Energetika

Kimatske promjene
Svjetski lideri predstavit će u ponedjeljak nove planove u borbi protiv klimatskih promjena na posebnom klimatskom summitu u New Yorku na kojemu neće sudjelovati američki predsjednik Donald Trump.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron trebali bi se pojaviti na summitu, dok Trump neće biti na popisu govornika jer umjesto toga sudjeluje na događaju o vjerskim slobodama.

Glavni tajnik UN-a Antonio Gueterres poručio je političkim liderima da “dođu s planovima, a ne s govorima” na summit i potaknuo ih da se obvežu na odustajanje od fosilnih goriva i usporavanje rasta globalne temperature.

Švedska učenica Greta Thunberg koja je inspirirala globalni studentski pokret za implementacijom konkretnih rješenja u borbi protiv klimatskih promjena, sudjelovat će u “dijalogu za mlade” s Gueterresom i drugim mladim aktivistima.

Očekuje se da će 60 zemalja povećati svoje obveze unutar Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. Britanski premijer Boris Johnson, indijski premijer Narendra Modi i kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi su među govornicima. Lideri zemalja koje planiraju otvoriti nove elektrane na ugljen, uključujući Japan i Južnu Koreju, nisu na popisu govornika.

Prikupljanje ulaganja
Tvrtka Greyp Bikes, nastala 2013. izdvajanjem iz tvrtke Rimac Automobili, pokreće prodaju digitalnih dioničkih tokena (equity token offering – ETO).

U kampanji će zainteresirani ulagači za minimalni ulog od 100 eura moći kupiti tokene te tako postati dioničari, čime stječu pravo glasa u upravljanju tvrtkom i pravo na isplatu dividende.

Kampanja, odnosno predbilježbe za kupnju tokena, kreće u ponedjeljak, 23. rujna u 12 sati, a vodit će se preko platforme Neufund koja je nedavno dobila odobrenje za rad od nadležne regulatorne agencije u Lihtenštajnu. Greyp Bikes bit će prva tvrtka koja će pokrenuti ETO na ovoj platformi.

Berlinski startup Neufund pokrenut je 2016. s ciljem da “omogući financiranje svima”. Da bi to postigao, tvrtka tokenizira kapital koristeći blockchain tehnologiju i tako omogućava startapima te malim i srednjim poduzećima da dobiju pristup izvorima financiranja uz niže troškove u usporedbi s tradicionalnim modelima financiranja.

Sam model ETO nije novina, ali Neufund je prvi razvio platformu za maloprodaju digitalnih dioničkih tokena utemeljenu na blockchainu koja omogućuje da vrijednost ulaganja iznosi samo 10 eura, što je čini dostupnom širokom krugu ulagača.

Platforma je pod jurisdikcijom njemačkog i lihtenštajnskog regulatora, ali mogu je koristiti tvrtke iz cijelog svijeta. Uz Greyp Bikes, navode iz tvrtke Neufund, za pokretanje kampanja prijavile su tvrtke iz Belgije, Njemačke i Indije.

Procedura predviđa da se potencijalni ulagači prvo prijave na platformu i tako iskažu interes za kupnju tokena bez obveze. Nakon predbilježbe (whitelisting) kreće (pret)prodaja prijavljenim ulagačima uz popust od 10 posto. Ako se svi tokeni ne prodaju, kreće javna ponuda, odnosno drugi krug u kojem tokene mogu kupovati svi.

Cilj – pet milijuna eura
Greyp Bikes kroz kampanju planira prikupiti pet milijuna eura. Jedan token vrijedi 0,16187 eura, a milijun tokena predstavlja jednu dionicu. To znači da je raspoloživo 30 dionica po cijeni od 161.870 eura, a minimalno ulaganje iznosi 100 eura.

>>Porsche povećao udjel u Rimac automobilima s 10 na 15,5 posto

Osim u eurima, ulagači će moći tokene plaćati i u kriptovaluti ether, u kojoj će se isplaćivati i dividenda. Drugim riječima, vrijednost ulaganja i prinos (dividenda) ovisit će i o visoko volatilnoj kriptovaluti.

Tvrtka Greyp Bikes je visoko tehnološka kompanija za razvoj mobilnih rješenja. Proizvodi električne bicikle, ima 68 zaposlenih, glavni izvršni direktor je Mate Rimac, a među dosadašnjim ulagačima su Porsche Engineering Group i Camel Group. Partneri tvrtke su T-Mobile i Energy Web Foundation.

Najava Neufundove prve ETO kampanje dobra je vijest za ulagače u digitalnu imovinu s obzirom na to da dosadašnji slični modeli nisu ispunjavali zahtjeve ulagača.

ICO-i (Initial Coin Offering) su omogućili svima u svijetu da ulažu u digitalne tokene novih startupa. Međutim, zaštita ulagača bila je nedostatna pa je to odbijalo potencijalne investitore. Novi, bolje regulirani model ICO-a – Equity Token Offering – mogao bi ponovo demokratizirati prikupljanje svježeg kapitala na profesionalniji i za ulagača prihvatljiviji način u odnosu na prethodni disruptivni, ali falični model.

Ako više regulatora prihvati novi model, tržište tokena bi moglo ponovo oživjeti. To bi moglo koristiti i startupima i ulagačima. Ako pak model ne bude široko prihvaćen od strane regulatora, mala europska kneževina mogla bi postati glavno središte za trgovanje digitalnim tokenima, navode analitiačari.

Politička kontrola
Po uzoru na susjede s druge strane Sutle i Kupe, i slovenski političari i njihovi ‘rođaci i kumovi’ vrlo rado zauzimaju čelna mjesta u tvrtkama koje su poput ‘kokoši koja nese zlatna jaja’, a to su, baš kao i u Hrvatskoj, energetske tvrtke.

Naime, u suprotnosti s dosadašnjim zakonima i pravilima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), slovenska Vlada će i dalje odlučivati o menadžmentu energetskih tvrtki kao što su operator elektroprijenosnog sustava ELES, operator tržišta energijom Borzen ili pak koordinator operatora elektrodistribucijskih sustava SODO. Kako je predloženo, slovenska Vlada bi trebala izmijeniti odluke o osnivanju ELES-a i Borzena, prema kojima će njihovi nadzorni odbori pri imenovanju i razrješenju direktora najprije trebati dobiti suglasnost nadležnog ministra.

Dakako, neovisni stručnjaci smatraju da ‘predložene izmjene znače još veće miješanje politike u poslovanje gospodarskih tvrtki’ i da će ‘osim već problematičnog državnog vlasništva trenutačna politika imati još bolje neposredni alat za imenovanje njoj naklonjenog vodstva’, izvjestio je slovenski dnevnik ‘Delo’.

U mreži prvog
U New Yorku će danas na UN-ovom summitu svjetski čelnici razgovarati o nužnim mjerama za spas našega planeta .

U petak je ponovno stotine tisuća mladih, ali ovaj put i odraslih, izašlo na ulice diljem svijeta pozivajući na hitne akcije u sprečavanju i ublažavanju klimatskih promjena.

Koliko su dramatične klimatske promjene i imamo li još vremena utjecati na budućnost , te koji su ključni problemi govorilo se u emisiji “U mreži Prvog”, s gostima Brankom Grisogonom, profesor na geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Igorom Dekanićem, profesorom na Rudarsko naftno geološkom fakultetu te glavnim meteorologom HRT-a, Zoranom Vakulom.

Grisogono je rekao kako nas zabrinjava kombinacija pojava, od porasta srednje temperature, porasta minimalne i maksimalne temperature, topljenje leda i stanje mora i oceana.

– Mi kao svijet presporo reagiramo na klimatske promjene, naglasio je i dodao kako se Pariški dogovor neće moći postići za globalni porast temperature za 1,5 stupnjeva Celziusa od početka industrijalizacije, nego će se ići prema 2 stupnja, a to znači nestanak 50 posto koralja. Za mnoge druge biljke i životinje to će biti prenagla promjena, naglasio je i dodao kako se u planinama događaju još dramatičnije promjene.

Vakula je istaknuo kako su problem sve veći i sve žešći ekstremi.

– Evo, već ovaj tjedan je vjerojatno da ćemo imati u 24 sata količinu kiše kao nikada u rujnu. Ti ekstremi i kiša i suša i visoka i niska temperatura su problem, rekao je.

Ukazao je na to da je u protekla tri dana u Zagrebu, najniža temperatura bila kao rijetko kada niska za ovo doba godine.

– Ekstremi su se događali i prije i ne možemo reći da je za sve krivo globalno zatopljenje i klimatske promjene, ali njihova učestalost je, vrlo vjerojatno, posljedica klimatskih promjena za koje je čovjek kriv u velikoj mjeri, naglašava Vakula.

– Poruka svima je da smanjimo svoje djelovanje na prirodu i okoliš te učinimo i mi mali ljudi što možemo kako bi nam priroda vratila ljepše nego što nam sada vraća, rekao je.

U ponedjeljak će predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u New Yorku sudjelovati na UN-ovu summitu o klimi, a da je o njoj važno povesti računa, priroda nas uvjerava iz dana u dan. Osim što se tope ledenjaci, alarmantni su i podaci o globalnom zatopljenju: Svjetska meteorološka organizacija objavila je da je u povijesti mjerenja iza nas pet najtoplijih godina.

Visoko u švicarskim Alpama, performans sprovoda za jedan ledenjak. Predvođena katoličkom udrugom za humanitarni rad, povorka planinara, znanstvenika i ekoloških aktivista, neki u crnini, popela se na 2700 metara nadmorske visine, do ostataka glečera Pizol. Od 2006. godine naovamo nestalo je četiri petine ovdašnjeg leda.

Prema najnovijem izvještaju Svjetske meteorološke organizacije, proteklih pet godina bilo je najtoplije razdoblje na Zemlji otkako se od 19. stoljeća provode mjerenja. Navodi se da dosadašnje mjere nisu zaustavile podizanje razina vode i emisiju ugljikova dioksida, nego se ti procesi čak ubrzavaju.

– Vidjeli ste da su se početkom ove godine u SAD-u snježne oluje spuštale sve do Floride. To je potaknuto klimatskim promjenama na Arktiku. Mi moramo razumjeti kako će vremenski ekstremi izgledati u budućnosti, kaže Markus Rex.

On je vođa ekspedicije od 300 znanstvenika koji su se u petak u norveškoj luci Tromse ukrcali na ledolomac i otisnuli prema Sjevernom polu. Ondje će pustiti da ih led okuje cijelu zimu i ostat će sve do ljeta.

– To je jedinstvena mogućnost da cijele godine promatramo procese nastajanja i otapanja leda. Dobit ćemo mnogo bolji uvid u cijeli sustav, tvrdi Mats A. Granskog s Norveškog polarnog instituta.

Niz prosvjeda, performansa i projekata slučajno ili namjerno se poklapa sa summitom o klimi koji u ponedjeljak počinje u sjedištu UN-a u New Yorku. Uoči njegova početka glavni tajnik otvorio je vrata mladim aktivistima koji su proteklih mjeseci diljem svijeta učenike pozivali na štrajkove i angažman u svijetu koji nasljeđuju.

Aktivisti tvrde da su na noge podignuli četiri milijuna ljudi. U svijetu ih živi 7,7 milijardi. Jedan dio nezainteresiran je za klimatske promjene, ili pak tvrdi da one nisu posljedica ljudskog djelovanja. Među negatorima su i čelnici više svjetskih supersila te utjecajni zastupnici krupnog kapitala.

Dekanić jeistaknuo kako je poanta svega u ekonomiji.

– Svijet zna da mora učiniti nešto, a to je povezano sa skupim razvojem tehnologije. Smanjenje onečišćenja, stakleničkih plinova je povezano s radikalnim smanjenjem potrošnje energije, a time i smanjenjem gospodarskog rasta, a to je teško učiniti, zaključio je i dodao kako je cijela filozofija suvremene civilizacije sačinjena na uspjehu, konkurenciji, rastu i progresu.

Naglasio je kako svijet već 50 godina zna kako bi se trebalo smanjiti korištenje prirodnih resursa, a potrošnja energije je danas dva i pol puta veća nego prije 40 godina.

– Europa nema profitabilne primarne izvore fosilne energije i zato je promijenila svoju energetsku strategiju, promijenila organizaciju energetskih tržišta i postala predvodnik i u politici i u tehnologiji razvoja obnovljivih izvora energije. No, ekonomski utjecaj Europe postaje sve manji za provođenje svoje predvodničke politike u zaštiti okoliša, istaknuo je Dekanić.

Grisogono je naglasio kako će zatopljenje od 2 stupnja donijeti nagle izmjene suša i poplava, topljenje leda i snježnog pokrivača zbog čega pati biljni i životinjski svijet, javljati će se invazivne vrste biljaka i životinja, te će doći u pitanje proizvodnja hrane.

– Vjerojatno je da ćemo mi polovicom ovog stoljeća prebaciti zatopljenje od dva stupnja i to će imati velikih posljedica, rekao je.

Vakula je dodao kako je zatopljenje od dva stupnja na globalnoj razini strahovito velika brojka.

– Topljenje leda znači porast razine mora što je veliki problem, istaknuo je .

Grisogono je dao usporedbu kako čovjek umire ako ostane bez 35 do 40 posto svoje kože, zbog nedostatka respiracije, hlađenja i disanja, a mi se kod Amazone igramo sa polovicom toga broja. Amazona je 20 posto pluća svijeta.

– To je dovoljno dramatična informacija i zato je bitno saditi što više šuma, zaključio je za HRT

Oko 15.000 osoba prošetalo je Parizom jučer u povorci za klimu, ali tu manifestaciju su obilježila nasilja kada su se aktivisti krajnje ljevice pridružili povorci, a zabilježeni su i incidenti s policijom.

U Parizu je dan protekao u napetom ozračju tijekom nekoliko manifestacija. Osim povorke za klimu, održan je i prosvjed pripadnika “žutih prsluka” koji se protive socijalnoj i fiskalnoj politici vlade i skup protiv plana mirovinske reforme.
Razbijeni izlozi, oštećena banka, zapaljene barikade, posljedice su nasilja koje je izbilo početkom povorke za klimu rano poslijepodne. Policija je primijetila oko 1000 “radikalnih” prosvjednika.

Do predvečer su privedene 164 osobe, a 120 je pritvoreno. Organizatori navode da se okupilo 50.000 sudionika, dok policija drži da ih je bilo 16.000.

Tijekom poslijepodneva na bulevaru Saint-Michel u Latinskoj četvrti radikalni militanti ultra-lijevog pokreta “Black Blocs” i “žuti prsluci” su bacali projektile na policajce i zatim se okomili na jednu banku i zapalili kante za smeće. Tada je policija upotrijebila suzavac i bacače gumenih kuglica, kontroverzno oružje kojim su ranjeni brojni pripadnici “žutih prsluka”.

NGO Greenpeace je pozvao putem Twittera okupljene da se raziđu i naglasio da nisu ispunjeni uvjeti nenasilnog skupa. Druge NGO, organizatorice te povorke, pozvale su na nastavak manifestacije i povorka je stigla do četvrti Bercy, na desnoj obali Seine.

Ekološki aktivisti su blokirali jedan most i raširili transparent na kojem je na engleskom pisalo “Macron, zagađivač Zemlje”. Na Elizejskim poljanama okupljene male skupine policija je potjerala suzavcem. Greenpeace je na Twitteru upozorio da je policija učinila sve da onemogući pravo na prosvjed.

Prije početka povorke za klimu organizatori su pozvali na mirnu manifestaciju. Upućeni su brojni pozivi kako bi se postigla konvergencija borbi, između “žutih prsluka” i aktivista za klimu.

I u drugim francuskim gradovima održani su skupovi. NGO navode da je u cijeloj zemlji okupilo više od 150.000 prosvjednika. U Parizu je bilo raspoređeno oko 7500 policajca s vodenim topovima i oklopnim vozilima.

Najava
 Međunarodni energetski forum (INTERNEF) održat će se 27. rujna u splitskom hotelu Cornaro, a tema foruma je “Globalizacijski trendovi u energetici”, najavljeno je iz Instituta za europske i globalizacijske studije koji skup organizira treću godinu za redom.

Kako se navodi u priopćenju, tema foruma bit će predstavljena kroz tri panela: o predviđanjima u globalnim energetskim trendovima, inicijativi tri mora kao i o iskoristivosti te stanjima solarne energije u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

“Forum je svojevrstan podsjetnik i na činjenicu da Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije 2020. i da bi jedan od važnijih fokusa trebao biti stavljen upravo na energetiku ne samo u RH već i u čitavoj regiji,” navodi se u priopćenju.

Prvi Međunarodni energetski forum organiziran je 2017. godine na temu “EU Rusija: Izazovi i mogućnosti u sferi energetike u Jugoistočnoj Europi”, dok je tema drugog forum održanog 2018. godine bila “Europska unija-Euroazija: Geopolitičke energetske perspektive”.

Cijene nafte porasle 
Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno jer se smanjenje kamatnih stopa američkog Feda očekivalo, pa to nije znatnije utjecalo na tržišta, dok je ulagače zabrinuo odlazak kineske delegacije iz SAD-a prije nego što je bilo planirano.

Prvi pad tih indeksa nakon tri tjedna rasta uslijedio je nakon što je američka središnja banka smanjila ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 1,75 do 2 posto. To smanjenje kamata, drugo od početka godine, očekivalo se na tržištu, no Fedovo priopćenje razočaralo je one ulagače koji su očekivali nedvojbene signale da će središnja banka nastaviti smanjivati kamatne stope.

Procjene čelnika Feda pokazale su, naime, da očekuju da će kamate ostati u ovom rasponu tijekom cijele 2020. godine. Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je, pak, da su izgledi za američko gospodarstvo povoljni, a da smanjenje kamata predstavlja osiguranje od rizika koji prijete zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva i trgovinskih tenzija.

Kazao je da bi Fed mogao dodatno smanjiti kamate, ako gospodarstvo dodatno oslabi, ali da smatra da ovo smanjenje predstavlja samo umjerenu prilagodbu kamata, s obzirom da je tržište rada snažno, a da će se inflacija vjerojatno vratiti Fedovoj ciljanoj razini od 2 posto.

Daljnji potezi Feda „ovisit će o gospodarskim pokazateljima. Nemamo neki zadani smjer, odluke ćemo donositi iz sjednice u sjednicu”, kazao je Powell, dodavši da će Fed prestati smanjivati kamate kada procjeni da je učinio dovoljno.

Očekivanja u vezi smanjenja kamatnih stopa i nada ulagača u trgovinski dogovor između SAD-a i Kine podržavaju najveću svjetsku burzu, pa je od početka godine S&P 500 indeks porastao gotovo 20 posto i trenutno je udaljen od rekordne razine, dosegnute krajem srpnja, oko 1 posto.

No, krajem prošloga tjedna indeksi su pali nakon što je otkazan posjet kineske poljoprivredne delegacije Montani, i to nakon trgovinskih pregovora u Washingtonu na nižoj razini i nakon što je predsjednik SAD-a Donadl Trump kazao kako želi postići cjelovit trgovinski sporazum, a ne samo dogovor o tome da Kina kupuje više američkih poljoprivrednih proizvoda.

Kineska delegacija, koja je trebala idućega tjedna posjetiti američke poljoprivredne farme, vratit će se u Kinu ranije nego je bilo planirano. Već mjesecima indeksi na Wall Streetu osciliraju ovisno o tome pristižu li signali o poboljšanju ili pogoršanju trgovinskih pregovora između dva najveća svjetska gospodarstva. Signali se često temelje na Trumpovim tweetovima.

Ncijene su nafte jutros porasle jer ne popuštaju napetosti između Saudijske Arabije i Irana izazvane napadima dronovima na saudijska naftna postrojenja 14. rujna. Jutros je cijena barela nafte na američkom tržištu porasla 0,98 posto, na 58,65 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 1 posto, na 64,92 dolara. Prošloga su tjedna cijene ‘crnog zlata’ porasle oko 6 posto.

Unatoč smanjenju kamatnih stopa američke središnje banke, na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna ojačao, nakon dva tjedna pada, jer ulagači ocjenjuju da je američko gospodarstvo u boljoj formi od ostalih.

Analiza prošlog tjedna
Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su prošloga tjedna oko 6 posto, što je posljedica napada dronovima na najveće naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji, zbog čega je proizvodnja srezana za više od 5 milijuna barela dnevno ili 5 posto ukupne proizvodnje u svijetu.

A početkom prošloga tjedna cijene su nafte skočile i više od 20 posto zbog strahovanja od oštrog pada ponude na tržištima nafte nakon napada na dva saudijska postrojenja 14. rujna, ali i zbog geopolitičkih napetosti koje su ti napadi izazvali.

No, kasnije su cijene nafte izgubile veliki dio tih dobitaka jer je Saudijska Arabija poručila da će obnoviti proizvodnju u oštećenim postrojenjima do kraja mjeseca, dok su neke zemlje, među kojima i SAD, poručile da će posegnuti u rezerve ako bude potrebno.

Saudijska Arabija tvrdi da će do kraja mjeseca proizvodni kapaciteti dosegnuti 11 milijuna barela dnevno, odnosno 12 milijuna do kraja studenog, i tako se vratiti na razinu na kojoj su bili prije napada.

Iz Međunarodne agencije za energetiku (IEA) objavili su, pak, da prema njihovim procjenama trenutno nema potrebe za posezanjem u rezerve zbog smanjene ponude nafte. No, trgovci i dalje pozorno prate stanje na Bliskom istoku nakon napada pobunjenih jemenskih Hutija na saudijska postrojenja.  SAD i Saudijska Arabija tvrde da je za napade kriv Iran koji opovrgava njihove optužbe.

U međuvremenu je koalicija pod vodstvom Saudijske Arabije pokrenula vojnu operaciju sjeverno od jemenske luke Hodeide. SAD, pak, nastoji formirati koaliciju sa zemljama Bliskog Istoka i Europe kako bi „otklonile iransku prijetnju nakon napada na saudijska postrojenja“.

No, veći rast cijena sprječava usporavanja rasta vodećih svjetskih gospodarstava zbog čega bi mogla oslabiti potražnja za naftom. Doduše, američke, kineske i europske monetarne vlasti uvele su posljednjih tjedana nove poticajne gospodarske mjere, no rezultati tih mjera mogu se očekivati tek kasnije tijekom godine. Podršku cijenama nafte, pak, pruža smanjena proizvodnja OPEC-a i njegovih partnera, ali i postupno smanjenje proizvodnje američkih proizvođača.

Dobar učenik
Njemačka vlada postigla je u petak nakon duge sjednice dogovor oko klimatskog paketa kojim bi trebao osigurati postizanja klimatskih ciljeva Njemačke do 2030.

Paket mjera demokršćansko-socijaldemokratske vlade Angele Merkel predviđa subvencije u stambenom i prometnom sektoru kojima bi se financirao prijelaz na održive izvore energije kao i bolju toplinsku izolaciju objekata.

Istodobno bi fosilna goriva poput benzina, dizela, loživog ulja i ugljena poskupjeli zbog postupnog uvođenja obračunavanja dodatne pristojbe koja bi se ravnala po količini emisije ugljikovog dioksida.

Prema nekim procjenama, ova mjera bi trebala poskupjeti gorivo za oko 12 euro centa po litri. Zauzvrat bi oni koji automobilom putuju na posao uživali u većim poreznim olakšicama. Mjere predviđaju i pojeftinjenje održivih oblika prometa poput putovanja željeznicom uz istodobno poskupljenje domaćih letova. Merkel je upozorila na to da je prilikom donošenja mjera obraćana pozornost na to da te mjere budu ostvarive u praksi.

Njezin zamjenik i ministar financija Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) upozorio je na to da usprkos predviđenim troškovima od 53 milijarda eura za potrebe klimatskog paketa neće biti novih zaduženja. On je istodobno upozorio na pokret Fridays for Future na čijim prosvjedima se samo danas u Berlinu okupilo preko 250.000 građana.

Klimatski paket su pozitivno prihvatila financijska tržišta. Akcije energetskih i automobilskih kompanija su zabilježile lagani rast u petak poslije podne. Udruge za zaštitu okoliša su naprotiv kritizirale vladin klimatski paket kao nepotpun i prespor.

Zaključke njemačke vlade također je kritizirala i parlamentarna oporba. Alternatova za Njemačku (AfD) govori o „ideologiji na račun građana“ a Liberalno-demokratska stranka o „mješavini nekoordiniranih mjera“. Prema ispitivanju instituta Forsa za medijsku kuću RTL, 68 posto građana Njemačke je spremno promijeniti svoje navike ako bi to pogodovalo zaustavljanju klimatskih promjena.

Pozorno se prati stanje
Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima nadomak 65 dolara, poduprte pojačanim napetostima na Bliskom istoku nakon napada dronovima na ključna naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji.

Trgovci pozorno prate stanje na Bliskom istoku nakon napada pobunjenih jemenskih Hutija na ključno naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji proteklog vikenda, zbog čega je saudijska proizvodnja gotovo prepolovljena.

Saudijski ministar obvezao se da će obnoviti izgubljenu proizvodnju do kraja mjeseca. Iz državne naftne kompanije Saudi Aramco izvijestili su da očekuju opremu iz Sjedinjenih Država i Europe, kojom namjeravaju obnoviti oštećene objekte. Sjedinjene Države i Saudijska Arabija tvrde da je za napade kriv Iran koji opovrgava njihove optužbe.

U međuvremenu je koalicija pod vodstvom Saudijske Arabije (SA) pokrenula vojnu operaciju sjeverno od jemenske luke Hodeide. Sjedinjene Države paralelno nastoje formirati koaliciju sa zemljama Bliskog Istoka i Europe kako bi „otklonile iransku prijetnju nakon napada na saudijska postrojenja“.

Olivier Jakob iz Petromatrixa ističe pak da će ovog vikenda cijene nafte podupirati očekivana poplava u Houstonu, ali i politički faktori. Pozorno će se pratiti i trgovinski pregovori SAD-a i Kine u Washingtonu, budući da će dužnosnici u četvrtak nastaviti razgovore iza zatvorenih vrata nakon više od dva mjeseca pauze.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u četvrtak iznosila 64,39 dolara, što znači da je pala 18 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Saudijska Arabija u petak je provela medije kroz napadnuta postrojenja, za što Washington i Rijad krive Teheran, u vrijeme dok Iran prijeti osvetom ako se rast napetosti pretoči u napade.  Novinari su u Khuraisu, za koji saudijsko ministarstvo obrane tvrdi da je pogođeno s četiri projektila, mogli svjedočiti popravku postrojenja koje je u tijeku.

 

U teritorijalnim vodama UK
Norveškom Equinoru i britanskom SSE Renewablesu povjeren je posao izgradnje najveće svjetske vjetroelektrane na moru u teritorijalnim vodama Velike Britanije, što je investicija vrijedna 10,2 milijarde eura, objavio je u petak Equinor.

Dvjema energetskim grupama dodijeljeni su ugovori za razvoj tri velika priobalna projekta vjetroelektrana na području Dogger Banka u Sjevernom moru kapaciteta 3,6 gigavata, za koje se očekuje da će proizvesti dovoljno energije za opskrbu ekvivalenta 4,5 milijuna britanskih domaćinstava, stoji u priopćenju Equinora.

Vjetropark će se sastojati od tri projekta, Creyke Beck A, Creyke Beck B i Teesside A, s kapacitetima proizvodnje od po 1,2 gigavata struje. Investicija obuhvaća razdoblje od 2020. do 2026. godine, pri čemu bi konačna odluka o prvom projektu trebala biti donesena tokom iduće godine. Početak proizvodnje električne energije planiran je za 2023. godinu.

Trenutna je veleprodajna cijena megavata struje oko 45 eura. SSE, čije je sjedište u Škotskoj a dionice su mu izlistane na Londonskoj burzi, bit će nadležna za izgradnju vjetroelektrane, a Equinor će biti operator.