Ekonomija

Usporavaju
Njemačko je gospodarstvo prema dostupnim podacima vjerojatno slabašno raslo u drugom kvartalu, nakon neočekivano snažnog povećanja aktivnosti u prva tri ovogodišnja mjeseca, objavilo je u ponedjeljak ministarstvo gospodarstva.

U prva tri ovogodišnja mjeseca njemačko je gospodarstvo poraslo 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, snažnije nego što se očekivalo. U 2018. za dlaku je izbjeglo recesiju, koja se definira kao dva uzastopna kvartala pada aktivnosti. U ministarstvu predviđaju “slabi gospodarski trend” u razdoblju od travnja do lipnja.

Signali iz uslužnog sektora pokazuju posustajanje snažnog rasta, upozoravaju u ministarstvu, dodajući kako očekuju i nastavak prigušene aktivnosti u sektoru industrije. Tržište rada i dalje pruža podršku gospodarstvu, iako u nešto manjoj mjeri, i to kroz veća primanja kućanstava a pozitivan su faktor i poticajne fiskalne mjere, istaknuli su u ministarstvu.

Upozoravaju ujedno na značajne rizike koji prijete pogoršanjem izgleda, uključujući trgovinske sukobe, brexit i geopolitičke napetosti koji redom pritišću globalno gospodarstvo. Njemačka vlada i analitičari posljednjih su mjeseci smanjili projekcije gospodarskog rasta. Vlada je tako proljetos predvidjela rast gospodarstva od 0,5 posto u 2019., podsjeća dpa.

Marić otkrio
Ministar financija Zdravko Marić najavio je u ponedjeljak da će do kraja srpnja predstaviti novi set mjera za porezno rasterećenje rada, no nije želio otkriti o kojima je mjerama riječ.

Marić je to najavio odgovarajući na pitanja novinara na marginama međunarodne konferencije “Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi”, koju zajednički organiziraju Hrvatska narodna banka (HNB) i Međunarodni monetarni fond (MMF).

Kazao je da će u novom setu mjera fokus biti na pronalasku dodatnog prostora, gdje bi se moglo rasteretiti oporezivanje rada, pri čemu napominje da su, kada je riječ o porezu na dohodak i porezu na dobit u dosadašnjim krugovima porezne reforme, polučeni najbolji povratni efekti na gospodarski rast.

Nije želio otkriti kako će te konkretne mjere izgledati, s obzirom da još nije završena analiza i preporuke s kojima će ići prema predsjedniku Vlade. Marić napominje da osim mjera koja imaju dugoročni efekt, postoje i one koje imaju instantni efekt, a kako se u različitim sferama pokušavaju pronaći one koje će značiti dodatnu stimulaciju za poslodavce, koja bi mogla značiti i podizanje plaća radnicima.

Tako je i iznio primjer prošlogodišnjeg podizanja neoporezivog iznosa primitaka za prigodne nagrade, čime je za 471 tisuću zaposlenika isplaćeno 1,25 milijardi kuna. Odgovarajući na pitanje novinara hoće li se snižavati najniža stopa poreza na dohodak, Marić je kazao da gotovo 1,8 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj nije u škarama poreza na dohodak, pa se nikakva mjera u smislu snižavanja razreda i stopa ne može na njih reflektirati. U vezi novih mjera, pak, pozvao je novinare na strpljenje.

Na pitanje hoće li rasterećenje krenuti odmah ili će se čekati 2020., ministar financija je kazao da zakonske izmjene, ako do njih dođe, idu s prvim danom godine, dok one stvari koje se mogu rješavati s podzakonskim aktima, to može biti i ranije.

Marić nije želio potvrditi pretpostavke novinara da se radi na rasterećenju vezanom za topli obrok. “Nemojte izdvajati topli obrok, gledajmo cjelinu, nešto će biti dobro i kvalitetno i donijeti efekte”, poručio je Marić.

Nema jedinstvene mjere za rješavanje problema demografije i radne snage

Kada je riječ o temi današnje konferencije HNB-a i MMF-a, Marić je poručio da nema jedinstvenog rješenja i mjere koja će riješiti pitanje demografije i radne snage i njihove uloge u gospodarskom rastu. Ističe da je potrebno već sada djelovati kada je riječ o trendovima u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE), pri čemu upozorava na procjenu MMF-a po kojoj demografski izazovi u zemljama regije mogu uzeti jedan postotni bod BDP-a godišnje.

Marić kaže da ne treba promatrati isključivo demografsku sliku Hrvatske, već i ono što se događa u okruženju, poglavito u gospodarski razvijenijim zemljama, jer će i ti trendovi diktirati trendove ovdje.

Poručuje da se treba usredotočiti na ekonomska pitanja, jer jedini način na koji se može zadržati postojeće ljude, vratiti one koji su otišli, kao i privući neke druge, je putem zdravog gospodarstva i snažnog rasta te novih radnih mjesta, usklađenih s obrazovnim sustavom. “Kada pričamo o demografiji, uvijek ću je vrlo usko staviti u korelaciju s gospodarskim rastom”, kaže Marić.

Najsporiji u tri desetljeća
Kinesko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju najsporijim tempom u gotovo 30 godina, zakočeno američko-kineskim trgovinskim ratom i slabljenjem globalne potražnje, pokazali su u ponedjeljak objavljeni službeni podaci.

U razdoblju od travnja do lipnja gospodarske aktivnosti porasle su 6,2 posto, izvijestio je državni zavod za statistiku. U prethodnom tromjesečju stopa njihova rasta iznosila je 6,4 posto. Procjena je u skladu s vladinim ciljem za cijelu godinu prema kojem bi gospodarstvo trebalo porasti 6,0 do 6,5 posto. U 2018. uvećano je 6,6 posto.

Podaci pokazuju da je kineski izvoz u prvoj polovini godine gotovo stagnirao pod utjecajem trgovinskog rata sa SAD-om. Kineski izvoz u SAD pao je više od osam posto. Među svijetlim točkama izdvaja se rast industrijske proizvodnje u lipnju, za 6,3 posto, nakon svibanjskih 5,0 posto. Oporavila su se ulaganja u fiksni kapital, na 5,8 posto u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, nakon 5,6-postotnog povećanja u razdoblju od siječnja do svibnja.

Ulaganja u infrastrukturu posustaju, očitovana u stopi rasta od 4,1 posto, nakon što su godinama bilježila dvoznamenkaste stope rasta. Nezaposlenost u urbanim područjima porasla je u lipnju na 5,1 posto, nakon svibanjskih 5,0 posto. To nije značajnije utjecalo na osobnu potrošnju, ako je suditi po 9,8-postotnom povećanju prometa u maloprodaji u prvoj polovini godine.

Od trenda odudara prodaja velikih artikala, poput automobila, kojih je prema podacima Kineskog udruženja proizvođača automobila u prvoj polovini godine prodano 12,4 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, navodi AFP.

Podatak o rastu u drugom tromjesečju u skladu je s očekivanjima i zapravo “stišava bojazni na tržištu da bi kinesko gospodarstvo uskoro moglo naglo usporiti”, ističe Stephen Innes iz Vanguard Marketsa.

Dva su vodeća gospodarstva svijeta međusobno uvela carine na robu ukupne vrijednosti veće od 360 milijardi dolara, što šteti industrijskim tvrtkama na obje strane Pacifika, ističe AFP.

Kineski tehnološki div Huawei Technologies najavio je u ponedjeljak da će u iduće tri godine u Italiji uložiti 3,1 milijardu dolara, tražeći od vlade u Rimu “transparentno, efikasno i pravedno” korištenje posebnih ovlasti u razvoju mobilnih mreža nove generacije.

Čović nije odgovoran
Čini mi se da postoje jako puno modaliteta da se naprave iskoraci.

Ključ je zaštiti 900 zaposlenika Aluminija, poručio je danas lider HNS-a i HDZ-a Dragan Čović komentirajući aktualnu situaciju u ovom mostarskom preduzeću.

Podsjećamo, proizvodni pogodni Aluminija ugašeni su u noći s 9. na 10. srpanj, nakon što je poduzeće isključeno s visokonaponske električne mreže. ”Imali ste prigodu čuti predsjednika Uprave, Sindikata i Nadzornog odbora. Šteta je napravljena, šteta je nesaglediva još uvijek. Sagledat ćemo je kad provjerimo što se sve u Aluminiju radilo u poteklih dvadesetak godina. Opredjeljenje je da Aluminij ima budućnost i tome se trebamo posvetiti do kraja kako bi odgovorili na ova socijalna pitanja kako bi se svaka osoba zaštitila”, rekao je Čović danas u Mostaru.

”Ne postoji baš nikakva osobna, moralna i kakva god hoćete odgovornost – moja. Drago mi je što su prokomentirali oni koji su trebali prokomentirali. Nikada nekakav Dragan nije nekog nazvao, zvali su Dragana. Morat će netko odgovarati za ovo što je radio u Aluminiju. Ta kuća na drugačijim osnovama ima drugačiju budućnost. Vjerujem da ćemo u narednih 7-8 dana imati sliku što se može uraditi. Ono što je problem, problem je što smo mi loše iskomunicirali. Oni koji pokušavaju, koji su isisavali milijune, zaštititi svoju poziciju, sve će izaći na vidjelo tko god da je u pitanju. Dragan nikad nikog nije zaposllio u Aluminiju. Idemo sada sanirati štetu koja je ogromna. Vjerujem da ćemo vrlo brzo poslati poruku da se to da urediti na zdravim ekonomskim osnovama”, naglasio je on uz poruku da se davno trebalo reagirati, ali se, kako je rekao, vlasnička struktura morala poštovati.

MMF poručio
Zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) u slijedećih 30 godina mogle bi se suočiti sa snažnim smanjenjem radne snage, upozorio je u ponedjeljak zamjenik glavne direktorice MMF-a Tao Zhang, koji, osim mjera za povećanje njenog broja i učinkovitosti, apostrofira i prednosti tehnološkog razvoja.

Zhang, koji sudjeluje na međunarodnoj konferenciji “Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi”, koju Međunarodni monetarni fond (MMF) zajednički organizira s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), iznio je podatke iz novog MMF-ovog istraživanja koje pokazuje da će se populacija u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe, isključujući Tursku, uslijed starenja i migracija do 2050. suočiti s 12-postotnim padom broja stanovnika.

Smanjenje broja radne snage u slijedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više no dvostruko veći broj starijih osoba no što to trenutno čini.

“Ti demografski izazovi mogli bi značajno usporiti gospodarski rast. Smanjenje ponude rada i niža produktivnost starijih radnika, zajedno s većim pritiskom na javne financije, mogli bi zemlje stajati oko jedan posto BDP-a godišnje”, upozorava Zhang.

Također, mogli bi i usporiti konvergenciju. Iz MMF-a tako procjenjuju da bi, bez demografskih pritisaka, BDP po stanovniku u regiji mogao do 2050. dosegnuti 74 posto razine zapadne Europe, u usporedbi s 52 posto 2020. godine, dok bi uz demografske izazove ta razina iznosila samo 60 posto.

Zhang kaže da se zemlje regije suočavaju s demografskim izazovima u ranijem stupnju razvijenosti u odnosu na bogate zapadne zemlje, čime im prijeti da prije ostare no što postanu bogate.

Povećanje broja i učinkovitosti radne snage

Kao jedno od rješenja za ublažavanje tih pritisaka ističe povećanje broja i učinkovitosti radne snage. Napominje da u regiji CESEE na pogoršanje demografskih trendova najviše utječe odlazak mladih i obrazovanih ljudi, a kako je od 1995. do 2017., isključujući Rusiju i Tursku, regija izgubila oko sedam posto radne snage.

Osim mjera za zaustavljanje migracija, kao i povratka onih koji su otišli, Zhang napominje da su se neke zemlje za ublažavanje nedostatka radne snage odlučile na uvoz stranih radnih radnika, pritom napominjući kako je imigracija politički izbor koji stavlja veći teret na neke druge politike. Načini povećanja ponude radne snage su također i ohrabrivanje žena za ulazak na tržište rada, kao i starijih radnika. Zheng napominje da je prosječna participacija žena na tržištu rada 10 postotnih bodova manja od one u zapadnoj Europi. Između ostalih, kao jedna od mjera za razmatranje je i podizanje dobi za umirovljenje.

Korištenje tehnološkog napretka

Zhang apostrofira i tehnološki napredak te učinkovitu upotreba tehnologije, za koju kaže da je realnost u ovoj regiji u kojoj su mnoge tvrtke uvele automatizaciju.

Navodi da Međunarodna federacija za robotiku u regiji predviđa godišnju stopu rasta isporuka robota za 21 posto do kraja ovog desetljeća, što znači da će uskoro regija imati dvostruko više robota od prosjeka europske ekonomije. U pozadini sve veće automatizacije, Zhang kaže da su mnogi zaposlenici zabrinuti da će ih roboti istisnuti, no u regiji CESEE povećanje automatizacije poklopilo se s porastom zaposlenosti.

Ističe da CESEE prednjači u automatizaciji među zemljama srednjeg dohotka, no kako bi se osiguralo da ta potencijalno razorna sila i dalje koristi radnicima, tehnologija također mora biti popraćena odgovarajućim politikama. Pritom ističe nužnost politika koje ulažu u ljudski kapital i povećavaju blagostanje. Stoga apostrofira nužnost sveobuhvatne reforme obrazovnih sustava te značajnih ulaganja u programe cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije. Te bi mjere trebalo kombinirati s politikama koje sprječavaju stalni odljev mozgova iz regije, a kako bi se osiguralo da se koristi tehnologije široko dijele, valjalo bi unaprijediti i sigurnosne mreže, preporučuje.

Zhang ističe i nužnost politika koje unaprjeđuju upravljanje, nadogradnju infrastrukture i modernizaciju propisa, kojima bi se ponovno privukli oni koji su napustili zemlju, osnažilo poslovno okruženje, promicale inovacije i veće dijeljenje prednosti tehnologije.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak da je demografski izazov ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda, istaknuvši kako su Vladine mjere polučile prve rezultate, pa je tako u 2018. bilo 400 novorođene djece više no godinu ranije. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić poručio je u ponedjeljak da je nedostatak kvalificirane radne snage postao glavna prepreka rastu u mnogim zemljama, pa je tako nužno stvarati okruženje koje će poticati ostanak talentiranih pojedinaca, što između ostalog uključuje i podizanje plaća.

 

Kriptovalute
Nakon što je čelnik američke središnje banke Jerome Powell izjavio kako bi Facebook trebao odustati od uvođenja svoje kriptovalute libre, krajem prošlog tjedna na taj se projekt okomio i predsjednik Donald Trump.

On je u objavi na Twitteru napisao kako nije ljubitelj bitcoina ni ostalih kriptovaluta koje nisu novac i čije je vrijednost vrlo kolebljiva i temelji se na “zraku”.

“Ako Facebook i ostale kompanije žele postati banke, moraju zatražiti dozvolu za bankovno poslovanje i postati subjekt regulacije, kao i ostale banke, domaće i međunarodne”, smatra američki predsjednik. Podsjetimo, Facebook je prošlog mjeseca najavio da će u suradnji s još 28 partnera – među kojima su Mastercard, Visa i PayPal – iduće godine lansirati kriptovalutu pod nazivom libra. Njome će partneri upravljati kroz organizaciju Libra Association sa sjedištem u Ženevi.

No, primjetno je da među partnerima u projektu Libra i dalje nema banaka. Trumpovi komentari došli su dan nakon što je Jerome Powell izjavio kako Facebook ne može nastaviti s tim projektom dok ne razriješi pitanja zaštite privatnosti, pranja novca, zaštite potrošača i financijske stabilnosti. Prema tvrdnjama Reutersa, pitanjem kriptovaluta koje izdaju kompanije pozabavit će se i panel američkih regulatora, Vijeće za nadzor financijske stabilnosti.

Da je Facebook snažno uzdrmao tradicionalne financijske krugove svjedoče i izjave izvora Financial Timesa iz francuskog ministarstva financija koji ističu kako ta zemlja neće dopustiti privatnim kompanijama da uspostave sredstva plaćanja koja su ekvivalent nacionalnoj valuti. “Nećemo dopustiti privatnim poduzećima da si prisvoje atribute državne suverenosti”, izjavio je neimenovani dužnosnik uoči sastanka skupine G7 na kojem će se, između ostaloga, raspravljati i o kriptovalutama i računalnoj sigurnosti.

Fortenova posebno izložena
Do polovice studenoga Ministarstvu poljoprivrede čeka od gradova i općina na čijem području su državna zemljišta dana u zakup ili koncesiju zahtjeve za sklapanje aneksa ugovora kako bi se provela revalorizacija postojećih ugovora za korištenje državnog zemljišta.

Nju je omogućio pravilnik koji je upravo stupio na snagu, a sklapanje novih uvjeta ugovora s tvrtkama i poljoprivrednicima Ministarstvo poljoprivrede zaključivat će u roku od četiri mjeseca nakon što dobije svu potrebnu dokumentaciju. To znači da će se nove cijene zakupa ili naknade za državne hektare zemljišta uglavnom plaćati početkom iduće godine.

Novi model obračuna koji je i rezultat bunta načelnika slavonskih i baranjskih općina koji su se protivili sklapanju aneksa za Agrokorove ugovore i prijenos na Fortenova grupu, tvrdeći da veliki koncern ima iznimno niske cijene zakupa, posebice u odnosu na cijene koje plaćaju OPG-i i poljoprivredni obrti. Po najavi ministra Tomislava Tolušića, ta će se razlika ukinuti novim, pravednijim režimom izjednačavanja zakupnina.

Prve procjene Ministarstva poljoprivrede ukazuju kako će pojedine općine pravilnikom osjetno povećati prihodi, prvenstveno od koncesijskih ugovora za koje se očekuje porast, dok će s osnova zakupa prihodi pasti ili ostati na približno jednakoj razini.

No, detaljnijih informacija o financijskom učinku revalorizacije ugovora na lokalne i državne financije još nema. Po službenim podacima Ministarstva poljoprivrede pod koncesijama je 57.763 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta za koje se godišnje plati 23,9 milijuna kuna zakupnine, a pod dugogodišnjim zakupom je 17886 hektara od kojih se ubere 20,3 milijuna kuna. Što se koncesijskih ugovora tiče, u Ministarstvu navode kako ih ima ukupno 119, a dugogodišnjih 87.

Najveći koncesionar u Hrvatskoj Fortenova grupa, koja obrađuje više od 32 tisuće hektara zemljišta, Poslovnom dnevniku dala je procjene da će njezine tvrtke s novim pravilnikom korištenje državnog zemljišta godišnje plaćati 24 posto više nego dosad.

Međutim, ukupno gledajući revalorizacija ugovora neće svim lokalcima donijeti vidno podebljanje proračuna, jer će dobrom dijelu lokalnih vlasti u kojima su ugovarani dugoročni zakupi nakon izmjena ugovora ostati najvećim dijelom nepromijenjeni prihodi ili će biti i nešto “tanji”.

Slabom točkom po dobrom poznavatelju prilika Matiji Brlošiću, dopredsjedniku Hrvatske poljoprivredne komore, moglo bi se pokazati to što veći dio zemljišta u zakupu nije temeljem provedenih javnih natječaja, već je u privremenom zakupu. Pravilnik se, naime, odnosi na ugovore zaključene temeljem provedenih natječaja do proljeća 2018. kada je stupio na snagu novi zakon o poljoprivredi. Za Brlošića je sporno i što nije jasno utvrđeno kako će se utvrđivati cijene za daljnje javne natječaje. Jer, pojašnjava, zakon o poljoprivrednom zemljištu predviđa da se natjecanje može odvijati do duplo veće cijene od postavljene početne vrijednosti, što pretpostavlja da oni koji ponude više odmah trebaju biti obuhvaćeni revalorizacijom. Pravilnik nije definirao ni revalorizaciju za buduće javne natječaje, što je po Brlošiću također važno zna li se da je veći dio zemljišta na korištenju temeljem privremenih ugovora.

“Otvorit će se niz pravnih pitanja, pa vjerojatno i tužbi, jer postavlja se pitanje čemu dugogodišnji ugovori s ugovorenom cijenom ako se ona nakon određenog vremena mijenja i za 100 posto, ističe Brlošić, koji podržava zakonom i postojećim ugovorima predviđenu potrebu korekcija koja se veže uz godišnji indeks potrošačkih cijena, čiji rast ili pad veći od 103,0 prati cijena zakupa i koncesije.

Podaci Eurostata
Hrvatska je u svibnju bila među zemljama Europske unije s najvećim padom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, dok procjene za Uniji i eurozonu u cjelini pokazuju njezin oporavak, izvijestio je u petak statistički ured EU-a.

Na razini 28-članog EU-a sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u svibnju je uvećana 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema blago revidiranim Eurostatovim podacimia pala 0,6 posto. U eurozoni proizvodnja je u svibnju porasla 0,9 posto u odnosu na travanj kada je prema revidiranim podacima pala 0,4 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju smanjena za 1,7 posto u u usporedbi s travnjem, kada je skliznula za 0,2 posto, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata. Time se našla u skupini zemalja s najvećim padom proizvodnje, u društvu s Finskom i Rumunjskom, gdje se proizvodnja smanjila za 2,9 odnosno 1,9 posto. Među zemljama čijim su podacima raspolagali u Eurostatu najizrazitiji rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u Danskoj, za 4,4 posto. Slijede Irska i Francuska, s rastom od 2,3 odnosno 2,1 posto.

Prema kategoriji proizvoda, na razini EU-a najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,9 posto, dok je u eurozoni najveći rast zabilježen u kategoriji netrajnih potrošačkih dobara, za 2,7 posto. Pad proizvodnje zabilježen je samo u kategoriji intermedijarnih dobara, odnosno poluproizvoda ili sirovina, i to za blagih 0,1 posto u EU i za 0,2 posto u eurozoni.

Blagi rast proizvodnje u EU na godišnjoj razini

Na razini EU-a industrijska je proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u svibnju prema istom mjesecu godine ranije porasla za 0,4 posto, nakon stagnacije u travnju, prema blago revidiranom podatku Eurostata. U eurozoni je na godišnjoj razini industrijska proizvodnja pala za 0,5 posto, nakon 0,4-postotnog pada u travnju.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju na godišnjoj razini gotovo stagnirala, uz stopu rasta od samo 0,1 posto, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci Eurostata. U travnju je porasla tri posto. Danska je imala najveći rast proizvodnje i na godišnjoj razini, za 12,5 posto. Slijede Irska i Mađarska s rastom proizvodnje za 8,2 odnosno 6,1 posto.

Najviše se među zemljama EU-a smanjila proizvodnja na Malti, za 5,1 posto, te u Njemačkoj, za 4,3 posto, i Rumunjskoj, za 2,3 posto. Prema kategoriji proizvoda najviše je u svibnju na godišnjoj razini porasla proizvodnje netrajnih potrošačkih dobara – u EU za 2,8 posto, te za 3,1 posto u eurozoni. Najviše je pak smanjena proizvodnja intermedijarnih proizvoda – za 1,4 posto u EU i za 2,6 posto u eurozoni.

Analiza HGK
Nerealno visoke stope rasta turizma su stvar prošlosti, a slijedi borba za svakog gosta s mediteranskom konkurencijom, ocijenjeno je u petak na sjednici Turističkog poslovnog vijeća (TPV) Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Predsjednik TPV-a Franco Palma rekao je da nakon nekoliko godina rasta po “nerealno visokim stopama” uzrokovanog vanjskim faktorima, dolazi do blage stagnacije, a vjerojatno i pada koji će se najviše osjetiti u privatnom smještaju, iako podaci HTZ-a za prvih šest mjeseci pokazuju suprotno. “Moramo se dobro pripremiti na nove okolnosti i biti spremni na borbu za svakog gosta“, rekao je Palma, a prenosi se u HGK-ovom priopćenju.

Potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević dodao je kako brojke Hrvatske turističke zajednice kažu da je Hrvatska u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila 6,8 milijuna dolazaka ili šest posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, te 26,2 milijuna noćenja uz međugodišnji rast od tri posto. “To je odličan rezultat s obzirom na izazovnu turističku godinu i oporavak nama konkurentnih tržišta i upućuje na jačanje turističke ponude u razdobljima predsezone“, smatra Kovačević.

Voditelj Službe za strategiju tržišta HTZ-a Igor Borojević napomenuo je da te brojke predstavljaju tek trećinu dolazaka, odnosno četvrtinu noćenja, a za ocjenu kompletne sezone bit će presudni srpanj i kolovoz u kojima se ostvaruje polovica godišnjih pokazatelja.

Borojević upozorava da je broj krevet porastao za četiri posto, prvenstveno u privatnom smještaju, a stope popunjenosti su relativno niske. “U zadnje tri godine dobili smo 165.000 novih kreveta, a od toga je 154.000 privatnih, dok smo u hotelskom smještaju rasli vrlo skromno. Unatoč tome hoteli su nositelji turističkog prometa u prvoj polovici godine s 50 posto ostvarenih dolazaka i 39 posto noćenja“, rekao je Borojević, uz napomenu da su rasle brojke s dvije trećine glavnih emitivnih tržišta.

Visoke stope rasta su ostvarene i s dalekih tržišta poput SAD-a (13,7 posto), Kine (41 posto) i Tajvana (53 posto). Daleka tržišta zbirno u prvoj polovici godine imaju udjel od 20 posto u ukupnim dolascima i 10 posto u noćenjima, a tome je doprinijelo i preko 80 novih avionskih linija. Istra, Kvarner i Splitsko-dalmatinska županija su vodeće destinacije, dok su Dubrovnik, Rovinj i Zagreb najposjećeniji gradovi, rečeno je na sjednici.

Članovi vijeća kažu da se, uz privatni smještaj, pad najviše osjeti u charteru koji u zadnja tri mjeseca nudi velike popuste kako bi rasprodao plovila. Procjenjuje se i da bi hoteli, posebno oni više kategorije, trebali nastaviti blago rasti, iako su cijene od 10 do 30 posto više nego u Španjolskoj ili Grčkoj. Ugostitelji, pak, kako je rečeno, osjećaju pad broja gostiju i prometa pa vape za smanjenjem PDV-a, a najmanje oscilacija trebali bi imati kampovi kojima povratak Turske i Grčke ne predstavlja direktnu konkurenciju.

Glavna savjetnica ministra turizma Barbara Mesić, predstavila je projekt posebnih pogodnosti “Tjedan odmora vrijedan” Ministarstva turizma i HTZ-a koji je namijenjen domaćim turistima. Nudi im najpovoljnije cijene na sve turističke ponude u razdoblju od 18. do 27. listopada ove godine, a u akciju se mogu uključiti svi turistički subjekti.

Pritisak SAD-a
Kineski izvoz pao je u lipnju pod utjecajem pojačanog trgovinskog pritiska Sjedinjenih Država a smanjen je i uvoz, pokazali su u petak objavljeni službeni podaci, signalizirajući nevolje u drugom gospodarstvu svijeta.

Izvoz je u lipnju pao 1,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U svibnju je porastao 1,1 posto. Uvoz je ponovo osjetno smanjen, za 7,3 posto. U svibnju potonuo je 8,5 posto. Time je kineski višak u razmjeni sa svijetom porastao u prošlom mjesecu na 50,98 milijardi dolara, sa 41,66 milijardi u prethodnom mjesecu. Kineski višak u razmjeni sa SAD-om u lipnju je porastao na 29,92 milijarde dolara, s 26,9 milijardi dolara koliko je iznosio u svibnju.

U prvih šest ovogodišnjih mjeseci višak u razmjeni sa SAD-om uvećan je oko pet posto, na 140,48 milijardi dolara. Kineskim industrijskim tvrtkama glavobolju zadaju slabašna domaća i inozemna potražnja, a najveći su im problem američke carine.

Lipanj je prvi mjesec u kojem su od početka bile na snazi povišene američke carine na kinesku robu u vrijednosti 200 milijardi dolara. Washington ih je uveo u svibnju nakon neuspjelih pregovora o rješavanju trgovinskog spora. “Pad je vjerojatno prouzročilo najnovije povećanje američkih carina, ali i šire posustajanje inozemne potražnje”, zaključuju u bilješci klijentima analitičari Capital Economicsa.

Iako su Kina i SAD krajem lipnja dogovorili nastavak pregovora i Washington je odgodio uvođenje novih carina, dosadašnje američke trgovinske mjere ostaju na snazi. Termin novog kruga pregovora nije objavljen a dva vodeća gospodarstva svijeta i dalje se ne slažu oko ključnih pitanja, što povećava šanse za nastavak dugotrajnog i skupog spora, napominje Reuters.