Ekonomija

Francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio je u utorak široku viziju obnove Europe, pozvavši Europsku uniju na tješnju suradnju na području obrane, migracija, poreza i socijalne politike, kao i na donošenje vlastitog proračuna bloka.

U govoru održanom na Sorbonni, dva dana nakon njemačkih izbora na kojima je stranka Angele Merkel ostvarila pobjedu ali s manje glasova od očekivanog, što kancelarki ograničava slobodu ‘manevriranja’ u Europi, Macron je kazao kako se Stari kontinent treba ponovno pokrenuti.

“Jedini put koji nam jamči budućnost je ponovna izgradnja suverene, jedinstvene i demokratske Europe”, kazao je Macron.

Istaknuo je da je među zemljama članicama potrebna dublja suradnja kada su posrijedi pitanja azila, zaštite granica, poreznih nameta, razmjene tajnih podataka i financijske stabilnosti. “Trebamo stvoriti europski ured za azil, koji bi ubrzao i harmonizirao procedure”, rekao je Macron. Dodao je da želi “postupno stvaranje europske granične policije” koja bi zajamčila bolju zaštitu europskih granica.

Afriku više ne želi vidjeti kao prijetnju već kao partnera, te se založio za veću pomoć za razvoj. “Na početku idućeg desetljeća Europa mora imati zajedničke interventne snage, zajednički proračun za obranu i zajedničku doktrinu kada je posrijedi djelovanje”, kazao je.

Govoreći o ekonomskoj snazi Europe, naglasio je da se “trajna ekonomska moć može izgraditi samo oko jedinstvene valute. Upravo iz ove ekonomske i monetarne unije možemo stvoriti integriranu Europu”.

Macron je istaknuo i da Europa treba svoj vlastiti budžet za “zajedničko financiranje ulaganja i osiguranje stabilnosti kada je kontinent suočen s ekonomskim šokovima”.

U središte predsjedničke kampanje Macron je stavio reformu Europe, a s njemačkom je kancelarkom u proteklih nekoliko mjeseci često razgovarao o težnji Francuske i Njemačke, dviju najvećih EU-ovih ekonomija, da je povedu.

No s obzirom na izborne rezultate stranke njemačke kancelarke Merkel, posao će im biti otežan. Kancelarkin savez CDU/CSU za formiranje vlade vjerojatno će morati koalirati s liberalima FDP-a te sa Zelenima koji se protive mnogim Macronovim zamislima.

Njemački industrijski div Thyssenkrupp objavio je u utorak da je izdanjem novih dionica prikupio 1,38 milijardi eura svježeg kapitala, a taj se potez nadovezao na najavu zajedničkog ulaganja s indijskom Tatom.

Novih 56 milijuna dionica prodano je njemačkim i međunarodnim institucionalnim investitorima, priopćeno je u ponedjeljak navečer iz njemačke kompanije. Cijena dionice iznosila je 24,30 eura.

Iz Thyssenkrupa su već ranije pojasnili da će svježi kapital kompaniji otvoriti “financijski prostor da podupre organski rast u poslovanju s industrijskom robom… i da paralelno ubrza nužne inicijative u smjeru restrukturiranja”.

“Pozitivni efekti transakcije (zajedničkog ulaganja Tate i Thyssenkruppa) osjetit će se u našoj bilanci tek nakon određenog vremena”, naglasio je izvršni direktor njemačke kompanije Heinrich Hiesinger.

“Iskoristit ćemo to vrijeme da odmah ojačamo naše poslovanje s industrijskom robom”, dodao je.

Prošle srijede njemačka je kompanija odlučila povezati svoje europsko poslovanje sa čelikom s onim indijskog konkurenta Tata Steela. Procjenjuje se da će nova kompanija ostvarivati prihode od nekih 15 milijardi eura i zapošljavati oko 48 tisuća radnika.

Prošlog petka sedam tisuća radnika u industriji čelika prosvjedovalo je u Bochumu protiv planiranog spajanja. Uvjereni su da će spajanje Thyssenkruppa i Tate rezultirati gašenjem puno više radnih mejsta no što su dvije kompanije najavile.

Sumnje da se je u Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) prao iranski novac u vrijeme kad su ta država i njene banke bile pod sankcijama UN-a treba istražiti i sankcionirati ako se pokažu točnima, ali se politika u te postupke ne smije miješati, kazao je u utorak u parlamentu premijer Miro Cerar odgovarajući na zastupnička pitanja oporbe.

Slučaj tvrtke Farokh i iranske banke Export Development Bank, koje su, po informacijama oporbe, preko NLB-a i poreznih oaza u svijetu navodno “oprale” oko milijardu američkih dolara, datira u 2010. godinu, ali je otkriven tek nedavno.

Političkom odgovornošću za aferu bavi se više parlamentarnih povjerenstava koje većinom vode zastupnici oporbe, koji smatraju da će pitanje “bankarskog kriminala” i sanacija slovenskih banaka iz 2013., kad ih je država morala sanirati s 3,5 milijardi eura, biti važno pitanje pred parlamentarne izbore predviđene za iduću godinu.

Cerar je u vezi s tim slučajevima u utorak u parlamentu kazao da je pokrenut i predkazneni postupak u vezi s aferom, ali da još nije dokazano je li pranja iranskog novca bilo ili ne, da prati razvoj događaja i rad parlamentarnih povjerenstava, no da sve stvari treba izvesti korektno i bez političkog miješanja u te postupke.

Cerar je dodao da i sam prati rad parlamentarnih istražnih povjerenstava koji se slučajem bave i da želi da njihov rad bude uspješen kako bi došle do eventualnih podataka koje bi mogle poslužiti za podizanje optužnica.

Predsjednik parlamentarne komisije koja se prva počela baviti tim slučajem, oporbeni zastupnik Anže Logar, kaže da su tijekom istrage došli do elektronske komunikacije NLB-a koja pokazuje da je iranska Export Development Bank of Iran transakcijama preko najveće slovenske banke oprala oko milijardu dolara, na što nisu reagirali ni oni koji su za to bili zaduženi, niti vlasti, iako su znale da se odvija ta operacija na koju su NLB upozorile neke strane banke. “Odgovorni za ta pitanja u politici, uredu za sprječavanje pranja novca i u NLB-u djelovali su po načelu ništa ne vidim, ništa ne čujem”, kazao je Logar.

Zastupnik oporbene stranke Nova Slovenija (NSI) Jožef Horvat kazao je da Cerar i njegova stranka moraju i kod kuće dokazati da poštuju načelo pravne države, te da će to postići tako da bankarski kriminal doživi sudbeni epilog i bude sankcioniran.

Izvoz prerađivačke industrije izravno ili neizravno stvara 57,4 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti, odnosno čak 20,5 posto bruto dodane vrijednosti ukupnog gospodarstva, rečeno je u utorak na predstavljanju rezultata istraživanja Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ) “Izvori izvoznog rasta i industrijski razvoj: empirijski dokazi u Hrvatskoj”.
Voditelj istraživanja Goran Butorac rekao je da se na prerađivačku industriju odnosi 89 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske, ali i da se na svaku kunu dodane vrijednosti, koja se generira direktno kroz izvoz prerađivačke industrije, u ostatku ekonomije generira još 2,6 kuna dodane vrijednosti. Isto tako, izvoz prerađivačkog sektora značajno pridonosi kreiranju bruto dodane vrijednosti drugih sektora.

“Izvoz prerađivačke industrije stvara, recimo, 26,5 posto ukupne bruto dodane vrijednosti poljoprivrede, 32,3 posto transporta i trgovine te 16,6 posto poslovnih usluga, a istraživanje sugerira da multiplikativni učinci izvoza prerađivačke industrije jačaju od kako je naša zemlja pristupila Europskoj uniji”, rekao je Butorac.

Izvoz prerađivačke industrije, nadalje, izravno pridonosi zapošljavanju 140.000 ljudi, što je više od 50 posto zaposlenih u tom sektoru, no kada se uzme u obzir učinak na zapošljavanje u drugim sektorima onda taj izvoz stvara 340.000 radnih mjesta u ukupnoj ekonomiji, odnosno 21,5 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.

Butorac je naglasio i da je analiza samih izvoznih trendova pokazala da su temeljna obilježja izvoza prerađivačke industrije dinamičniji rast izvoza nakon ulaska u EU, veliki vanjskotrgovinski deficit, sve veći konkurencijski pritisak na međunarodnim tržištima, ali i tehnološko zaostajanje proizvodne strukture izvoza u odnosu na zemlje EU.

Ističe i da su najveći doprinos izvoznom rastu nakon ulaska Hrvatske u EU dale brodogradnja te farmaceutska i prehrambena industrija.

Konkurentnost je identificirao kao najznačajniji izvor izvoznog rasta, s time da je konkurentnost hrvatskih proizvoda najizraženija kod izvoza u tzv. nove članice EU, naročito Sloveniju, Mađarsku i Poljsku.

“Izvozni se rast dinamizira nakon što smo ušli u EU”, istaknuo je Butorac, potrepljujući to i podacima da je ukupna bruto dodana vrijednost inducirana izvozom prerađivačke industrije 2014. porasla za 8,6 posto na godišnjoj razini, 2015. za 11,6 posto, dok 2016. dolazi do usporavanja rasta na 5,9 posto.

Po iznijetim podacima, ukupni robni deficit prošle godine iznosio je visokih 7,4 milijarde eura, a najveći deficit imamo u razmjeni s Njemačkom (1,7 milijardi eura), Mađarskom (930 milijuna eura), Italijom (801 milijun) i Austrijom (781 milijun eura). Trgovinski suficit, pak, imamo sa zemljama CEFTA-e, najveći sa BiH (546 milijuna eura).

Najveći vanjskotrgovinski deficit, kaže Butorac, ostvarujemo u razmjeni motornih vozila (912 milijuna eura), kemikalija i kemijskih proizvoda (877 milijuna eura) i prehrambenih proizvoda (783 milijuna eura). Trgovinski suficit bilježimo kod prerade drva (327 milijuna eura), brodogradnje (231 milijun) i proizvodnje namještaja (70 milijuna eura).

“U hrvatskoj ekonomiji povećavati proizvodnju s naslova osobne potrošnje već je davno potrošen model, osobna potrošnja ne može biti izvorom gospodarskog rasta ni sada ni u budućnosti. Ne možemo povećavati ni državnu potrošnju s obzirom da smo danas visoko zadužena zemlja. Stoga nam izvoz i investicije ostaju kao najznačajniji izvori gospodarskog rasta, rasta proizvodnje i zaposlenosti a pritom izvoz prerađivačke industrije ima golemi značaj”, zaključio je Butorac.

Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da je izvoz zanemarena tema u Hrvatskoj već 20 godina. Po njoj, monetarna politika, još od uvođenja kune, nikad nije bila naklonjena izvozu jer su joj ciljevi uvijek bili neki drugi – stabilnost cijena, stabilnost tečaja i sl., dok je izvoz uvijek bio u drugom planu.

“Ne mislim da je monetarna politika ni danas išta više naklonjena izvozu, samo što postoje poslovni ciklusi, a unutar njih razdoblje kada i sama monetarna politika i centralna banka malo više pričaju o izvozu jer joj to ide na ruku. Ima i razdoblja kada se o izvozu ne priča, recimo kada je hrvatska kuna bila pod većim deprecijacijskim pritiskom, od polovice 2008. i cijeloj nesretnoj 2009., našu centralnu banku izvoz uopće nije zanimao, pa nam je recesija trajala puno duže nego drugima. Monetarna politika HNB-a nikada neće stati na stranu izvoza”, smatra Ivanov.

Zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić upozorio je kako je poslovna klima u Hrvatskoj i dalje na nezadovoljavajućoj razini, velikim dijelom i zbog nepredvidljivosti porezne politike.

Hrvatska udruga banaka (HUB) u utorak je priopćila kako pozdravlja HNB-ove preporuke za ublažavanje kamatnog rizika građanima koje je danas iznio guverner Boris Vujčić, te da ih u svome poslovanju banke već provode.
“Hrvatske banke pozdravljaju sve mjere koje doprinose smanjenju regulatornog rizika i regulatornog troška, smanjenju ukupnih rizika u zemlji i koje povećavaju pravnu sigurnost u poslovanju. Također izražavaju pozitivan stav o mjerama koje idu u pravcu pojednostavljenja poslovanja i smanjenja troška za poduzeća i građane RH”,kaže se u priopćenju.

Bankari ocjenjuju da preporuke koje predlaže HNB poboljšavaju obaviještenost klijenata i time doprinose proširenju njihova izbora.

Ističu kako većina banaka koje su aktivne na tržištu na upite klijenta već nude različite mogućnosti i uvjete financiranja i refinanciranja kredita: kunske kredite ili kredite uz euro uz fiksnu kamatu, negdje i na rok do 20 godina otplate ili uz promjenjivu kamatnu stopu te da većina banaka i sada ne zaračunava naknadu pri izmjeni ugovora, a to će za stambene kredite biti i dodatno regulirano novim zakonom koji prenosi EU-ovu regulativu. “Od regulatora očekujemo upute kako će se na jednak način za cijelu industriju pristupiti obavještavanju klijenata, a važno je i da regulator osigura dovoljno kunskih izvora u slučaju većeg interesa klijenata za tim kreditima”, kažu u HUB-u.

Naime, kako navode, dosadašnja potražnja za kunskim kreditima je bila takva da su banke imale dovoljno kunskih izvora, no kako većinu štednje u Hrvatskoj i dalje čine depoziti u stranim valutama, veći odabir za kunskim kreditima tražit će i promjenu valutne izloženosti banaka. Bankari napominju da klijenti sami mogu izabrati onu ponudu koja najviše odgovara njihovim zahtjevima i kreditnoj sposobnosti.

Boris Vujčić: Ispravno smo reagirali glede Agrokora

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u utorak je izjavio da je središnja banka odgovorno radila svoje posao vezano uz Agrokor te da nema saznanja o navodnim kaznenim prijavama protiv HNB-a.

U svjetlu toga da Ivica Todorić posljednjih dana proziva svoje bivše suradnike te Vladu oko Agrokora, novinari su guvernera pitali vjeruje li hoće li Todorić u konačnici tražiti i odgovornost HNB-a za neke eventualne propuste, a Vujčić je odgovorio da je nemoguće da se to dogodi.

“Naravno, može to netko spominjati, no ja mislim da smo jako lijepo objasnili ulogu HNB-a u cijeloj toj priči. Mi smo vrlo dobro i odgovorno radili svoj posao u situaciji kad nismo mogli puno saznati”, odgovorio je Vujčić na upit nakon konferencije za novinare.

U travnju je, naime, HNB objavio da je od 2012. do 2016. proveo 27 nadzora izloženosti banaka sustavu Agrokor, u kojima su u 16 banaka utvrđene nepravilnosti i naložene mjere te adekvatna ograničenja, kojima je izloženost banaka Agrokoru smanjena za više milijardi kuna. U tu je svrhu izdano 13 rješenja, kojima je bankama naloženo provođenje brojnih mjera, a određena su im i adekvatna ograničenja. K tome, u dvije banke imenovani su povjerenici središnje banke, sa zadaćom da nadziru izvršenje tih mjera.

Time je, ocijenili su tada iz HNB-a, pravovremeno spriječeno da trenutna situacija u sustavu Agrokora aktivira sistemski rizik u bankovnom sektoru sa svim negativnim posljedicama za gospodarstvo, građane i proračun Republike Hrvatske.

Na pitanje novinara ima li saznanja o navodnim kaznenim prijavama protiv HNB-a zbog navodne uloge u aferi Agrokor, Vujčić je odgovorio da nema.

Vujčić je to kazao nakon konferencije za novinare na kojoj je predstavio informativnu listu ponude kredita potrošačima, preporuku za ublažavanje kamatnog i kamatno induciranoga kreditnog rizika pri dugoročnom kreditiranju potrošača, te izmjene regulatornog okvira za operacije monetarne politike.

“Nemoguće je predviđati točno gdje će se kretati kamatne stope, ali ono što smo rekli – da ove godine očekujemo da će dalje padati – se ostvaruje. U ovom trenutku imamo jednu glavnu središnju banku koja je promijenila svoju politiku i počela dizati kamatne stope, a to je američki Fed, i europsku centralnu banku, za koju se očekuje da će na sljedećem svom zasjedanju upravnog vijeća u listopadu odlučiti opet o promjeni okvira monetarne politike, koji bi mogao ići u smislu smanjivanja ekspanzivnosti monetarne politike, što utječe i na kamatne stope”, naveo je Vujčić.

Napomenuo je da Hrvatska, krenu li nakon toga kamatne stope na europskom tržištu uvis, još uvijek, ako će voditi pametnu makroekonomsku i počne provoditi strukturne politike, ima mogućnosti amortizirati njihov rast smanjenjem premije na rizik Hrvatske.

“Ali, isto tako je moguće da, ako ne radimo dobre politike i ako dođe do poremećaja na međunarodnom financijskom tržištu, kamatne stope porastu”, upozorio je Vujčić.

Pokušavajući smanjiti kamatne rizike za korisnike kredita, HNB je objavio preporuke kreditnim institucijama – da što prije u pisanom obliku klijentima koji imaju ugovorene promjenjive kamatne stope ponude ugovaranje fiksne kamatne stope; da im pritom daju usporedne otplatne planove kako bi stekli jasan uvid; da ne zaračunavaju naknade pri izmjeni tih ugovora; da ne naplaćuju naknadu za prijevremene otplate kredita, kako bi se potrošačima olakšala mogućnost izbora; da pri izmjeni ugovora ponude visinu kamatne stope sukladnu onoj koju trenutačno nude, koja bitno ne odstupa od prosječne kamatne stope na tržištu; da za potrebe odobravanja novih kredita prošire ponudu kredita s fiksnim kamatnim stopama te da pri ugovaranju takvih kredita ne ugovaraju naknadu za prijevremenu otplatu kredita.

Guverner HNB-a Boris Vujčić u srijedu je predstavio informativnu listu ponude kredita potrošačima te preporučio kreditnim institucijama da potrošačima ponude fiksnu kamatnu stopu pri dugoročnom kreditiranju radi ublažavanja rizika od mogućeg rasta kamatnih stopa. “Rekli smo bankama da to ponude potrošačima, a onda je na svakom potrošaču da odluči da li mu se isplati ići u fiksiranje kamatne stope ili ne”, istaknuo je uz ostalo Vujčić.

Prema HNB-ovim podacima, oko 90 posto kredita hrvatskih kućanstava nezaštićeno je od valutnog rizika, a 67 posto ukupnih kredita kućanstvima imaju ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu, stambeni krediti čak 81 posto.

Uprava Agrokora na osnovu svojih poslovnih politika sastavlja financijsko izvješće. Revizori daju mišljenje na financijsko izvješće. Mišljenje revizora mora biti stručno, objektivno i neovisno, objašnjava Ivica Todorić na svome blogu. 

Uprava svake kompanije ima svoje strategije i u skladu sa zakonom primjenjuje određene računovodstvene politike. Izbor računovodstvenog postupka temelji se na postavljenim poslovnim ciljevima kompanije.

Poslovna strategija i poslovni ciljevi Uprave pod mojim vodstvom bili su razvoj i investicije, a tom smo cilju prilagodili izbore računovodstvene politike.

Uprava pod vodstvom povjerenika ima neke druge strategije i ciljeve, pa se očito prilagođavaju i računovodstvene metodologije. Ako je promjena računovodstvenih politika značajna, onda bi to revizori morali u izvještajima iskazati. U tom slučaju iznimno je važno poštivati osnovna načela – prvenstveno načela opreznosti i razboritosti, po kojima se bilančne pozicije ne smiju niti potcjenjivati niti precjenjivati.

Izvješća koje bi trebao izdati koncern Agrokor za 2016. godinu izdaje nova uprava pod vodstvom povjerenika, znači ne revizori. Revizori će samo dati mišljenje. Upravo je nevjerojatno da ni revizija ni postojećea uprava nisu zvali na razgovor odgovorne osobe na koje se taj izvještaj odnosi.

Ako je istina sto pišu mediji, onda je to očito dramatična promjena ciljeva i strategije kompanije iz čega proizlazi i prilagođavanje računovodstvenih politika. Ipak, ovdje želim ponoviti da izvješća za 2016. godinu kad ja sam vodio kompaniju izdaje i potpisuje Ante Ramljak.

A taj isti povjerenik nakon preuzimajna Agorkora 10. travnja 2017. govori da Agrokor mora nestati, Agrokor se mora razdjeliti, mora se rasprodati. Pitam se kakva je to poslovna poslovna politika i kakve će iz toga proizaći računovodstvene politike? Ovdje se radi o uništenju Agrokora kao velikog dijela hrvatske industrije. Ovdje se radi o ogromnoj šteti za hrvatsku državu, a u konačnosti radi se o pljački.

U javnosti se očekuju financijska izvješća Agrokora a neki mediji unaprijed ih prezentiraju kao posljedicu nezakonitih radnji.

Zbog svih ovih manipulacija želim upozoriti i jasno reći da tako enorman gubitak koji bi bio utvrđen financijskim izvješćima može biti samo rezultat primjene računovodstvenih tehnika umanjenja imovine od strane sadašnje uprave i revizora, a ne nikakvih manipulacija od strane bivše uprave. Milijarde koje se spominju najvećim djelom mogu se odnositi na otpis naših investicija, razvoj i širenje tržišta, širenje kompanije, umanjenje vrijednosti imovine. No iza svakog tog otpisa stoji uloženi novac za koji se jako dobro zna gdje je, kada i u što uložen. To što se sada pod patronatom izvanredne uprave i faktičkim upravljanjem Knighthead fonda zloupotrebljavaju računovodstvene tehnike vrednovanja imovine ne čudi jer je njihov interes direktno suprotstavljen interesu kompanije.

Činjenica da je, između ostalih, u obavljanju revizije financijskih izvješća Agrokora kao vanjski konzultant angažirana firma SAPIENTIA NOVA čija je direktorica Mirjana Marinković bivša zaposlenica CAIB-a u kojemu je bila voditeljica odjela financija, dodatno govori u prilog povezanosti interesne skupine i sukoba interesa onih koji bi navodno trebali dati neovisno mišljenje, piše na svome blogu Ivica Todorić

Novotny o nadolazećem financijskom izviješću

Ekonomski analitičar Damir Novotny gostovao je u emisiji N1 studio uživo i komentirao situaciju u Agrokoru te što on očekuje od nadolazećeg financijskog izvješća.

“Mogli bismo ovo nazvati trilerom, ima tu i politike i ljubavi i kriminala. To je trokut između domaćih dobavljača, Agrokora i politike, kroz te su se sve godine stvorili odnosi koji se sada raspadaju. Todorić gubi kontrolu nad svojom kompanijom koju je razvijaju i koja je napravila puno toga za ekonomiju i kod nas i u drugim zemljama. Političari su svjesno prihvaćali takav način poslovanja i tolerirali su ga više od desetljeća. Vidjet ćemo kako će se to rasplesti, ali kompanija je već dugo dužna i došlo je do kulminacije početkom godine kada su rejting agencije uvidjele da je svako ulaganje u Agrokor veliki rizik i to se kao kula od karata počelo rušiti”,kaže Damir Novotny.

Otkrio je što očekuje od financijskog izvješća. “Jasno je da će revizori primjeniti najstrožiji kriterij u ocjenjivanju financijskog stanja poduzeća ili grupe poduzeća. To će sigurno proizvesti izvanredne, akumulirane gubitke što će dokazati da se poslovalo s gubicima i da je pretplatio dobit. Tu se Vlada ne bi trebala veseliti jer bi se moglo pokazati da je Agrokor pretplatio porez na dobit. Vjerovnici sa strepnjom to očekuju jer će vidjeti da nema imovine koja bi mogla pokriti dugove. Vrijednost imovine je vjerojatno puno manja nego što su knjige pokazivale”, smatra Novotny.

Komentirao je i mogući izlazak na IPO. “Za izlazak na tržište kapitala moraju se poklopiti tri važna aspekta te transakcije: tržište kapitala treba biti gladno takvih vrijednosnih papira, što je usporeno zbog financijske krize 2008. godine, važne su i kvalitetne bilance, netko je to sve skupa trebao presložiti i izvjestiti potencijalne investitore o stvarnom stanju kampanije i perspektivama, a tu su i rejting agencije koje su sve to trebale potvrditi, ono što su kampanija i savjetnici pripremili. To se nije poklopilo u zadnjih nekoliko godina i nije se dogodilo. Da se napravilo prije krize našli bi se investitori. To je sve skupa bilo u velikom zakašnjenju, akumulirali su se dugovi koji su posljedica velikog investiranja. Ova diskusija u javnosti je duel između političara i Todorića i udaljava nas od glavnog cilja, kako zdrave dijelove Agrokora osposobiti za opstanak, da se zaštite radna mjesta. Ako se destruktivni dijalog nastavi od Agrokora neće ostati ništa”, zaključio je ekonomski stručnjak Damir Novotny za N1.

S obzirom na tekst anonimne kaznene prijave koji se danas pojavio u javnosti, a koju su u vladi i izvnanrednoj upravi, okarakterizirali kao  kukavičluk,  Todorić kaže kako “decidirano tvrdim da niti ja niti itko od mojih suradnika nije podnio navedenu prijavu niti stoji iza nje. Kao i s ovim blogom, iza svih svojih riječi čvrsto stojim i osobno ih potpisujem. Tako će biti i s nadolazećim kaznenim prijavama”.

Ivanković o susretima Ivice Todorića i Martine Dalić

Situaciju u Agrokoru i objave Ivice Todorića u N1 studiju uživo komentirao je urednik portala Ideje.hr i predavač na Vernu Željko Ivanković.

Ivanković kaže da je o stvarima o kojima Todorić sada piše na blogu s njim razgovarao ranije i da je sve identično kako mu je rekao osim jedne objave. “Od samog početka postoji jedan problem oko bloga. Todorić tvrdi da je on pozvan u Vladu, a Dalić tvrdi da je on zatražio da ga prime. Mi kao građani nemamo posebnih prava to pitati, ona nama može ali ne mora odgovoriti, ali Vlada prema građanima ima obavezu rasčistiti dileme. Da li je Todorić tražio pomoć ili je pozvan u Vladu zato što je Vlada imala nekakve planove? Tu imamo dva stva kaže”, Ivanković.

“Odnos između Todorića, Vlade i svih političkih garnitura u zadnjih 25 godina je vidljivo specifičan”, ocjenjuje.

“Blog Ivice Todorića je ono što sam pisao, nevezano dake što je istina – ono govori o tome da su postojali susreti, naprimjer između Marića i Todorića. Ja sam provjerio, bilo je individulanih susreta Martine Dalić i Ivice Todorića, tu su službeni susreti”, kaže Ivanković i ističe da bi Vlada jasno trebala reći što se događalo u zadnja dva mjeeca konkretno prije donošenja lex Agrokora kakao bi cijela priča bila transpanrentna i čista.

Neizvjesnost u pogledu planova američkog predsjednika za poticanje gospodarskog rasta potpirila je zabrinutost među ekonomistima u pogledu rizika za gospodarstvo, iako su kratkoročni izgledi za recesiju po njima mali, pokazuje tromjesečno istraživanje.

Ključne su procjene, uključujući one o gospodarskom rastu koji bi ove godine trebao iznositi 2,2 posto, te 2,4 posto u 2018., tek neznatno promijenjene u odnosu na lipanj, pokazuje novo tromjesečno istraživanje Nacionalnog udruženja poslovnih ekonomista (NABE).

Novina je da u novom istraživanju 48 posto od 50-ak anketiranih ekonomista smatra da prevladavaju rizici usporavanja ekonomskih aktivnosti. U lipanjskom izvješću njihov je udio iznosio 36 posto.

Udio ekonomista koji procjenjuju da bi rast mogao nadmašiti prognoze smanjen je pak sa 60 na 43 posto.

Analitičar NABE-a i glavni ekonomist Udruženja građevinske industrije Amerike Ken Simonson pronalazi niz mogućih razloga za izraženiju dozu pesimizma.

“Vjerojatno je posrijedi pojačana zabrinutost zbog Sjeverne Koreje a možda se čini i da je (središnja banka) Federal Reserve bliže odluci o zaoštravanju monetarne politike”, ističe Simonson za AFP.

Napominje ipak kako rizik usporavanja ne znači nužno da se očekuje recesija.

Vjerojatno je na promjenu raspoloženja utjecao i prigušeni optimizam u pogledu uspjeha planova predsjednika Donalda Trumpa, nagađa analitičar NABA-e.

U novom istraživanju udio ispitanika koji očekuju smanjenje pojedinih poreza do kraja godine pao je na 73 posto, s 83 posto koliko je iznosio u istraživanju objavljenom u lipnju.

Provedbu plana vezanog za infrastrukturu sada očekuje 61 posto ispitanika, u odnosu na 83 posto koliko je njihov udio iznosio u prethodnom istraživanju.

Te su brojke pritom znatno više od onih iz NABE-ovog polugodišnjeg istraživanja koje obuhvaća veći broj ekonomista a objavljeno je u kolovozu.

Simonson napominje i da sumnja da će Washington prije kraja iduće godine predstaviti javnosti prijedlog opsežnih promjena poreznog sustava s obzirom na složenost te tematike i na oštre podjele u Kongresu.

NABE-ovo tromjesečno istraživanje pokazuje ipak da su prema procjenama gotovo tri četvrtine ispitanika šanse za recesiju 25 posto ili čak manje. Preostala četvrtina drži da su te šanse od 26 do 50 posto.

Istraživanje je provedeno u vrijeme haranja uragana Harveya u Houstonu te prije no što je uragan Irma pogodio Floridu. Procjene šteta povezanih s tim vremenskim nepogodama nisu uključene u istraživanje.

Analtičari ističu da uragani obično prigušuju gospodarski rast u kratkoročnoj perspektivi, što se obično potom nadoknadi snažnijim aktivnostima u sklopu obnove pogođenih područja.

Druga po veličini njemačka zrakoplovna kompanija Air Berlin, koja je u financijskim problemima, nastavlja razgovore s EasyJetom i Lufthansom o mogućoj prodaji.

Iz Air Berlina, koji leti i dalje nakon spasonosnog zajma od 150 milijuna eura od njemačke vlade, poručili su da bi eventualni dogovor spasio 80 posto radnih mjesta njihovih djelatnika.

Razgovori s dvije avioprijevozničke kompanije u cilju prodaje dijelova poslovanja će se nastaviti do 12. listopada, kazali su iz Air Berlina.

Konačni dogovor će morati biti odobren od regulatora Europske unije. Ranije je vlasnik British Airwaysa IAG potvrdio isticanje ponude za dio Air Berlina, no poručio je da očekuje da će posrnuli prijevoznik u većini prijeći u ruke Lufthansi.

AIr Berlin, koji ima oko 140 zrakoplova, zahtjev za pokretanje stečaja podnio je u kolovozu nakon što mu je dioničar Etihad Airways u lipnju uskratio financijsku podršku zbog višegodišnjih gubitaka.

Izvršni direktor berlinske kompanije Thomas Winklemann je kazao da su na putu postizanja sporazuma s ponuđačima koji bi donio dobre poslovne izglede za oko 80 posto zaposlenih. “Međutim, olakšanje neće nastupiti sve dok Europska komisija konačno ne odobri transakciju”, ističe Winklemann.

Ranije ovog mjeseca EK je odobrila 150 milijuna eura zajma od strane njemačke vlade, kazavši kako će to pomoći u zaštiti interesa putnika zrakoplova.

Air Berlin je nedavno bio prisiljen otkazati oko 100 letova nakon što je velik broj od oko 200 pilota iznenada otvorio bolovanje. Kompanija ih je ubrzo optužila da time sabotiraju spasonosne pregovore s potencijalnim ulagačima.

Rezultat netom održanih parlamentarnih izbora mogao bi potpiriti neizvjesnost među poslovnim čelnicima, poručio je glavni ekonomist instituta Ifo u ponedjeljak u kontekstu neočekivanog rujanskog pogoršanja poslovne klime u Njemačkoj.

“Građani su u ovome trenutku još zbunjeni”, kazao je Klaus Wohlrabe, dodajući da će takozvana “jamajćanska” koalicija konzervativaca kancelarke Angele Merkel sa Slobodnim demokratima i Zelenima biti teško izvediva.

S obzirom na teškoće u formiranju nove vlade nije moguće isključiti nove izbore, upozorava on. “Stoga se neizvjesnost zasigurno može i proširiti”.

Dodao je da će njemačko gospodarstvo vjerojatno biti slabije u trećem tromjesečju nego u prva dva, no da će u cjelini 2017. godina biti vrlo dobra.

U danas objavljenom mjesečnom izvješću institut Ifo utvrdio je da je povjerenje njemačkih poslovnih čelnika blago oslabilo u rujnu, zrcaleći neizvjesnost pred parlamentarne izbore. Pozorno praćeni Ifov indeks poslovne klime u rujnu je tako skliznuo za 0,70 indeksnih bodova, na 115,2 boda.

“Kompanije su pokazale manje zadovoljstvo postojećom poslovnom situacijom i izgledima za predstojeće razdoblje nego u anketi provedenoj u kolovozu”, zaključio je predsjednik Ifo instituta Clemens Fuest.

“Unatoč tome, njemačko gospodarstvo ulazi u novo zakonodavno razdoblje sa snažnim vjetrom u leđa”, drži Fuest. Promatrano po sektorima, poslovna klima pogoršana je blago u sektorima proizvodnje i veleprodaje u usporedbi s kolovozom, pokazala je anketa Ifo instituta. Izgledi su pak poboljšani u maloprodaji, a u sektoru graditeljstva povjerenje je dosegnulo nove rekordne razine.

Novinari su i zastupnicu u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Sandru Švaljek, koja je zajedno s Kosorom održala konferenciju za novinare o SRC Svetice, pitali što se po njoj sada događa po pitanju Agrokora, a Švaljek je rekla da to jednako prati kao i novinari te istaknula da se sve to događa ususret revizije financijskih izvještaja Agrokora.

“Vidimo da se sve to događa ususret revizije financijskih izvještaja Agrokora, ali teško mi je komentirati. Ono što mislim da je u ovom trenutku najvažnije je da Vlada svoju pozornost usmjeri dobavljačima, da osigura da se dobavljači pripreme za 2018. godinu. Dakle, imali smo jedan rok odgode zbog lex Agrokor, no, dobavljači bi trebali svoje poslovne politike prilagoditi novonastaloj situaciji i između ostaloga potražiti i druge puteve svog plasmana. I mislim da je u ovom trenutku to najvažnije, da se sačuvaju radna mjesta, da ne propadne stotine dobavljača Agrokora, a odnos između Vlade i Agrokora i gospodina Todorića vjerojatno će se riješavati nekim drugim putem”, istaknula je Švaljek.