Energetika

Planska energetika
Četiri mjeseca otkako se kineski predsjednik Xi Jinping obvezao da će ta zemlja do 2060. biti ugljično neutralna, njezini su administracija i znanost bavi se izradom višegodišnjeg smjera u kojem će zemlja krenuti.

Dugo očekivano tržište ugljika konačno će se pokrenuti, a tvrtke su počele najavljivati ​​planove za smanjenje stakleničkih plinova.

Način na koji Kina premošćuje jaz između politika središnje vlade i njihove provedbe na terenu odredit će njezin uspjeh u ispunjavanju svojih obveza iz Pariškog sporazuma i cilja ugljične neutralnosti. Rasprave o sljedećem petogodišnjem planu, koji će zacrtati kineski put od 2021. do 2025., u punom su jeku uoči godišnjeg nacionalnog zakonodavnog sastanka u ožujku. No, iako ima optimizma, ima i skepse, posebno iz okolišnog sektora.

Nakon što je Xi objavio klimatski cilj, velike su tvrtke, uključujući China Baowu Steel Group, pokazale svoju podršku objavljujući planove s neto-nula emisija po prvi puta. Na žalost mnogi se prijedlozi sastoje od nejasnih obećanja, a ne od konkretnih mjera. Bloomberg piše o China National Offshore Oil Corp, najvećem proizvođaču nafte i plina u Kini.

Ranije ovog mjeseca objavili su da rade na planu postizanja ‘vršnih emisija’ – dakle, maksimuma nakon kojeg bi trebao slijediti pad. To žele učiniti uglavnom povećanjem proizvodnje prirodnog plina i razvijanjem, kako ih nazivaju, “zelenih naftnih polja”, ukazujući da se ne namjeravaju u skorije vrijeme smisleno odmaknuti od fosilnih goriva, piše Energetika-net.

“To je poput stavljanja starog vina u nove boce”, rekao je Li Shuo, klimatski analitičar iz Greenpeacea za Istočnu Aziju. “Lokalne vlade i industrije znaju da moraju odgovoriti zavjetom da će učiniti nešto zeleno, ali ono što zapravo čine je pogrešno tumačenje tih ciljeva u skladu s njihovim vlastitim programima. Sada je ključno vrijeme jer Kina stvara svoj 14. petogodišnji plan, a lokalne vlade i industrije žele osigurati svoje interese u sljedećih nekoliko godina”, rekao je Li. “Zabrinut sam da će biti mnogo slučajeva ‘greenwashinga’ i da se projekti koji štete okolišu provode u ime zaštite okoliša.”

Čekaju se poslovni rezultati
Na Wall Streetu je u utorak S&P 500 indeks skliznuo s rekordne razine, kao i Nasdaq indeks, dok ulagači prate poruke iz Washingtona o novim poticajnim gospodarskim mjerama i poslovne rezultate kompanija.

Posljednjih tjedana tržište je raslo zahvaljujući prijedlogu predsjednika SAD-a Joe Bidena o novim poticajnim fiskalnim mjerama kako bi se podržalo gospodarstvo u borbi protiv koronakrize. I demokratski i republikanski zastupnici u Kongresu slažu se da su novi poticaji potrebni, no republikanci smatraju da je paket poticajnih mjera od ukupno 1.900 milijardi dolara preskup. Jučer nije bilo značajnijih vijesti u vezi toga, osim što je predstavnik demokrata u Senatu poručio da će se nastaviti s procedurom donošenja zakona o poticajima i bez potpore republikanaca ako to bude potrebno.

U fokusu ulagača bili su i poslovni rezultati kompanija za posljednje lanjsko tromjesečje. Sezona objave financijskih izvješća ulazi u puni zamah, a od 84 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile rezultate, njih 87 posto izvijestilo je o većoj zaradi nego što su analitičari očekivali.

S obzirom na visoke razine cijena dionica, premda koronakriza još nije završena, ulagači se plaše da bi ‘balon’ na Wall Streetu mogao puknuti. Stoga pažljivo prate procjene kompanija o daljnjem poslovanju, nadajući se da će opravdati visoke razine cijena dionica.

Jučer je počela dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke, a u srijedu će biti objavljeno priopćenje. Ne očekuju se značajnije promjene u Fedovoj poticajnoj monetarnoj politici, no ulagači će pažljivo pratiti poruke predsjednika Feda Jeromea Powella nakon sjednice.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle, nakon dva dana pada. Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale, nakon jučerašnjeg rasta, jer su ulagači oprezni dok prate vijesti o širenju koronavirusa i usporavanju procesa cijepljenja.

Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica pale, drugi dan zaredom, dok ulagači prate razvoj situacije u Washingtonu u vezi poticajnih mjera i kvartalne poslovne rezultate kompanija. Tako azijske burze prate jučerašnja kretanja na Wall Streetu, gdje su burzovni indeksi skliznuli s rekordnih razina.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala dok ulagači čekaju odluke američke središnje banke. Cijene su nafte, pak, jutros porasle, zahvaljujući nadi ulagača u ubrzanje oporavka svjetskog gospodarstva od koronakrize, a time i potražnje za ‘crnim zlatom’. Na američkom je tržištu cijena barela ojačala 0,5 posto, na 52,85 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,4 posto, na 56,15 dolara.

Mogući problemi u opskrbi?
Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima iznad 56 dolara budući da su trgovce uznemirile vijesti o eksploziji u Saudijskoj Arabiji, koje bi mogle nagovijestiti probleme u opskrbi iz vodećeg svjetskog izvoznika nafte.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla  iznosila je 56.31 dolar, a na američkom tržištu53.20 dolara.

Cijene su porasle nakon vijesti o eksploziji u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu, čiji uzrok još nije poznat. Dopisnik Reutersa izvijestio je da se u Rijadu čula eksplozija, a nekoliko svjedoka čulo je nešto prije podneva i dva glasna praska i vidjelo mali stup dima.

Državna televizija Al-Arabiya TV citirala je izvješća o eksploziji i videosnimkama koje kruže na društvenim mrežama, pokazujući navodno presretanje projektila nad Rijadom. Saudijske vlasti nisu odmah komentirale izvješća, a nitko nije preuzeo odgovornost za eksploziju.

Vijest bi mogla nagovijestiti poremećaje u opskrbi koja je tako danas potisnula u drugi plan potražnju ugroženu pandemijom koronavirusa i protuepidemiološkim mjerama. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri proveli su u siječnju u djelo u prosjeku oko 85 posto dogovorenog smanjenja opskrbe, objavila je u ponedjeljak kompanija koja prati tankere Petro-Logistics. Usklađenost s dogovorom bolja je nego u prosincu.

Rast cijena podupire i obustava izvoza iz divovskog kazahstanskog polja Tengiz, zbog nestanka električne energije 17. siječnja. Čini se da su tržišni igrači oprezno optimistični kada su u pitanju OPEC+ i njegova strategija upravljanja tržištem, a time i skoro isušivanje prekomjerne opskrbe, naveli su analitičari PVM-a.

Potporu tržištima nafte pružao je i rast cijena dionica na europskim burzama, predvođen kemijskim i sektorom financijskih usluga. I nafta i dionice spadaju u kategoriju rizične imovine i njihove cijene često bilježe istu dinamiku, napominje Reuters.

Značajniji rast cijena zakočilo je pak odugovlačenje s paketom pomoći u koronakrizi u SAD-u. Demokrati i dalje pokušavaju uvjeriti republikance u Kongresu da su potrebni veći poticaji i postavlja se pitanje kada će i u kojem obliku paket biti odobren.

Rast broja zaraženih u SAD-u donekle je usporio, dok su europske države uvele stroga ograničenja kako bi suzbile širenje virusa, procjepljujući istodobno stanovništvo.

U Kini pak broj novozaraženih ponovo raste, što potiče zabrinutost za potražnju u najvećem svjetskom potrošaču energije. Umiruje pak stabilno velika potražnja u zemljama poput Indije, čiji je uvoz u prosincu dosegnuo najvišu razinu u više od dvije godine zahvaljujući ublažavanju korona ograničenja i obnovi gospodarske aktivnosti.

Odvojeno je OPEC jutros na svojoj internetskoj stranici izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak iznosila 54.85 dolara, što znači da je porasla 16 centi u odnosu na prethodni radni dan.

Bijela kuća
Američki predsjednik Joe Biden vjeruje da je plinovod Sjeverni tok 2 “loš posao za Europu”, priopćila je Bijela kuća.

“I dalje vjerujemo, predsjednik i dalje vjeruje, da je Sjeverni tok 2 loš posao za Europu”, rekla je na dnevnom brifingu tajnica Bijele kuće Jen Psaki, dodajući da će administracija “preispitati” zakonska ograničenja iz područja obrambene politike koja se odnose na taj projekt.

Ograničenja za projekt podmorskog cjevovoda uključena su u godišnji zakon o obrambenoj politici koji je prihvaćen 1. siječnja. Američke sankcije propisne su tvrtkama koje pomažu ruskom Gazpromu, koji vodi projekt, u postavljanju cjevovoda, osiguranju brodova ili certifikaciji opreme.

Trumpova administracija, kao i Obamina prije nje, usprotivila se projektu s obrazloženjem da će ojačati ekonomski i politički utjecaj ruskog predsjednika Vladimira Putina na Europu. Dok je bio Obamin potpredsjednik, Biden se usprotivio projektu koji bi zaobišao Ukrajinu i ostavio je bez visokih tranzitnih naknada.  Rusija i Njemačka tvrde da je plinovod čisto komercijalni projekt, a kritičari američke politike smatraju da Washington opstrukcijom gradnje Sjevernog toka 2 želi osigurati prostor za isporuku viška američkog ukapljenog prirodnog plina na unosno europsko tržište.

Cjevovod vrijedan 11 milijardi dolara, koji je 90 posto završen, udvostručio bi kapacitet postojećeg plinovoda Sjeverni tok za isporuku plina iz Rusije u Europu preko Njemačke, dnom Baltičkog mora.

Pitanje kako će se nova američka administracija postaviti prema Sjevernom toku 2, postavlja se dok je Senat počeo potvrđivati ??članove Bidenova kabineta, koji bi mogli odvagnuti odluke o projektu, uključujući državnog tajnika Antonyja Blinkena, te dok se gradnja cjevovoda nastavlja nakon što je u zastoju otprilike godinu dana nakon američkih prijetnji sankcijama i povlačenje švicarske tvrtke za polaganje cijevi Allseas.

Brod-cjevopolagač Fortuna koji je Washington uključio u sankcije prošle srijede na samom isteku mandata predsjednika Trumpa, započeo je s radom u danskim vodama. nOčekuje se da će uskoro u Kongresu biti objavljen izvještaj o tvrtkama koje pomažu Gazpromu u dovršenju projekta, što bi moglo pojačati pritisak na tvrtke da odustanu. Neke tvrtke, uključujući Zurich Insurance Group i norvešku tvrtku za upravljanje rizikom i osiguranjem kvalitete DNV GL, već su odustale od sudjelovanja u projektu, pritisnute prijetnjom američkih sankcija.

Analiza DW
Jake riječi kojima ne slijede djela: ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije nisu se dogovorili oko novih sankcija protiv Kremlja.

„Ekstremno frustrirajuće”. Tako vanjskopolitički glasnogovornik Zelenih u Europskom parlamentu Reinhard Bütikofer ocjenjuje sastanak ministar vanjskih poslova Europske unije. „Izostala je odmjerena i ispravna reakcija na masovna uhićenja prosvjednika u Rusiji proteklog vikenda”, rekao je političar Zelenih. On nije birao riječi opisujući svoju frustraciju zbog „tehnokratskog eunuhizma” u vanjskoj politici EU-a i činjenice da se zbog toga što se odluke donose jednoglasno na kraju rješenja izgledaju kao „razvodnjeni kompromisi”.

Bütikofer nije usamljen u kritici vanjske politike EU-a. Europski parlament je prošlog tjedna velikom većinom glasao za pooštrenje sankcija protiv funkcionara u Kremlju koji su odgovorni za uhićenje oporbenog političara Alekseja Navaljnog nakon povratka u Moskvu. EU parlamentarci isto tako nisu zadovoljni ni reakcijom EU-ministara vanjskih poslova na kršenja ljudskih prava u Hong Kongu.

Povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell je nakon sastanka ministara vanjskih poslova rekao kako „nije bilo konkretnih prijedloga” o tomu kako se postaviti naspram Kremlja. Borrell je naglasio da će početkom veljače otputovati u Moskvu kako bi s Kremljom razgovarao o slučaju Navaljni.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je rekao kako će se od Moskve zatražiti da iz zatvora pusti preko 3.000 prosvjednika koji su se proteklog vikenda okupili diljem Rusije u znak podrške Alekseju Navaljnom. Istodobno se Moskvu, kako je rekao Maas, upozorava da se pridržava državno – pravnih principa.

Putin je rekao kako u Rusiji svako ima pravo iznijeti svoje mišljenje. No istodobno je prosvjede prošlog vikenda nazvao ilegalnima. Sljedbenici Navaljnog su za sljedeći vikend pozvali na nove prosvjede.

Litvanski ministar Gabrielius Landsbergis je jedan od onih koji si priželjkuju oštriji kurs naspram Kremlja. „Mi moramo odaslati jednu jasnu poruku u smjeru Moskve”, rekao je baltički političar. On smatra da sada, kada oporba postaje jaka a Kremlj nervozan, treba poduzeti jasne poteze.

Ostali EU diplomati žele prvo pričekati kako će se razvijati situacija u slučaju Navaljni, tj. hoće li oporbeni političar biti ponovno osuđen u veljači. Na zahtjeve Europskog parlamenta da se kao kazna Kremlju zaustavi gradnja plinovoda Sjeverni tok 2, ministri nisu ni reagirali.Kao i prije kada se raspravljalo o ovom projektu, Poljska, Slovačka i Baltičke zemlje žele zaustaviti daljnju gradnju jer smatraju da se EU time ulazi u ovisnost o Rusiji kada su energenti u pitanju.

Bivši povjerenik njemačke vlade za Rusiji Gernot Erler smatra da je Navaljni reagirao hrabro ali da je vrlo vjerojatno da će na dulje vrijeme završiti iza rešetaka. „No jedno je u svakom slučaju postigao: pozornost svjetske javnosti privući na prosvjede u Rusiji. Kritike na račun Kremlja su sve glasnije u mnogim zapadnim zemljama i Europskoj uniji. Ova pozornost bi mogla odvesti ka još lošijim odnosima Zapada i Rusije”, smatra Erler, prenosi DW.

Priopćenje
JANAF d.d. produžio je danas, 26. siječnja 2021. godine Ugovor o skladištenju sirove nafte s kompanijom BP Oil International Limited za kapacitet od 123.000 m³ na Terminalu Omišalj za razdoblje od 1. travnja 2021. godine do 31. ožujka 2022. godine.e

„Nastavak suradnje s BP-om, svjetskom integriranom naftnom kompanijom, kao i ostalim globalnim naftnim kompanijama i trgovcima naftom, pokazatelj je mogućnosti i ugleda koje JANAF ima na mediteranskom spot tržištu nafte. Također, to je potvrda činjenice kako smo pouzdan partner korisnicima naših usluga te ostvarujemo najviše standarde u poslovanju. Povjerenje, mogućnosti i sposobnost menadžmenta da prepozna kretanja u naftnom biznisu, daju nam za pravo optimističnu najavu postizanja dobrih poslovnih rezultata u ovoj godini uz stvaranje novih vrijednosti te rast i razvoj Društva. Smatramo kako novi ugovori jamče uspješnost poslovanja te potvrđuju stratešku važnost JANAF-a u hrvatskom gospodarstvu, poglavito u energetici“, istaknula je Uprava JANAF-a izražavajući zadovoljstvo nastavkom suradnje s BP-om budući da je produženje suradnje dogovoreno prije isteka postojećeg ugovora.

Konferencija
Koncept energetskog razvoja Hrvatske mora se temeljiti na novim i čistim tehnologijama, inovacijama i istraživanjima, kako bi se doprinijelo povećanju kvalitete života građana i osiguranju nužne transformacije gospodarstva, istaknuo je u utorak premijer Andrej Plenković.e

Veliki poticaj gospodarskom i društvenom napretku i oporavku omogućit će nam i europska sredstva osigurana kroz mehanizam EU z nove generacije, koji financira mjere usmjerene na suzbijanje gospodarskih posljedica pandemije, kao i kroz višegodišnji financijski okvir, odnosno proračun EU za razdoblje 2021-2027 godine. Za Hrvatsku je to značajno zbog činjenice što smo uspjeli osigurati 24,5 milijardi eura, odnosno više od 189 milijardi kuna, rekao je premijer na digitalnoj energetskoj konferenciji “Energetika 2021. Upravljanje zelenom tranzicijom”, u organizaciji Hanza Medije.

Pritom je podsjetio da se iz Mehanizma za oporavak i otpornost očekuje ukupno gotovo 9,6 milijardi eura, od čega oko šest milijardi eura bespovratnih sredstava, uz dodatnu mogućnost korištenja povoljnih zajmova, ako nam budu potrebna, u iznosu od oko 3,6 milijardi eura.

Drugi veliki izvor EU pomoći su sredstva fondova regionalne politike EU za razdoblje 2021.-2027. iz čega Hrvatska na raspolaganju ima oko 9,15 milijardi eura.

“O značaju tih sredstava govori podatak da su ona na razini preko 16 posto prošlogodišnjeg BDP-a Hrvatske, što je najviši udio u usporedbi sa svim ostalim zemljama EU”, istaknuo je premijer.

Naglasio je kako će sredstva koja su osigurana i koja će se osigurati u idućih deset godina biti pokretač ubrzanog razvoja i jačanja otpornosti hrvatskog gospodarstva kroz ubrzanu digitalizaciju, usvajanje novih tehnologija, a posebno kroz zelenu tranziciju. U provedbi tih reformi i transformacija vodit ćemo se Nacionalnom razvojnom strategijom, koja će ovaj tjedan ona će biti raspravljena i usvojena u Hrvatskom saboru, najavio je.

Premijer je naveo i kako Hrvatska, zahvaljujući postojećem hidropotencijalu te kapacitetima vjetroelektrana i solarnih elektrana, iz obnovljivih izvora energije zadovoljava oko 29 posto svojih energetskih potreba, čime je premašila ciljeve strategije Europa 2020. koji se odnose na udio energije iz obnovljivih izvora.

“Naši ciljevi su unaprijediti i optimizirati mrežu prijenosa i distribucije električne energije, omogućiti korištenje novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, motivirati na osmišljavanje inovativnih rješenja skladištenja energije te potaknuti daljnji razvoj biogoriva, a zalagat ćemo se za nastavak elektrifikacije prometa, uz uvođenja vodika kao novoga i drugačijega oblika alternativnoga goriva”, istaknuo je Plenković.

Spomenuo je i LNG terminal na otoku Krku koji je s komercijalnim radom započeo 1. siječnja 2021. godine, uz najavu kako će se on svečano otvoriti ovaj petak. U prve tri godine popunjenost kapaciteta LNG-a je 100 posto, a do 2027. godine 84 posto što potvrđuje njegov, ne samo poslovni, već i geostrateški smisao, smatra premijer.

Istaknuo je i kako će se u sljedećem razdoblju posebno poticati energetska obnova zgrada, pri čemu će se u obzir uzeti i posljedice razornih potresa u Hrvatskoj u 2020. godini.

“Sredstva ćemo usmjeriti u nekoliko komponenti, a među njima naglasak ćemo staviti i na zelenu tranziciju, u koju je, prema pravilima Mehanizma za oporavak i otpornost, potrebno uložiti najmanje 37 posto sredstava. Davat ćemo prednost onim gospodarskim granama i industrijama koje će nam omogućiti da gospodarstvo sutra bude razvijenije, otpornije i konkurentnije, u skladu s politikom zelene i digitalne transformacije. Time ćemo građanima i gospodarstvu osigurati dostupniju, čišću i jeftiniju energiju, uz očuvanje naših prirodnih resursa”, zaključio je premijer.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić kazao je da i Hrvatska kao i sve europske ekonomije ide u smjeru tranzicije energetskog sustava. Izazovi te tranzicije su, međutim, brojni i različiti se dijelovi energetskog sustava različito nose s tim izazovima, pogotovo oni najtradicionalniji. Hrvatska je, barem što se tiče državne kompanije, HEP-a, u potpunosti okrenuta tranziciji, odnosno obnovljivim izvorima energije, istaknuo je.

“Strateški smo se jasno odredili, ali izazov je u kreiranju mreže koja sve to skupa može apsorbirati”, rekao je Ćorić, koji je među izazovima tranzicije s klasičnih na obnovljive izvore energije izdvojio izgradnju elektrodistribucijske mreže dovoljnog kapaciteta da zaprimi sve te količine energije i rješavanje problema vršnog opterećenja.

Podsjetio je da se Hrvatska opredijelila za klimatsku neutralnost do 2050. godine, no i da je određeno zadržavanje ugljikovodika nešto što je neminovno.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić istaknuo je da je HEP u prva 24 sata nakon banijskog potresa u gotovo 85 posto kućanstava vratio električnu energiju. U potresu je gotovo 150.000 kućanstava ostalo bez struje, a oštećeno je 238 trafostanica, podsjetio je Barbarić, koji je najavio da će ukupna ulaganja HEP-a ove godine iznositi četiri milijarde kuna.

Sabina Škrtić založila se za drugačije usmjeravanje novca koji iz fondova Europske unije dolazi za potrebe energetske tranzicije.

– Svjedoci smo, barem je takvo trenutno stanje, da je novac iz EU fondova prije svega usmjeren ka državnom sektoru, a svi znamo da su privatne kompanije puno efikasnije u investiranju i povlačenju novca – ocijenila je članica uprave ENNA Grupe, osvrnuvši se na ulogu plina u zelenoj tranziciji i poslovanje s plinom koje je glavni segment poslovanja tvrtke koju predstavlja, ustvrdila je kako se ENNA Grupa bez puno peripetija prilagođava zelenoj tranziciji jer je plin tranzicijski energent.

– Kada govorimo o investicijama vezanima za zelenu tranziciju, upozorila bih kako je jako puno dobrih projekata vezanih za plin propalo zbog nerazumijevanja lokalne zajednice – navela je Sabina Škrtić.

Govoreći o iskustvima Ine u procesima dekarbonizacije i zelene tranzicije, direktor Strateškog poslovanja i javnih poslova Ine Hrvoje Glavaš kazao je kako se projekt bio rafinerije dobro razvija uz trenutno traženje izvora financiranja za zatvaranje financijske konstrukcije.

– Naftno-plinski biznis i u idućih desetak godina bit će naša glavna preokupacija. Nije lako balansirati između velikog broja investicija koje kompanija poput Ine ima u poslovnim planovima – upozorio je Glavaš.

Energetska tranzicija je započela i ona će se nastaviti a kompanije koje ju nastoje primijeniti moraju biti disciplinirane i ustrajne u njezinu provođenju, upozorio je u uvodnome izlaganju na skupu ‘Energetika 2021.

Upravljanje zelenom tranzicijom’ voditelj usluga poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska i za sektor energetike jugoistočne Europe Mislav Slade-Šilović. Govoreći o budućim investicijama u energetici, Slade-Šilović, među ostalim, upozorio je na važnost ulaganja u distribuciju.

– Do 2030. oko 400 milijardi eura bit će uloženo u novu distribucijsku mrežu kako bi se iz novih izvora energija mogla dovesti do potrošača – naznačio je konzultant PwC Hrvatska.

Izvoz
Transport plina iz Rusije za zemlje Zapadne Europe plinovodom Sjeverni tok, tj. njegovom ‘prvom cijevi’, u 2020. godini dosegnuo je rekordne iznose.

Tako je izvoz plina iz Rusije tim smjerom iznosio 59,2 mlrd. m3 godišnje. Kako je u 2019. godine isporučeno 58,5 mlrd. m3, povećanje iznosi 1,2%. Ukupne količine prirodnog plina koje su na taj način transportirane od puštanja tog plinovoda u pogon u 2011. do kraja prošle godine iznosile su 382 mlrd. m3.

Vlasnici tvrtke Nord Stream koja upravlja plinovodom su ruska plinska tvrtka Gazprom (51%), njemačke plinske tvrtke Wintershall i E.ON Ruhrgas (po 15,5%), nizozemska plinska tvrtka Gasunie (9%) i francuski energetski div Engie (9%), objavila je ruska novinska agencija TASS, a prenosi Energetika-net.

Sektorske analize
Novi broj publikacije Sektorske analize donosi analizu stanja i kretanja u sektoru Energetike: obnovljivi izvori energije.

S 2020. godinom završava se desetogodišnje razdoblje za ispunjenje obvezujućih zajedničkih i nacionalnih ciljeva iz politike smanjenja emisija stakleničkih plinova iz energetskog sektora, a koji već imaju definirani nastavak do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu. Nakon analize glavnih pokazatelja sektora obnovljivih izvora energije Hrvatske u kontekstu Europske unije, autorica Biljana Kulišić daje pregled razvoja tržišta električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj. U posebnom dijelu publikacije autorica Ivana Rašić analizira poslovanje vodećih trgovačkih društava energetskog sektora u Hrvatskoj.

Posljednje izvješće Eurostata navodi da je 2019. godine energija iz obnovljvih izvora imala udio od 19,73 posto energije potrošene u Europskoj uniji, što je značajan porast u usporedbi s 2004. godinom kada je taj udio iznosio 8,53 posto. Ukupno 14 od 27 zemalja članica je u 2019. godini ostvarilo ispunjenje cilja: Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Švedska. Najveće udjele energije iz OI imaju Švedska (56,4 posto), Finska (43,1 posto), Latvija (41 posto), Danska (37,2 posto) i Austrija (33,6 posto). S druge strane, najmanje udjele energije iz obnovljivih izvora imaju Luksemburg (7,1 posto), Malta (8,5 posto) i Nizozemska (8,8 posto).

U 2019. godini Hrvatska je imala 27,47 posto energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji, od čega je udio električne energije iznosio 49,7 posto, a grijanja i hlađenja 36,8 posto. Istovremeno je ostvaren međugodišnji porast udjela za 0,4 postotna boda, koji se može pripisati porastu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i korištenja energije iz obnovljivih izvora u prometu.

U Hrvatskoj su u strukturi proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora najveći udio od 74 posto imale vodne snage koje uključuju i proizvodnju električne energije iz velikih hidroelektrana. Zatim slijedi energija iz vjetra s 15 posto udjela te energija iz biomase s pet posto kao treći pojedinačni najznačajniji izvor električne energije iz obnovljivih izvora. Biomasa se promatra kao obnovljivo gorivo koje može biti u krutom (ogrjevno drvo, sječka, peleti, briketi…), plinovitom (plinovi iz anaerobne fermentacije – bioplin, biometan te plinovi iz termičkih procesa) ili tekućem (biodizel, bioetanol i ostala tekuća biogoriva koja se koriste u prometu) obliku. Električna energija iz krutih biogoriva (poglavito drvna sječka i drvni ostatak) činila je 5,1 posto ukupne proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, dok je električna energija iz bioplina prikazana zbirno s ostalim obnovljivim izvorim a energije sudjelovala s 3,6 posto.

U odnosu na 2018. godinu svi izvori električne energije iz obnovljivih izvora bilježe porast u 2019. godini, s izuzećem energije voda čija se proizvodnja smanjila za dva postotna boda. Nova postrojenja proizvodnje električne energije iz krutih biogoriva povećala su u 2019. godini proizvodnju za 52 postotna boda, a iz energije Sunca za 11 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodnja električne energije iz vjetra porasla je za šest postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.

Od početka uspostave sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije u RH (srpanj 2007. godine) do kraja 2019. godine na snazi je bilo 1.374 ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja na obnovljve izvore energije ukupne instalirane snage 950 MW, u kojima je proizvedeno 2.332 GWh električne energije. Instalirana snaga postrojenja povećala se u odnosu na 2018. godinu za 13 postotnih bodova. Do listopada 2020. godine u sustavu poticanja je bilo 1.350 postrojenja, što je međugodišnji pad od 2 posto.

U odnosu na 2018. godinu, tijekom 2019. godine isteklo je ili raskinuto 10 ugovora veličine 6,3 MW (četiri ugovora za elektrane na krutu biomasu i četiri ugovora za elektrane na bioplin te dva ugovora za sunčane elektrane). Tijekom uspostave sustava poticanja došlo je do tri izmjene tarifnog sustava, odnosno visine ugovorene otkupne cijene za isporučenu električnu energiju te metodologije obračuna. Tako se 66 posto sklopljenih ugovora odnosi na Tarifni sustav iz 2012. godine, 19 posto na Tarifni sustav iz 2013., a svega 13 posto ugovora na početni Tarifni sustav iz 2007. godine.

U strukturi elektrana u sustavu poticanja u 2020. (listopad), najveću proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ostvaruju vjetroelektrane s 56 posto, a slijede ih elektrane na krutu biomasu s 22 posto i elektrane na bioplin s 15 posto. Kod ostvarene proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u listopadu 2020. godine udjeli su bili: vjetroelektrane 78 posto, elektrane na biomasu devet posto, sunčane elektrane šest posto, a elektrane na bioplin pet posto. Od 2019. godine prvi put se bilježi proizvodnja električne energije iz geotermalnog izvora (10 MW) i udio njezine energije iznosi jedan posto.

Najviše poticaja u 2019. godini isplaćeno je za električnu energiju iz vjetroelektrana (46 posto), a slijede ih elektrane na krutu biomasu (24 posto) te elektrane na bioplin (19 posto). U 2019. godini, u isplati poticaja na proizvedenu električnu energiju iz obnovljivih izvora prema tehnologiji najveći su međugodišnji porast od 54 posto ostvarile elektrane na biomasu. Hidroelektrane su povećale iznos isplaćenog poticaja za 17 posto, elektrane na bioplin za devet posto, vjetroelektrane za osam posto, a sunčane elektrane za četiri posto. Zbirno, isplaćena poticajna sredstva za proizvedenu električnu energiju iz obnovljivih izvora su porasla za 22 posto u odnosu na 2018. godinu.

Unutar industrije vađenja nafte i prirodnog plina najveći poslovni subjekt u 2019. godini bila je Ina, koja je s ukupnim prihodima u iznosu od 21,6 milijardi kuna u 2019. godini ostvarila 98,9 posto ukupnih prihoda ove djelatnosti. Ukupni prihodi deset vodećih tvrtki u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom u 2019. godini bili su 0,3 posto veći nego u 2018. godini.

Bruto domaći proizvod je u dva uzastopna kvartala 2020., drugom i trećem, zabilježio pad na godišnjoj razini, čime je hrvatsko gospodarstvo ušlo u recesiju. Nakon što je u prvom tromjesečju prošle godine BDP bio veći za 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, u drugom je tromjesječju zabilježio međugodišnji pad od 15,4 posto, a u trećem tromjesečju 10 posto. S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije u zemlji i ponovno uvođenje rigoroznijih protuepidemijskih mjera krajem studenog prošle godine, nastavak negativnih trendova očekuje se i u posljednjem tromjesečju 2020. godine.

Prema službenim prognozama kretanja hrvatskog gospodarstva za 2020. godinu, predviđa se pad BDP-a na godišnjoj razini u rasponu od 8 do 9,6 posto. Najoptimističnija je pritom Vlada RH koja u svojim smjernicama za ovu godinu predviđa pad BDP-a od 8 posto, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prognozira pad hrvatskog gospodarstva od 8,5 posto, dok bi prema prognozama glavnih ekonomista četiriju najvećih banaka u Hrvatskoj pad BDP-a iznosio 9,2 posto. Europska komisija predviđa da će BDP u Hrvatskoj 2020. godine pasti za 9,6 posto, dok je za iduću godinu prognoziran rast od 5,7 posto, tako da bi se pretkrizna razina BDP-a dosegnula 2022. godine, piše portal OIE.

Tesla 
Američki proizvođač električnih automobila Tesla izgradit će u okolici Berlina i tvornicu baterijskih ćelija za automobile u kou planira uvesti novu, inovativnu proizvodnu tehnologiju, tvrde upućeni izvori.e

Tvornica će proizvoditi novu vrstu ćelijasmanji, šest puta veće baterijske snage, koja će zauzimati manje prostora i trošiti manje energije, rekli su izvori. Budući da će biti snažnije, svaki će automobil zahtijevati manje ćelija, objašnjavaju, dodajući i da će razmak između dva punjenja biti povećan za 16 posto.

Tvornica baterija bit će sastavni dio planirane Tesline gigatvornice na periferiji Berlina. Kompanija će nove baterijske ćelije u Gruenheidu prvo početi ugrađivati u Model 3 a u sljedećoj fazi nova će se tehnolgija koristiti i u ostalim modelima, uključujući teretna vozila. Datum početka izgradnje tvornice baterija još nije određen dok radovi na tvornici automobila na istoj lokaciji već su u punom zamahu.

Tesla je svojedobno najavio da će tvornica početi s radom u srpnju i proizvoditi do 500.000 tisuća automobila godišnje, uz angažman 12.000 radnika. Kompanija traži i više od tisuću radnika za proizvodnju baterija, iako još nije poznato kad će dobiti dozvolu za otvaranje, napominje dpa.