Ekonomija

 Rusija je najavila da će uvesti carine na uvoz određenih američkih proizvoda, poput strojeva za cestogradnju, u sklopu odgovora na američke sankcije na uvoz čelika i aluminija.
Carine će obuhvatiti proizvode za koje u Rusiji postoje domaći ekvivalenti, kazao je ministar gospodarstva Maksim Oreškin u utorak tijekom posjeta Minsku. Funkcija je novih mjera uspostava ravnoteže, poručio je Oreškin. “Rusija koristi svoje pravo bazirano na članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i uvodi mjere uravnoteženja na uvoz iz SAD-a”, naglasio je ruski ministar.

SAD je uveo 25-postotne carine na uvoz čelika i 10-postotne na uvoz aluminija, ciljajući u prvom redu na uvoz iz Kine. Za razliku od Argentine, Australije i Brazila, Rusiji nije odobreno izuzeće. Popis će biti utvrđen sljedećih dana, istaknuo je ruski ministar. “Tu su strojevi za cestogradnju i niz drugih prozivoda koje Rusija uvozi”, naznačio je Oreškin obrise tog popisa.

Carine na američke lijekove nisu u planu, dodao je ruski ministar, čime je vlada uvažila nezadovoljstvo građana prijedlogom parlamentarnih zastupnika da se zabrani šira skupina američkih proizvoda, od lijekova do softvera. Potez se nadovezuje na zahtjev ruskih kompanija pogođenih američkim sankcijama da im država pomogne nositi se sa sve većim financijskim i ekonomskim teškoćama.

Tako je ruski oligarh Oleg Deripaska, koji kontrolira najvećeg ruskog proizvođača strojeva za cestogradnju GAZ-a, već zatražio od države da kupi dio proizvodnje njegovog prozivođača aluminija RUSAL-a kako bi im olakšala teret sankcija.

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je izjavio kako je još prerano govoriti kako će izgledati porezna reforma jer se još finalizira cijeli paket, no ocijenio je da je dobro što se pojavio interes i stručne i opće javnosti za porezni sustav.
“Neću reći da je išta sigurno dok ne stavimo sve u paket”, kazao je Marić odgovarajući na pitanja novinara o poreznoj reformi uoči užeg kabineta Vlade. Dodao je da će sve ići redovnom procedurom, u razgovoru s Vladom i koalicijskim partnerima, nakon čega će biti pokrenut proces javnog savjetovanja.

“Ali sve u svoje vrijeme, ne govorimo o mjesecima, govorimo doslovce o tjednima, da ne kažem i danima. Finaliziramo cijeli paket i to je dobro da se već u ovom trenutku vodi rasprava, dobrim dijelom i argumentirana, ima dijelova koji nisu skroz argumentirani, ali dobro je da se pojavio interes javnosti, i stručne i opće, za tako važnu temu kao što je porezni sustav, da svi skupa sudjelujemo i osmislimo ono što smatramo da je najbolje”, izjavio je Marić.

Ponovio je da je dobro da se može razgovarati o temi poreznog rasterećenja treću godinu zaredom, dodavši kako građanima treba reći da “kamo sreće, ali nije tako, da porezni sustavi i promjene u poreznom sustavu mogu riješiti sve naše probleme”. “Međutim, mi ćemo u okviru poreznih izmjena i promjena dati svoj doprinos, obol i gospodarskom rastu i boljoj situaciji i standardu građana, poreznih obveznika”, rekao je Marić.

Na pitanje hoće li biti smanjenja doprinosa na plaće, Marić je rekao kako su doprinosi na plaću također tema rasprave, kao i općenito problematika oporezivanja rada. “Ali moramo tu biti vrlo jasni i vrlo otvoreni. Pojavljuje se binarna teza – jesmo li za ovo ili protiv ovoga. Kao što ni spuštanje stope PDV-a ne znači nužno korekciju cijena, tako ni spuštanje oporezivanja rada ne znači povećanje neto plaće. Međutim, i jedno i drugo ima pozitivne neizravne učinke i na zapošljavanje i na plaće i na gospodarski rast, jer smanjujemo trošak poslodavcima, odnosno otvaramo prostor da dižu zaposlenost i dižu plaće”, navodi Marić.

Ponovio je i kako država nema izravni mehanizam kojim može narediti nekom privatnom poduzetniku da manje porezno opterećenje nužno pretoči u povećanje plaća. Novinari su Marića pitali i hoće li smanjenje stope PDV-a značiti manjak u proračunu i kako to nadoknaditi. Po njegovim riječima, jedan postotni bod PDV-a predstavlja manji iznos u proračunu od 1,8 do 2 milijarde kuna. Ponovio je i kako je Vlada u protekle dvije godine, u dva navrata, gospodarstvo i građane rasteretila s gotovo 4 milijarde kuna.

No, rekao je i kako manje porezno opterećenje širi poreznu bazu i ima pozitivne efekte na proračun. “Ne ide se u poreznu reformu samo iz proračunskih razloga, nego smatramo da su građani, poduzetnici, porezni obveznici zaslužili nakon dugo godina gospodarske krize i stvaranja uvjeta da se stave javne financije pod kontrolu, da se nastavi s drugim krugom poreznog rasterećenja”, poručio je.

Kad je riječ o trošarinama za gorivo, Marić je kazao kako ništa u ovom trenutku nije izašlo iz predviđenih okvira. “Pred nama dolazi razdoblje turističke sezone koje pratimo, jer ima svoj udio u gospodarstvu i proračunu, a ako bude bilo potrebe, ako procijenimo, mi ćemo reagirati. Vlada ima nešto fleksibilniji mehanizam da se to može između ostalog rješavati uredbom, ali u ovom trenutku to je sve što mogu reći”, rekao je.

Osvrnuvši se na podatke Eurostata prema kojima su Hrvati među najsiromašnijima u EU, odmah nakon Bugara, Marić je kazao da “ne bi rekao da smo po plaćama baš na samom začelju”. Kazao je i kako i ona kada govori o poreznom sustavu isto citira podatke Eurostata koji kažu da po oporezivanju rada Hrvatska ispodprosječna, a ono po čemu smo lideri je po udjelu prihoda od PDV-a u BDP-u. Ti podaci koje Eurostata trebaju biti putokaz, no čak nam ni ti podaci ne trebaju da bi nam rekli kako je nužnost dizati životni standard građana, kazao je Marić te dodao da su sve mjere usmjerene ka tome.

Europske kompanije žale se na otežanu poslovnu klimu u Kini unatoč obećanjima Pekinga da će otvoriti gospodarstvo, pri čemu ih polovina ovogodišnju klimu ocjenjuje lošijom u odnosu na lani, pokazalo je najnovije istraživanje.
Istraživanje je pokazalo da 48 posto europskih tvrtki, od njih ukupno 532 obuhvaćene istraživanjem, ima dojam da je njihovo poslovanje otežano u posljednjih 12 mjeseci. Čak dvije trećine tvrtki smatra da cenzura i blokade određenih internetskih stranica negativno utječe na njihovo poslovanje.

Novi propisi o sigurnosti na Internetu poskupljuju zaobilaženje vatrozida, tražeći od kompanija da se prijave za skupe privatne virtualne mreže koje imaju potrebne dozvole kineskih vlasti a korisnicima omogućavaju zaobilaženje filtera i pristup Internetu. “To je velika kontradikcija. Imamo Kinu koja se smatra liderom u globalizaciji, govori o važnosti integracije a njezini zakoni o sigurnosti na Internetu izazivaju probleme”, kazao je novinarima čelnik komore Mats Harborn.

Kompanije se također žale na neizvjesno pravno okruženje, više troškove rada i prepreke u regulatornom okruženju. Petina kaže da su bile prisiljene na transfer tehnologije, praksu koju Washington oštro osuđuje i zbog koje je pokrenuo istragu i zaprijetio Kini carinama. “Kako njezino gospodarstvo sazrijeva, dugotrajne neefikasnosti u poslovnom okruženju u Kini postaju očitije”, pokazalo je izvješće Trgovinske komore EU-a u Kini.

Na određenim je pak područjima vidljiv napredak. Tako je približno 61 posto europskih kompanija obuhvaćenih istraživanjem komore izrazilo optimizam po pitanju rasta njihova sektora u Kini, nasuprot njih 55 posto u prošloj godini. Tek nešto više od polovine kompanija, njih 51 posto, smatra da ih nepovoljno tretiraju u odnosu na lokalne konkurente. Takvu ocjenu lani je dalo 54 posto ispitanika.

Anketa ipak signalizira slabi optimizam europskih kompanija u pogledu poslovanja u budućnosti, pri čemu gotovo svaka druga vjeruje da će se prepreke dodatno povećati u idućih pet godina, dok četvrtina smatra da nikad neće svjedočiti značajnom otvaranju kineskog tržišta

Na Wall Streetu je u srijedu u opreznom trgovanju Dow Jones indeks oslabio četvrti dan zaredom, dok je S&P 500 ojačao, zahvaljujući rastu cijena dionica tehnoloških i medijskih kompanija.

Dow Jones skliznuo je 42 boda ili 0,17 posto, na 24.657 bodova, dok je S&P 500 ojačao 0,17 posto, na 2.767 bodova, a Nasdaq indeks 0,72 posto, na rekordan 7.781 bod. Novi rekord Nasdaq indeksa zahvaljuje se rastu cijena dionica velikih tehnoloških kompanija, kao što su Facebook, za 2,3 posto, Amazon.com, za 0,9 posto, i Alphabet, za 0,5 posto.

Dok su mnogi sektori na Wall Streetu pod pritiskom zbog rizika od trgovinskog rata između SAD-a i Kine, tehnološki je sektor toga pošteđen. S&P indeks tog sektora jučer je ojačao 0,3 posto, pri čemu su cijene dionica nekoliko tehnoloških kompanija dosegnule rekordne razine.

Prvi uspon S&P 500 indeksa nakon tri dana pada zahvaljuje se i rastu cijena dionica medijskih kompanija, nakon što je Walt Disney povećao svoju ponudu za preuzimanje Twenty-First Century Foxa na 71,3 milijarde dolara, više nego što nudi Comcast.

Dionica Twenty-First Century Foxa poskupila je 7,5 posto, Disneya 1, a Comcasta 1,8 posto. Ipak, na najvećoj svjetskoj burzi vladao je oprez, kao i prethodnih dana, jer se ulagači plaše trgovinskog rasta između SAD-a i Kine, nakon što su obje zemlje najavile uvođenje novih carina. Od početka svibnja te su dvije zemlje održale nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no još nisu postigle dogovor.

Predsjednik SAD-a Donald Trump prijeti novim carinama ako Kina na ponudi veće ustupke, no Peking ne popušta i najavljuje protumjere istog intenziteta. Washington je pod pritiskom i drugih zemalja zbog protekcionističkih mjera, pa će tako Europska unija od petka naplaćivati carina od 25 posto na uvoz niza američkih proizvoda, što je odgovor Unije na nedavnu odluku Washingtona o uvođenju carina na uvoz čelika i aluminija.

I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,31 posto, na 7.627 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,14 posto, na 12.695 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,34 posto, na 5.372 boda.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je rekao da je prihvaćanje nagodbe u Agrokoru od strane Privremenog vjerovničkog vijeća veliko postignuće i ocijenio da Agrokor ima ekonomsku budućnost, kao i sve kompanije u njegovu sastavu te svi partneri.
Osvrnuvši se na početku sjednice Vlade na jednoglasno prihvaćanje nagodbe od strane Privremenog vjerovničkog vijeća, Plenković je ocijenio da je riječ o velikom postignuću i ogromnom uspjehu svih dionika tog procesa i izvanredne uprave, kao i Vlade te svih onih koji su imali hrabrosti u kratkom roku stvoriti odgovarajući zakonski okvir i strukturirani proces, koji je kroz 15 mjeseci omogućio kompaniji da preživi financijski.

“Dakle, da se steknu uvjeti da kreditori daju novu likvidnost i nova sredstva, da njene kompanije funkcioniraju, da su mali dobavljači i poljoprivrednici isplaćeni u cijelosti, da su srednji i veliki dobavljači dobili oko 500 milijuna eura, da su mnogi od njih naplatiti 60, 70 posto, a neki i više od 70 posto starog i graničnog duga, da su sve te kompanije dobile 15 mjeseci da se restrukturiraju i ostanu na nogama i prilagode novim okolnostima”, naveo je Plenković.

Najvažnijim je u tom procesu ocijenio da Agrokor ima ekonomsku budućnost, kao i sve kompanije u njegovu sastavu, svi partneri. “Mislim da smo s te strane postigli uspjeh, čije ćemo efekte tek s jednim vremenskim odmakom moći ispravno valorizirati”, istaknuo je premijer, dodavši da je to postignuto, unatoč brojnim pokušajima destabilizacije cijelog procesa, kao i političke destabilizacije Vlade.

“Mi smo ustrajali, pokazali smo državništvo, političku odgovornost, ozbiljnost i siguran sam da velika većina hrvatske javnosti jasno može raditi distinkciju od politikanata i ozbiljne politike”, ističe Plenković.

Dodao je da se iz ovoga slučaja moraju izvući poduke, koji je na vidjelo izvukao mnoge stvari koje nisu dobre u poslovanju u Hrvatskoj, mnoge prakse koje su nedopustive i štetne. “Zato transformacijski učinak ovoga procesa na hrvatsko gospodarstvo, na poslovnu praksu u Hrvatskoj mora biti snažan, mora otkloniti sve ono što nije bilo dobro, mora ojačati nadzorne i regulatorne mehanizme svih nadležnih institucija u ovoj priči”, naveo je Plenković, poručivši da u ovoj pričini “nema nevinih” te da svi moraju ojačati pozornost i budnost da se slične situacije ne događaju.

Istaknuo je i da je uspjeh ovog procesa pokazao “umješnost da riješimo problem”. “Pokazali smo da naši strani partneri, bilo da je riječ o financijskim međunarodnim institucijama, bilo da je riječ o međunarodnim organizacijama koje prate što radimo, steknu povjerenje u sposobnost hrvatske države da se suoči s ovim problemom”, kazao je Plenković.

Trgovački sud u Zagrebu u srijedu je na e-oglasnoj ploči objavio tekst prijedloga nagodbe između dužnika i svih vjerovnika Agrokora koji je u utorak jednoglasno prihvatilo Privremeno vjerovničko vijeće.

Prijedlog nagodbe ima otprilike 7,3 tisuće stranica s pratećim prilozima, a objavom na e-oglasnoj ploči sada je dostupan svim vjerovnicima. Privremeno vjerovničko vijeće u utorak je jednoglasno prihvatilo prijedlog nagodbe u Agrokoru, prema kojem će najveći pojedinačni vlasnik biti ruski Sberbank, s 39,2 posto vlasničkog udjela, te prema kojem će dobavljači koncerna u prosjeku ostvariti stopu povrata svojih potraživanja od 60 posto, a financijske institucije i ostali vjerovnici do 20 posto.

Nagodba se sastoji od dva dijela – pripremnog i provedbenog – te ima 32 poglavlja i 36 priloga. U dokumentaciji se detaljno razrađuje korporativna struktura Grupe Agrokor, tretman i oblik namirenja tražbina vjerovnika nastalih prije izvanredne uprave, razrada novog duga Grupe Agrokor i kapitalne strukture, kao i drugi detalji vezani uz provedbu nagodbe.

Sastavni dio dokumentacije su detaljne tablice svih tražbina, dosadašnjih plaćanja tijekom postupka izvanredne uprave te namirenja kroz nagodbu za svaku tražbinu. U jednom od priloga razrađena je i distributivna vrijednost društava pod izvanrednom upravom.

Trgovački sud po objavi tog obimnog dokumenta mora zakazati ročište za glasovanje o nagodbi, koje se mora održati u roku ne kraćem od pet i ne dužem od 15 dana. Marica Vidaković, prokuristica Kraša i predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću, kazala je u utorak da bi se ročište za glasanje moglo održati između 4. i 6. srpnja u dvorani Dražena Petrovića (Cibona).

Istaknuo je da je provedeno jedno od najvećih restrukturiranja u Europi, i to u relativno kratkom roku, bez kolapsa za domaći ekonomski i financijski sustav i bez prelijevanje negativnih ekonomskih posljedica na ekonomije u susjedstvu.

Plenković je zahvalio izvanrednoj upravi, svim dionicima procesa i svim ministrima koji su bili uključeni, kao i Martini Dalić, koja je dala ostavku na mjesto potpredsjednice Vlade upravo zbog slučaja Agrokor i afere Borg, na njihovom doprinosu.

Privremeno vjerovničko vijeće u utorak je jednoglasno prihvatilo prijedlog nagodbe u Agrokoru, prema kojem će najveći pojedinačni vlasnik biti ruski Sberbank, s 39,2 posto vlasničkog udjela, te prema kojem će dobavljači koncerna u prosjeku ostvariti stopu povrata svojih potraživanja od 60 posto, a financijske institucije i ostali vjerovnici do 20 posto.

Trgovački sud u srijedu je objavio tekst nagodbe, u kojem se među ostalim nalazi i odredba da ruske banke Sberbank i VTB ne mogu ni pojedinačno, ali ni zajedno dosegnuti udio od 50 posto ili više udjela u Agrokoru, a razlog su sankcije koje za ruske kompanije ili kompanije pod njihovim dominantnim vlasničkim utjecajem imaju SAD, Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Sberbank i VTB trebali bi u Agrokoru zajedno imati 46,7 posto vlasništva, a ako se ostvari plan o zamjeni dionica po kojem bi Sberbank dao svojih 18 posto dionica Mercatora. Trgovački sud treba najkasnije u roku od 15 dana od objave nagodbe zakazati ročite vjerovnika.

 Većina francuskih kompanija koja se nada da će i nakon američkih sankcija nastaviti poslovati u Iranu suočit će se s nepremostivim preprekama, kazao je u utorak francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire.
Te kompanije “neće moći ostati jer moraju dobiti novac za proizvode koje isporučuju ili grade u Iranu a to nije moguće jer ne postoji suverena i autonomna europska financijska institucija” sposobna da ih zaštiti, izjavio je francuski ministar za televiziju BFM.

Nakon povlačenja iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu američki predsjednik Donald Trump najavio je nove sankcije Iranu ali i kazne za sve inozemne kompanije koje osim u toj zemlji posluju i u SAD-u ili obavljaju plaćanja u dolarima.

“Naš je prioritet izgraditi neovisne, suverene europske financijske institucije koje će uspostaviti kanale financiranja između Francuske, Italije, Njemačke, Španjolske i bilo koje druge zemlje na planetu”, naglasio je francuski ministar.

“Na nama je Europljanima da slobodno i suvereno odlučujemo s kime želimo poslovati”, poručio je.

“SAD ne bi trebao biti svjetski ekonomski policajac”, zaključio je francuski ministar. La Maire i njegovi kolege u EU pokušavaju ishoditi izuzeća za kompanije iz svojih zemalja, mnoge od kojih su pohrlile natrag u Iran nakon sporazuma iz 2015. godine o ograničenju iranskog nuklearnog programa.

Nakon američke najave sankcija francuska naftna grupa Total i proizvođač automobila PSA naznačili su da vjerojatno neće ostati u Iranu dok su iz Renaulta poručili da će nastaviti poslovati u toj zemlji unatoč sankcijama. No, Renault ne prodaje automobile u SAD-u, podsjeća novinska agencija AFP.

Analitičari upozoravaju da će biti gotovo nemoguće zaštititi multinacionalne kompanije od ‘ekstrateritorijalnih’ američkih mjera s obzirom na izloženost velikih banaka američkom financijskom sustavu i na dolarske transakcije. Prvi krug novih američkih sankcija zahvatit će iranski automobilski i zrakoplovni sektor a trebao bi stupiti na snagu 6. kolovoza.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se jutros s izvanrednim povjerenikom u trgovačkom društvu Agrokor d.d. Fabrisom Peruškom i njegovom zamjenicom Irenom Weber te predstavnicima Privremenoga vjerovničkoga vijeća i Udruge dobavljača. Nakon toga, Prviremeno vijeće izglasalo je nagodbu. Uslijedio je komentar premijera
‘Mislim da je ovo izvrsna vijest da je Privremeno vjerovničko vijeće prihvatilo tekst nagodbe. To pokazuje da je cijeli okvir koji je izglasala parlamentarna većina omogućio da vjerovnici postignu dogovor u izrazito kompleksom procesu koji je omogućo očuvanje radnih mjesta, očuvanje Agrokora, svih partnera, malih dobavljača.

Ovo šalje ključnu poruku povjerenja u spsobonost hrvatskih institucija da se suočimo s jednim od najvećih procesa restrukturiranja u Europi. Proces je bio iznimno uspješan za Hrvatsku’, kazao je premijer.

Iz Adrisa su u utorak poručili da kako ne mogu podržati nagodbu vjerovnika Agrokora koja nije ni pravedna ni poštena, dodavši da će vrijeme pokazati koliko je takva nagodba u hrvatskom nacionalnom interesu. “Uz sva naša nastojanja i želju da se postigne nagodba, Adris ne može podržati nagodbu vjerovnika koja nije ni pravedna ni poštena. Upitna je zakonitost cijelog postupka, a vrijeme će pokazati koliko je ovakva nagodba u hrvatskome nacionalnom interesu”, kaže se u kratkoj izjavi Adrisa.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se u utorak s izvanrednim povjerenikom Agrokoru Fabrisom Peruškom i njegovom zamjenicom Irenom Weber te predstavnicima Privremenoga vjerovničkoga vijeća i Udruge dobavljača.

Peruško je nakon sastanka izjavio da su premijera izvijestili o nagodbi, da sada idu održati sjednicu Privremenog vjerovničkog vijeća i nakon toga, ako sve prođe u redu, nagodba ide na ročište.

Uoči sastanka u Banskim dvorima, odgovarajući na upit novinara, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao je, između ostalog, da neće svi biti sretni i zadovoljni nagodbom, ali da ne očekuje “pravosudne repove”. “Hoće li baš svi biti sretni i zadovoljni – neće, ali smatram da radimo dobar posao i da će ova nagodba danas biti jedan novi početak za Agrokor”, rekao je novinarima uoči sastanka u Vladi.

Upitan brine li se što će se dogoditi s Adris grupom s obzirom da nije pristao na nagodbu, Horvat je odgovorio da je siguran da su u posljednjih gotovo mjesec dana učinili sve i što se tiče Agrama, Adrisa, Francka i Alce, da im ponude maksimalno što je u ovom trenutku moguće. “Meni je žao što do jednog kompletnog dogovora nije došlo, ali što sad, idemo dalje”, poručio je Horvat.

Na primjedbu novinara da bi se za cijelom pričom mogao “vući i pravosudni rep”, Horvat je kazao da smatra da neće. “Bit će tu razgovora i dogovora i izvan ovog nagodbenog procesa tako da kompletni Agrokor nije sadržan samo u sklopu nagodbe, bit će tu u bankarskom sustavu razno-raznih dogovora i biti će sigurno i bolje od onoga što će se danas potpisati”, poručio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Marica Vidaković, prokuristica Kraša i predstavnica srednjih i velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću, upitana očekuje li probleme, kazala je jutros da ih uvijek može biti, no oni postoje da se rješavaju. Napomenula je da je za odluku o nagodbi potrebno 66 posto vjerovnika, koje u ovom trenutku, kako stvari stoje, imaju. Dodala je i da ima vremena za dogovor s Adrisom, izrazivši mišljenje da će se i to riješiti.

Ni turski politički sustav vođen čvrstom rukom predsjednika Erdogana nije imun na ekonomske turbulencije, govori činjenica da turski industrijski moćnici sve otvorenije javno kritiziraju aktualnu ekonomsku politiku.
Najuspješniji turski industrijalci, popularno zvani “anatolijski tigrovi”, razvili su se u industrijskim gradovima turskog poluotoka upravo zahvaljujući poticajima koje su dobivali od Erdoganovog režima. S obzirom na to da je uspješnost njihovog poslovanja kompromitirana rastućom inflacijom i nestabilnošću lire, Tigrovi su počeli sve otvorenije kritizirati vlast.

Naime, oni smatraju da je upravo pokušaj intervencije predsjednika Erdogana u sanaciju ekonomske krize jedan od razloga zašto je kriza eskalirala do te mjere. Prema njima, Erdogan je godinama pokušavao potaknuti Središnju banku da smanji kamatne stope poslovnom sektoru kako bi mogli dobiti povoljnije kredite, što je prema Trigrovima rezultiralo još negativnijim uvjetima za njih.

Iako su turski industrijalci odlučniji u kritiziranju režima, niti jedan od predstavnika Tigrova nije bio dovoljno hrabar da kaže kako će ekonomska kriza utjecati na njegov glas na predstojećim lipanjskim izborima, što s obzirom na trend likvidiranja političkih suparnika i kritičara režima nije neočekivano.

Unatoč tome, predizborne ankete indiciraju da se Erdoganova prednost polako, ali sigurno topi, što je osobito zabrinjavajuće ako se u obzir uzme činjenica da se pad njegove popularnosti osjeti u industrijskim gradovima Anatolije koji su mu dosad bezrezervno vjerovali. Prema rezultatima turskih predizbornih anketa koje je službeno objavila kuća Plus Mayak, podrška Erdoganovoj stranci je pala s 56 posto koliko je bila u ožujku ove godine, na ispod 39 posto koliko je bila sredinom lipnja.

Iako se građani nadaju da će kriza biti riješena kada Erdogan ponovno službeno osvoji vlast, turski industrijalci ne dijele njihov optimizam.

Vijeće vjerovnika glasat će danas o vjerovničkoj nagodbi – barem su takve najave. Bude li izglasana nagodba bit će hitno upućena trgovačkom sudu. Hoće li doći do nagodbe koja bi bitno smanjila rizike poslovanja novom Agrokoru, ali i Vladi u Studiju 4 razgovarali smo s Andrejom Grubišićem, financijskim savjetnikom
Temeljem onoga što je dostupno javnosti čini se da će doći do nagodbe. S obzirom na dosadašnja iskustva i prevrate u situaciji vezano za ovaj cijeli proces ne bi me iznenadilo da negdje i zapne, ali to bi bilo proceduralne prirode, a ne suštinske, rekao je Grubišić.

Istaknuo je da prve stvari dolaze nakon nagodbe kada Agrokor dobiva jasnu vlasničku strukturu gdje je jako bitno da čim prije jedan vlasnik li grupa, dobije adekvatnu kontrolu, jer uvjetno rečeno, uz previše demokraciju nisam siguran da će se biznis restrukturirati. Tek će se nakon nagodbe vući će se pravi rezolutni potezi.

Grubišić je rekao kako ne dvoji da će tužbi biti. Prirodni kandidat kojeg bi se moglo tužiti je država. Mislim da je sud u ocjeni ustavnosti, a i u drugim situacijama i komentarima bio pod velikim pritiskom. Ne sumnjam da su to pravni stručnjaci ali nemaju dovoljno iskustva u ovakvim postupcima jer takvih postupaka nije bilo, a ni dovoljno ekonomsko financijskih znanja da bi mogli donositi adekvatne procjene, zaključio je, a prenosi HRT.

Postoji mogućnost da će se ukinuti ili smanjiti stopa doprinosa za zapošljavanje, na što odlazi 1,7 posto bruto plaće.
Ministar financija Zdravko Marić za Večernji list kazao je da se razmatra micanje granične stope od 36 posto za oporezivanje plaća zaposlenih, ali “odluka još nije donesena”.

Kad bi Hrvatska slijedila primjere Bugarske, Češke, Mađarske, Litve i Rumunjske i ostavila samo jednu stopu poreza na dohodak, neto plaće od 22 tisuće kuna narasle bi 1300 kuna. Slovenija i Italija imaju progresivan model oporezivanja s pet stopa, Austrija šest, a Njemačka tri. Predrag Bejaković, iz Instituta za javne financije, procjenjuje da porez po najvećoj stopi od 36 posto plaća 4-5% obveznika poreza na dohodak! Ako bi neoporezivi dio dohotka ostao isti – 3800 kuna – a svi su izgledi da bi tako moglo biti, ukidanje te stope za 95 posto zaposlenih ne bi značilo ništa.

Postoji mogućnost da će se ukinuti ili smanjiti stopa doprinosa za zapošljavanje, na što odlazi 1,7 posto bruto plaće. Za zapošljavanje se preko tog doprinosa godišnje prikupi oko dvije milijarde kuna, a novac se koristi za isplatu naknada za nezaposlene te mjere aktivne politike zapošljavanja. Smanji li Vlada PDV-a za jedan postotni poen te potpuno ukine doprinos za zapošljavanje, državni će proračun ostati bez četiri milijarde kuna, što bi u financijskom smislu bilo veće rasterećenje nego 2017. godine kad se država odrekla dvije milijarde kuna!

Koalicijski partneri HDZ-a, zajedno s poslodavcima, traže od Vlade da odustane od smanjenja PDV-a i planirano rasterećenje usmjere prema plaćama i cijeni rada. Ministar financija kaže da će svoj plan do kraja mjeseca prvo izložiti premijeru i partnerima, a nakon toga će otvoriti javnu raspravu.