oporavak u pojedinim zemljama i nastavak gospodarske aktivnosti u trećem i četvrtom tromjesečju 2020. poduprijeti rast cijena nafte krajem godine.

Novac.hr
Pandemija koronavirusa i gospodarska kriza koju je prouzročila u dijelu je javnosti izazvala zabrinutost i strahove da bi mogla dovesti i do nestašice osnovnih energenata, kao što je nafta. Ipak, takve su brige neutemeljene, pogotovo zato što je INA – hrvatska nacionalna naftna kompanija – unatoč pandemiji koronavirusa osigurala kontinuitet proizvodnje nafte i plina, kako u Hrvatskoj tako i na stranim tržištima, u Egiptu i Angoli, gdje posluje.

Dapače, unatoč svim problemima s kojima je domaće gospodarstvo suočeno, INA je pokazala jasnu ambiciju da nastavi značajno ulagati u istraživanje i razvoj zaliha ugljikovodika u Hrvatskoj.

– Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 12. ožujka 2020. potvrdila je ponude INA-e kao najbolje za istražna područja Drava-03, Sjeverozapadna Hrvatska-1 te za Dinaride-14 te donijela Odluku o davanju suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika za navedene istražne prostore. Uskoro se očekuje potpis ugovora, nakon čega će INA početi s realizacijom istražnih planova u narednih pet godina.

Uz ranije dodijeljen istražni prostor Drava-02 u lipnju 2016. te nova tri prostora, INA će povećati ukupnu površinu dostupnu za istraživanje ugljikovodika u RH na ukupno oko 9000 km2 što joj daje snažan potencijal za nastavak proizvodnih aktivnosti u Hrvatskoj. Da bez novih istraživanja nema niti nove proizvodnje, INA je dokazala lani u srpnju kada je na istražnom prostoru Drava-02 Agenciji za ugljikovodike prijavila komercijalno otkriće plina na prospektu Severovci, u blizini postojećih eksploatacijskih polja Molve, Kalinovac i Ferdinandovac. Ispitivanjem je u dva plinom zasićena intervala izmjerena količina plina od ukupno 53.000 kubika na dan.

Inače, kompanija je na istražnom području Drava-02 do sada uložila oko 100 milijuna kuna i nastavlja s istražnim radovima na ovom području, te će početi s istraživanjima na novim područjima koja su joj nedavno dodijeljena. Tako bi nova 2D seizmička snimanja podzemlja na prostoru Podravine trebala biti izvedena već u ovoj godini, a na prostoru Međimurja u 2021.

Inače, INA-in proizvodni portfelj sačinjen je od 38 naftnih i 17 plinskih polja na hrvatskom kopnu te 11 plinskih polja na Jadranu. Kompanija je prisutna na 4 koncesije u Egiptu s ukupno 10 naftnih polja, od čega je na jednoj koncesiji samostalni operator. a kao partner prisutna je i u Angoli na dvije odobalne koncesije gdje je ukupno 10 naftnih polja.

U 2019. proizvodnja sirove nafte ostala je stabilna, a povećana razina aktivnosti u Egiptu već je počela davati rezultate te je zabilježen rast proizvodnje od 19 posto, i iznosila je 1783 barela na dan.

Ukupna ulaganja bila su veća za 6 posto i iznosila su gotovo 700 milijuna kuna, dok je ostvarena EBITDA od 2356 milijuna kuna, što djelatnost Istraživanja i proizvodnje čini najvećim generatorom novca INA-e.

Upravo zato, uz nova istraživanja INA snažno ulaže u razradne aktivnosti na već postojećim poljima s ciljem aktiviranja svih preostalih potencijala. Aktivnosti poput bušenja novih razradnih bušotina, stimulacije postojećih bušotina, ali i potpune optimizacije proizvodnje ujedno su i najzaslužnije za održavanje postojećih razina proizvodnje domaće sirove nafte. Značajna ulaganja INA nastavlja i u EOR (engl. enhanced oil recovery) projekt na poljima Ivanić i Žutica. Nedavno je kompanija počela s drugom fazom EOR-a na polju Žutica, odnosno počet će s utiskivanjem CO2 i u bušotine na južnoj strani poznatog naftnog polja.

Konvencionalnim metodama proizvodnje nafte moguće je prosječno iscrpiti od 20 do 40% početnog volumena nafte utvrđenog u ležištu, odnosno ležište nije moguće iscrpiti u potpunosti. Primjenom EOR metode konačni iscrpak moguće je povećati sa spomenutih od 20 do 40% na 60%, pa i više. Do sada je INA u projekt uložila više od milijardu kuna, a on ima i važan ekološki element. U proteklih pet i pol godina, koliko se provodi, utiskivanjem ugljikova dioksida u polja Ivanić i Žutica trajno je uskladištilo više od dva milijuna tona CO2. To je količina koja odgovara više od četvrtine godišnjih emisija ugljičnog dioksida iz transporta u Hrvatskoj. Umjesto u atmosferi CO2 je trajno uskladišten pod zemljom. Razradne aktivnosti INA u 2020. planira i na plinskim poljima u sjevernom Jadranu. Prve nove odobalne bušotine realizirat će se već ove godine, a do 2023. u planu ih je još nekoliko. Projekti su od velikog značaja jer će usporiti trendove prirodnog pada proizvodnje plina i produljiti životni vijek plinskih polja u Jadranu, što će smanjiti i ovisnost hrvatskog tržišta o uvozu plina. Kako kaže Tvrtko Perković, INA-in operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, te sve aktivnosti demonstriraju INA-inu posvećenost ulaganjima i razvoju domaćih rezervi ugljikovodika.

– Hrvatska je naše najvažnije područje u sklopu aktivnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Zato nam je zadovoljstvo što smo uspjeli značajno povećati naš istražni prostor te se radujemo potpisu ugovora s Vladom, ali i novim istražnim projektima koje planiramo. Znanje i iskustvo je na našoj strani i uvjeren sam da ćemo u narednom periodu ostvariti dobre rezultate kada je u pitanju zamjena rezervi nafte i plina na domaćem terenu. Snažnije smo se okrenuli inozemstvu i vjerujem kako možemo nastaviti jačati naš portfelj. Usmjereni smo na održivost i zato razvijamo projekte koji mogu značajno doprinijeti očuvanju okoliša, istovremeno čuvajući našu tradicionalnu proizvodnju uz zadovoljavanje sve strožih standarda koje društvo postavlja pred našu industriju. Spremni smo na takve prilagodbe i na njih gledamo kao na priliku da ojačamo naše poslovanje. Bez ljudi koji i u ovim neuobičajenim uvjetima pandemije koronovirusa osiguravaju kontinuitet našeg poslovanja to ne bi bilo moguće i zato im hvala – poručio je Perković.

Dakako, kompanija aktivno traži nove poslovne prilike u regiji i inozemstvu, čime bi diverzificirala svoj portfelj te ostvarila održivi dugoročni rast proizvodnje kroz organski ili anorganski rast rezervi nafte i plina. INA razmatra nekoliko potencijalno isplativih poslovnih prilika u Egiptu, čime bi osnažila svoju prisutnost na tom tržištu. Nikakve odluke još nisu donesene, a kompanija se uspješno predstavila na nedavno održanom najvećem egipatskom naftnom sajmu EGYPS 2020.

INA je u Egiptu prisutna već 30 godina, a lani je povećala ulaganja u već postojeći portfelj u toj zemlji. Tako je uspješno izbušena duboka istražna bušotina Rizk-2D na koncesiji East Yidma (INA operator). To je prva INA-ina istražna bušotina u inozemstvu nakon 9 godina. Ujedno je s dubinom od 5613 metara najdublja bušotina koju je kompanija izbušila u zadnjih 35 godina. Preliminarni rezultati pokazali su zasićenost ležišta naftom, a privedeno je proizvodnji u vrlo kratkom roku zahvaljujući poticajnom administrativnom okviru koji vlada u Egiptu kada su u pitanju rudarski projekti.

Kada je riječ o inozemstvu, potencijalne isplative poslovne prilike INA gleda i na tržištima poput Albanije i Ukrajine. U ostvarivanju svojih razvojnih ciljeva INA je u istraživanju i proizvodnji fokusirana na osiguravanje profitabilnih projekata rasta koji će joj osigurati uspješnu zamjenu rezervi i održavanje proizvodnje najmanje na današnjim razinama.

Ambiciozne INA-ine planove ugrožava niska cijena barela nafte na svjetskim tržištima. U slučaju dugoročnijeg zadržavanja niskih cijena barela nafte, INA će nažalost kao i većina svjetskih kompanija morati još jednom preispitati isplativost projekata iz istraživanja i proizvodnje, piše Novac.hr

Iz tvrtke
Tvrtke i udruge i dalje doniraju humanitarne akcije pomoći u borbi protiv koronavirusa i saniranja šteta nakon potresa u Zagrebu pa su tako primjerice radnici i menadžment HEP-a donirali 5,2 milijuna kuna.

“Solidarizirajući se sa sugrađanima pogođenima situacijom u vezi s epidemijom koronavirusom Covid-19 i potresom u Zagrebu i okolici te s pripadnicima svih angažiranih službi, svi radnici HEP-a odrekli su se svojih primanja u iznosu od 500 kuna, odnosno ukupno 5,1 milijun kuna na razini HEP grupe. Dodatnih ukupno 100 tisuća kuna odvojili su članovi Uprave od svojih prihoda”, kažu u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP).

Kompanija je ta sredstva donirala za borbu protiv epidemije koronavirusa, na račun akcije “Hrvatska protiv koronavirusa” te za sanaciju posljedica potresa u Gradu Zagrebu i okolici, na račun akcije “Zajedno za Zagreb”.

Iz HEP-a istču i kako, osim odricanjem od dijela svojih primanja, radnici HEP grupe svakodnevno daju nemjerljiv doprinos zajedničkoj borbi protiv dviju humanitarnih kriza, prije svega osiguravajući stabilnu i sigurnu opskrbu građana i industrije električnom energijom, plinom i ogrjevnom toplinom. “To su poslovi koji moraju funkcionirati bez prestanka 365 dana u godini”, podsjećaju iz HEP-a.

Ističu i kako su HEP-ove u terenske ekipe radnika organizirane u timove te su spremne da, poštujući pravila zaštite i slijedeći preporuke Kriznog stožera, od 0 do 24 sata u svim uvjetima otklanjaju kvarove i prekide u opskrbi strujom, plinom i grijanjem. “Ti su radnici svoju odgovornost, profesionalizam i požrtvovnost iskazali u otklanjanju posljedica potresa u Zagrebu i okolici, rame uz rame s policijom, vatrogascima i pripadnicima drugih službi”, kažu u tom javnom poduzeću.

Također istuču da je HEP odmah po izbijanju krize s epidemijom koronavirusom pokazao da je socijalno osjetljiv i da vodi računa o građanima. “Obustavljena su isključenja kupaca zbog dugovanja za struju, plin i grijanje, a onima kojima je bila isključena struja, vraćena je opskrba. Privremeno je obustavljeno i slanje opomena i provođenje ovrha”, naglašavaju iz HEP-a.

Sinteza
Zbog širenja koronavirusa paralizirano je svjetsko gospodarstvo, što je u petak priznao poslovično oprezni Međunarodni monetarni fond, kada je Kristalina Georgieva poručila kako se svjetsko gospodarstvo nalazi u recesiji.

Svaka recesija, tako i ova, zbog smanjene gospodarske aktivnosti proizvede smanjenje potražnje za naftom, zbog čega su prošloga tjedna cijene nafte u padu. Slobodni pad traje već peti tjedan, a gdje bi se mogao zaustaviti, ne zna se.

Čelnik Lukoila prije nekoliko dana za ruske medije spominjao je razinu od 15 dolara za barel, analitičari ING banke početkom krize procjenjivali su razinu od 20 dolara za barel, a Guardian prošloga tjedna donosi pesimističnu procjenu od 10 dolara.

Ovoga se tjedna u Londonu trgovalo za 24.93 dolara, a u SAD-u za 21.5 dolara za barel. Ipak, na tržištima su cijene oscilirale ovisno o porukama iz politike i gospodarstva.

Podršku cijenama pružile su poticajne mjere, kao i na burzovnim tržištima, svjetskih vlada i središnjih banaka, posebno paket pomoći američkom gospodarstvu, koji je izglasao Kongres. Od 2 200 milijardi dolara, namijenjen za povećanje likvidnosti na tržištima.

Također, cijene nafte poduprla je poruka iz Rusije. Od tamo je čelnik ruskog stabilizacijskog fonda Kiril Dimitrijev poručio kako je Rusija spremna razmotriti sporazum s OPEC-om o prekidu cjenovnog rata za primarnu poziciju na tržištu između Rusije i Saudijske Arabije kada je Rusija odbila daljnje ograničenje proizvodnje nafte.

Čini se kako su skriveni motivi i jedne i druge strane napad na naftnu industriju iz nekonvencionalnih izvora, lociranu najviše u SAD-u, koja je zbog pojeftinjenja tehnologije prije cjenovnog rata doživjela rast profita.

Potražnja za naftom je, dakle, također u krizi jer su gospodarstva i industrije paralizirani, a u karanteni ili blokadi nalazi se oko 3 milijarde ljudi. Potražnja za naftom mogla bi nastaviti padati, prema Međunarodnoj agenciji za energiju daljnjih 20 posto, no čini se kako će to biti više ukoliko Saudijska Arabija i vodeći proizvođači ne pomognu u stabilizaciji tržišta, na što poziva Međunarodna agencija za energiju.

Analitičari nizozemskog Think Thanka ING Snap smatraju kako će se to teško dogoditi prije sklapanja sporazuma o prekidu cjenovnog rata, jer mala je vjerojatnost kako bi Saudijska Arabija, zbog tuđih interesa, prepustila vodeću proizvođačku poziciju Rusiji.

Zbog svega toga, od početka godine do kraja prošloga tjedna cijene nafte pale su otprilike 65 posto.

Još uvijek nesigurno
Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna znatno porasle, nakon oštrog pada tjedan dana prije, jer se ulagači nadaju da će velike monetarne i fiskalne poticajne mjere ublažiti recesiju izazvanu ‘koronakrizom’.

No, na tržištu je vladala nesigurnost jer je sve jasnije da će paraliza dijelova gospodarstva zbog brzog širenja koronavirusa dovesti do recesije. Tako je u ponedjeljak Dow Jones oštro pao, da bi u iduća tri dana skočio 21 posto, što je bio njegov najveći trodnevni rast od 1931. godine. U petak je, međutim, ponovno pao.

S&P 500 indeks prošloga je tjedna, pak, zabilježio najveći tjedni dobitak od financijske krize 2009. godine, no i dalje je u minusu oko 25 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu, dosegnutu 19. veljače. Rast cijena dionica zahvaljuje se nadi ulagača da će paket pomoći američkom gospodarstvu od oko 2.200 milijardi dolara, koji je dogovoren u Kongresu, ublažiti predstojeću recesiju.

Taj je paket znatno veći u odnosu na onaj koji je Kongres usvojio za financijske krize 2008. i 2009. godine, a uključivat će, među ostalim, izravne uplate građanima, pri čemu bi pojedine obitelji mogle dobiti ček i do 3.000 dolara.

Podršku tržištu pružaju i izvanredne mjere američke središnje banke, koja je nedavno smanjila ključne kamatne stope na nulu, a potom počela kupovati državne, pa čak i korporativne obveznice te poručila da će i izravno kreditirati kompanije kako bi povećala likvidnost na tržištima.

Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je prošloga tjedna da je gospodarstvo možda već u recesiji, ali da očekuje oporavak u drugom dijelu godine i da je Fed spreman agresivno braniti gospodarstvo. Zahvaljujući tome, ulagače nije pokolebao ni podatak da je prošloga tjedna broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima skočio za rekordnih 3,3 milijuna jer su zbog širenja koronavirusa u SAD-u paralizirani dijelovi gospodarstva.

Međutim, u petak su cijene dionica ponovno pale jer se koronavirus brzo širi, pa je u SAD-u zabilježeno više od 100.000 zaraženih, dok ih je više od 1.500 umrlo.

Na valutnim je tržištima dolar nastavio slabiti, što je posljedica agresivnog popuštanja monetarne politike Feda i povećanja dolarske likvidnosti na tržištima. A cijene su nafte nastavili kliziti, premda su pod pritiskom već pet tjedana zaredom. Jutros je na američkom tržištu cijena barela potonula daljnjih 4,5 posto, na 20,55 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 5,8 posto, na 23,47 dolara.

Strah na tržištu
Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima prema 25 dolara zbog zabrinutosti za potražnju koja se urušava zbog širenja koronavirusa, potiskujući u drugi plan najavljene poticaje za gospodarstvo.

Čelnici Zastupničkog doma američkog Kongresa odlučili su još danas ili najkasnije sutra usvojiti poticajne mjere ukupne vrijednosti 2.200 milijardi dolara kako bi hitno osigurali pomoć u uvjetima rasta broja smrtnih slučajeva od zaraze koronavirusom i kolapsa gospodarstva. U SAD-u je do sada registrirano 84.946 zaraženih i 1.259 smrtnih slučajeva od COVID-a 19.

Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je u petak američkom predsjedniku Donaldu Trumpu da će imati kinesku potporu u borbi protiv koronavirusa, dok je istovremeno Wuhan, kineski grad iz kojeg je krenula epidemija, otvoren za promet.

Kina je pak izvijestila o prvom slučaju lokalne transmisije koronavirusa u prošla tri dana ali i o 54 nova uvezena slučaja. Peking je naložio zrakoplovnim kompanijama da oštro smanje međunarodne letove, strahujući da bi putnici mogli ponovo pokrenuti širenje bolesti.

Skupina 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju obavezala se pak u četvrtak uložiti više od 5.000 milijardi dolara u svjetsko gospodarstvo kako bi ograničila gubitak radnih mjesta i primanja kućanstava zbog koronavirusa. G20 je poručio da će “učiniti sve što treba kako bi se pandemija zaustavila”.

Mjere koje vlade širom svijeta poduzimaju kako bi zaustavile virus rezultirale su snažim padom potražnje za naftom. Zamjenik ruskog ministra energetike Pavel Sorokin procijenio je da se zbog epidemije potražnja za naftom smanjila za 15 do 20 milijuna barela dnevno.

Pandemija koronavirusa izazvat će pad globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, izjavili su u petak čelnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), najavljujući dodatnu pomoć za zemlje-članice.

Podsjećaju da je MMF već najavio da je spreman iskoristiti svoje financijske kapacitete od ukupno 1.000 milijardi dolara kako bi podupro zemlje-članice. Međunarodni je zajmodavac najavio i da je spreman otpisati dio duga najsiromašnijim zemljama a danas su poručili i da će razmotriti dodatne opcije kako bi ublažili nestašicu stranih valuta u pojedinim zemljama.

Svaki mjesec karantene srezat će za dva postotna boda godišnju stopu rasta najvećih gospodarstava svijeta, objavila je danas odvojeno Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj.

Grupa za istraživanje nafte i plina JBC Energy objavila je da je “drastično” snizila prognozu potražnje za naftom u ovoj godini i sada očekuje da njezin pad u prosjeku za više od 7,4 milijuna barela dnevno. Budući da je tri milijarde ljudi zatvoreno u svojim domovima, svjetska potražnja za naftom mogla bi se smanjiti i 20 posto, naglasio je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol. Stoga je pozvao velike proizvođače poput Saudijske Arabije da pomognu stabilizirati naftna tržišta.

Saudijska Arabija pokušava pronaći kupce nakon urušavanja sporazuma o ograničenju opskrbe, povećavajući tržišni udio na račun konkurencije povećanjem proizvodnje nakon što je Rusija odbila dodatne rezove zbog epidemije koronavirusa. Analitičar Commerzbanka Eugen Weinberg drži da će se Saudijci oglušiti na pozive čelnika IEA-e.

Čelnik ruskog državnog stabilizacijskog fonda Kiril Dmitrijev izjavio je pak danas da bi vodeći proizvođači mogli sklopiti novi sporazum o ograničenju opskrbe ako im se pridruže i druge zemlje.

Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u četvrtak iznosila 26,04 dolara, što znači da je pala 90 centi u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Odjeci krize
Vodeći proizvođači nafte mogli bi sklopiti novi sporazum za uravnoteženje tržišta ako im se pridruže i druge zemlje, poručio je u razgovoru za Reuters čelnik ruskog državnog stabilizacijskog fonda Kiril Dmitrijev.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom sklopile su krajem 2018. sporazum o ograničenju opskrbe kako bi poduprle cijene, poljuljane obilnom ponudom američke nafte iz škriljaca.

Početkom godine sporazum se raspao budući da Rusija nije pristala na dodatno ograničenje opskrbe zbog epidemije koronavirusa već samo na produljenje dogovorenih rezova proizvodnje. Saudijska Arabija uzvratila je najavom povećanja proizvodnje a pridružili su joj se i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Dmitrijev je uz ministra energetike Aleksandra Novaka bio glavni ruski pregovarač pri sklapanju sporazuma s OPEC-om koji istječe krajem ožujka. Nije želio reći koje bi se zemlje trebale ili mogle pridružiti OPEC+, dodaje Reuters.

Agencija podsjeća da je američki predsjednik Donald Trump prošlog tjedna rekao da će se u odgovarajućem trenutku uključiti u naftni cjenovni rat Saudijske Arabije i Rusije. Čelnik ruskog fonda istaknuo je u razgovoru za Reuters i da je svjetska gospodarska kriza neizbježna budući da je globalni dug sada više nego četiri puta već od svjetskog BDP-a. Za prethodne krize 2008. godine bio je više nego trostruko veći, dodao je.

Virus je bio samo okidač, smatra Dimitrijev Ruski fond i njegovi partneri do sada su proizveli 500 tisuća testova za koronavirus, ali planiraju povećati proizvodnju na 2,5 milijuna tjedno.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je jučer nadu da će Rusija pobijediti koronavirus za dva do tri mjeseca. U međuvremenu je broj zaraženih premašio 1.000, uz četiri smrtna slučaja povezana s virusom. Dmitrijev smatra da Rusija treba slijediti primjere Južne Koreje i Hong Konga, koji su pokazali da testiranje može ograničiti širenje koronavirusa.

Za sada se fond i njegovi partneri fokusiraju na proizvodnju testova za velike tvrtke koje testiraju svoje radnike smještene u posebno izgrađenim naseljima. Za mjesec dana testovi će biti spremni i za brzu i masovnu javnu upotrebu a izvozit će se samo trećina, naveo je Dimitrijev.