Ekonomija

Europska komisija nema ništa protiv da država i strateški partner u omjeru pola-pola sudjeluju u međufinanciranju Uljanika do izrade programa restrukturiranja, izjavio je u ponedjeljak ministar gospodarstva Darko Horvat.
“Europska komisija u ovom trenutku ne brani izričito da se uđe u međufinanciranje, ali i dalje inzistira da to bude u omjeru 50:50. To međufinanciranje ušlo bi u program restrukturiranja i bit će dio ukupnog volumena kada on bude usvojen”, rekao je ministar Horvat nakon trosatnog sastanka u Europskoj komisiji. Procjenjuje da je za vraćanje u život pulskog i riječkog škvera potrebno oko 600 milijuna kuna, što uključuje deblokadu računa, završetak brodova koji su trenutačno na navozima i tri zaostale plaće.

Za deblokadu računa 3. maja treba 107 milijuna kuna, za brodogradilište Uljanik u Puli 65 ili 68 milijuna eura, za tri preostale plaće dodatnih 100 milijuna kuna, za dovršetak broda samopogonjenog jaružala i za tri preostala broda koji su na navozima trebalo bi još 300 milijuna kuna.

“Nađemo li modalitet za otprilike 600 milijuna kuna koliko u ovom trenutku cijenimo da je potrebno za deblokadu računa, završetak ne samo jaružala nego i ostala tri broda koji su na navozima u Puli i Rijeci, to bi vratilo u život pulski i riječki škver”, rekao je Horvat.

“Dopustite mi da ove informacije prenesem kolegama u vladi, a kakva će odluka biti vidjet ćete u sljedećih nekoliko dana”, dodao je. U nedjelju navečer održan je i sastanak s luksemburškom grupom JDN, naručiteljem samopogonjenog jaružala s kopačem, za koji je država dala jamstvo u iznosu od 124 milijuna eura. Taj naručitelj je krajem siječnja raskinuo ugovor s Uljanikom zbog nemogućnosti isporuke u skladu sa sklopljenim ugovorom.

Što se tiče nedovršenog jaružala, za koji je luksemburški naručitelj otkazao ugovor, on je u visokoj fazi dovršenosti i za završetak izgradnje potrebno je oko 30 milijuna eura. Završetkom toga broda spriječila bi se šteta za državni proračun u iznosu od 970 milijuna kuna, za koliko je izdano jamstvo.

Ministar Horvat je rekao da će se u sljedeće tri tjedna raditi na izradi memoranduma o razumijevanju, prema kojem bi naručitelj broda dao osam milijuna eura, a Uljanik grupa zajedno sa strateškim partnerom i uz pomoć države preostalih 22 milijuna eura, odnosno 160 milijuna kuna.

Ministar Horvat je rekao da je početna pozicija naručitelja toga broda bila vrlo negativna, da nisu imali povjerenje u sposobnosti riječkog i pulskog škvera da ga dovrše, ali da je nakon gotovo trosatnog razgovora s predstavnicima JDN grupe zaključeno je da brod ostaje u Puli. “S tim smo dobili priliku da u sljedeća tri tjedna s naručiteljem broda dogovorimo memorandum o razumijevanju i pronađemo zajednički model financiranja kojim bi se osiguralo 30-tak milijuna eura za završetak broda”, rekao je Horvat.

Na pitanje može li se država uključiti u to financiranje bez dopuštenja Europske komisije, Horvat je rekao da im je na sastanku rečeno da se svako umanjenje štete smatra pozitivnim doprinosom. “Nama je rečeno da će se svako umanjenje štete smatrati pozitivnim naporom hrvatske Vlade. Mi smo poruku jasno shvatili i druge nam nema, nego da zajedno s naručiteljem broda osmislimo model financiranja, da se naručitelj broda složi s tim modelom i da u nekoliko sljedećih tjedana potpišemo memorandum o razumijevanju”, rekao je.

“Nama je sada jasno da EK neće biti rigoroznog stava, da Hrvatska ako ima mogućnosti ima prava smanjiti štetu po državni proračun. Znamo kolika bi ona bila ako ne bismo ništa učinili. Vrlo je pragmatično i poduzetnički opravdano investirati 120 ili 130 milijuna kuna da bi se spasilo 970 milijuna kuna”, rekao je ministar.

Što se tiče programa restrukturiranja, koji treba napraviti uprava Uljanika zajedno sa strateškim partnerom, Horvat kaže da će on biti spreman za oko mjesec dana, a onda će Komisiji za analizu toga programa trebati tri do pet mjeseci.

Na pitanje do kada će država financirati brodogradilišta sredstvima poreznih obveznika, Horvat je rekao da je ovdje riječ o starim projektima za koje jamstva nije davala sadašnja vlada. “Ova je vlada vrlo jasno rekla – sada je dosta. Ovo nisu novi projekti, ovo je saniranje zatečengo stanja i rješavanje problema koji su preostali od nekih prijašnjih vlada. Kao odgovorna vlada moramo platiti sva ona jamstva koja su izdala prijašnje vlade kako bi ta jamstva danas ili sutra imala vjerodostojnost i da kao vlada ostanemo vjerodostojni”, rekao je Horvat.

Na sastanku u Bruxellesu je bio i vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak, kojeg je uprava Uljanika izabrala za strateškog partnera.

Uvažavajući sve probleme i muke kojima su na žalost izloženi radnici Uljanika i 3. maja, kolumna vašeg novinara Ratka Boškovića pod naslovom „Što Brodosplit može naučiti od 3.maja i Uljanika“ – takva je da smo neizostavno dužni reagirati.
Gospodin Bošković već je duže vrijeme, makar što se Brodosplita tiče, u žestokom sukobu s činjenicama. Nismo do sada željeli voditi isprazne polemike, ali s obzirom na stavove koje je iznio u kolumni pod nazivom Ekonomski antibarbarus, dužni smo ne samo reagirati već moramo i javno konstatirati da bi se njegova kolumna trebala zvati Samoupravni ili čak Socijalistički antibarbarus.

Piše Josip Jurišić, voditelj ureda za odnose s javnošću Brodosplita, u odgovoru za Večernji list

Jer, ono što piše u tekstu od 14. veljače afirmira i promiče notorni gospodarski barbarizam. I to baš onakav kakav je upropastio Uljanik i 3.maj, sva ostala brodogradilišta i sve gospodarske subjekte čijim su upravama bili važniji naturalni pokazatelji od onih financijskih. Pojednostavljeno, Boškovićev Gospodarski barbarizam uništio je sve one kojima su tone, volumeni i ostali kvantitativni pokazatelji bili važniji od bilanci.

Nevjerojatan je, gotovo užasan apsurd da nam gospodin Bošković na samom početku kolumne spočitava kako je država uložila 12,17 milijardi kuna u sanaciju Brodosplita, a pred kraj teksta nas žestoko kritizira i blati jer nakon toliko uloženih milijardi u pripremu privatizacije današnji Brodosplit po proizvodnji brodova, BRT-a i cGT-a nije ni sijena i tek je djelić nekadašnje splitske brodogradnje.

Kako to da takav ekonomski znalac i analitičar nije uspio povezati te dvije kontradiktorne tvrdnje, koje je čak na kraju spomenuo u istoj rečenici, i zaključiti da je ta nekadašnja, za njega očito slavna splitska brodogradnja svojim štancanjem cGT-a, BRT i ostalih tona, ujedno kriva i za milijarde gubitaka koje spominje. I da su te silne milijarde morale biti potrošene za sanaciju upravo zbog načina poslovanja te i takve nekadašnje brodogradnje koja je vodila računa o broju novogradnji na navozima i napucavanju cGT-a i BRT-a u najjednostavnijim bulk carrierima i tankerima, a ne o profitabilnom poslovanju.

Ali tu nije kraj apsurda, gospodin Bošković gotovo sa podsmjehom uspoređuje proteklih pet godina poslovanja Uljanika i 3.maja s poslovanjem Brodosplita i slavodobitno navodi kako su oni eto u tom razdoblju sagradili i isporučili dvadeset brodova, a mi samo četiri. Pa Brodosplit nema njih što naučiti jer su 5,5 puta jači od njega, ističu iz Brodosplita Večernjem listu.

Zapanjujuće je da ne spominje gubitke koje je Uljanik grupa nagomilala tijekom gradnje tih dvadeset brodova. Niti u nijednom trenutku nije sučelio s jedne strane isporučenih dvadeset brodova, a s druge strane deset milijardi potencijalnog gubitka. Ni riječi nije napisao o protestiranim državnim jamstvima, niti o blokadama žiroračuna, neisplaćenim plaćama, odlasku radnika i drugim neželjenim posljedicama o kojima bruji cijela država.

Nevjerojatno je da gospodinu Boškoviću, kao ekonomskom analitičaru nisu važni financijski pokazatelji, pa mu niti gubici nisu sporni kao što mu nije sporno da je takav način poslovanja obogatio skoro sve na bilo koji način uključene, osim radnika koje je osiromašio, a brodogradilišta zaduživao – što će na kraju morati podmiriti porezni obveznici.

Za razliku od njega koji u svojoj kolumni zagovara socijalizam i plansku ekonomiju, mi ćemo se i dalje zalagati za tržišno gospodarstvo. Umjesto bahaćenja tonama, BRT i cGT-ima koje bez obzira na ogromne gubitke gospodin Bošković pokušava nametnuti kao uzorno gospodarsko ponašanje – mi ćemo i dalje voditi poslovanje pažnjom dobrog gospodara. Nećemo nikada ugovoriti posao za kojega znamo da će nam donijeti gubitak. I dalje ćemo ugovarati čelične brane poput onih za obranu Venecije od poplave, mostove, najveće generatore, silose, vjetrostupove i sve ostale čelične konstrukcije koji budu profitabilni, piše Jurišić u odgovoru Večernjem listu.

Da ne bi bilo nejasnoća, gradili smo i gradit ćemo i dalje brodove, redom najsloženije i najbolje u svojoj klasi, neusporedivo složenije od nekadašnjih balkera i tankera. A gradili bismo ih bili i više da se prijašnje vlade nisu ponašale kao da je Brodosplitu država maćeha. Nisu nam odobravali na vrijeme garancije, zbog čega smo izgubili najmanje tri unosna ugovora za složene i profitabilne novogradnje.

Na sreću to je razdoblje iza nas, zahvaljujući referencama koje smo stekli na svjetskom tržištu gradeći najveći jedrenjak na svijetu, zatim više kruzera i garanciji koja nam je prošle godine odobrila Vlada, ugovorili smo veliki polarni kruzer – najluksuzniji u svojoj klasi. Važno je istaknuti da ta garancija ne predstavlja državnu potporu, već je jamstvo za povrat avansa za brod koji je vrijedan preko 100 milijuna eura, u kojega će biti ugrađeno najmanje 70 posto domaće komponente. A to je tek prvi iz serije, jer će tako složenih brodova koje je moguće graditi s profitom – na našim navozima biti još.

Istina, trebalo je vremena, puno truda i ulaganja da se Brodosplit osposobi, preorijentira i bude prepoznat na svjetskom tržištu kao uspješan graditelj putničkih brodova – ali smo u tome i uspjeli. Zato nas čudi da gospodin Bošković i ostali instant brodograđevni stručnjaci zagovaraju prepune navoze jednostavnih i jeftinih tankera ili bulk carrier-a. A opće je poznato da bi svako europsko brodogradilište, pa tako i Brodosplit ugovaranjem takvih novogradnji ostvarilo siguran gubitak, jer Europa u tom segmentu zbog državnih subvencija ne može konkurirati azijskim brodogradilištima.

Za razliku od mišljenja tih instant stručnjaka, mi smo od prvog dana svjesni da nam nije povjereno restrukturiranje Brodosplita zato da bi svaka dva mjeseca organizirali svečano porinuće nekog takvog tankera ili bulk carrier-a. Nego zato da gradimo složene brodove s najvećim mogućim postotkom domaće komponente, te poslujemo stabilno i profitabilno. A Brodosplit tako i radi, bez uračunatih državnih potpora poslovali smo s profitom u 2016., 2017. i 2018. godini. Od početka restrukturiranja uplatili smo više od 811 milijun kuna poreza i doprinosa u državni proračun, a našim smo radnicima isplatili više od 900 milijuna kuna neto primanja, koji su 20% viši od prosjeka metalske industrije Hrvatske. Plaća im u pet godina nikada nije kasnila, osim što je jednom, ne našom greškom umjesto 15. bila isplaćena 16. u mjesecu, iako je ugovorni rok kraj mjeseca.

Zašto svi ovi ekonomski parametri nisu bitni navodnom renomiranom ekonomskom analitičaru koji nam pokušava nametnuti gospodarski barbarizam kao uzor i zašto gospodin Bošković kada je riječ o Brodosplitu preskače notorne činjenice i pokušava iskriviti stvarnost – pouzdano zna samo on. Ako je možda ljut na Brodosplit zato što mu svojedobno nismo htjeli financirati izdavanje knjige, to čak i možemo prihvatiti i tolerirati. Bolje to, nego ne daj Bože nešto drugo.

Međutim moramo konstatirati da smo se i u tom slučaju rukovodili pažnjom dobrog gospodara. Nismo naprosto u izdavanju te knjige pronašli ekonomski interes, o čemu kao odgovorni gospodarstvenici moramo voditi računa. A s obzirom za koju se gospodarsku doktrinu gospodin Bošković zalaže, ništa loše nismo napravili ni za ekonomsku misao niti za znanost – koje očito ništa ne bi izgubile neizdavanjem te knjige, stoji u tekstu koji prenosi Večernji list.

Novi Zeland planira dopuniti svoje zakone kako bi mogao oporezivati prihode multinacionalnih digitalnih kompanija, kao što su Google, Facebook i Amazon, čime bi pridonio globalnim naporima u oporezivanju tehnoloških divova.
Premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern kazala je u ponedjeljak kako je vlada pristala izdati dokument o tome kako nadograditi porezni okvir zemlje te osigurati da multinacionalne kompanije plaćaju pošteni dio poreza. „Naš trenutni porezni sustav nije pošten u načinu na koji tretira pojedinačne porezne obveznike i na koji način tretira multinacionalne kompanije”, rekla je Ardern na konferencije za novinare.

Visoko digitalizirane kompanije, poput onih koje nude društvene mreže, platforme za trgovanje i internetsko oglašavanje, trenutno zarađuju značajan prihod od novozelandskih potrošača, ali ne moraju plaćati porez na prihode, stoji u priopćenju vlade nakon najave poreznih promjena. Vrijednost prekograničnih digitalnih usluga na Novom Zelandu procjenjuje se na oko 2,7 milijardi novozelandskih dolara ili 1,86 milijardi američkih dolara.

Procijenjeni prihod od poreza na digitalne usluge iznosi između 30 i 80 milijuna novozelandskih dolara, poručio je u priopćenju ministar financija Grant Robertson. Porezi na digitalne usluge (DST) općenito se naplaćuje po ravnomjernoj stopi od dva do tri posto na bruto prihod koji je ostvarila multinacionalna kompanija u toj zemlji. Mnoge zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolsku, Italiju, Francusku, Austriju i Indiju, donijele su ili najavile planove za DST. EU i Australija također se savjetuju o DST-u.

Na Wall Streetu su u petak S&P 500 i Dow Jones indeks skočili više od 1 posto jer su ulagače ohrabrile poruke o napretku u trgovinskim pregovorima između SAD-a i Kine.
Dow Jones skočio je 443 boda ili 1,74 posto, na 25.883 boda, dok je S&P 500 porastao 1,09 posto, na 2.775 bodova, a Nasdaq indeks 0,61 posto, na 7.472 boda. U svih 11 najvažnijih sektora cijene su dionica jučer porasle, a među najvećim je dobitnicima bio industrijski sektor, koji je najviše osjetljiv na trgovinska pitanja.

Ulagače su ohrabrile poruke iz Washingtona i Pekinga da je u pregovorima u prethodna dva dana u Pekingu u načelu postignut konsenzus po nekim ključnim trgovinskim pitanjima i da će se pregovori nastaviti idućega tjedna u Washingtonu.

To je potaknulo nadu da bi se uskoro mogao postići trgovinski dogovor i okončati carinski rat koji su lani vodila ta dva najveća svjetska gospodarstva. Donedavno je predsjednik SAD-a Donald Trump poručivao da bi, ako dogovor ne bude postignut do 1. ožujka, odmah nakon toga mogao povećati carine s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara vrijedan uvoz kineskih proizvoda.

No, ovih je dana kazao da je voljan produljiti rok za trgovinski dogovor s Kinom i nakon 1. ožujka ako vidi da pregovori dobro napreduju. „Očekujemo da će se dugoročno carine na uvoz iz Kine smanjivati, no to će biti postupan proces, a neke od dosad uvedenih carina mogle bi ostati na snazi do izbora 2020. godine”, pišu analitičari Goldman Sachs banke u osvrtu na situaciju.

Unatoč napretku u pregovorima, na tržištu nije vladala euforija, na što ukazuje ispodprosječni obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo 7,07 milijardi dionica, dok je u posljednjih 20 dana prosječni dnevni obujam iznosio 7,43 milijarde.

Zabrinjava mogući pad zarada kompanija

Suzdržanost ulagača posljedica je zabrinutosti da bi usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava moglo negativno utjecati na zarade kompanija. U tekućoj sezoni objava kvartalnih poslovnih rezultata izvješća je objavilo oko 80 posto kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je 71 posto ostvarilo veću dobit nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.

Stoga se sada procjenjuje da će prosječni rast dobiti na godišnjoj razini u proteklom tromjesečju iznositi 16,2 posto, dok se na početku sezone objava poslovnih rezultata očekivao rast od oko 14 posto. Međutim, mnoge su kompanije smanjile procjene rasta zarada zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva. Stoga sada analitičari očekuju da će u tekućem kvartalu zarade kompanija u prosjeku pasti za 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što bi bio njihov prvi pad od drugog tromjesečja 2016. godine.

U cijelom proteklom tjednu Dow Jones skočio je 3,1 posto, dok je S&P 500 porastao 2,5, a Nasdaq indeks 2,4 posto. Za Dow i Nasdaq to je bio već osmi tjedan rasta.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,55 posto, na 7.236 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 1,89 posto, na 11.299 bodova, a pariški CAC 1,79 posto, na 5.153 boda.  Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica znatno porasle, zahvaljujući nadi ulagača da će SAD i Kina uskoro postići trgovinski dogovor, dok je dolar oslabio jer je ojačala sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u plusu 1 posto, nadoknadivši gubitke od petka. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio više od 1,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,3 i 1,7 posto.

Ministar gospodarstva Darko Horvat najavio je u ponedjeljak u Bruxellesu razgovore s Europskom komisijom o Uljaniku, nakon kojih bi se trebalo više znati može li i koliko država intervenirati u rješavanju krize u toj brodograđevnoj industriji.
Ministar Horvat sudjeluje na sastanku Vijeća za konkurentnost, a istodobno njegov pomoćnik Zvonimir Novak predvodi izaslanstvo koje će u Komisiji razgovarati o Uljaniku. “Očekujem razgovore s Europskom komisijom o vjerodostojnosti premošćivanja od današnjeg dana do dana kada će se verificirati program restrukturiranja. Dakle, što država može i što smije”, rekao je Horvat prije početka ministarskog sastanka.

Ministar Horvat je kazao i da je u nedjelju održan sastanak s luksemburškom grupom JDN, naručiteljem broda samopogonjenog jaružala s kopačem, vrijednog 124 milijuna eura. Taj naručitelj je krajem siječnja raskinuo ugovor s Uljanikom zbog nemogućnosti isporuke u skladu sa sklopljenim ugovorom. Horvat je rekao da ima dobre vijesti. “Nakon jučerašnjeg sastanka, dobre vijesti. Brod ostaje u Puli i najvjerojatnije će se završiti u Puli”, rekao je.

Prema neslužbenim informacijama, koje prenose hrvatski mediji, Ministarstvo gospodarstva planira predložiti Komisiji da samostalno ili zajedno s grupom JDN financira završetak izgradnje toga broda, čime bi se izbjeglo plaćanje milijarde kuna jamstava.

U pulskom brodogradilištu još je nekoliko brodova koji su u početnoj fazi izgradnje, za koje je država također izdala jamstva, a vjerojatno će se pokušati dobiti odobrenje da se ti brodovi dovrše kako bi se izbjeglo aktiviranje tih jamstava.

Prema tim informacijama, hrvatsko izaslanstvo će pokušati dobiti odobrenje Komisije da se država može uključiti u deblokadu računa 3. maja i Uljanika, a također se očekuje da u deblokiranju sudjeluje i strateški partner.

Inače, Uprava i Nadzorni odbor Uljanika d.d. početkom veljače odabrali su Brodograđevnu industriju Split i talijanski Fincantieri za strateškog partnera. Ministar Horvat prošli utorak najavio je kako će se ovoga tjedna zajednički tim ministarstava gospodarstva i financija, Uprave Uljanika i izabranoga strateškog partnera ići u Bruxelles i s kolegama iz Europske komisije pokušati dogovoriti “jedno međufinanciranje za koje očekujem da se uključi strateški partner”.

Trgovački sud u Pazinu donio je rješenje kojim se pokreće prethodni postupak za utvrđivanje pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka nad Uljanik Proizvodnja opreme d.d. te je za 12. travnja zakazao ročište na kojem bi se zastupnici te tvrtke i Financijska agencija (Fina) kao podnositelj prijedloga trebali očitovati o pokretanju stečaja.

Sudsko rješenje uslijedilo je nakon što je Fina 13. veljače podnijela prijedlog za otvaranje stečaja u kojem je navedeno da je početkom ovog mjeseca Uljanik Proizvodnja opreme, kojoj je osnivač Uljanik – brodogradnja, imala evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana i u iznosu od nešto više od 6,2 milijuna kuna te da ima 67 zaposlenih.

Sud je za privremenu stečajnu upraviteljicu imenovao Milenu Veljović kojoj je naloženo da ispita postoji li razlog za otvaranje stečajnog postupka te ima li dužnik imovine za pokriće troškova stečajnog postupka, o čemu treba izvijestiti sud najkasnije tjedan prije zakazanog ročišta. Uljanik Proizvodnja opreme d.d. tvrtka je sa sjedištem u Vodnjanu i s temeljnim kapitalom od 111,6 milijuna kuna. Kao tvrtka u sklopu Uljanik grupe specijalizirana je za izradu čeličnih konstrukcija i drugih materijala koje se ugrađuju u sve tipove brodova.

Posezanje u zlatne rezerve da bi se popunile rupe u proračunu moglo bi biti zanimljiva ideja, rekao je u ponedjeljak potpredsjednik talijanske vlade Matteo Salvini, odgovarajući na upit novinara da komentira napise u tisku o takvim razmišljanjima u vladi.
Talijanski list La Stampa objavio je da vlada razmišlja o tome da iskoristi dio državnih zlatnih rezervi, koje drži talijanska središnja banka, kako bi smanjila proračunski deficit u ovoj godini i izbjegla planirano povećanje poreza na dodanu vrijednost (VAT) u 2020. godini. “Premda to područje nije u mojoj nadležnosti, mogla bi to biti zanimljiva ideja”, rekao je Salvini, čelnik stranke Sjeverne lige, odgovarajući u Rimu na novinarsko pitanje o mogućnosti posezanja za zlatnim rezervama.

Prijašnje pokušaje talijanskih vlada da oporezuju zlatne rezerve ili da dio prodaju kako bi se pomoglo uravnotežiti državni proračun zaustavila je Europska komisija zato što bi se time potkopala neovisnost talijanske središnje banke, odnosno prekršila pravila o financiranju države.

Korištenje zlatnih rezervi kojima upravlja središnja banka počelo se spominjati kao opcija nakon što je vladajuća koalicija ekstremno desne Lige i Pokreta 5 zvjezdica proteklog vikenda obećala da će smijeniti vodeće dužnosnike talijanske središnje banke zato što po njihovim riječima nisu spriječili propast nekoliko banaka.

Ministar poljoprivrede Gian Marco Centinaio, član Lige, izjavio je pak danas kako nikad ni od kog u vladi nije čuo da spominje mogućnost korištenja zlatnih rezervi za popunjavanje proračunskih manjkova. “Nikad nisam na sjednicama vlade ni u bilo kojem drugom političkom okviru čuo razgovore o tome da posegnemo za zlatom središnje banke”, kazao je Centinaio u razgovoru za Radio Capital.

Italija je treća zemlja u svijetu po količini zlatnih rezervi, nakon SAD-a i Njemačke, s ukupno 2.451,8 tona zlata u prošloj godini, podaci su Svjetskog vijeća za zlato.

Kineske devizne rezerve snažno su porasle u siječnju zahvaljujući jačem juanu koji je crpio podršku iz nade u napredak kinesko-američkih trgovinskih pregovora.
Kineske rezerve porasle su u siječnju za 15,2 milijarde dolara, najviše u posljednjih godinu dana, dosegnuvši 3.088 milijardi dolara, pokazali su podaci središnje banke objavljeni u ponedjeljak. U prosincu uvećane su za 11 milijardi dolara. Ekonomisti su u Reutersovom istraživanju prognozirali njihov rast u siječnju za 9,3 milijarde dolara.

Prošle su godine kineske devizne rezerve pale za 67,24 milijarde dolara ali su i dalje najveće u svijetu. Povećanje rezervi na početku godine rezultat je jačanja neameričkih valuta i povećanja cijena financijske imovine koju drži Kina, navodi se u priopćenju središnje banke. Juan je u siječnju ojačao prema dolaru 2,6 posto, dosegnuvši u jednom trenutku najvišu razinu prema zelenoj novčanici u šest mjeseci. Prošle je godine kineska valuta prema američkoj oslabila 5,3 posto.

Očekuje se da će na tečaj kineske valute u predstojećem razdoblju presudno utjecati ishod trgovinskih pregovora Kine i SAD-a. Peking je u ponedjeljak iskazao optimizam u pogledu nastavka pregovora, izrazivši ujedno nezadovoljstvo misijom američke mornarice u spornom Južnokineskom moru, koja prigušuje izglede za poboljšanje odnosa između Pekinga i Washingtona.

Mnogi analitičari sumnjaju da će Peking pristati na zahtjeve Washingtona za velikim strukturnim reformama ali procjenjuju da bi dvije strane mogle pronaći dovoljno dodirnih točaka za nastavak razgovora i za odgodu povećanja američkih carina na kinesku robu, koje bi trebale stupiti na snagu 1. ožujka.

Britanska premijerka Theresa May u utorak će poručiti zastupnicima da moraju ostati smireni oko brexita kako bi primorali Europsku uniju da prihvati izmjene sporazuma o izlasku koji će otvoriti put za miran brexit.
Velika Britanija je na putu da 29. ožujka izađe iz EU-a bez dogovora ako May ne uspije nagovoriti taj savez da ponovno pregovara o sporazumu koji su postigli u studenom, a potom i uvjeriti britanske zastupnike da ga prihvate. “Razgovori su u ključnoj fazi”, reći će May u utorak, stoji u bilješkama koje je ustupio njezin ured.

“Sada trebamo ostati mirni kako bismo dobili promjene koje je ovaj Dom zatražio i time na vrijeme osigurali brexit” .

EU odbija ponovno pregovarati o sporazumu iako May insistira da može dobiti pravno obvezujuću izmjenu najkontroverznijeg dijela sporazuma, zaštitnog mehanizma za irsku granicu koji je glavna prepreka usvajanju dogovora.

Mehanizmom se želi izbjeći ponovna uspostava graničnih kontrola između Irske, članice EU-a, te Sjeverne Irske koja će u okviru Velike Britanije napustiti taj savez. Britanski parlament održat će raspravu o brexitu 14. veljače.

Pregovarač EU-a za brexit Michel Barnier rekao je u ponedjeljak da EU neće ponovno otvarati pregovore o sporazumu o razdruživanju, nego da bi mogao izmijeniti prateću političku deklaraciju o odnosima dviju strana nakon brexita. “Odlučni smo organizirati uredno povlačenje. To uredno povlačenje uvjet je koji nam je potreban za izgradnju budućih odnosa”, kazao je Barnier.

Dodao je kako bi britanska premijerka trebala pristati na trajnu carinsku uniju s EU-om, kako su predložili britanski laburisti, da bi riješila zastoj u vezi predstojećeg izlaska iz Unije, te je istaknuo kako je backstop zaštitna mjera za koju se EU nada da nikada neće biti iskorištena.

Britansko je gospodarstvo u 2018. godini zabilježilo najnižu stopu rasta u posljednjih šest godina, što se pripisuje padu investicija povezanom sa zabrinutošću zbog izlaska iz Europske unije.

Rast britanskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj je godini tako usporio na 1,4 posto, s 1,8 posto u 2017. godini, pokazali su u ponedjeljak podaci britanskog statističkog ureda ONS-a. Među glavnim razlozima usporavanja u statističkom uredu izdvajaju posustale tvorničke aktivnosti i slabiju proizvodnju u automobilskom sektoru. Britanski izvoz pogođen je slabostima u globalnom gospodarstvu, a dodatni uteg je pojačana zabrinutost potrošača i kompanija zbog izostanka konkretnog plana za razdoblje nakon brexita.

Britanija će iz Unije izaći 29. ožujka ove godine. Prema podacima ONS-a, rast BDP-a u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca također je usporio na tromjesečnoj razini, na 0,2 posto, s 0,6 posto u prethodnom tromjesečju. Rast je bio nešto slabiji no što je britanska središnja banka Bank of England (BoE) procijenila u prošlom tjednu. “BDP je u zadnja tri mjeseca u godini usporio, pri čemu je oštro smanjena proizvodnja automobila i proizvoda od čelika, a pad je zabilježen i u graditeljstvu”, rekao je statističar u ONS-u Rob Kent-Smith.

U prošlom tjednu je BoE oštro smanjio procjenu rasta za 2019., predviđajući rast BDP-a od 1,2 posto, najslabiji od recesije u 2009. U ranijim su prognozama za ovu godnu prognozirali rast od 1,7 posto.

Zadnjih mjeseci u godini ojačala je zabrinutost da globalno usporavanje pritišće rast u vodećim gospodarstvima, dijelom zbog trgovinskih napetosti između Kine i SAD-a. U slučaju Britanije na te se probleme nadovezao i brexit.

Trgovinska je razmjena neto srezala stopu rasta britanskog BDP-a u četvrtom kvartalu za 0,1 postotni bod, a sličan negativni utjecaj imao je pad investicija. Samo u prosincu britansko se gospodarstvo smanjilo za 0,4 posto, najviše od ožujka 2016. godine, pokazuju najnoviji statistički podaci.

Stagnacija poslovnih ulaganja nakon referenduma

Ulaganja kompanija smanjila su se u četvrtom kvartalu za 3,7 posto na godišnjoj razini, što je njihov najveći pad od prva tri mjeseca 2010. kad je Britanija izašla iz recesije. Potrošnja kućanstava, koja je pružila neočekivano snažan poticaj rastu sredinom godine, ostala je snažna i na kraju godine, uz stopu rasta od 1,9 posto u odnosu na godinu ranije. Poslovna ulaganja pak u cjelini gledano stagniraju od britanskog referenduma o izlasku iz EU-a u lipnju 2016. godine, što je po mišljenju središnje banke razlog stagnacije produktivnosti u gospodarstvu.

BoE predviđa pad ulaganja kompanija i kućanstava u ovoj godini te upola slabiji rast izvoza. Samo u prosincu britanski je manjak u robnoj razmjeni sa svijetom iznosio 12,1 milijardu funta. Odvojeno je danas objavljeno istraživanje Centra za gospodarske rezultate pri London School of Economics pokazalo da je referendum iz 2016. potaknuo britanske tvrtke na veća ulaganja u druge članice EU-a, vjerojatno na štetu potrošnje u matičnoj zemlji.

Ishod referenduma rezultirao je 12-postotnim povećanjem izravnih britanskih ulaganja u EU od sredine 2016. do rujna 2018. godine, pokazala je ta studija. To predstavlja povećanje od oko 8,3 milijardi funta, u potpunosti koncentrirano u uslužnom sektoru. Premda autori ne mogu biti sigurni bi li taj iznos inače bio utrošen u Britaniji, pozivaju se na rezultate anketa među poslovnim čelnicima i medijska izvješća koja upućuju upravo na takav zaključak.

Istraživanje je pokazalo i da su transakcije investicija iz EU-a u Britaniju smanjene za 11 posto, na oko 3,5 milijardi funta. “Podaci pokazuju da je zbog brexita Britanija postala manje atraktivnom za ulaganja. Manja ulaganja štete ekonomiji i znače da će britanskim radnicima biti uskraćene prilike za novo zaposlenje”, smatra Thomas Samson, jedan od autora istraživanja.

Istraživanje je pokazalo i da britanski referendum nije imao većeg utjecaja na investicije britanskih proizvodnih kompanija u druge zemlje EU-a. “To navodi na zaključak da tvrtke očekuju da će brexit povećati trgovinske barijere više za sektor usluga nego onaj proizvodnje”, zaključili su autori.

Na Wall Streetu se u ponedjeljak trgovalo suzdržano zbog smanjenih procjena zarada kompanija, usporavanja rasta globalnog gospodarstva i neizvjesnosti u vezi trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine.
Dow Jones oslabio je 53 boda ili 0,21 posto, na 25.053 boda, dok je S&P 500 ojačao 0,07 posto, na 2.709 bodova, a Nasdaq indeks 0,13 posto, na 7.307 bodova. Washington i Peking izrazili su jučer optimizam uoči nastavka trgovinskih pregovora, koji će se 14. i 15. veljače održati u Pekingu. No, kako nema nikakvih konkretnih detalja na kojima se temelji taj optimizam, te poruke nisu znatnije potaknule tržište. Tim više što su neki analitičari skeptični jer nisu uvjereni da Kina i SAD mogu premostiti velike razlike po nizu pitanja, od intelektualnog vlasništva do transfera tehnologija.

Ulagače zabrinjava i niz podataka koji ukazuje na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, od Kine i Japana do eurozone, što bi, očekuje se, moglo loše utjecati na zarade kompanija. Doduše, zarade su zasad solidne. Dosad je oko dvije trećine kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo rezultate za četvrto lanjsko tromjesečje, pri čemu ih je 71,2 posto ostvarilo veću dobit nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.

Stoga se sada procjenjuje da će prosječni rast dobiti na godišnjoj razini u proteklom tromjesečju iznositi 16,5 posto, dok se na početku sezone objava poslovnih rezultata očekivao rast od oko 14 posto. Međutim, mnoge su kompanije smanjile procjene rasta zarada zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

Stoga sada analitičari očekuju da će u tekućem kvartalu zarade kompanija u prosjeku pasti za 0,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su prije mjesec dana očekivali rast od 5,3 posto. A to bi bio prvi pad zarada američkih kompanija od drugog tromjesečja 2016. godine.

Svjetsko je gospodarstvo sve slabije, pokazuje u ponedjeljak objavljeno tromjesečno istraživanje njemačkog Instituta za gospodarska istraživanja (Ifo). Ifov indeks za svjetsko gospodarstvo potonuo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju na najnižu razinu od 2011. godine, od minus 13,1 bod. U prethodnom je tromjesečju iznosio minus 2,2 boda.

Stručnjaci njemačkog ekonomskog instituta izračunavaju ga na osnovi ankete koja obuhvaća 1.293 stručnjaka iz 122 zemlje. Istraživanje se objavljuje četiri puta godišnje. Rezultati aktualnog istraživanja upućuju na zaključak da je “svjetsko gospodarstvo sve slabije”, izjavio je u Muenchenu čelnik Ifoa Clemens Fuest.

Dok se rast u gospodarstvima u nastajanju i razvoju stabilizirao od prošle godine, procjene rasta u SAD-u i EU-i snižene su, istaknuo je Fuest. „Stručnjaci očekuju slabiji rast osobne potrošnje, ulaganja i svjetske trgovinske razmjene”, dodaje čelnik Ifoa.

“Iako većina ispitanika i dalje očekuje rast kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa, njihov je broj osjetno smanjen (u odnosu na prethodno istraživanje). Oni očekuju pad vrijednosti američkog dolara diljem svijeta”, napominje Fuest.

Zastupnici u američkom kongresu koji sudjeluju u pregovorima oko novog proračuna za financiranje granične sigurnosti, izjavili su u ponedjeljak da su postigli načelni sporazum kako bi pokušali spriječiti novu djelomičnu blokadu vlade ali koji, prema izvorima, ne sadrži 5,7 milijardi dolara izdvajanja za izgradnju zida duž granice s Meksikom, što je tražio predsjednik Donald Trump.
“Postigli smo načelni dogovor o financiranju programa granične sigurnosti do 30. rujna”, kazao je novinarima republikanski senator Richard Shelby. “Naši uredi grozničavo će raditi na brušenju svih pojedinosti”, dodao je. Shelby nije rekao hoće li predsjednik Trump dobiti tražena sredstva za gradnju zida na granici s Meksikom. Izvor u američkom Kongresu koji je želio ostati anoniman otkrio je da je sporazumom odobreno 1,37 milijardi dolara za izgradnju nove ograde duž južne granice SAD-a. To je otprilike jednako koliko je Kongress alocirao prošle godine, i daleko ispod onoga što je Trump tražio.

Prema istome izvoru, sredstva nisu namijenjena za gradnju “zida” koji Trump najavljuje od kad je ušao u kampanju za predsjedničke izbore 2016. Dva druga izvora izjavila su da se u gradnji 55 milja (90 kilometara) dodatnih barijera mogu koristiti samo one vrste prepreka kakve su već u uporabi. Te prepreke, koje uključuju ogradu od čeličnih šipki, koriste se od kad je Trump postao predsjednik.

Na pitanje da li je Trump stavio svoj potpis na dogovor, Shelby je naglasio kako pregovarači “svako toliko razgovaraju s predstavnicima Bijele kuće”, te kako se nada i vjeruje da bi predsjednik mogao podržati sporazum.

Trumpov zahtjev za 5,7 milijardi dolara pomoći za izgradnju zida izazvao je 35-dnevnu blokadu američke vlade, najdužu u povijesti, okončanu prošli mjesec bez osiguranih sredstava za zid. Trump je pristao privremeno financirati vladu tri tjedna kako bi zastupnicima omogućio vrijeme za pronalazak kompromisa oko državnog proračuna za ostatak fiskalne godine koja traje do 30. rujna, kako bi se izbjegla nova blokada 15. veljače.

Demokratska zastupnica Nita Lowey u ponedjeljak je kazala kako se nada da bi do srijede “mogli imati gotov proizvod”. Ona je rekla kako je u kontaktu s predsjednicom Zastupničkog doma Nancy Pelosi koja “vjeruje da sam donijela ispravnu odluku”. Pregovori su ponovno pokrenuti na Capitol Hillu samo nekoliko sati prije najavljenog skupa u teksaškom graničnom gradu El Pasu, gdje se Trump otišao zalagati za svoj obećani zid duž američko-meksičke granice, tvrdeći kako on može zaštititi Amerikance od nasilnih kriminalaca, droge i “srašne navale” karavana s migrantima. Demokrati se zidu protive, tvrdeći da je skup i neučinkovit.

Republikanskoga je predsjednika, samo nekoliko stotina metara dalje, dočekao protivnički skup na čelu s bivšim demokratskim kongresnikom Betom O’Rourkeom, koji razmišlja o kandidaturi na sljedećim predsjedničkim izborima. O’Rourke je optužio Trumpa da potiče “lažni strah” od imigranata i da govori laži o njegovu gradu El Pasu, za koji američki predsjednik tvrdi da je bio opasno mjesto prije nego je postavljena granična ograda.

U Washingtonu, sastanak skupine zastupnika koji vode pregovore trajao je oko dva sata. Cilj im je bio zapečatiti dogovor do ponedjeljka navečer kako bi imao dovoljno vremena da prođe kroz Zastupnički dom i Senat te dobije Trumpov potpis do petka, kada ističe financiranje Odjela za domovinsku sigurnost, Ministarstva pravosuđa i drugih federalnih agencija.