Energetika

Rast cijena nafte učinio je naftnu industriju u Norveškoj ponovno privlačnom, gdje naftne tvrtke stoje u redu s planovima za ulaganje u povećanje proizvodnje nafte na norveškom epikontinentalnom pojasu.
To je odlična vijest za najvećeg proizvođača nafte i plina u Zapadnoj Europi, koji će se suočiti s padom proizvodnje od sredine 2020-ih, ako uskoro neće biti novih velikih otkrića ugljikovodika. Neke naftne tvrtke planiraju uložiti čak milijarde dolara u proizvodnju nafte i plina u Norveškoj tijekom idućih pet godina.

Prema tome, uskoro ćemo saznati tko će biti treći najveći proizvođač nafte u Norveškoj, iza državne tvrtke Equinor i Petoro te najveća neovisna, nedržavna tvrtka koja vrši operacije na epikontinentalnom pojasu.

Tri najvjerojatnija kandidata za neovisnog proizvođača su: Aker BP, (spajanje Akera i norveškog BP-a), Vår Energi AS (spajanjem Point Resources AS s lokalnim ENI-jem) i Wintershall DEA (spajanje njemačkog Wintershalla i DEA krajem 2018.). Prema Bloombergu, te tvrtke bi mogle do 2022. godine uložiti ukupno 20 milijardi USD na obali Norveške.

Za pet godina, barem jedan od tih tri vodeća kandidata za najvećeg norveškog nedržavnog proizvođača nadmašit će francuskog naftnog diva Total u proizvodnji, prema Bloombergovim procjenama.

Prošle godine Total je bio najveći proizvođač u Norveškoj iza državnih tvrtki Equinor i Petoro, s 214.000 bbl ekvivalenta nafte dnevno. Također, Lundin Petroleum se isto može pridružiti utrci, zahvaljujući udjelu od 22,6 posto u divovskom naftnom polju ‘Johan Sverdrup’ u Sjevernom moru, a proizvodnju bi trebala početi krajem 2019. i očekuje se da će najviše doprinijeti norveškoj rastućoj proizvodnji nafte do 2023. godine. Tvrtka procjenjuje da će proizvodnja 2022. dosegnuti 160.000 barela, dvostruko više od 2018., dok Bloomberg prognozira i više od 200.000 barela ekvivalentne nafte dnevno, objavio je Oil Price.

 

Ruska naftna tvrtka Rosneft namjerava u 2018. godini ukupno izvesti čak 50 milijuna tona nafte u Kinu.
Uz to, Rusija i Kina do kraja 2019. godine namjeravaju ukinuti ograničenja vezana uz izvoz ruske nafte naftovodima za Kinu. To je razlog zašto se sada izvoz velikim dijelom odvija morem, preko luke Kozmino. Istodobno, u prvih osam mjeseci 2018. godine izvoz ruske nafte u Kinu povećan je za 30%.

No, to nije sve jer će se istodobno povećati i izvoz prirodnog plina u Kinu, pri čemu bi prve isporuke plina novim plinovodom Snaga Sibira trebale započeti 20.12.2019. godine. Isto tako, u prvoj polovici 2019. godine trebali bi biti potpisani ugovori o izvozu plina iz ruskog Dalekog istoka u Kinu. Kada svi ti projekti budu dovršeni, Rusija će postati prvi izvoznik prirodnog plina za Kinu, objavila je ruska novinska agencija TASS.

Plin je na tržištu u zadnjih godinu i pol dana poskupio za cca. sto posto, no cijena za građane nije se bitnije mijenjala.
To je tako zbog političke odluke da HEP bude opskrbljivač na veleprodajnom tržištu (OVT), koji dobavlja plin za potrebe građana i prodaje ga opskrbljivačima koji ga dalje prodaju građanima. Cijena plina fiksirana je da travnja iduće godine, a i onda plin može poskupiti tek 10%, stoji u natječajnoj dokumentaciji za OVT-a. Referentna cijena plina do kraja ožujka 2019. iznosi 0,18 kn/kWh.

U srpnju je HERA za ulogu opskrbljivača na veleprodajnom tržištu odredila HEP, no protivno očekivanom, samo do 1. travnja 2019., kada će se provesti novi natječaj za period do 31. ožujka 2021.. Odluka HERA-e reflektira činjenicu da HEP na kupovini i prodaji plina za kategoriju kućanstvo snosi gubitke, kao i razmišljanja glavnine struke da bi se tržište za tu kategoriju trebalo otvoriti i prije 2021. godine.

Tada bi plin kupovati sami opskrbljivači, a problem je što velik broj njih za to nije kadrovski ni financijski osposobljen,a do okrupnjavanja tvrtki na opskrbi nije došlo. U slučaju otvaranja tržišta cijena plina bolje bi pratila tržišna kretanja, ali to vjerojatno znači i poskupljenje od 25-30posto, posebno u atmosferi ovako visokih cijena plina kakve su danas. HEP trenutno maksimalno koristi sinergiju jer je i sam veliki kupac plina, ali očigledno se nalazi pod političkim pritiskom jer je primjerice odlukom Vlade ovoga ljeta počeo prodavati plin Petrokemiji, umjesto plinskih trgovaca PPD-a i INA-e koji žele kupiti tu tvrtku, ali zaziru od gubitaka na prodaji plina, piše Energetika-net.

Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve u kontekstu Pariškog sporazuma vezane za dekarbonizaciju energetskog sektora.
*Jedan od glavnih izazova dekarbonizacije energetskog sustava u Europi je kako integrirati obnovljive izvore energije u elektroenergetski sustav opterećen tokovima energije u različitim smjerovima zbog decentralizirane proizvodnje obnovljive energije. Zbog toga se posebno ističu tri bitna izazova.

Prvi je adekvatno upravljanje elektroenergetskim sustavom zajedno sa integracijom svih tržišta i daljnjim tehnološkim napretkom. Drugi izazov je pohranjivanje proizvedene energije zajedno sa transformacijom između električne energije i plina, a treći izazov je povećanje učinkovitog korištenja energije na strani samih potrošača. Slijedom navedenog, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić je danas u Linzu (Austrija), na neformalnom sastanku Vijeća ministara za energetiku, potpisao Deklaraciju pod nazivom “Inicijativa za poticanje primjene vodika” (“The Hydrogen Initiative”). Vodik ima potencijal u nizu aktivnosti jer može poslužiti za pohranu energije, može poslužiti kao zamjena za prirodni plin (metan), može se koristiti u industrijskim procesima koji su danas primarno vezani uz ugljik kao njegova zamjena, te, konačno, kao potencijal u prometu tj. kao gorivo, odnosno izvor električne energije.

Deklaracijom se nastoji potaknuti daljnje istraživanje i razvoj te industrijalizacija vodika kao potencijalnog sredstva kojim bi se proizvedena energija pohranjivala, čuvala te direktno koristila kako u prometu tako i u kućanstvima i industriji. Također, Deklaracijom se nastoje potaknuti istraživanja i mjere kojima će vodik zamjenjivati ugljik u proizvodnim procesima te na taj način dodatno doprinijeti dekarbonizaciji kako energetskog sektora tako i industrije te na taj način potpomoći ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma.

Mađarski premijer Viktor Orban sastao se u utorak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i pohvalio “čvrste veze i pouzdano partnerstvo” između dvije zemlje, prenose agencije.
“Sastanak s vama ima veliki značaj za mađarsku politiku jer smo važni partneri”, kazao je Orban na dočeku u Kremlju.

“Mađarskoj su potrebni pouzdani partneri. Drago mi je da su veze između dvije zemlje godinama čvrste i pouzdane”, dodao je Orban.

Također je istaknuo da se dvije zemlje uspješno suočavaju s nepovoljnim utjecajima u međunarodnom okruženju te da su preokrenule trend pada bilateralnih trgovinskih veza u okolnostima ekonomskih sankcija nametnutih Rusiji. Pozvao je na pružanje novih prilika za razvoj trgovine, investicija, energetskih veza i suradnje u poljoprivredi i kulturi.

Putin je istaknuo da je Mađarska jedan od ključnih partnera Rusije u Europi, s trgovinskim vezama koje stalno jačaju. Trgovina između dvije zemlje je prošle godine i u prvoj polovici ove godine porasla za 25 posto, a obostrane investicije su dosegle milijardu dolara, naglasio je ruski predsjednik. Najavio je i početak izgradnje dva nova reaktora u mađarskoj nuklearnoj elektrani Paks, za što je zadužena ruska državna tvrtka za atomsku energiju Rosatom.

Oko 35 do 40 posto električne energije u Mađarskoj se proizvede u nuklearki Paks. Što se tiče suradnje u energetici, Orban je potvrdio da se s Putinom dogovorio oko opskrbe ruskim plinom za razdoblje iza 2020., a također je izrazio želju da kroz Mađarsku prolazi tursko-ruski plinovod te zatražio potporu Putina.

Ruski predsjednik nije isključio mogućnost da se za Mađarsku izgradi kopneni produžetak toga plinovoda. Mađarska i Rusija, kako prenose agencije, angažirane su i na pomoći progonjenim kršćanima u ostalim dijelovima svijeta. “Obojica smatramo da je očuvanje i jačanje kršćanske kulture važno za moderan svijet”, rekao je Orban.

U više je navrata ponovio da je u mađarskom nacionalnom interesu “dobra suradnja između dvije polovice Europe”, uključujući, naravno “dobre mađarsko-ruske veze”.

Sjeverna Koreja pristala je u srijedu poduzeti dodatne korake ka denuklearizaciji korejskog poluotoka u želji da ponovno pokrene pregovore sa SAD-om, objavila je južnokorejska novinska agencija Yonhap.
Add content here
Sjeverna Koreja pristala je trajno zatvoriti svoje ključne raketne objekte u nazočnosti stranih stručnjaka i spremna je zatvoriti svoj glavni nuklearni kompleks ako SAD poduzme recipročno djelovanje, priopćio je predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in, koji je u utorak stigao u Pjongjang kako bi raspravljao o denuklearizaciji i službenom završetku Korejskog rata.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka na vrhu i potpisivanja sporazuma Moon i sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un izjavili su kako su se složili da korejski poluotok pretvore u “zemlju mira bez nuklearnog oružja i nuklearnih prijetnji”.

Kim je rekao da će sporazum koji su potpisali “otvoriti višu razinu za unaprjeđenje odnosa dviju država i približiti doba mira i blagostanja”. Također je najavio da će posjetiti Seul u bliskoj budućnosti, što će biti prvi posjet sjevernokorejskog vođe glavnom gradu Južne Koreje.

U sporazumu je Sjeverna Koreja pristala poduzeti dodatne korake ka denuklearizaciji slijedeći odgovarajuće korake SAD-a kojima bi se nagradio osiromašeni Sjever, navodi Yonhap. “Sjever je izrazio svoju spremnost da nastavi poduzimati dodatne korake, kao što je trajno zatvaranje nuklearnog postrojenja Yongbyon, ako SAD poduzmu odgovarajuće mjere u duhu zajedničke izjave Sjeverne Koreje i SAD-a od 12. lipnja”, stoji u sporazumu.

Sastanak u Pjongjangu treći je susret Moona i Kima, a smatra se ispitom za mogući budući susret koji je sjevernokorejski čelnik predložio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Washington želi konkretno djelovanje prema denuklearizaciji Sjeverne Koreje prije no što pristane na ključni cilj Pjongjanga – proglašavanje službenog kraja Korejskog rata, koji se vodio od 1950. do 1953. godine, te je završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom.

Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je u srijedu niz sporazuma postignutih na međukorejskom summmitu u Pjongjangu nazvavši ih “vrlo uzbudljivim”. “Kim Jong Un je pristao na nuklearne inspekcije, koje su predmet završnih pregovora, i trajno zatvaranje poligona za nuklearna testiranja u nazočnosti međunarodnih stručnjaka”, napisao je Trump na Twitteru misleći na sporazume koje je sjevernokorejski čelnik postigao u razgovorima s južnokorejskim predsjednikom Moonom Jae-inom.

“U međuvremenu neće biti raketnih niti nuklearnih pokusa”, dodao je Trump.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, iranski predsjednik Hasan Rohani i nova lica s Novog Zelanda i iz Zimbabvea govorit će na najvećem međunarodnom političkom skupu ovog rujna. No fokus će ponovno biti na američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, kojemu će to biti drugi nastup na Općoj skupštini UN-a.

Među novim licima koja će se pojaviti na godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a su novi predsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa, čiji je prethodnik Robert Mugabe bio redovit gost od 1978. Novozelandska premijerka Jacinda Ardern, druga predsjednica vlade koja je rodila na dužnosti u povijesti, dovest će pak sa sobom i svoju tromjesečnu kćerku Neve.

Sjedinjene Države su tradicionalno u fokusu kao druge na redu za govornicom. Sve oči ove godine bit će uprte u američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali iz posve pogrešnih razloga.

Trumpov debitantski nastup prošle godine očekivao se s velikim zanimanjem, no on sada više nije nepoznanica. Sada se samo strahuje da će se ponašati jednako loše kao i na summitima skupine G7 i NATO-a, rekao je UN-ov stručnjak Richard Gowan, profesor na Sveučilištu UN-a koji je radio i na Njujorškom sveučilištu te na Sveučilištu Columbiji. “Svi strahuju da će se ponoviti noćna mora njegova ponašanja na summitu NATO-a i da će početi prozivati druge zemlje što ne uplaćuju dovoljno novca UN-u i prijetiti obustavom financiranja”, rekao je.

Postoji i mogućnost da se zavadi s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom ili iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem, koji su obojica u lošim odnosima s Trumpom, a trebali bi govoriti istoga dana.

Možda čak niti Trumpovi prošli diplomatski uspjesi, ponajviše njegov summit sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom iz lipnja u Singapuru, neće imati toliko odjeka. Neki su se nadali da će se zahvaljujući tom sastanku Kim Jong Un prvi put pojaviti na Općoj skupštini UN-a, ali Pjongjang planira poslati ministra.

Sjeverna Koreja je “zloduh zabave”, rekao je Gowan. No to bi mogao biti i pomak nabolje. Trump je u svojem govoru prošle godine zaprijetio da će “posve uništiti” Sjevernu Koreju i bio je pogrdan prema njezinom čelniku.Bijela kuća je objavila da je Pjongjang nedavno poslao Trumpu pismo u kojem traži novi sastanak, što bi mogao biti pokušaj da se umiri predsjednika i spriječi da Kim ponovno bude metom njegovog govora.

Iran u fokusu

No Gowan smatra da će iranski nuklearni sporazum vjerojatno biti u Trumpovom fokusu ove godine. SAD je objavio da će Trump predsjedati sastankom Vijeća sigurnosti posvećenim, među ostalim, “iranskoj destabilizirajućoj agresiji i sponzoriranju terorizma”. Glasine da će Trump predstaviti svoj dugoočekivani mirovni plan za Bliski istok utišala je američka veleposlanica pri UN-u Nikki Haley, koja je kazala da se plan privodi kraju, ali još nije gotov.

Sirija će sigurno biti na dnevnom redu bilateralnih sastanaka, s obzirom na to da su svjetski čelnici zadnjih nekoliko tjedana snažno apelirali na Moskvu i vladu Bašara al-Asada da spriječe krvoproliće u Idlibu, posljednjem uporištu pobunjenika u Siriji.

Svjetski će čelnici u svojim govorima vjerojatno pozvati na daljnju potporu multilateralnim sporazumima iz kojih se Trump povukao, kao što su Pariški sporazum o klimi i iranski sporazum. Na marginama skupa, ministri i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres sastat će se kako bi razgovarali o financiranju UN-ove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA) jer je SAD nedavno najavio da će je prestati financirati.

Guterrres, snažni zagovornik Pariškog sporazuma, obećao je da će lobirati među svjetskim čelnicima za borbu protiv klimatskih promjena, pozvavši vlade da “slome paralizu” nedjelovanja. Svjetski čelnici ranijih su se godina dogovorili o ciljevima za poticanje razvoja u svijetu i obvezali da će raditi na donošenju globalnog pakta za pomoć izbjeglicama. “Vladao je osjećaj da je sjednica Opće skupštine doista vrijeme kada se donose odluke. A sada su svi samo u defenzivi”, rekao je Gowan.

“Čini se kao da nitko nema bilo kakvih ambicija za taj skup osim toga da ga prežive.”

Plinacro je započeo s drugom fazom revitalizacije 6,1 km dugog plinovoda Kozarac-Stružec u Moslavini. Kako izvještavaju iz te javne tvrtke, nakon što su tijekom protekla dva tjedna završeni zemljani radovi, u ponedjeljak se na 14 lokacija duž plinovoda započelo s ugradnjom fleksibilnih cijevi u postojeći čelični plinovod, izgrađen 1970.
Time je, kažu, Plinacro postao prvi operator plinskog transportnog sustava (OTS) u Europi koji fleksibilne cijevi, prvenstveno zbog manje duljine i promjera plinovoda, koristi za transport plina za krajnjeg korisnika, u ovom slučaju Inu. U odnosu na izgradnju novog plinovoda, prednosti korištenja fleksibilnih cijevi, odnosno njihovog uvlačenja u postojeći plinovod, prvenstveno su skraćeno vrijeme realizacije projekta te niži troškovi održavanja.

Pri tome, bitno je istaknuti da se ova tehnologija u svijetu u gotovo 70 posto slučajeva koristi u offshore industriji, dok se u onshore industriji ona prvenstveno koristi u tehnološkim procesima proizvodnje nafte, naftnih derivata i plina. Budući da se, zasad, ne proizvode fleksibilne cijevi tolikih promjera, primjena navedene tehnologije još nije moguća na Plinacrovim magistralnim plinovodima. Završetkom radova, koji su predviđeni do 1. listopada ove godine, plin će se, kao i ranije, od Plinacrova plinskog čvora (PČ) Kozarac transportirati do Plinacrove mjerne stanice (MS), smještene u sklopu Inine kompresorske stanice (KS) Stružec.

Navedena revitalizacija plinovoda bila je nužna, prvenstveno zbog starosti plinovoda, načina njegove izgradnje te činjenice da je njime bilo sve teže ostvarivati siguran i pouzdan transport prirodnog plina.Plinacro i rumunjska tvrtka SC Euro Gas Systems potpisali su početkom rujna ugovor o isporuci glavne opreme za izgradnju kompresorske stanice kod Velike Ludine u Moslavini, a vrijednost ugovora je oko 8,2 milijuna eura.

Iz Plinacroa su pojasnili da se ugovor odnosi na isporuku, ugradnju, puštanje u rad i održavanje glavne opreme (tri kompresorske jedinice) za prvu kompresorsku stanicu (KS1) na hrvatskom plinskom transportnom sustavu. Ugovor s Rumunjima je, kažu, rezultat međunarodnog javnog natječaja na kojem je SC Euro Gas Systems bila najpovoljniji ponuđač, a potpisali su ga predsjednik uprave Plinacra Ivica Arar i direktor EGS-a Roger Herman Wachter.

Podsjećaju da su građevinski radovi započeli početkom kolovoza, a potpisivanjem ugovora inicirana je završna faza u realizaciji projekta. Naime, izgradnjom KS1 povećat će se sigurnost opskrbe svih korisnika Plinacrova transportnog sustava, omogućiti povećanje fleksibilnosti upravljanja postojećim transportnim kapacitetima te racionalno povećanje kapaciteta prema potrebama tržišta. Pored toga, kažu u Plinacrou, osigurat će se uspostava stalnog dvosmjernog kapaciteta na postojećoj interkonekciji između Hrvatske i Mađarske, na pravcu Donji Miholjac – Dravaszerdahely, što će omogućiti i otpremu plina s budućeg LNG terminala na Krku prema Mađarskoj i trećim zemljama.

Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi porasli, nadoknadivši gubitke od prethodnoga dana, jer su ulagači zanemarili trgovinske tenzije između SAD-a i Kine, s obzirom da su nove uvozne carine manje nego što se očekivalo.
Dow Jones ojačao je 184 boda ili 0,71 posto, na 26.062 boda, dok je S&P 500 porastao 0,54 posto, na 2.904 boda, a Nasdaq indeks 0,76 posto, na 7.956 bodova. Nakon što su u ponedjeljak ti indeksi pali zbog rasta trgovinskih napetosti između Washingtona i Pekinga, u utorak su nadoknadili te gubitke jer su mjere ipak blaže nego što se očekivalo.

U ponedjeljak navečer predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je odluku o uvođenju 10-postotnih carina na uvoz 200 milijardi dolara vrijedne kineske proizvode i zaprijetio daljnjim carinama na još 267 milijardi dolara kineskog uvoza ako Peking odgovori mjerama koje bi pogodile poljoprivrednike ili industrije.

Peking je, pak, odgovorio carinama od 10 posto na uvoz američkih proizvoda vrijednih 60 milijardi dolara. Time se nastavlja trgovinski sukob između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, no to se, kažu analitičari, i očekivalo, pa se tržište oporavilo. „Prvotno su najavljivane carine u rasponu od 20 do 25 posto, pa su ipak smanjene na 10 posto. Možda te brojke neće biti tako loše kao što se mislilo. Veći je pritisak na Kinu da se postigne dogovor nego na SAD”, kaže Stephen Massocca, potpredsjednik u tvrtki Wedbush Securities.

Prosječna plaća na Wall Streetu prošle godine porasla je za 13 posto, do najviše razine od financijske krize 2008. godine, objavljuje Business Insider. U sektoru obveznica, godišnja plaća u New Yorku u prosjeku je, u 2017. godini dosegla iznos od 422,5 tisuća dolara. Navodi se to u nedjeljnom izvješću, koje potpisuje državni kontrolor Thomas DiNapoli.

Dobit financijskih kompanija nastavila je rasti i u ovoj godini i to za 13,7 milijardi dolara u prvom polugodištu, što je rast za jedanaest posto u odnosu na prošlu godinu. Navodi se, također, da će financijske kompanije i ove godine zabilježiti odličan rezultat. Industrija obveznica sad ima više prosječne plaće od bilo koje velike industrije u New Yorku, a primanja zaposlenih u ovom sektoru iznose 21 posto od svih plaća u privatnom sektoru u New Yorku.

Diljem SAD-a, financijska industrija, odnosno njezin sektor obveznica, otvorila je više od 90 tisuća radnih mjesta, a očekuje se i otvaranje dodatnih 26.300 radnih mjesta u tekućoj godini. Inače, u zadnjih sedam godina sektor je obveznica, diljem svijeta, otvorio više od 90 tisuća radnih mjesta, a očekuje se i rekordnih 26 tisuća novih radnih mjesta u ovoj godini.

Među najvećim su dobitnicama jučer bile dionice kompanija koje su osjetljive na trgovinske tenzije. Cijena Boeinga, najvećeg američkog izvoznika u Kinu, skočila je više od 2 posto. Od 11 sektora S&P 500 indeksa, najviše su porasle cijene dionica u potrošačkom, za 1,3 posto. Zahvaljujući rastu cijena nafte, energetski je sektor, pak, porastao 0,7 posto.

Ponešto se oporavio i tehnološki sektor, koji je dan prije bio pod pritiskom jer bi mu nove carine mogle naštetiti, s obzirom da tehnološki divovi, kao što je Apple, neke komponente za svoje uređaje uvozi iz Kine.

Nakon pada za više od 2,5 posto u ponedjeljak, jučer je cijena dionice Applea porasla 0,2 posto. I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 0,51 posto, na 12.157 bodova, a pariški CAC 0,28 posto, na 5.363 boda. Londonski FTSE oslabio je, pak, 0,03 posto, na 7.300 bodova.

Kina se ne boji “ekstremnih mjera” koje Sjedinjene Države poduzimaju u svom trgovinskom ratu već će ih iskoristiti kao priliku za zamjenu uvoza, promicanje lokalne ekonomije i ubrzanje razvoja visokotehnoloških proizvoda, najavio je u srijedu Narodni dnevnik, novine koje izdaje vladajuća Komunistička stranka, u komentaru na naslovnoj stranici u svojem prekomorskom izdanju.

Dvije najveće svjetske gospodarske sile ušle su u utorak u još žešći trgovinski rat nakon što je Peking uveo carine na američke proizvode u vrijednosti 60 milijardi dolara u znak odmazde za planirane namete američkog predsjednika Donalda Trumpove na kinesku robu u vrijednosti od 200 milijardi dolara. “Kina nije zabrinuta da će trgovinske mjere SAD-a znatnije povećati cijene domaće robe, nego će to iskoristiti kao priliku da zamijeni uvoz domaćim proizvodima, promovira lokalne ekonomije ili razvije naprednu visokotehnološku proizvodnju usmjerenu na izvoz”, stoji u komentaru.

The Global Times tabloid, which is affiliated to the People’s Daily, said the trade war was a chance to pursue greater global recognition of its financial markets and that it could open its A-share market more to listings by Western firms.

Tabloid The Global Times, koji je povezan s Narodnim dnevnikom, ocijenio je kako je trgovinski rat prilika da se Kina izbori za veće globalno priznavanje njezinih financijskih tržišta i da više otvori svoje tržište A-dionica zapadnim tvrtkama. SAD su do sada su nametnule carine na kineske proizvode od 50 milijardi dolar, pokušavajući natjerati Kinu da promjeni svoju politiku u trgovini, prijenosu tehnologije i visokotehnološkim industrijskim subvencijama.

Peking je zasad odgovorio svojim uvođenjem carina, ali neki analitičari i američke tvrtke boje se uvođenja mjera protiv američkih kompanija koje posluju u Kini. Još jedne kineske državne novine, Kineski dnevnik, također su u uredničkom komentaru poručile da će američka taktika biti neučinkovita. “Trgovinski sukob neće prisiliti Kinu da podlegne pritisku SAD-a, već će se, s obzirom na ekonomsku otpornost, suočiti s tim izazovima, pronaći odgovarajuća rješenja i izići iz toga jača”, tvrdi Kineski dnevnik.

Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj William Robert Kohorst ne skriva želju da vjetar snažnije zapuše u jedra hrvatsko-američke gospodarske suradnje
U velikom intervjuu koji je dao za Lider američki veleposlanik u nekoliko navrata naglašava kako poduzeća u SAD-u imaju mnogo kapitala koji mogu uložiti. Hrvatske tvrtke trebale bi pokazati inicijativu većim iskorakom prema američkim investitorima, dok bi administrativne zavrzlame trebalo ponešto ublažiti, tumači Kohorst.

– SAD ima golem neiskorišteni kapital koji se može uložiti u prikladne investicije. Sazrijevanjem hrvatskoga gospodarstva otvaraju se velike prilike za američka ulaganja. Želio bih potaknuti hrvatske kompanije koje traže kapital da izrade prikladna financijska izvješća i široko traže ulagače umjesto da se oslanjaju na postojeće veze. To će povećati transparentnost i otvoriti hrvatsko tržište širem i dinamičnijem rasponu igrača.

Investicijska klima je u Hrvatskoj vrlo zahtjevna. Mnogi Amerikanci, neki od njih imaju i hrvatske korijene, zaista žele uložiti, no pravila i procedure to im jako otežavaju, ispričao je i iz rukava je isipao primjer golfa na Srđu u koji se neki trse uložiti već 15-ak godina. Iako je gospodarska suradnja, kako kaže, daleko od svog potencijala, više od stotinu američkih kompanija trenutačno posluje u Hrvatskoj, s više od 820 milijuna dolara uloženog kapitala i više od sedam tisuća zaposlenih.

– Nadam se da će razmjena praktičnih informacija tijekom konferencije voditi većem napretku u sljedećoj godini, zaključio je veleposlanik, koji se u intervjuu u novom broju Lidera osvrnuo i na goruća pitanja hrvatskog gospodarstva poput nagodbe u Agrokoru, LNG terminal na Krku i brodogradilišta za koja se kao rješenje nameće i američki kapital koji će ‘bez problema poteći ako hrvatske kompanije priliku učine financijski atraktivnom.’

Summit Inicijative triju mora potvrdio je u utorak u Bukureštu popis od četrdeset prioritetnih projekata čiji je cilj ojačati ekonomski razvoj zemalja srednje Europe, kako bi se jaz između stare i nove Europe što više smanjio, a njegovi su sudionici snažno su poduprli transtlantske veze i energetsku neovisnost regije.
“Inicijativa triju mora poduprla je kratku listu prioritetnih interkonekcijskih projekata u tri ključna područja: energetici, prometu i digitalizaciji”, kazao je na završnoj konferenciji za novinare rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, predstavljajući rezultate summita. Sada je dostigla svoju zrelu fazu i pred njom je ključni dio a to je realizacija projekata, kazao je rumunjski predsjednik, domaćin skupa.

Upravo je potvrđivanje popisa konkretnih projekata koji odgovaraju zajedničkom interesu država srednje i istočne Europe kako bi se u konačnici izbrisale razlike između stare i nove Europe ključni ishod trećeg summita inicijative. Uz to, zemlje inicijative potpisale su u ponedjeljak na marginama poslovnog foruma – koji je prvi put održan uz summit Inicijative triju mora – sporazum o mreži gospodarskih komora, kao i pismo namjere o utemeljenju fonda inicijative.

Iako su osnovni izvori financiranja projekata – kojih je u ponedjeljak i utorak na sumitu u Bukureštu predstavljeno 40, od kojih je Hrvatska došla s njih 11 – sredstva Europske unije i većina projekata zadovoljava uvjete za financiranje iz EU-a, postoji manji dio njih koji ne zadovoljavaju uvjete pa bi cilj novog fonda bio da se osigura onaj dio sufinanciranja određenih projekata koji nisu prihvatljivi za financiranje iz sredstava EU-a.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je na zajedničkoj press konferenciji da je inicijativa “u svojoj srži usmjerena na napredak i boljitak Europske unije u cjelini” ali mora i doprinijeti ekonomskom razvoju srednje Europe kako bi se izbrisale razlike između tzv. europskog istoka i zapada.

Istaknuta važnost transatlantskih veza

Iohannis je istaknuo na konferenciji za novinare da je na ovom summitu pokazano da je inicijativa “proeuropska i protransatlantska”, što je dokazala nazočnost predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera i američkog ministra energetike Ricka Perryja. “Drago mi je da je predsjednik EK Juncker prihvatio da nam se danas pridruži”, rekao je rumunjski šef države naglašavajući da je jedan od ciljeva summita bio i jačanje transatlanskih veza.

“Američka gospodarska nazočnost u regiji je katalizator suradnje”, dodao je.

Za veze s Washingtonom posebno se zauzeo i poljski premijer Mateusz Morawiecki, a hrvatska je predsjednica transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju.

Dok je inicijativa već prošle godina na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom u ponedjeljak u Bukurešt u kojoj je rekao da će Washington ostati snažan saveznik Inicijative triju mora, ove godine zemlje inicijative željele su dobiti i potporu Unije i njezinih drugih članica, poglavito Njemačke čiji je ministar vanjskih poslova Heiko Maas sudjelovao na skupu.

Juncker je rekao da Europska komisija daje punu potporu Inicijativi i želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i istoka i zapada. Juncker je slikovito kazao da je “uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom”.

Što se tiče Berlina, Iohannis je rekao da je inicijativa “odlučila prihvatiti Njemačku kao zemlju partnera”. Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica unije bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.

Rumunjski je predsjednik izrazio zadovoljstvo činjenicom da i druge zemlje izražaju interes za sudjelovanjem, pa su tako na poslovnom forumu koji se održao u ponedjeljak i utorak uz predstavnike zemalja članica inicijative sudjelovali i oni iz drugih zemalja EU-a, zemalja zapadnog Balkana, SAD-a Moldove, Ukrajine, Gruzije te dužnosnici Europske komisije. Nazočni su bili i predstavnici važnih financijskih institucija, Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke.

Ipak, punopravne članice mogu biti samo članice Europske unije zbog jedinstvenog zakonodavnog okvira važnog za provedbu projekata dok ostale mogu sudjelovati kao zemlje partneri, istaknuto je. Iohannis je objavio je da će se četvrti summmit održati 2019. godine u Sloveniji na poziv predsjednika Boruta Pahora, a i na njemu će, kao i na ovom u Bukureštu, biti i dalje pozivani posebni gosti.

Perry za energetsku diverzifikaciju i neovisnost kao temelj sigurnosti

Ovogodišnji posebni gost, Rick Perry je uputio snažnu potporu zemljama srednje Europe, kazavši da se energija nikada ne smije koristiti kao sredstvo ucjene ni kao prijetnja a to posebno vrijedi za ovu regiju za koju energetska diverzifikacija znači nacionalnu sigurnost. “SAD neće nikada koristiti energiju da bi vas kažnjavala niti će to dopustiti drugima”, naglasio je, citirajući riječi svog predsjednika Donalda Trumpa izrečene u Varšavi prošle godine, prigodom drugog summita Inicijative.

S druge strane kritizirao je, kao i poljski premijer, rusko-njemački plinovod Sjeverni tok 2 za koji je Morawiecki rekao da nije “diverzifikacija nego monopolizacija”. Hrvatsko-poljska zajednička neformalna platforma predstavljena je na summitu u Dubrovniku 2016., sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik dao joj je potreban politički zamah, a bukureštanski skup bio je fokusiran je na konkretne projekte kako bi oni dobili političku potporu te kako bi mogli prijeći u fazu realizacije.