Ekonomija

Pri tome je Komisija uzela u obzir da su dodatno zašećerena bezalkoholna pića glavni izvor kalorija koje nemaju nikakvih nutritivnih vrijednosti i uzrokuju zdravstvene probleme.

Kod takvih pića često dolazi do prekomjerne potrošnje, a uvelike povećavaju rizik od pretilosti.

Takve mjere podržava i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja je 2016. provela istraživanje prema kojem je pretilošću pogođeno više od 500 milijuna ljudi u svijetu, a broj pretilih od 1980. do 2014. narastao je za više od dva puta.

Svjetska zdravstvena organizacija je preporučila da bi 20-postotno povećanje cijene tih pića u istom omjeru smanjile njihovu potrošnju.

Komisija je zaključila da je područje primjene irskog poreza na pića s dodanim šećerom u skladu s općim zdravstvenim ciljevima i da ne narušava tržišno natjecanje.

“Već 2012. blokirano je praktično svo poduzetništvo u zemlji i svi obveznici plaćanja poreza na dobit jer kriza je i tržište ne funkcionira. Blokirano je čak 82.884 od ukupno 98.530 aktivnih poslovnih subjekata, a dužni su 37,56 milijardi kuna”, ističu Blokirani.

“tada ‘genijalci’ SDP-a Linić i Miljenić osmisle i provedu legalni financijski inženjering stoljeća. Dolazi do eksplozije blokiranog stanovništva, blokirano je već 212.317 obitelji, kao direktna posljedica blokada obrta, tvrtki i trgovačkih radnji i osiromašivanja jer ljudi gube posao, kroz predstečajne ne naplaćuju ni plaće ni potraživanja”, stoji u priopćenju.

Udruga upozorava da 2014. godine ukupan dug kućanstava prelazi ukupan dug privrede jer Linić briše dug tajkunima kroz predstečajne nagodbe, a 80.000 obrtnika i 40.000 malih firmi “seli među blokirane koji nose dug obrta na teret obitelji i gube djedovinu”.

Od tada se Hrvatska više nije oporavila – broj blokiranih kućanstava više se nije spuštao ispod 300.000 dok je njihov dug rastao za pola milijarde mjesečno, pa danas iznosi gotovo kao jedan državni proračun, čak 107 milijarde kuna. Taj apokaliptični potez napravila je SDP-ova Vlada uz podršku Sabora, čija odgovornost nije ništa manja, ističe se u priopćenju.

“Projekt oprosta tadašnje ministrice Milanke Opačić nije ‘spasio’ 30.000 građana, kako se Bernardić danas pohvalio, jer ni broj blokiranih, kao ni dug, nije smanjen, naprotiv. Spin je poslužio da prikrije podatak da je SDP izbrisao tajkunima čak 119,5 milijardi kuna, a iskamatario kućanstva, eliminirao zastaru te otvorio prostor bankama da prodaju dugove agencijama za utjerivanje dugova”, tvrde Blokirani.

“Osobno mislim da je u interesu gospodina Todorića da dođe u Hrvatsku i stane pred sud i objasni sve ono što je rekao, koliko je učinio za Hrvatsku i da pobije navode koje mu optužnica donosi”, izjavila je Grabar-Kitarović

Kazala je da ne želi prejudicirati ničiju odluku niti koga proglašavati a priori krivim i odgovornim, napomenuvši da, kada je riječ o sudskom postupku, uvijek moramo ići od pretpostavke nevinosti, to jest da je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja. “Vjerujem da će gospodin Todorić naići upravo na takav proces u Hrvatskoj”, ustvrdila je Grabar-Kitarović.

Upitana o Todorićevim najavama da će sve iznenaditi i sam se predati Hrvatskoj, te mijenja li to što u procesima oko Agrokora, Grabar-Kitarović je odgovorila da ne vjeruje da će to imati utjecaj, ponovivši da je za Todorića dobro da odgovori na sva pitanja te da je dobro da se riješe sva pitanja iz prošlosti, kao što su tijekovi novca itd.

Bez obzira koja uprava bila na čelu u budućnosti, predsjednica vjeruje da će Agrokor nastaviti s urednim poslovanjem, a kako ocjenjuje, samo se jačanjem tvrtke i njene dobiti može postići rješavanje pitanja dugova te isplate vjerovnika. “Meni kao predsjednici je najbitnije održanje stabilnosti hrvatskog gospodarstva i naravno održanje svih radnih mjesta”, ističe.

Grabar-Kitarović kaže da vjeruje da Agrokor može imati bolju budućnost te poručuje da je sada potrebno snažnije upravljati i uzeti neke procese u ruke i prije svega voditi računa o dobrobiti same tvrtke, u smislu kako postići dobit koja će omogućiti naplatu vjerovnika, ali i zadržavanje te u konačnici i bolje plaće za sve Agrokorove radnike.

Franck je protiv Fabrisa Peruška

“Franck, kao jedan od najvećih vjerovnika u postupku izvanredne uprave, ovim putem želi informirati sve vjerovnike i ostale sudionike u postupku izvanredne uprave te cjelokupnu javnost kako još uvijek nije dobio odgovore izvanredne uprave na dva podneska Trgovačkom sudu u Zagrebu od 6. travnja 2018.

Smatramo nedopustivom i neprihvatljivom praksu da se naši zahtjevi za dostavom osnovnih informacija u okviru postupka izvanredne uprave ignoriraju te se na taj način krše prava društva Franck d.d. na informiranost. To je posebice značajno u okolnostima kada društvo ne može dobiti relevantne informacije niti od svog predstavnika u Privremenom vjerovničkom vijeću – budući da njegove članove obvezuje Ugovor o povjerljivosti i Pravilnik o priopćenju/korištenju informacija (koje su sami prihvatili), a Vjerovničko vijeće još uvijek nije formirano.

Nastavak netransparentnosti u postupku izvanredne uprave šteti daljnjem procesu

Želimo podsjetiti da smo našim podnescima tražili da Sud naloži izvanrednom povjereniku dostavu sve dokumentacije vezane uz namjeravano angažiranje novih savjetnika Privremenog vjerovničkog vijeća koji bi trebali biti angažirani na trošak stečajne mase (15. sjednicu Privremenog vjerovničkog vijeća od 19. ožujka 2018. i kasnije). Također smo zatražili da se izvanrednom povjereniku zabrani angažiranje i plaćanje novih savjetnika iz sredstava stečajne mase ta da imovinom Agrokora može raspolagati samo za podmirenje tekućih obaveza.

Nadalje, predložili smo da Sud naredi izvanrednom povjereniku objavu liste „starih“ tražbina svih vjerovnika koje su plaćene od otvaranja postupka uz objašnjenje kriterija za odabir plaćanja. Budući da je Odluka o angažiranju savjetnika dobila potporu većine članova Vijeća tek na 18. sjednici održanoj 13. travnja 2018., tražimo da izvanredna uprava bez odlaganja dostavi zapisnike s tih sjednica (održanih 19. i 27 ožujka, uključujući i sjednicu od 13. travnja) i druge materijale u spis predmeta te u najkraćem roku objavi financijske i druge uvjete angažmana tih savjetnika te informaciju jesu li prije u postupku ikoga savjetovali.

Naglašavamo da Franck nije imao pristup “povjerljivom“ nacrtu osnovnih elemenata nagodbe koji nosi datum 9. travnja 2018., a s kojim su bili upoznati određeni vjerovnici, od kojih je navodno nekolicina njih podržala nacrt kao neobavezujući, ali njima prihvatljiv okvir nagodbe.

Napominjemo kako su vjerovnici skupine A (razlučni vjerovnici) natpolovičnom većinom izabrali Franck da ih predstavlja u stalnom Vjerovničkom vijeću te im ovim putem zahvaljujemo na povjerenju.

Nije u interesu vjerovnika da Vjerovničko vijeće ima samo 5 skupina određenih od Izvanrednog povjerenika koje prilagođavaju Roll up zajmodavcima

Franck je 12. veljače 2018. uložio Žalbu na Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu o razvrstavanju vjerovnika u skupine te posljedično, broju članova Vjerovničkog vijeća. Žalba još uvijek nije riješena. Franck i dalje smatra da ostale četiri skupine nisu formirane sukladno interesnim pozicijama pojedinih grupa vjerovnika te da bi Vjerovničko vijeće trebalo imati sedam ili devet članova kako bi što vjernije predstavljalo volju različitih, i u mnogočemu protivnih interesa vjerovnika.”

Glavna skupština Končar Elektroindustrije sazvana je za 6. lipnja, a odlučivat će i o prijedlogu da se dioničarima isplati dividenda u iznosu od 14 kuna po dionici ili ukupno oko 36 milijuna kuna, odnosno nešto više od polovine prošlogodišnje neto dobiti.  

Matična kompanija, Končar Elektroindustrija d.d. lani je ostvarila neto dobit u iznosu od 69,1 milijun kuna, a skupštini je predloženo da se pet posto te dobiti ili 3,45 milijuna kuna rasporedi u zakonske rezerve, u rezerve za vlastite dionice šest milijuna kuna, dok bi se u ostale rezerve rasporedilo 23,7 milijuna kuna. Ukupno bi se tako rasporedilo 33,1 milijun kuna prošlogodišnje dobiti. Iz raspoložive/preostale dobiti isplatila bi se dividenda u iznosu od 14 kuna po dionici, navodi se u pozivu za glavnu skupštinu koju je kompanija u utorak objavila na Zagrebačkoj burzi.

Inače, to je za dvije kune viša dividenda po dionici nego je isplaćeno prošle godine, kada je dividenda iznosila 12 kuna po dionici.

Prema pozivu za skupštinu, dividenda bi se isplatila dioničarima koji budu upisani u registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira u Središnjem klirinško depozitarnom društvu (SKDD) na petnaesti dan iza datuma održavanja skupštine, pa bi 21. lipnja bio datum stjecanja prava na tražbinu za isplatu dividende. Isplata dividende izvršila bi se najkasnije u roku petnaest dana od dana stjecanja tražbine na isplatu odnosno do 6. srpnja.

Skupštini će biti podnijeto i godišnje izvješće Uprave o stanju tvrtke i ovisnih društava u prošloj godini, kao i godišnja financijska izvješća i konsolidirano izvješće za prošlu godinu.

Grupa Končar, koju uz Končar Elektroindustriju d.d. kao maticu čini još 15 ovisnih društava, lani je ostvarila ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 3,09 milijardi kuna, dok su ukupni konsolidirani rashodi iznosili 2,97 milijardi kuna. Neto dobit Grupe Končar lani je iznosila 108,1 milijun kuna.

“Komisija ima obvezu pobrinuti se da su zajmovi koje zemlje članice odobravaju kompanijama u skladu s pravilima EU o državnoj pomoći. Istražit ćemo je li to slučaj s Alitalijom”, kazala je povjerenica EU-a za tržišno natjecanje Margreth Vestager.

Prema pravilima EU o državnoj pomoći, državne intervencije u posrnulim kompanijama moraju biti poduzete pod uvjetima jednakima onima na tržištu. Iz EU su poručili da su u 2017. zaprimili niz pritužbi u kojima se tvrdi da zajam Alitaliji nije bio su skladu s tim kriterijem, pa će provesti detaljniju istragu.

Vijest o pokretanju istrage uslijedila je nedugo nakon što su tri rivala službeno iskazala interes za preuzimanje Alitalije, posljednje u nizu nekadašnjih nacionalni avioprijevoznika prodanih većim zrakoplovnim grupama u Europi. Njemačka Lufthansa kandidat je broj jedan za preuzimanje Alitalije. Premda je krajnji rok za prodaju bio utvrđen za kraj ovoga mjeseca, talijanska vlada trebala bi ga uskoro pomaknuti za šest mjeseci.

Kada će Ivica Todorić u pratnji pravosudnih policajaca sletjeti u zagrebačku zračnu luku te što znači odluka britanskog suda o izručenju?

Todorićeva odvjetnica Jadranka Sloković za HRT je rekla kako je njen klijent otišao u Englesku kako bi se pripremio za postupak koji se protiv njega vodi u Hrvatskoj.

“Pokrenuo je određene postupke – od ustavne tužbe do svoje pritužbe na rad RH kod bruxelleske komisije. Pokrenuo je i jedan postupak u Americi. Kako i na koji način će to ići dalje tek ćemo vidjeti”, istaknula je dodavši da je Todorić trebao ovo vrijeme da se stabilizira i pripremi.

Sloković je istaknula kako nije poznavatelj engleskog prava ali, prema njenim saznanjima, u roku od sedam dana Todorićev će odvjetnički tim podnijeti zahtjev za ulaganje žalbe na ovu odluku i nakon deset dana imaju je pravo nadopuniti. Nakon toga će se odlučiti imaju li osnove za žalbu. Ako imaju, održat će se ročište na višem sudu na kojem će Todorić i njegov tim iznijeti svoje argumente. Postupak bi mogao trajati od 3 do 6 mjeseci.

“Ako sve bude odbijeno, vratit će se u Hrvatsku”, objasnila je Sloković.

“Prvo treba vidjeti hoće li Todorićeva žalba biti dozvoljena”, kazao je Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te objasnio kako će se postupak zatim odvijati.

Za Vesnu Škare Ožbolt, odluka o izručenju Ivice Todorića bila je očekivana. Dodala je kako je očito da se RH dobro pripremila za ovaj postupak. Smatra da je argument o političkom progonu bio bez osnove.

Davor Derenčinović je rekao kako kako je zadatak suda da vodi računa, prilikom donošenja ovakvih odluka, radi li se možda o političkom progonu.

“Ja imam dojam da se ovdje ne radi o političkom progonu. U pitanju je jednostavno način obrane Ivice Todorića. Govoriti o političkom progonu bez ikakvih argumenata nema smisla”, naglasio je odvjetnik i bivši predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj.

“Da je aktualna politička garnitura željela ozbiljno progoniti Todorića, on nikad ne bih stigao do Londona. Ja mislim da mu je bijeg u London na neki način bio omogućen”, ustvrdio je.

Jadranka Sloković odbacila je tvrdnje o bijegu njezinog branjenika. U Zagrebu, u Kulmerovim dvorima bio je šest mjeseci, a da ga nitko nije kontaktirao ili ispitao, kazala je. Također je objasnila koja je Todorićeva imovina zamrznuta.

Novinar 24 sata Ivan Pandžić smatra da bi proces moga trajati desetak godina. Zapitao se zašto Todorić nije iznio dokaze o porukama i SMS-ovima koje je cijelo vrijeme spominjao. “Ako te poruke postoje, ovaj je proces bio pravo vrijeme da ih objelodani”, reko je.

Odgovorila mu je odvjetnica Sloković kazavši da Todorić sam bira vrijeme kada će prezentirati koje dokaze. “Ja mislim da se određeni materijali čuvaju, određene poruke, neke od njih sam i ja vidjela i mislim da će one imati određenu težinu”, istaknula je Sloković za HRT.

„Smanjenje na godišnjoj razini pri tome je prvenstveno posljedica smanjenja iznosa valutnih kredita koji u ukupnim kreditima čine udio od 60 posto, a zabilježili su pad od 10,2 posto godišnje”, navodi se u analizi, objavljenoj u utorak.

Tako su ukupni valutni krediti, uz godišnje smanjenje od 16,6 milijardi kuna, na kraju veljače iznosili 146,6 milijardi kuna.

S druge strane, iznos ukupnih kunskih kredita je na kraju veljače dosegnuo 96,4 milijarde kuna, što je za 4,5 milijardi ili 4,9 posto više nego godinu dana prije, čime je nastavljen rast tih kredita na godišnjoj razini.

„Udio kunskih kredita dosegnuo je tako 40 posto, što je porast od 4 postotna boda u samo godinu dana. Valutna struktura kreditnih obveza nastavila se mijenjati u korist kunskih kredita odražavajući sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu je zasigurno pridonio i pad kamatnih stopa”, navode analitičari RBA.

Promatrano prema korisnicima kredita, nastavak razduživanja po dvoznamenkastim stopama zabilježila je središnja država, a pali su i krediti lokalnoj državi te poduzećima.

Krediti poduzećima, koji imaju udjel od 34 posto u ukupnim kreditima, iznosili su na kraju veljače 82,8 milijardi kuna, što je 1,1 posto manje nego godinu dana prije.

Krediti stanovništvu, koji čine 49 posto ukupnih kredita, iznosili su na kraju veljače 118,7 milijardi kuna, što je 2 posto više na godišnjoj razini.

„Krediti stanovništvu nastavili su bilježiti pozitivne godišnje stope rasta šesti mjesec za redom. Pri tome je zabilježen godišnji rast kunskih kredita, za 16,5 posto, dok je iznos valutnih kredita smanjen za 8,9 posto”, zaključuje se u analizi RBA.

„Potreban nam je jedan novi multilateralni sporazum jer je očito da se nešto u sustavu počelo ljuljati“, rekla je Merkel.

Pena Nieto je izjavio da usprkos protekcionističkoj retorici američkog predsjednika Donalda Trumpa vjeruje u potpisivanje modificiranog sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om. Njemačka i Meksiko su prvog dana sajma potpisali nekoliko trgovinskih sporazuma prije svega na području zračne tehnologije i obrazovanja.

Ovogodišnji Sajam u Hannoveru u znaku je primjene umjetne inteligencije u industriji u čemu stručnjaci vide ogroman potencijal ali je istodobno naglašeno kako građanima treba „otkloniti strahove“ kad je u pitanju rasprava o tome hoće li robotika i umjetna inteligencija uništiti mnoga radna mjesta. „Ako pravilno procijenimo i primijenimo mogućnosti koje sa sobom nose digitalna transformacija i umjetna inteligencija onda to može rezultirati mnogim novim radnim mjestima“, rekao je predsjednik Udruge njemačkih inženjera (VDI) Ralph Appel prilikom otvaranja sajma.

Na ovogodišnjem sajmu je prisutno preko 5000 izlagača iz 75 zemalja. Iz Hrvatske je na sajmu prisutna Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora.

Najavio je da će koristiti sve zakonske mogućnosti koje mu se pružaju u Velikoj Britaniji da bi izbjegao izručenje. No unatoč tome, kaže da će se uskoro pojaviti u Hrvatskoj. “Bit ćete svi iznenađeni kad dođem u Hrvatsku”, istaknuo je Todorić.

Nije želio precizirati datum, rekavši tek “vidjet ćete”. Todorić je uhićen lani 7. studenog temeljem europskog uhidbenog naloga koji je raspisala Hrvatska.

On i još 14 ljudi pod istragom su zbog dužničke krize u Agrokoru, kompaniji koja u Hrvatskoj i regiji zapošljava 60.000 ljudi i nad kojom je nadzor preuzela hrvatska država.

Američka je valuta prema japanskoj valuti pritom ojačala također za 0,2 posto, na 107,94 jena, što je njezina najviša cijena u posljednja dva mjeseca. Na sličnom postotnom dobitku dolar je istodobno bio i prema euru, kojim se tako trgovalo po 1,22675 dolara.

Prinosi na američke državne obveznice porasli su na tri posto, a podršku im pruža više čimbenika, uključujući zabrinutosti u vezi daljnjih inflacijskih pritisaka, nova izdanja američkih obveznica i naznake zatopljenja u odnosima između Sjedinjenih Država i Kine. Time se razlika između američkih i referentnih američkih državnih obveznica zadržala na najvišoj razini u 29 godina.

Američki ministar financija Steven Mnuchin u subotu je izjavio da će možda otputovati u Kinu, a potez je to kojim bi se mogle ublažiti napetosti između dva najveća svjetska gospodarstva.

“Za održivi trend jačanja dolara trebalo bi otkloniti političku neizvjesnost i podići ključne kamatne stope”, kazao je Manuel Oliveri, valutni analitičar u banci Credite Agricole, predviđajući da će tečaj dolara prema euru ostati zaglavljen unutar nedavno zabilježenog raspona.

Što se tiče eurozone, u fokusu ulagača bit će ovotjedna sjednica Europske središnje banke (ECB) koju obično budno prate zbog novih signala u vezi daljnji poteza u monetarnoj politici. Analitičari kažu da bi prije daljnjeg jačanja eura tržištima trebala jasnija slika po pitanju dinamike poteza u ECB-u u smjeru zaoštravanja monetarne politike.