Energetika

Analitičari i državni dužnosnici ponovno su se našli u situaciji da pokušavaju odrediti koja bi bila ‘poštena’ cijena kad je riječ o nafti, a moraju uzeti u obzir nadolazeću ljetnu sezonu za vrijeme koje građani troše veće količine goriva.
Analitičari također uzimaju u obzir mogućnost kako bi Iran mogao doći pod nove strože sankcije, nadolazeće izbore u Venezueli i Iraku te glasine OPEC-a o pitanjima poput “jesmo li smo uspjeli utjecati na cijenu nafte u svijetu ili nismo”, a zabrinjavajući su saudijski izvještaji prema kojima ta zemlja nastoji postići cijenu nafte od 80 do 100 dolara za barel.

Preveo: Ivo Ott 

Neki pretpostavljaju kako bi cijene mogle dosegnuti 80 dolara već ove godine, no ta bi cijena bila prije uzrokovana geopolitičkim rizicima, a ne osnovnim pravilim tržišta.Ipak, analitičari pretpostavljaju da takvo drastično poskupljenje ne bi dugo živjelo te da bi bilo prouzrokovano strahovima od poremećaja u razinama zaliha nafte. Takvi bi strahovi najveći utjecaj imali na zemlje Bliskog Istoka zbog mogućnosti novih sankcija prema iranskoj nafti, a situacija u Siriji i Jemenu postaje sve problematičnija za proizvođače sirovina koji otkupljuju naftu u toj pustinjskoj regiji.

Venezuela, u kojoj proizvodnja nafte zastajkuje zbog političkog sustava, brojke svakoga dana opadaju, ove godine održava predsjedničke izbora. Ako im SAD nametne nove sankcije, nosit ćemo se s još jednim nepredvidljivim čimbenikom za predviđanje cijena nafte.

Kratkoročno, za vodeće investicijske banke, optimalna bi cijena bila 75 posto, nitko za sada ne predviđa cijenu od 100 dolara za barel.

“Mislimo da je cijena od 65 do 75 dolara puno realističnija brojka do kraja ove godine, no danas postoji toliko puno faktora koji bi tu cijenu mogli promijeniti,” rekao je Mohammed bin Hamad Al Rumhi, ministar energije iz Omana za CNBC.

Alexander Novak, ruski ministar energije, tvrdi kako bi cijene mogle dosegnuti 80 dolara po barelu čak ovoga mjeseca zbog velike količine geopolitičke zabrinutosti.

Iz velikih američkih banaka poput Bank of America, Merrill Lynch i Goldman Sachs predviđaju kako će cijene nafte dosegnuti 80 dolara u 2018. godini, a neki od njih čak tvrde da bi se to moglo dogoditi u ovom kvartalu . Iz Goldman Sachsa su najavili kako očekuju visoke razine potražnje za naftom u 2018. godini s time da očekuju godišnji rast potražnje od 1.85 barela po danu. Tvrde kako kvartal koji je upravo završio ima najveću godišnju stopu rasta potražnje od četvrtog kvartala u 2010. godini.

Iz Barclaysa pretpostavljaju kako će cijena u ovom kvartalu rasti, no očekuju kako će se cijene nafte oporaviti u drugoj polovici 2018. godine zbog sve veće američke proizvodnje, prenapuhanih briga i strahova oko iranskih sankcija i Venezuele. Oni tvrde kako su takve poteškoće već uračunate u statističke pretpostavke o budućim cijenama nafte na međunarodnom tržištu.

No, postoje i prednosti geopolitičkih strahova, tada je tržište konkurentnije nego što je već godinama bilo. Neki predviđaju kako bi se cijeli pokret mogao pretvoriti u situaciju u kojoj imamo prenakrcane zalihe jer bi sve veće cijene nafte mogle nagnati američke proizvođače na proizvodnju većih količina nafte.. Takav razvoj bi s vremenom mogao imati utjecaja i na rast razine potražnje za naftom.

Američki proizvođači su trenutačno suočeni sa izazovima u proizvodnji. Takvi bi izazovi mogli usporiti brzinu rasta američkih naftnih zaliha. Paal Kibsgaard iz Shlumbergera je najavio kako “su izazovi u američkoj industriji proizvodnje iz škriljevca povezani s uronjavanjem bazena predviđenih za bušenje, manjim doprinosima iz prvih razina slojeva zemlje u kojima buše te s infrastrukturnim ograničenjima.”

Što se tiče same razine potražnje, što je veća cijena nafte to je veća cijena benzina na pumpama uz cestu. Ako cijene zaista dosegnu 100 dolara na engleskim burzama Saudijska će Arabija biti presretna, no rast razine potražnje za naftom bi mogao biti ozbiljno ugrožen s novonastalom situacijom.

Unatoč svim čimbenicima na međunarodnom tržištu, Saudijska Arabija i dalje daje naznake kako planira povećati svoju prisutnost na tržištima. Iako su pokušali srezati zalihe na prosječnu razinu od posljednjih pet godina.

Čak i ako cijene nafte skoče iznad 75 dolara po barelu, kao direktni rezultat geopolitičkih strahova, takva cijena ne može dugo opstati, zbog toga što bi u tom slučaju OPEC pustio u opticaj druge zalihe što bi vratilo cijene natrag u normalu. Taj cijeli proces bi mogao imati posljedice na ovogodišnji snažni rast u razinama međunarodne potražnje za naftom, donosi analiza portala OilPrice.

 Cijene nafte porasle su u utorak na najvišu razinu od studenog 2014. godine, poduprte OPEC-ovim smanjivanjem proizvodnje, snažnom potražnjom i mogućem ponovnom uvođenju američkih sankcija Iranu.
Na londonskom tržištu cijena barela porasla je šesti dan zaredom i to za 37 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 75,08 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 51 cent višoj cijeni, od 69,15 dolara.

Cijena barela u Londonu na najvišoj je razini od 27. studenog 2014. godine, kada su članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odustale od smanjenja proizvodnje kao potpore cijenama

 To je potaknulo borbu za tržišni udio i dovelo do potonuća cijene barela na 27 dolara početkom 2016. godine. Cijene nafte ponovno su se počele oporavljati tijekom 2016. godine, kada je OPEC uz pomoć Rusije i drugih proizvođača izvan kartela dogovorio smanjenje proizvodnje.

Sjedinjene Države će do 12. svibnja odlučiti hoće li prekinuti sporazum s Iranom i iznova uvesti sankcije protiv te treće najveće izvoznice OPEC-a, što bi oslabilo svjetsku ponudu.

“Trenutno nitko ne želi prognozirati kakvo će biti američko stajalište glede nuklearnog sporazuma”, izjavio je Tamas Varga iz PVM-a, koji ističe da je cijena u Londonu uglavnom poduprta tom zabrinutošću. Stephen Innes iz azijsko-pacifičkog poslovanja OANDA-e smatra da bi nove sankcije Teheranu mogle “poskupiti cijene nafte po barelu čak i do 5 dolara”.

Rezovi proizvodnje OPEC-a i prijetnje novim sankcijama pojavljuju se istodobno uz rekordnu potražnju u najvećoj svjetskoj regiji po potražnji Aziji, dok novi i prošireni rafinerijski pogoni kreću s preradom od Kine do Vijetnama.

Odvojeno, OPEC je jutros objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 70,51 dolara, što znači da je porasla 15 centi u odnosu na prethodni dan.

Izjavu za javnost o tvrdnjama gospodina Ivana Vrdoljaka u utorak je u Krškom dao član Uprave NEK-a Hrvoje Perharić.
Hrvoje Perharić je na početku konferencije za medije naveo da mu nije uobičajeno komuniciranje preko medija te da je njegov današnji istup motiviran istupima Ivana Vrdoljaka u zadnjih nekoliko dana.

Vezano za podnesenu kaznenu protiv Vrdoljaka, a vezano za prijetnje, kazao je: “Važno je da ponovim da mi je gospodin Vrdoljak 2015., dok je bio ministar gospodarstva, u telefonskom razgovoru prijetio na način kako su to prenijeli mediji pozivajući se na dokumentaciju DORH-a.

Odbacujem insinuacije gospodina Vrdoljaka da je kaznena prijava potaknuta od bilo koga sa slovenske strane. Kaznena prijava temeljena je na istinitom iskazu i podnesena je isključivo mojom osobnom odlukom.”

Podsjetimo, nakon što je prošloga tjedna u javnost procurila vijest kako je potvrđena optužnica protiv predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka zbog prijetnji koje je 2015. kao ministar gospodarstva uputio hrvatskom članu Uprave NE Krško Hrvoju Perhariću, Vrdoljak je na konferenciji za medije govorio o detaljima prijave.

U medijima je danas objavljena činjenica da je zbog različitih bespotrebnih promjena administracijskih pravila u sektoru obnovljivih izvora energije (OIE) pokrenuto čak 812 raznih postupaka protiv države i njenih institucija.
Radi se o jednoj međunarodnoj arbitraži, tri zahtjeva za mirno rješenje spora, sedam parničnih, 92 upravna te 709 žalbenih postupaka

„Pogodovanje pojedinim investitorima kroz netransparentno dodjeljivanje ugovora o otkupu energije iz OIE rezultiralo je sa više stotina žalbi, tužbi i arbitražnih sporova, koji se mjere u stotinama milijuna kuna, a te će milijune na kraju platiti građani. Samovoljno prilagođavanje pravila bez analiza financijskog utjecaja i utjecaja na gospodarstvo dovela je kaosa u sektoru.

Naravno, sve su to odradili stručnjaci iz HNS-a na čelu sa Vrdoljakom. Valja napomenuti da su isti ti stručnjaci od građana izvukli milijarde kuna za poticanje obnovljivih izvora i usmjerili ga prema nekolicini investitora, a u potpunosti zanemarili dobrobit hrvatskog gospodarstva i samih građana.“ – izjavio je Mostov vijećnik u splitsko-dalmatinskoj Županijskoj skupštini i bivši pomoćnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mate Rebić.

Građani i poduzetnici godišnje putem naknade za obnovljive izvore energije, koju je na 10.5 lipa povećao ministar Ćorić, uplaćuju milijardu i pol kuna, a da za to ne postoji mjerljivi učinak. Most je alternativa ovakvom neodgovornom odnosu prema resursima i alternativa uspostavi plemenskog koncepta energetike kojeg je ustoličio HNS, a sada ga provodi i podupire cijela Vlada. Pozivamo Vladu RH da prihvati Mostov Zakon o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora (Zakon o mikrosolarima) koji bi bio doprinos građanima i poduzetnicima da krenu u energetsku tranziciju bez poticaja i opterećenja putem parafiskalnih nameta.

„Sva prljavština zakulisnih igara u energetici, na koju smo iz Mosta konstantno upozoravali i protiv koje se aktivno borimo, kontinuirano izlazi na površinu. Ta prljavština ne samo da je uzrokovala financijsku štetu već je i apsolutno zaustavila razvoj obnovljivih izvora u Hrvatskoj. Uostalom, dobrobit građana i gospodarstva nikada nije ni bila zadaća ni cilj odgovornih za ovu situaciju. Neka napokon učine nešto za dobrobit svih. Zapadni svijet je već krenuo u smjeru kojeg iz Mosta predlažemo i rezultati su vidljivi.“ – izjavio je Ante Čikotić splitski gradski vijećnik Mosta i bivši državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Aktivisti Greenpeacea u utorak su ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša i energetike kratkom demonstracijom pozvali ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića na hitan otklon od fosilnih goriva prema obnovljivim izvorima energije posebice solarnoj energiji.

Da Hrvatska zaostaje u korištenju sunčeve energije aktivisti su poručili raširivši 6-metarski transparent „Ministre kasnimo! Jeste li zaboravili na sunce“ i veliki sat-budilicu simbolično namješten na 5 do 12.

Aktivisti naglašavaju da Hrvatska ima golem potencijal za korištenje energije sunca, ali da se ona sustavno zanemaruje zbog čega je  Hrvatska na dnu ljestvice po korištenju solarne energije u Europskoj uniji.

„Krajnji je čas da Ministarstvo energetike konačno otkrije sunce, da omogući građanima vlastitu proizvodnju energije jer će to smanjiti i hrvatski uvoz i račune za struju i utjecaj na okoliš“, istaknuo je tom prigodom Zoran Tomić, direktor Greenpeacea u Hrvatskoj.

U konkretnim planovima i projektima, upozorava Tomić , i dalje dominiraju projekti na fosilna goriva kao što su nafta, plin i ugljen prozivajući ministra Ćorića da gotovo godinu dana nakon što je preuzeo dužnost ne pokazuje značajnu promjenu smjera.

“Želimo li ostati turistička zemlja koja se s pravom diči prirodnim ljepotama, moramo napustiti prljave i štetne projekte  kao što je obnova Plomina na uvozni ugljen ili LNG terminal na Krku  i okrenuti se obnovljivoj energetici za koju imamo sjajne prirodne uvjete”, poručio je Tomić.

U Greenpeaceu također napominju  da Hrvatska ove godine donosi novu energetsku strategiju i da će narednih tjedana Europska unija odlučivati o svojoj energetskoj budućnosti te da je sada trenutak da se Hrvatska konačno uključi u europski u svjetski trend ulaganja u obnovljive izvore energije.

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić izjavio je u utorak da se intenzivno radi na širenju broja punionica za električna vozila, a podsjetio je i na javni poziv za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila.

Milatić, koji je sudjelovao na konferenciji Trendovi i perspektiva e-mobilnosti, koju su organizirali Američka gospodarska komora (AmCham) u Hrvatskoj te tvrtke Hrvatski Telekom, Mitsubishi Motors i Porsche Croatia, istaknuo je da tehnologija proizvodnje električne energije iz sunca, vjetra i vode postaje sve pristupačnija i isplativija, što je jedan od razloga zašto je elektromobilnost smjer u kojem treba krenuti u tranziciji prometa.

Pritom je naveo da je sektor prometa zaslužan za trećinu ukupne potrošnje finalne energije u Hrvatskoj, pri čemu nešto manje od 90 posto goriva za promet su dizeli i benzinska goriva.

Podsjetio je na javni poziv koji će biti objavljen u srijedu, vrijednosti 12 milijuna kuna, za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila, i to u ovom slučaju za fizičke osobe, odnosno građane. Pritom iznos dodijeljenih sredstava neće prijeći 40 posto ukupno opravdanih troškova, a sufinanciranje će iznositi do 80 tisuća kuna.

Milatić je kazao da je Ministarstvo proteklih godinu dana intenzivno radilo na izmjeni i dopuni zakona o biogorivima koji se upravo nalazi u javnoj raspravi. Pritom je naglasio da je zbog uzastopnog nečinjenja dvije prethodne administracije realiziranje zakona o biogorivima praktički bilo stavljeno sa strane, što je onemogućavalo postizanje zadanih ciljeva.

Izvršna direktorica AmCham-a Andrea Doko Jelušić napomenula je da je ovo treće događanje koje je AmCham organizirao na temu e-mobilnosti, kazavši da raste važnost tog segmenta, pri čemu Hrvatska prati trendove.

Prema podacima Europske komisije, navela je Doko Jelušić, 2011. godine u EU je bilo 9.400 novoregistriranih plug-in električnih vozila, dok je 2016. ta brojka iznosila 157 tisuća. Kad je pak riječ o punionicama, 2011. u upotrebi ih je bilo 3.800, dok je u 2016. ta brojka u EU dosegnula 91 tisuću.

U sklopu konferencije održane su i panel rasprave “Infrastruktura za e-mobilnost u Hrvatskoj i europske dobre prakse” te “Budućnost automobilske industrije i značenje poticaja za razvoj e-mobilnosti”, na kojima je detaljnije bilo riječi o trendovima i aspektima e-mobilnosti.

Zoltan Aldott, donedavni predsjednik Uprave Ine, koji je dao iznenada ostavku, najavljivao je izgradnju logističkog centra i biorafinerije na mjestu sisačke rafinerije, koja bi bila znatno manja, ali ipak živa. Odugovlačio je s gašenjem rafinerije, a to možda Mađarima nije odgovaralo.
Postavlja se pitanje je li jedan od razloga Aldottova odlaska i to što nije htio raditi ovo što sad radi nova uprava. O tome i o pitanju zatvaranja sisačke rafinerije, Lider je upitao Davora Šterna, bivšeg predsjednika Uprave Ine i naftnog stručnjaka.

Štern smatra kako svi neugodni događaji oko Ine nemaju veze s Aldottovim odstupanjem sa čelne pozicije te kompanije. Istaknuo je da će se rafinerija zatvoriti ako ne dođe strateški partner koji ima vlastitu naftu koja je dostupna cjevovodu Siska. No, ostavlja prostor da se to i ne dogodi ako ‘država zaključi da je to političko pitanje’.

Dodao je da, kada bi Rosnjeft postao strateški partner, sisačka rafinerija ne bi bila višak jer ta grupacija proizvodi puno nafte i treba nove rafinerijske kapacitete.

Ulaganja u nove vjetroelektrane u Europi prošle godine pala su za 19% na 22,3 milijarde dolara u odnosu na 2016., navodi se u godišnjem izvješću udruge WindEurope.
Ukupne investicije u vjetar, uključujući refinanciranje i akvizicije projekata, iznosile su više od 51 milijardi eura, pri čemu vjetroelektrane čine polovinu svih ulaganja u elektroenergetskom sektoru u 2017. godini.

Za manje uloženih novaca dobiveno je više instalirane snage: 11,5 GW financirano je 2017., u usporedbi s 10,3 GW u 2016. godini, što je odraz pada cijene energije vjetra. “Isporučuje više kapaciteta za manje novca, što je u velikoj mjeri posljedica povećane konkurencije na aukcijama i tehnološkom napretku koji su smanjenje troškova u opskrbnom lancu”, rekao je predsjednik WindEurope Pierre Tardieu.

Europski proizvođači energije vjetra dodali su rekordnih 15,7 GW novih kapaciteta u 2017. godini, što je 20% više nego 2016. godine, s ukupnim kapacitetom u cijeloj EU, sada 169 GW, priopćila je skupina ranije ove godine. “Izgledi za 2018. su jaki s povećanjem volumena ulaganja”, dodao je Tardieu.

Ali ulaganja u Južnu i Istočnu Europu i dalje su niska na 3,5 milijardi eura, što predstavlja samo 16% ukupne nove imovine financirane prošle godine. Prema S & P Global Plattsovom Trackeru europske obnovljive snage, vjetroagregati diljem pet najvećih europskih tržišta u prvom tromjesečju 2018. ostvarili su rekordnih 81 TWh električne energije, što je povećanje za 25% u odnosu na godinu prije, a vjetar je bio najveći pojedinačni izvor električne energije u Njemačkoj ove zime, objavio je Platts.

Predsjednik Uprave Jadranskog naftovoda Dragan Kovačević krajem prošlog mjeseca je ocijenio da samo brži gospodarski rast i tehnološki razvoj mogu smanjiti razliku između Hrvatske i većine zemalja EU-a, na što energetika može utjecati investicijama, povećanjem proizvodnje i izvoza.
“Hrvatska je na čvorištu značajnih energetskih pravaca koji se mogu znatno bolje koristiti nego što se sad čini”, naveo je. Istaknuo je važnost sigurnosti opskrbe energentima koja se može osigurati povećanjem domaće proizvodnje i smanjenjem ovisnosti o uvozu energenata. To se, kako je rekao, može postići boljim korištenjem postojećih kapaciteta i novim ulaganjima, boljom povezanošću energetske infrastrukture te realizacijom projekata poput LNG terminala na Krku, spojnih plinovoda sa susjednim zemljama, gradnjom objekata naftovodno-skladišne infrastrukture, hidroelektrana i termoelektrana.

Po njegovoj procjeni, Hrvatska bi sa začelja ljestvica gospodarske uspješnosti u EU-u trebala doći do sredine.

No, Hrvatska se razvija sporije od očekivanog i nije se dovoljno okoristila pozitivnim ozračjem nakon ulaska u EU, rekao je. Stopa rasta BDP-a morala bi biti veća od pet posto, jer se s nižim stopama ništa ne postiže nego se samo vraćaju dugovi, kazao je. Kao i u cijelom EU-u, tako je i Hrvatska visoko ovisna o uvozu energenata, pa uvozi 76,7 posto nafte a ubrzano raste i ovisnost o uvozu plina zbog velikog smanjenja domaće proizvodnje, rekao je.

Kovačević je ustvrdio da Hrvatska bespotrebno uvozi električnu energiju jer bi, kako je rekao, domaća proizvodnja mogla biti samodostatna, ali trebalo bi bolje koristiti vodne potencijale, gradnjom novih hidroelektrana. Ocijenio je da se izvanredan položaj riječke luke ne može koristiti dovoljno dobro ako se ne sagradi nizinska željeznička pruga prema unutrašnjosti, prenosi Poslovni dnevnik.

Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer su ulagači oprezni uoči objave poslovnih rezultata najvećih svjetskih kompanija, ali i zbog rasta prinosa na obveznice.

Dow Jones oslabio je 14 bodova ili 0,06 posto, na 24.448 bodova, a Nasdaq indeks 0,25 posto, na 7.128 bodova. S&P 500 ojačao je, pak, 0,01 posto, na 2.670 bodova.

Na tržištu vlada oprez jer će ovoga tjedna poslovne rezultate objaviti oko 180 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, među kojima i najveće svjetske kompanije – Amazon, Alphabet, Facebook, Microsoft, Intel, Boeing i Chevron.

Pritom će najveću pozornost privući tehnološki sektor jer je prošloga tjedna proizvođač čipova Taiwan Semiconductor (TSMC) upozorio na slabiju potražnju za pametnim telefonima, što je izazvalo pad cijena dionica u tom sektoru, pri čemu je pod najvećim pritiskom bila dionica Applea, najveće svjetske kompanije po tržišnoj vrijednosti.

Dosad su poslovni rezultati bili bolji od očekivanja. Od oko 90 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su objavile izvješća, njih 78 posto izvijestilo je o većoj dobiti nego što se očekivalo.

Zbog toga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle gotovo 20 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su prije tjedan dana očekivali rast od 18,4 posto.

Ostvare li se procjene, bio bi to najveći skok zarada u posljednjih sedam godina, podržan snažnim rastom globalnog gospodarstva i poreznim promjenama u SAD-u na početku godine.

S druge strane, ulagače zabrinjava rast prinosa na obveznice jer se plaše da bi jačanje inflacije, među ostalim zbog snažnog rasta cijena nafte, moglo navesti središnje banke u svijetu na povećanje kamatnih stopa.

Prinosi na 10-godišnje američke obveznice dosegnuli su 2,96 posto, najvišu razinu od kraja 2014. godine i blizu vrlo važne granice od 3 posto. Posljednji puta kada su prinosi bili na tako visokim razinama u 2013. godini sklonost ulagača prema riziku naglo je pala, što je pritisnulo tržišta dionica.

Rast prinosa na obveznice ne odgovara tržištima dionica jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi ulagači mogli dio svojih sredstava preusmjeriti iz dionica u obveznice. „Jasno je da je tržište zabrinuto zbog ovakvog kretanja prinosa. Ako se nastavi rast dugoročnih kamatnih stopa, to će biti velika prepreka za tržište dionica”, kaže Stephen Massocca, potpredsjednik u tvrtki Wedbush Securities.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,42 posto, na 7.398 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,25 posto, na 12.572 boda, a pariški CAC 0,48 posto, na 5.438 bodova.Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica porasle, nakon dva dana pada, i odmaknule se od najnižih razina u dva tjedna, no ulagači su oprezni jer rastu prinosi na obveznice, što ne ide u prilog tržištima dionica.