Ekonomija

Bivši čelnik Agrokora Ivica Todorić u postu objavljenom u četvrtak tvrdi kako izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak, koji je dao ostavku, nije glavni problem postupka izvanredne uprave, te ističe kako lex Agrokor treba ukinuti. 
“Moram priznati, nažalost, da Ramljak nije bio najveći problem postupka izvanredne uprave, on je samo proveo kriminal koji mu je lex omogućio. Samim time, ni smjena Ramljaka i imenovanje novog povjerenika neće spasiti Agrokor i njegovo poslovanje, a sve zato što na snazi i dalje ostaje protuustavan zakon koji Agrokor vodi u likvidaciju i na temelju kojeg je nemoguće provesti nagodbu”, tvrdi osnivač i bivši predsjednik Uprave Agrokora u objavi naslovljenoj “Ramljak nije glavni problem, lex se mora ukinuti”. 

Tvrdnju da imenovanje novog povjerenika neće ništa promijeniti i da će se u Agrokoru i dalje provoditi pljačka na štetu samog društva, njegovih dioničara i vjerovnika Todorić razrađuje kroz sedam točaka.

U prvoj točki ističe da ugovor o roll-up kreditu ostaje na snazi te da lex Agrokor novom povjereniku ne daje nikakve mogućnosti da revidira taj štetni ugovor, nego će morati poštovati sve njegove odredbe, “koliko god one bile štetne i lihvarske”.

Todorić dalje tvrdi da “lex ne daje nikakve mehanizme novom povjereniku ili sudu da ukine štetne radnje koje je poduzeo Ramljak”, pri čemu među ostalim navodi kako će “novac iz Agrokora i dalje teći u potocima Ramljakovim savjetnicima i odvjetnicima za njihove fiktivne usluge”.

Lex nema nikakvih odredaba o sprječavanju sukoba interesa, ocjenjuje Todorić i dodaje da će na snazi ostati savjetnički ugovori koje je sklopio Ramljak, a može se očekivati i da će novi povjerenik sklopiti nekoliko novih ugovora sa svojim savjetnicima i odvjetnicima.

Todorić tvrdi i kako nema mehanizama da se vrati novac isplaćen pogodovanim vjerovnicima.

U petoj točki ističe kako sud i dalje nema nikakvu kontrolu. “Ramljakova smjena i ispitivanje njegove odgovornosti jasno pokazuju da se radi o postupku koji kontrolira Vlada, a ne sud. Ni u jednom trenutku Plenković nije rekao da će zatražiti od suda da ispita Ramljakovo postupanje, već je na odgovornost pozvao Ramljaka sam. Ramljak je dao ostavku nakon razgovora s Plenkovićem, a ne nakon intervencije suda. Sud neće imati nikakve mogućnosti kontrole ni nad novim izvanrednim povjerenikom”, navodi Todorić.

Bivši vlasnik Agrokora također ističe kako će dioničari i dalje ostati bez ičega. Objašnjava pritom kako sva zaduživanja kompanija koncerna radi uzimanja roll-up kredita i dalje ostaju na snazi te da novi izvanredni povjerenik neće imati nikakve mehanizme da na temelju lexa ukine dana jamstva Knightheadu.

U sedmoj točki Todorić tvrdi kako nagodbu nije moguće provesti. “Rok od godinu dana je pred vratima i – unatoč traženju dodatnog roka od tri mjeseca – svima je jasno da nagodba ne može biti donesena ni u tom roku. Lex otvara previše pitanja, a daje premalo odgovora, nikome nije jasno niti kako će biti formirano vjerovničko vijeće, kako se glasa za predstavnike u vjerovničkom vijeću, koji su kriteriji za formiranje skupina, koji iznosi tražbina će se priznavati za glasanje o nagodbi i sl. Na temelju takvog lexa zakonita nagodba ne može biti donesena”, ističe Todorić i podsjeća da je već upozoravao na protuustavne nedostatke lex Agrokora.

“Dakle, Ramljakova smjena i imenovanje novog povjerenika neće učiniti baš ništa, a kamoli spasiti Agrokor od njegove likvidacije. Jedina šansa za spas Agrokora jest ukidanje lexa”, zaključuje Todorić u najnovijem postu.

 Hrvatska narodna banka (HNB) u četvrtak je objavila popisu ostalih sistemski važnih (OSV) kreditnih institucija na kojemu je ukupno osam banaka, među njima i OTP banka Hrvatska, koja je u svibnju lani stekla potpuno vlasništvo nad Splitskom bankom, dok na popisu više nije Sberbank d.d.
Kao ostale sistemski važne kreditne institucije već otprije su identificirane Zagrebačka banka, Erste&Steiermaerkische banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Splitska banka, Addiko banka i Hrvatska poštanska banka, a uz OTP banku Hrvatska na popisu ih je tako ukupno osam.

U Hrvatskoj se od 2016. godine primjenjuje kapitalni sloj za ostale sistemski važne institucije na sve one banke koje su zbog svoje veličine, međusobne povezanosti i značajnih prekograničnih aktivnosti ocijenjene kao značajne odnosno sistemski važne.

Trenutačna razina toga kapitalnog zahtjeva za sedam banaka iznosi dva posto, a za Hrvatsku poštansku banku 0,2 posto.

Iz HNB-a u priopćenju obrazlažu da je OTP banka Hrvatska određena ostalom sistemski važnom, jer je matična kreditna institucija grupe u kojoj se nalazi sistemski važna banka – Splitska banka. Naime, OTP banka je 2. svibnja 2017. kupila 100 posto dionica Societe Generale Splitske banke, koja je od 15. svibnja promijenila tvrtku u Splitska banka. Ta je banka već otprije identificirana kao sistemski važna i na nju se primjenjuje stopa zaštitnog kapitala od dva posto, navode iz HNB-a.

Na popisu koji je HNB objavio krajem prošle godine bila je i Sberbanka, koja više nije na tom popisu. “Sberbank d.d. nije utvrđena kao OSV kreditna institucija s obzirom na to da nisu ispunjeni uvjeti za sistemsku važnost iz članka 138. Zakona o kreditnim institucijama”, obrazlažu iz središnje banke.

HNB je nadležno tijelo za utvrđivanje ostalih sistemski važnih (OSV) kreditnih institucija te je, u skladu s odredbama Zakona o kreditnim institucijama, dužna jednom godišnje preispitati utvrđivanje OSV kreditnih institucija te objaviti koje su to banke na svojim mrežnim stranicama.

HNB je i u najnovijem preispitivanju koristio istu metodologiju kao i u prethodnim ciklusima identifikacije važnosti kreditnih institucija, a kojom je propisano da se sistemska važnost ocjenjuje na osnovi najmanje jednog od uvjeta – veličine, značenja za gospodarstvo EU ili Hrvatske, značenja prekogranične aktivnosti i povezanost kreditne institucije ili grupe s financijskim sustavom.

Središnja banka je u postupku preispitivanja primijenila standardni bodovni pristup za procjenu OSV kreditnih institucija upotrebljavajući pritom isključivo tzv. obvezne pokazatelje razvrstane u sva četiri područja (uvjeta) iz članka 138. Zakona o kreditnim institucijama, a raspoložive na konsolidiranoj razini na dan 31. prosinca 2016. (revidirani podaci za sve banke) i prilagođeni prag od 275 bodova. Rezultati rangiranja banaka podvrgnuti su nakon toga supervizorskoj procjeni koja obuhvaća sve relevantne kvalitativne i kvantitativne informacije o sistemskoj važnosti pojedini kreditnih institucija s aspekta procjene potencijalnih posljedica koje bi poremećaj takvih poslovnih subjekata mogao prouzročiti u sustavu, objašnjavaju iz središnje banke.

Zaštitni sloj kapitala za sistemski važne institucije kapitalni je sloj koji se koristi kao dodatna zaštita za povećan rizik koji proizlazi iz veličine banke, njezina položaja u bankovnom sustavu Hrvatske i EU-a, važnosti i veličine njezinih prekograničnih aktivnosti te njezine povezanosti ili povezanosti bankovne grupe kojoj institucija pripada s ostatkom financijskog sustava.

Poboljšanje sposobnosti apsorpcije gubitaka sistemski važnih institucija preventivni je makrobonitetni alat čiji je cilj ograničiti zarazu koja može proizići iz insolventnosti ili općenito stresne situacije sistemski važnih institucija.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić najavio je u četvrtak da će idućeg tjedna predstaviti plan za izlazak Agrokora iz krize, a na pitanje hoće li podržati zahtjev za opozivom Vlade zbog slučaja Agrokor, što je najavio Most, rekao je da je SDP-ov stav isti kao i prije tri mjeseca – ova Vlada mora otići.
“Za nas je stav isti kao i prije tri mjeseca – ova vlada mora otići, Plenković mora otići i to smo rekli prije tri mjeseca, a SDP će sasvim sigurno ponuditi svoj model rješenja izlaska iz krize“, rekao je Bernardić na upit hoće li podržati zahtjev Mosta i još nekih stranaka za izglasavanje nepovjerenja.

“Prije tri mjeseca govorili smo oko savjetnika u Agrokoru, prije tri mjeseca upozoravao sam na 141 savjetnika kojima će se isplatiti pola milijarde kuna, pola milijarde kuna iz iste blagajne iz koje se isplaćuju plaće za radnike u Agrokoru, koji rade za minimalnu plaću“, kazao je.

SDP-ovo stajalište je jasno. Prvi je uvjet da Martina Dalić ode, ali predstavit ćemo plan izlaska iz krize Agrokora sljedeći tjedan, ponovio je Bernardić.

Upitan hoće li premijer Andrej Plenković do idućeg tjedna pronaći novog povjerenika, Bernardić je rekao kako on Plenkoviću više ništa ne vjeruje, kao ni njegovom povjereniku Ramljaku.

Na pitanje bi li Zvonimir Mršić, kao član SDP-a, imao njegov blagoslov za preuzimanje mjesta povjerenika, odgovorio je kako je cijeli proces duboko kontaminiran. “Vjerovnici trebaju gledati u povjerenika Ramljaka koji ima faraonske ovlasti i vjerovati mu da će on provesti nagodbu, a znaju da je on namirio sebe i svoje, a trebao bi od njih tražiti da otpišu 80 posto”, kazao je predsjednik SDP-a.

SDP ima najozbiljniji demografski dokument

Ima li SDP konkretan prijedlog za rješavanje demografskih problema Hrvatske, zanimalo je novinare, na što je Bernardić ustvrdio da je SDP-ov plan za mlade najozbiljniji demografski dokument, zapravo prvi takav dokument u Hrvatskoj. “U zadnja dva mjeseca obišao sam Hrvatsku razgovarajući s mladim ljudima, detektirali smo probleme, nudimo rješenja i izašli smo s prvim konkretnim prijedlogom demografske obnove Hrvatske”, rekao je Bernardić.

SDP predlaže 20 mjera koje imaju za cilj osigurati ljudima, posebice mladima, sigurno zaposlenje, sigurnost njihovim obiteljima i omogućavanje da što lakše dođu do krova nad glavom.

Predlažu oslobađanje mladih do 35 godina plaćanja doprinosa, sufinanciranje najma za mlade obitelji, izgradnju stanova za najam, dodjelu poljoprivrednog zemljišta mladim obiteljima u ruralnim krajevima i vraćanje poticajne stambene štednje.

Bernardić je novinarima odgovarao na pitanja ispred Općinskog građanskog suda, gdje je održano pripremno ročište u povodu Ramljakove tužbe protiv Bernardića zbog izjave u kojoj ga je označio kao člana ortačke skupine koja ima za cilj izvlačenje novca iz Agrokora u korist lešinarskog fonda.

Jurica Novak demantirao je za N1 da mu je iz Vlade ponuđeno mjesto izvanrednog povjerenika za Agrokor.

Jurica Novak u razgovoru za N1 kazao je kako nije dobio izravnu ponudu za mjesto izvanrednog povjerenika u Agrokoru. Demantirao je da je bio u Banskim dvorima te da s bilo kime o tome razgovarao.

Kad bi postojala konkretna ponuda, to bi valjalo razmotriti, poručio je.

Novak radi za McKinsey, međunarodno priznatog igrača u konzalting industriji. Ova tvrtka je sudjelovala i u prvom natječaju kada je, sada već odlazeći povjerenik Ante Ramljak birao savjetnike za restrukturiranje posrnulog koncerna Agrokor, no Ramljak je prednost dao AlixPartnersu.

Petrov priprema opoziv Vlade?

Čelnik Mosta Božo Petrov najavio je u četvrtak inicijativu za opoziv potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martne Dalić, poručujući kako će to biti prilika da se pokaže “tko je od HDZ-ovih zastupnika i njihovih partnera spreman uložiti svoj politički kapital u nju i interese koje ona zastupa”.

“Događaji posljednjih dana, šutnja i nečinjenje oko Agrokora, ostavka državnog tajnika za demografiju koji kaže da je ovo folklor-vlada, blamaža oko izbora predsjednice Povjerenstva za odlučivanje oko sukoba interesa, pokazali su da ova Vlada ne funkcionira, a država je na autopilotu. Mislim da su ti razlozi dovoljni da se pokrene postupak opoziva Vlade”, poručio je Petrov na svom facebook profilu.

Most se, kaže, ne zavarava. “Ova trgovačka koalicija će se držati za svoje fotelje zubima. Riječ ostavka u njihovom rječniku ne postoji. Slučaj Martine Dalić ima potpuno drukčiju dimenziju. Jasno je otpočetka da su ona i povjerenik Ramljak tandem iz Škegrina inkubatora. Hrvatska javnost mora znati tko od političkih opcija podržava tu ekipu”, poručuje Petrov.

 Poslovna klima u Njemačkoj osjetno je pogoršana u veljači pod pritiskom zabrinutosti zbog previranja na financijskim tržištima i mukotrpnih nastojanja kancelarke Angele Merkel da sastavi novu koalicijsku vladu, pokazalo je u četvrtak izvješće instituta Ifo.
U uglednom institutu za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Muenchenu izračunali su da je indeks poslove klime u veljači pao na 115,4 boda u veljači, sa 117,6 bodova u siječnju.

Analitičari su očekivali daleko blaži pad toga indeksa dobivenog na temelju ankete u kojoj je sudjelovalo približno 7.000 izvršnih direktora, na 117 bodova.

“Njemačko gospodarstvo prigušilo je euforiju”, kazao je predsjednika Ifo-a Clemens Fuest.

Vrijednost ukupnog indeksa spustile su pogoršane ocjene poslovnih čelnika o aktualnom stanju u gospodarstvu, iskazane u padu odgovarajućeg indeksa na 126,3 boda, sa 127,8 bodova u siječnju.

Dodatni uteg bila su i pogoršana očekivanja o uvjetima poslovanja u idućih šest mjeseci, uz pad odgovarajućeg indeksa na 105,4 boda, sa 108,3 boda, pokazalo je izvješće Ifo instituta.

Objava Ifova izvješća vremenski se poklopila s valom nestabilnosti na globalnim financijskim tržištima u ovom mjesecu koju je prouzročila zabrinutost zbog prognoze inflacije i kamatnih stopa širom svijeta.

Dodatno je klimu prigušilo i glasanje više od 460 tisuća članova njemačkih socijaldemokrata o novoj koaliciji s konzervativnom strankom Angele Merkel. Rezultati glasanja bit će objavljeni 4. ožujka. “Pad Ifova indeksa poslovne klime u veljači u skladu je s porukom ostalih istraživanja da se rast njemačkog BDP-a bliži vrhuncu”, kazao je Stephen Brown iz Capital Economicsa.

Indeks povjerenja njemačkih ulagača koji izrađuje ekonomski institut ZEW također je pao u veljači, kao i indeks menadžera nabave (PMI) za proizvodni i uslužni sektor. “Unatoč tome, izgledi su i dalje dobri”, naglasio je Brown.

Protekli i dio ovoga tjedna smo izgubili dok smo raspravljali o ostavkama onih kojima je stanje u Hrvatskoj, u  svojoj kozmetici rješenja, neizdrživo, a kojima je zajednički nazivnik obračun s dosadašnjim političkim i ekonomskim establishmentom.
Toj novoj mesijanskoj političkoj pojavi u Hrvatskoj nije u cilju, vidi se iz svake njihove rečenice, obračun s demokratskim deficitima, netransparentnošću i anomalijama tržišnog gospodarstva, nego zauzimanje političke pozicije radi instrumentaliziranja sustava s ciljem zauzimanja položaja onih koje kritiziraju. Ako u tome treba posegnuti za destrukcijom (ako ne mogu ja, zašto bi ti), otvaranjem škola za podobne političare ili menadžere, pojesti govno i tvrditi suprotno od onoga što se tvrdilo prije koju godinu ili pak javno zanemariti ključne činjenice, ništa zato.

U tom nas je razmišljanju zatekla ostavka Ante Ramljaka, od države postavljenog, a od dijela vjerovnika smjenjivog, povjerenika za restrukturiranje Agrokora, tvrtke u nominalnom vlasništvu Ivice Todorića, pravnom vlasništvu vjerovnika, a stvarnom vlasništvu Vlade Andreja Plenkovića.

Spustio se crni oblak, nariče vlast, nariče oporba, nariču antisistemci, što li će biti s Martinom Dalić, što li će biti sa Zdravkom Marićem, hoće li opstati vlada Andreja Plenkovića? Kao da je ovakva stabilnost, guranje problema ispod tepiha dobra za investicije i gospodarstvo? Ovo fokusiranje na emocije (turizam i potrošnja), javni sektor i državne investicije ima za rezultat analizu DZS-a prema kojoj smo počeli gospodarski usporavati, a akceleraciju nismo vidjeli valjda od 2006. godine. Kada bi to privlačilo kapital ne bi bilo Singapura ili Čilea nikada…..

Vojska analpolitičara (nazovimo tako one koji su bili političari, a postali analitičari) o tome lamentira već nekoliko dana iz svakog uređaja koji reproducira zvuk. Slušali smo što o tome misle gotovo svi živući političari, sada twitteraši, blogeri, kolumnisti ili samo rado viđeni gosti (od kojih valjda o situaciji nisu blagoizvoljeli podijeliti mišljenje tek Čobanković, Jarnjak i Kirin) i pokoji  predsjednik saborskog odbora, osobito poznat po tomu što je vlastito koplje spustio na pola stranke (ili obrnuto, nevažno je). Od te smo buke, namjerno ili ne, smetnuli s uma važno.

Važno je,  država je intervenirala u privatnoj kompaniji pozivajući se na Lex Parmalat, postavljajući povjerenika, koji je trebao prisiliti vjerovnike i dobavljače spasiti tuđu privatnu kompaniju, a kako bi jedini profit, politički ili ekonomski polučila državna administracija.

Gospodo iz oporbe, ne slavite, bili biste i gori po novčanik poreznog obveznika!  Ta vi ste zagovarali nacionalizaciju, urbi et orbi s premijere barem jednog dokumentarnog uratka, no to je druga tema.

Svi skupa ste sudjelovali, udruženim političkim pothvatom, u tjeranju legitimnog povjerenika, onoga kojega su imenovali vlasnik i vjerovnici, ucjenom(?) prisilivši vlasnika da aktivira Lex Agrokor, pardonček Lex antiParmalat. Jer dok je Lex Parmalat osiguravao stečaj kompanije u kontroliranim uvjetima, Lex antiParmalat jest državna represija prema dobavljačima koji su, prema vama, dužni spašavati Agrokor. Prijedlog nagodbe je jasan, tko je prije uložio više, dobit će manje. I obrnuto. Za ekonomskog nobela u području alkemije bi trebalo nominirati autore.

I sada, zdvajate nad time je li Ramljak trebao imati zamjenika i tko će biti povjerenik? Pazite sad, vi zdvajate i nad time zašto vlasnik nije uveo korporativno upravljanje, zašto nije postupio ovako ili onako? Možda zato što je on vlasnik, a ne javnost? Možda zato što bi posao medija u tom slučaju trebao biti informiranje dioničara, kreditora i konzumenata, a ne asistencija u državnoj intervenciji otimanja svačijeg novca?

Zaključimo molbom, sad kad ste već Ramljaka zamolili da ode (kažem zamolili jer ste ga učinili nesmjenjivim) jedino bi pristojno bilo privremenim upraviteljem imenovati Ivicu Todorića kako biste, kao država, prestali glumiti vlasnika, za novac dobavljača, vjerovnika i vlasnika.

Ili je onih troznamenkastih milijuna, koji su zaradili menadžeri,  koji će zaraditi lešinarski fond (dok ste zbog geopolitike proskribirali banku koja je korporaciji davala najmanju kamatu) prevelik motiv za pritisak novopridošlog veleposlanika iz zemlje odakle je dotični fond?

A možda u ovoj prvoj investiciji iz te zemlje vidite promjenu investicijske politike u zemlji. Samo pazite, dok držite pressicu nešto vas mora grijati….

Državni zavod za statistiku krajem ovog mjeseca objavit će prvu procjenu BDP-a u četvrtom tromjesečju, nakon što je treći kvartal rastao 3,3%.
Hrvatsko se gospodarstvo nalazi u procesu prelaska iz faze ekspanzije u fazu usporavanja, pokazuje najnoviji semafor poslovnog ciklusa MacroHuba, temeljen na podacima za prosinac 2017. godine. Prvi je to semafor poslovnog ciklusa za Hrvatsku koji na vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskoga gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa, a pripremaju ga istraživači Ekonomskog fakulteta Zagreb.

Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, semafor pokazuje nalaze li se pojedini indikatori hrvatskoga gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

– Vrhunac ekonomskog rasta vrlo je vjerojatno iza nas te u sljedećem periodu možemo očekivati rast ekonomske aktivnosti po nižim stopama nego proteklih godina – navodi Tomislav Globan, docent na Ekonomskom fakultetu i jedan od autora Semafora. Usporavaju industrijska proizvodnja, maloprodaja, izvoz, uvoz i nezaposlenost, a u ekspanziji su zaposlenost, potrošački sentiment, plaće i inflacija.

– Hrvatska će se u doglednom periodu izgledno pomalo vraćati prema svojoj prirodnoj stopi rasta koju je Europska komisija procijenila na nešto iznad jedan posto. Pojednostavljeno rečeno, prirodna stopa rasta je ona kojoj hrvatsko gospodarstvo teži dugoročno i koja ne ovisi o kratkoročnim potezima monetarne ili fiskalne politike niti uvjetima u okruženju, već ovisi o strukturi domaćeg gospodarstva – kvaliteti institucija, fleksibilnosti tržišta rada, efikasnosti zakonodavstva, otvorenosti ka tržišnoj utakmici i slično. Povećati prirodnu stopu rasta nije moguće bez reformi u ovim „bolnim“ točkama hrvatskog gospodarstva, a te su promjene javnosti poznate i kao strukturne reforme – objašnjava Tomislav Globan.

Državni zavod za statistiku krajem ovog mjeseca objavit će prvu procjenu BDP-a u četvrtom tromjesečju, nakon što je treći kvartal rastao 3,3%. Globan navodi da je gospodarstvo dinamičan sustav u kojem ne prolaze svi sektori istovremeno kroz iste faze poslovnog ciklusa. Neke varijable ranije najavljuju zaokret u dinamici ekonomske aktivnosti, dok se kod nekih promjene očituju tek s određenim vremenskim odmakom. Promet u maloprodaji, kao najbolji indikator osobne potrošnje, te industrijska proizvodnja osjetno su zagazili u fazu usporavanja, što znači da i dalje rastu, ali kontinuirano sve sporije i sporije. Pogotovo se to odnosi na industrijsku proizvodnju čiji je trend rasta u silaznoj putanji već više od godinu dana te se opasno približio padu ispod svog dugoročnog prosjeka.

Izvoz i uvoz robe su oko vrhunca, ali također pokazuju tendenciju blagog usporavanja rasta. Tržište rada uobičajeno nešto kaska za promjenama u proizvodnji i potrošnji te se trend u stopama rasta zaposlenosti i smanjenju stope nezaposlenosti nalazi oko svog vrhunca, a vrlo blizu tome je i optimizam među potrošačima.

Konačna verzija izmijenjenog transpacifičkog trgovinskog sporazuma objavljena je u srijedu. Njime će se dodatno ojačati trgovina 11 država pacifičkog prstena koje čine više od 13 posto globalnog gospodarstva.
Prema navodima Reutersa, konačna verzija ima više od 20 izmjena, a službeno je nazvana Sveobuhvatni i napredni sporazum o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP). Podsjetimo, originalni TPP s kraja 2016. imao je 12 potpisnica, ali je u siječnju prošle godine američki predsjednik Donald Trump povukao potpis SAD-a s tog trgovinskog sporazuma pravdajući taj potez zaštitom američkih radnih mjesta.

Međutim, predvođene Japanom, preostale države (Australija, Brunei, Čile, Kanada, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur i Vijetnam) nisu htjele odustati od smanjenja trgovinskih barijera među gospodarstvima ukupno vrijednima 10 bilijuna dolara. Očekuje se da CPTPP bude potpisan 8. ožujka u Čileu.Upjeh dogovora o konačnoj verziji istaknuli su dužnosnici japanske vlade i drugih članica, kao svojevrsni “protuotrov” američkom protekcionizmu.

No, nada da bi se Amerika mogla opet pridružiti i dalje tinja, posebno nakon Trumpova govora u Davosu kada je izjavio da bi se SAD mogao vratiti ako TPP bude revidiran.

Međutim, novozelandski ministar trgovine David Parker izjavio je kako je mogućnost američkog povratka u idućih nekoliko godina “vrlo mala”. Čak i ako Washington pokaže spremnost priključivanja CPTPP-u, nema jamstava da će ostale članice biti spremne ukinuti sve prepreke. Parker procjenjuje da će ovaj trgovinski sporazum stupiti na snagu krajem ove ili u prvoj polovici iduće godine. Novi Zeland očekuje da će CPTPP donijeti tamošnjem gospodarstvu 880 milijuna dolara godišnje. Otvaranje novih radnih mjesta u svim sektorima očekuje i Australija, kaže ministar Steven Ciobo.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta mišljenja je da bi novi povjerenik, tko god to bio, u cilju sprječavanja daljnjih sumnji, među prvim koracima trebao objaviti registar plaćanja (starih) računa.
Uz nepoznanice vezane uz restrukturiranje Konzuma i perspektivu hrvatske prehrambene industrije, Agrokorove dobavljače pogađa zastoj procesa izvanredne uprave Agrokora. S ostavkom izvanrednog povjerenika i imenovanjem nove osobe koja će sjesti u tu ‘vruću fotelju’ otvorena je Pandorina kutija. Pitanja o kojima ovisi budućnost procesa se gomilaju, nije isključen ni zaokret od 180 stupnjeva, a sve ovisi o novom povjereniku.

Prokuristica Kraša Marica Vidaković, članica privremenog vjerovničkog vijeća u ime velikih dobavljača, odaslala je važno upozorenje. Smatra da je proces sada paraliziran, a pitanje je koliko će to trajati. Izvanredni povjerenik u ostavci neće provoditi daljnje aktivnosti na nagodbi, a novom će trebati vremena da se sa situacijom upozna.

Tek potom će biti poznato hoće li pregovori s vjerovnicima oko nagodbe pred sam kraj – propasti. Ako novi povjerenik bude smatrao da predloženi nacrt ne odgovara njegovoj viziji nagodbe, pregovori kreću iznova, i zbog toga dobavljačima nimalo nije lako. Ovlasti novog povjerenika su jasne: pred Vjerovničko vijeće on može izići sa sasvim novom strukturom nagodbe. Povjerenik je taj koji predlaže Nacrt nagodbe, pojašnjavaju pravnici. No, kako suglasnost daje stalno vjerovničko tijelo, sve je izglednije da će se do tog tijela doći kroz odluku suda, a ne izborom od strane vjerovnika. U konstelaciji novog nacrta nagodba otvara se prostor za aktivniju ulogu suda, pa i za odluku o sastavu stalnog Vjerovničkog vijeća. Imenovanje tog tijela trenutno je blokirano činjenicom da skupina B (obvezničari) nemaju mogućnost imenovati predstavnika te skupine jer su njihove tražbine osporene od strane Adrisa i Alce.

U očekivanju poteza Vlade i premijera Andreja Plenkovića, vjerovnici su lišeni mehanizma da utječu na izbor kandidata. Crne prognoze, kako vjeruju mnogi, moguće je prevenirati kroz izbor osobe koja ima spoznaju o hrvatskoj gospodarskoj zbilji i koja je nezavisna, a na tome se radi i treba biti sada malo strpljiv. No, za dio njih postoji i dodatni problem jer kažu s Ramljakom će možda otići i domaći savjetnici (Bricelj, Matić, Delich). “Nagodba je do sada bila u vrlo visokoj fazi gotovosti i zato je važno da osoba koja će biti novi povjerenik, ako već nije blizak procesu, da onda barem uspije nagovoriti domaće savjetnike da ostanu s njim do prihvaćanja nagodbe”, uvjerava naš sugovornik.

Postoje i posve suprotna mišljenja pa tako neki navode i da će uloga savjetnika u predstojećem procesu moguće biti drugačije tretirana i manje naglašena. Revizorica Dubravka Kopun ne misli da će doći do blokade procesa. Prema Kopun jedino što je ključno je da se definiraju međusobni odnosi, a već je najavljeno da će se to po principu Daytonskog sporazuma razriješiti.

“Iskreno, ne vidim drugi modalitet izuzev ovakvog pristupa. Izračuni već postoje, a operativci u analitičkim postupcima tijekom “Lex Agrokor ? la Dayton” pregovora imat će dosta posla. Kako se mijenjaju prijedlozi, trebaju brzo raditi i izračune, i vidjeti može li opstati veći dio poduzeća grupe” kaže Kopun. Dodaje da se ne smije zaboraviti da sva poduzeća koja su pod lex Agrokorom idu u stečaj ako se ovo ne razriješi: “Vjerujem da su toga svi svjesni i da će se sve napraviti da novi izvanredni povjerenik dovede postupak do kraja!”

Prema odvjetniku Mići Ljubenku, dobavljači će htjeti konsolidaciju s jednakim uvjetima neovisno tko je danas dužnik, što Agrokor ne želi. Dobavljači nisu za sveukupno pretvaranje u kapital, kaže, a to Agrokor želi. “To su dva bitna prijepora”, iznosi Ljubenko dodajući da dobavljači trenutačno sami analiziraju koliko imaju glasova po nenamirenom, a to je po njemu – neutvrdivo. To znači i da novog povjerenika čeka jedno od ključnih pitanja: odluka o tome hoće li objaviti popis iz članka 43.st.10. Lex Agrokora, što je bitno za glasovanje o nagodbi, piše Poslovni dnevnik.

 Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, iznosili su na kraju lanjskog prosinca 273,2 milijarde kuna, što je za 2,6 posto ili 6,8 milijardi kuna više nego godinu dana prije, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
Pritom je vrijednost depozitnog novca iznosila 73,9 milijardi kuna, što je za 21 posto ili gotovo 13 milijardi kuna više nego godinu dana prije, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

U strukturi ukupnog depozitnog novca gotovo 34 milijarde kuna u prosincu 2017. držala su kućanstva, dok je 31,9 milijardi pripadalo nefinancijskim društvima.

“Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta oko 20 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni”, ističe se u analizi.

Objašnjava se da je pad kamatnih stopa na depozite posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti, što je rezultat ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke (ECB) i HNB-a, koja je izazvala pad kamatnih stopa na plasmanima. “ECB planira kamatne stope držati niskima i ovoj godini, stoga je u narednom razdoblju moguće očekivati nastavak sličnih kretanja”, navode analitičari RBA.

S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i domaćoj valuti su u prošloj godini pali za 2,9 posto, pa su na kraju prosinca iznosili 199,3 milijarde kuna.

Pritom su štedni i oročeni depoziti u stranoj valuti, koji čine 82,3 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, na godišnjoj razini pali za 3,3 posto, na 164,1 milijardu kuna. Kunski štedni i oročeni depoziti zabilježili su, pak, na godišnjoj razini pad za 1,2 posto, pa su krajem prošle godine iznosili 35,2 milijarde kuna, navodi se u analizi RBA.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je izjavio da se vode konzultacije o izboru novog izvanrednog povjerenika u Agrokoru, te da će Vlda u vrlo kratkom roku predložiti Trgovačkom sudu izvanrednog povjerenika i njegova zamjenika.
Osvrnuvši se na situaciju u Agrokoru, Plenković je na početku sjednice Vlade kazao da je poruka o normalnom funkcioniranju kompanije, nastavku izvanredne uprave, kontinuiranim i stalnim razgovorima s predstavnicima vjerovničkog vijeća i kreditora ne samo retorička, nego da je to i napravljeno.

“Vodimo konzultacije o prijedlozima novih članova izvanredne uprave i Vlada će sukladno svojoj odgovornosti donijeti u vrlo brzom roku, rekao bih početkom idućega tjedna kad se sve potrebne konzultacije završe, prijedloge i na taj način predložiti Trgovačkom sudu imenovanje nove izvanredne uprave. Izgledno je da ćemo ovoga puta imati više od jednog predstavnika, tj. sigurno i zamjenika izvanrednog povjerenika”, istaknuo je Plenković.

Ponovio je da je Vladin angažman prošle godine bio je ključan za gospodarsku i financijsku stabilnost zemlje te ustvrdio da je potez koji je napravljen, potvrdilo se sad već kroz godinu dana, bio ispravan.

“Hrvatska nije doživjela gospodarski tsunami, a mogla je. I zato svi oni koji kontinuirano zazivaju političku destabilizaciju moraju biti svjesni da time doslovno drmaju stabilnost i hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava”, poručio je.

“Ako ljudi ne razumiju da bez stabilne političke situacije u zemlji i normalnog funkcioniranja i Vlade i Hrvatskog sabora nema potrebnoga mira za dovršetak ovog procesa koji je u svojoj biti gospodarske i financijske naravi, a njegov je jedini cilj održavanja radnih mjesta i održavanje normalnog funkcioniranja tih kompanija, pa onda i dobavljača, malih OPG-ova i svih drugih koji su vezani ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji”, kazao je Plenković.

I zato, kazao je, nikakve “nagle, abruptne odluke, koje mogu pokazati dinamičnost u odlučivanju, a s druge strane prouzročiti veću krizu, u ovako kompleksnim, ekonomskim i pravnim situacijama nisu primjerene”, dodavši da javnost to mora razumjeti.

Kazao je i da se dogodila pogreška te da je Vlada našla rješenje da tu pogrešku otkloni, a bitna, glavna temu – nastavak restrukturiranja kompanije i postizanje nagodbe – ostaje temeljni cilj Vlade.

“I zato je važno da svi politički akteri u zemlji toga budu svjesni, tu će se vidjeti njihova zrelost i odgovornost u cijelom ovom procesu”, rekao je.

Iz Agrokora su u srijedu ujutro potvrdili da je izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak podnio neopozivu ostavku predsjedniku Vlade kako ne bi, poručio je Ramljak, postao prepreka postizanju nagodbe.

Premijer Andrej Plenković kazao je jučer da proces izvanredne uprave i proces nagodbe ide dalje, Vlada trenutno provodi konzultacije kako bi predložila trgovačkom sudu imenovanje nove izvanredne uprave, a u do tada Ante Ramljak nastavlja svoj posao.

Prema Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, Trgovački sud u Zagrebu može opozvati izvanrednog povjerenika te imenovati novog u bilo koje doba na prijedlog Vlade.

Zakonom je definirano da izvanredni povjerenik može biti svaka osoba koja ispunjava uvjete za člana uprave sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima. On može imati i zamjenike, koje također na prijedlog Vlade imenuje sud. Sud je, također, isključivo nadležan za nadzor izvanrednog povjerenika.

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je uoči sjednice Vlade izjavio kako za izbor novog izvanrednog povjerenika za Agrokor treba vremena, no kako se neće predugo čekati, dok je ministar uprave Lovro Kuščević kazao da u toj potrazi dan-dva nije problem.

“Svi bi htjeli da stvari budu riješene čim prije, treba očito neko vrijeme, ali neće se predugo čekati”, kazao je Marić.

Na pitanje nije li neozbiljno za ovakav proces da Vlada još uvijek nema povjerenika kazao je kako će se sve čuti na vrijeme i kako su stvari pod kontrolom.

“Sve ćete čuti. Naravno da su, kako što ste čuli od predsjednika Vlade, stvari pod kontrolom i kad bude vrijeme, čut ćete dalje informacije”, rekao je Marić.

Ministar uprave Lovro Kuščević kazao je, pak, uoči sjednice Vlade da vjeruje “da premijer intenzivno razmišlja o tome i da će se vrlo brzo naći čovjek koji će zamijeniti Ramljaka”.

Na novinarski komentar da su jučer svi kandidati odbili premijera oko te uloge, te da praktički Ramljak ostaje jer nema nikoga drugog, Kuščević je odgovorio da je ‘lex Agrokor’ krucijalan zakon kojim je spašeno na tisuće radnih mjesta i spriječen gospodarski ‘tsunami’.

“Gospodin Ramljak je dao ostavku i ja bih je dao da izgubim povjerenje premijera, dakle ništa neobično. A vjerujem, kako je kazao i premijer, da će se u najkraćem roku predložiti novi povjerenik i to je vrlo odgovorna dužnost”, kazao je Kuščević, dodajući da u toj potrazi dan-dva nije problem.

Na pitanje što misli o odgovornosti potpredsjednice Vlade Martine Dalić, kazao je da “dok ovaj proces ide dobro, nema govora o odgovornosti nego samo o zahvalnosti, a svatko će odgovarati za svoje pogreške ili biti nagrađen za dobro”, izjavio je Kuščević, dodajući i da će premijer odlučiti kada netko treba otići.

Izvanredni povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak podnio je jučer neopozivu ostavku predsjedniku Vlade kako ne bi, poručio je, postao prepreka postizanju nagodbe.

Ramljak, koji je izvanredni povjerenik bio od 10. travnja prošle godine, našao se pod pritiskom našao krajem siječnja, kada su mediji objavili da je za savjetnike u Agrokoru angažirao svoju bivšu tvrtku, Texo Management, koja za poslove savjetovanja tjedno dobiva gotovo 250.000 kuna, što je u javnosti izazvalo rasprave o visokim savjetničkim naknadama i mogućem sukobu interesa Ante Ramljaka.

Kasnije su uslijedila nova otkrića, primjerice da je Texo angažiran od strane AlixPartnersa istoga dana kada je ta kompanija angažirana za glavnog savjetnika u restrukturiranju Agrokora.

Zbog svega toga, prošloga je tjedna održana i sjednica saborskog Odbora za gospodarstvo na kojoj su na zastupnička pitanja odgovarali Ramljak i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić.

Ramljak u tada istaknuo kako je spreman snositi posljedice i preuzeti krivnju ako saborski zastupnici i Vlada procjene da je kompromitirao postupak izvanredne uprave.

Prema Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, Trgovački sud u Zagrebu može opozvati izvanrednog povjerenika te imenovati novog u bilo koje doba na prijedlog Vlade.

Zakonom je definirano da izvanredni povjerenik može biti svaka osoba koja ispunjava uvjete za člana uprave sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima. On može imati i zamjenike, koje također na prijedlog Vlade imenuje sud. Sud je, također, isključivo nadležan za nadzor izvanrednog povjerenika.