Ekonomija

Problemi
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon sastanka užeg kabineta Vlade, Marić je ustvrdio da je svibanj mjesec koji ima puni efekt “zatvaranja” gospodarstva te će stoga po pitanju punjenja prihodovne strane proračuna biti najizazovniji.

S jučerašnjim danom, po podacima iz sustava fiskalizacije, kada se gleda samo svibanj, vrijednost fiskaliziranih računa je oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Postoje razlike i između djelatnosti, pa je tako ugostiteljstvo, unatoč mjerama relaksacije i otvaranja terasa, na indeksu 40 u odnosu na isto lanjsko doba, što u prijevodu znači da je vrijednost izdanih računa manja za oko 60 posto, izjavio je Marić.

S druge strane, trgovina na malo, poglavito prehrambenim potrepštinama, svo vrijeme je puno bliža indeksu 100 (istoj razini kao i lani), kaže Marić, dodajući da ti podaci služe i za promišljanje te daljnje donošenje odluka.

Rekao je i da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u petom mjesecu na polovini prošlogodišnjih. “PDV je do jučerašnjeg dana bio opet u negativnom apsolutnom iznosu. Znači da su nam povrati PDV-a iz državnog proračuna prema obveznicima bili veći nego što smo uprihodovali. A doprinosi su negdje 25 posto manji”, izjavio je Marić.

Kao iole pozitivno kada su koronakriza i turizam u pitanju, Marić navodi činjenicu da se pandemija Covida-19 odvijala i odvija u razdoblju dok su turistički prihodi još relativno mali. “Ali sada dolazimo u razdoblje kada idemo prema špici i onda će situacija i kod nas i u drugim zemljama imati puno efekata”, kaže Marić.

Na pitanje novinara o tome hoće li se nastaviti mjera vezana za doprinose i poreze na plaću, rekao je da je ona zakonski definirana na tri mjeseca, do 20. lipnja. “Do 20. lipnja imate pravo pristupiti portalu Porezne uprave. Do sada imamo nešto više od 118 tisuća zahtijeva. Oni su obrađeni, ima nešto duplih i u pravilu govorimo o nekih 90 tisuća kojima je to odobreno, kako za travanj tako i za svibanj”, izjavio je Marić. “Tako s jučerašnjim danom, kada govorimo o tim odgođenim obvezama, gotovo je dvije milijarde kuna na mjesečnoj razini. Dakle, ne mali iznos”, ocjenjuje Marić.

Marića su novinari pitali i za komentar današnjih pregovora sa sindikatima, kazavši da su neka od povećanja plaća već stupila na snagu i da ih se neće dirati, a za ostala da ih se vremenski malo odgađa.

“Nitko njih ne ukida, nitko njih ne reže, nego ih idemo malo vremenski odgoditi da vidimo kako će se ova situacija razvijati. To je bio prijedlog, i nije bilo kojoj strani u ovim okolnostima jednostavno o tome razgovarati, ali mislim da je dobra stvar da imamo tu snagu i da možemo iznjedriti ovakve okolnosti i bez nekog drastičnog rezanja plaća. Nitko ne može predvidjeti daljnji razvoj situacije što se tiče epidemiološke slike ali s određenom nadom i vjerom da neće dolaziti do pogoršanja ovo je to što možemo kao takvo podnijeti”, kazao je.

Što se regresa tiče, Marić je kazao da je bio dogovor da se ipak ide u tu isplatu, te da bi ona mogla dati doprinos domaćoj potražnji.

Legarde
Gospodarstvo eurozone vjerojatno će se ove godine smanjiti između osam i 12 posto jer zemlje-članice čeka težak oporavak od pandemije koronavirusa, izjavila je u srijedu predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde.

Stvarna konačna brojka bit će unutar raspona onih predviđenih “umjerenim” i “nepovoljnim” scenarijem, poručila je Lagarde u izravnom video prijenosu webinara. “Povoljan” scenarij je zastario, istaknula je.

Gospodarstvo eurozone smanjilo se 3,8 posto u prvom kvartalu, najsnažnije od 1995. godine kada su se počeli prikupljati podaci, podsjeća Dpa. Sjednica Upravnog vijeća ECB-a održat će se 4. lipnja, kada će uz odluke o monetarnoj politici ECB objaviti i ažurirane prognoze rasta i inflacije u eurozoni. U ožujku je ECB objavio novi pandemijski program kupnji imovine vrijedan 750 milijardi eura sa ciljem lakšeg prevladavanja rizika povezanih s pandemijom koronavirusa, podsjeća Dpa.

Članica upravnog vijeća ECB-a Isabel Schnabel nedavno je u razgovoru za Financial Times (FT) poručila da je ECB spreman pojačati instrumente monetarne politike budu li to tražile ažurirane procjene gospodarskog rasta i inflacije, koje će objaviti idućeg tjedna. „Vidimo li da se situacija pogoršava i procijenimo li da su potrebni dodatni poticaji, ECB će biti spreman pojačati sve raspoložive alate kako bi postigao zadani cilj stabilnosti cijena”, izjavila je Schnabel u razgovoru za FT, objavljenom na mrežnim stranicama ECB-a.

Kada je u pitanju Program kupnje imovine u pandemijskoj krizi, to znači da smo spremni prilagoditi njegovu vrijednost ali i strukturu i trajanje, kazala je Schnabel, referirajući se na 750 milijardi eura vrijedan program sanacije posljedica pandemije. ‘Spremni smo reagirati na nove podatke koji će stizati”, poručila je dužnosnica ECB-a.

Fiskalno konzervativne zemlje ne bi trebale koristiti europski fond za oporavak gospodarstava od posljedica pandemije kao izgovor za zahtjeve za smanjenje dugoročnog proračuna Europske unije, poručila je u utorak francuska ministrica.

E-juan
Neslućene mogućnosti upravljanja novčanom masom te praćenje i najmanje transakcije svakog građanina Kine, a uskoro i u inozemstvu.

Svijet se užurbano priprema za digitalni juan (e-yuan). Još se ne zna kada će točno elektronička verzija papirnate kineske valute postati široko dostupna, ali reakcija na e-yuan ne manjka.  Potaknula ih je izjava predsjednika Xi Jinpinga koji je za državnu informativnu agenciju Xinhuu naglasio da vidi veliku važnost u primjeni blockchain tehnologije u idućem krugu tehnoloških inovacija i industrijske transformacije. Digitalni juan, naime, temelji se upravo na blockchain tehnologiji.

Iako Xi nije ni riječju spomenuo e-yuan, na internetu su se odmah pojavili prevaranti koji koriste situaciju i nude mogućnost navodne investicije u tu valutu. S druge strane, u SAD-u se o digitalnom juanu priča kao da je već u širokom optjecaju. JP Morgan, prva banka za namiru juana izvan Kine, objavila je izvješće po kojem digitalni juan prijeti hegemoniji dolara. Banka navodi da digitalne valute središnjih banaka (CBDC) mogu predstavljati prijetnju statusu dolara na globalnom tržištu.

„Nijedna druga država na svijetu ne može toliko izgubiti od disruptivnog potencijala digitalnih fiat valuta kao SAD”, navodi JP Morgan. Svi vodeći financijski mediji u SAD-u potanko seciraju e-yuan te pri tome naglašavaju da je njegova najveća snaga u potpunom praćenju korisnika.

Bloomberg piše da e-yuan Kini daje dosad neslućene mogućnosti upravljanja novčanom masom te praćenje svake, pa i najmanje transakcije svakog građanina Kine. A uskoro i izvan te države jer će se, prema očekivanjima, koristiti u državama s kojima Kina najviše gospodarski surađuje. Kina već nekoliko mjeseci testira digitalni juan u četiri grada i to u vrlo strogo kontroliranim uvjetima.

U Xiongu, gradu pored Pekinga, e-yuanom moguće je platiti kavu, hamburgere, kupiti namirnice u trgovinama, platiti karte za kino i kupiti knjige. Slično je u Chengduu i Shenzhenu, dok je u Suzhou općinskim zaposlenicima plaća isplaćuje u e-yuanima. Preciznih podataka o rezultatima ovog testiranja nema.

Međutim, u Kini se preko mobilnih aplikacija Alipaya i WeChata obavlja više od 80 posto svih plaćanja što je više nego bilo gdje u svijetu. Digitalni yuan je pak dostupan na te dvije aplikacije, a za razliku od drugih vrsta plaćanja, kod malih transakcija Kina je omogućila da za plaćanja e-yuanom i kupac i prodavač mogu zaključiti transakciju čak i ako nisu u tom trenutku spojeni na internet.

Za plaćanje garantira država. U SAD-u se najviše boje Xi Jinpingove najave kako Kina mora učiniti dodatan napor u ojačavanju temeljnih istraživanja i potakne inovacijske kapacitete. Ilustracije radi, Narodna banka Kine u veljači je zatražila čak 84 patenta za digitalni juan, odnosno vlastiti koncept CBDC-a. U financijskim krugovima procjenjuje se da je upravo Kina najbliža lansiranju vlastite nacionalne digitalne valute. Na sličnim projektima radi pak 70 posto svih središnjih banaka, a glavni poticaj im je konkuriranje kriptovalutama, zatim Facebookovoj Libri i činjenica da su transakcije digitalnim inačicama valuta jeftinije nego one gotovinom.

Poslovni dnevnik
Prodaja automobila, odlasci na odmore i posjete restoranima neće se oporaviti još mjesecima s obzirom na rekordni udjel raspoloživog dohotka spremljenog u banke.

Crne slutnje ekonomista da osobna potrošnja neće donijeti prijeko potrebnu pomoć u oporavku europskog gospodarstva od koronakrize dobile su potvrdu u statističkim podacima koji pokazuju snažan skok štednje.

Kako piše Financial Times pozivajući se na podatke Europske središnje banke (ECB) i Banke Engleske, štedni depoziti u četiri velika gospodarstva Europe u ožujku su zabilježili snažan skok, daleko iznad dugoročnih prosjeka. Primjerice, Francuzi su u banke “pospremili” gotovo 20 milijardi eura, daleko više od dugoročnog mjesečnog prosjeka koji se kreće oko 3,8 milijardi eura. Odvojeni podaci Banque de France pokazuju da su od ožujka, kada su u toj zemlji uvedene mjere izolacije, pa do sredine svibnja depoziti narasli za 60 milijardi eura.

To sugerira da je štednja Francuza ubrzavala kako je zdravstvena kriza jačala. Podaci ECB-a pokazuju da su talijanske štediše u ožujku povećale depozite za 16,8 milijardi eura, u usporedbi s dugoročnim prosjekom od 3,4 milijarde eura.

U španjolskim bankama štednja je porasla za 10,1 milijardu eura dok je uobičajeni prosjek 2,3 milijarde eura. U Ujedinjenom Kraljevstvu depoziti su skočili za 13,1 milijardu funti, pokazuje statistika Banke Engleske, što je rekordni mjesečni rast.

Međutim, u najvećem europskom gospodarstvu – Njemačkoj – dijametralno suprotna slika. Štedni depoziti su oštro pali, ali to ne znači da su preliveni u potrošnju. S obzirom da Nijemci u vremenima krize vole novac imati u džepu, analitičari ističu kako su kućanstva štednju jednostavno povukla. Tu tezu potvrđuju i podaci Bundesbanke koji pokazuju da je od kraja siječnja do početka svibnja iznos gotovine u optjecaju skočio za 39,7 milijardi eura. Slična situacija dogodila se u Njemačkoj i tijekom vrhunca prošle ekonomske krize 2008. godine. Philip Lane, glavni ekonomist ECB-a, istaknuo je prošloga tjedna kako podaci pokazuju uistinu značajan rast štednje u eurozoni.

“Jedan od velikih makroekonomskih problema jest koliko dugo kućanstva neće trošiti”, ocjenjuje Lane. Snažan rast štednih depozita sugerira kako će biti teško računati na ekonomski oporavak “starog kontinenta” pokretan osobnom potrošnjom.

Naravno, nije isključeno da se dio te štednje prelije u potrošnju nakon što se epidemiološka situacija stabilizira, no Europska komisija smatra da će štednja ostati na visokim razinama cijelu ovu godinu. U proljetnim ekonomskim prognozama Bruxelles je objavio da će štednja kućanstva u eurozoni porasti s lanjskih 12,8 posto raspoloživog dohotka na rekordnih 19 posto tijekom ove godine.

Iduće godine trebala bi pasti na 14,5 posto. Prošlotjedna anketa pokazala je da je u svibnju pokazatelj potrošačkog raspoloženja blago porastao na -19,5 bodova, s travanjskih -22 boda, najniže razine od 2008. godine. No, prodaja novih automobila, odlasci na odmore i posjete restoranima neće se oporaviti još mjesecima, ocjenjuju ekonomisti.

Njemačka osiguravajuća kompanija Allianz prognozira da će do kraja 2020. europski potrošači i dalje imati 400 milijardi eura štednje, što je 3 posto BDP-a Europske unije. Zbog mjera izolacije osobna potrošnja u većini europskih država pala je za više od trećine, naglašavaju u Allianzu.

Njegov glavni ekonomist Ludovic Subran ističe kako je rasprostranjena zabrinutost ekonomskom budućnošću preoblikovala potrošačke i štedne navike kućanstava. “Što smo duže u usporenom modu, to će te promjene biti više ukorijenjene u ponašanju potrošača”, smatra Subran. No, dio ekonomista i predstavnika središnjih banaka naglašava kako povećanje štednje može imati i pozitivne efekte.

Akumulirana štednja kućanstva može se usmjeriti u ulaganje u državne obveznice, pružajući time podršku državama koje trenutno imaju velikih potreba za zaduživanjem. ECB očekuje da će razine omjera javnog duga u vrijednosti gospodarstva porasti za 20 postotnih bodova kao rezultat koronakrize.

I Philip Lane se nada da će europske štediše dio novca posuditi svojim državama. “Kako pokazuju primjeri Japana i Kine koji su također tijekom ekonomskih kriza značajno povećali zaduženost, ako dobar dio tog duga drže kućanstva, njegova visoka razina ne generira vanjski ekonomski pritisak”, izjavio je Lane za nizozemski list De Telegraaf. Italija je prošloga tjedna plasirala obvezničko izdanje vrijedno 22 milijarde eura, od čega su 14 milijardi eura izravno kupili mali investitori, piše Poslovni dnevnik.

Mediji
Britanski premijer Boris Johnson namjerava smanjiti ulogu kineskog telekomunikacijskog diva Huaweija u britanskoj 5G mreži, objavili su u subotu listovi Guardian i Daily Telegraph.

Po pisanju dvaju britanskih listova šef britanske konzervativne vlade od svoje je administracije zatražio da pripremi plan za “smanjenje udjela Huaweija u 5G infrastrukturi Ujedinjenog Kraljevstva do 2023. na nulu”.

Krajem siječnja britanska vlada dala je zeleno svjetlo sudjelovanju Huaweija u nestrateškim infrastrukturama, s tržišnim udjelom ograničenim na 35 posto. Guardian i Daily Telegraph pišu da se Boris Johnson, zbog ovog problema, suočava s rastućom zabrinutošću u vlastitoj stranci zbog nepovjerenja prema Kini, optuženoj za nedostatak transparentnosti u upravljanju krizom u doba pandemije korona virusa čije je ishodište kineska pokrajina Wuhan.

Britanska odluka s početka godine razočarala je Washington. Sjedinjene Države Huawei sumnjiče za špijunažu u korist Pekinga. Osim pregovora s Europskom unijom o njihovu odnosu nakon Brexita, izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, London je s Washingtonom pokrenuo pregovore čiji je cilj sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini.

Podcast Inkubator
Vuk Vuković doktor ekonomije školovan na Oxfordu, Berkeleyju i Harvardu, gostovao je sinoć u Podcast Inkubatoru kod Ratka Martinovića.

Kolika će biti magnituda predstojeće globalne financijske krize, koji su najveći hrvatski problemi te koje su prednosti i nedostaci neradne nedjelje bile su neke od tema u emisiji.

Vuković smatra da nedjelja ne smije biti neradna. “Mislim da je to apsolutno loša ideja, pogotovo za nas koji smo turistička zemlja. To ne možeš držati za vrijeme sezone nikako, nema smisla, porazan potez”, rekao je.

“Ugroženo je 10 do 15 tisuća radnih mjesta. Jako puno ljudi koji rade nedjeljom biraju ciljano da rade taj dan jer znaju da će više zaraditi. Kako imaš neradnu nedjelju, onda su ogromne gužve subotom”, dodao je.

Ususret parlamentarnim izborima prokomentirao je popularnost Stožera te šanse HDZ-a i SDP-a. “Prema prvim anketama svi su podržavali Stožer, preko 90 posto, sad je već to palo na 30 posto. Ljudima je pun kufer Stožera i njihovih naredbi i sad se cijela pozitivna percepcija pretvorila u negativnu. Popularnost Stožera će samo padati”, kazao je.

Smatra da su izbori u sedmom mjesecu pogreška. “Da su ovo organizirali u travnju, glatko bi dobili, ovako u srpnju – baš i ne znam. Kao i svaki put, SDP-u vlast dođe u ruke kad je HDZ pun afera. Nisam siguran da će HDZ biti prvi. Tko će sastaviti vladu, to je sad pitanje”, dodao je Vuković.

Osvrnuo se na prosvjed udruge Glasa poduzetnika koji se održao prošlog tjedna na Markovom trgu. “Inicijativa je nastala kao reakcija na vladin prvi paket mjera gdje se pokazalo da su bili totalno nespremni na krizu. Bila je ideja da napravimo pritisak na vladu, sve je eksplodiralo. Imao sam veliki tekst za Index gdje sam napao vladu na istom tom principu. Cijela priča se zarolala, iz dana u dan se mijenjala situacija. Naše tržište rada nije fleksibilno da ti opet zaposliš ljude koji su ostali bez posla”, kazao je.

“Puno firmi će propasti. Ljudi nisu imali pojma što će se dogoditi. Firme će propasti, ali vlasnici i radnici će se nekako prilagoditi. Bitno je da to traje jedno dulje razdoblje, da se ne dogodi odmah”, naglasio je.

“Imamo neke informacije da se malo firmi i građana javilo za moratorije, što je dobro jer će banke izaći ususret ljudima. Kako ulazimo u predizbornu priču, bit će problema i rast nezaposlenosti će možda biti nešto veći zbog toga, ali može se izdržati”, rekao je Vuković.

“2009. godine javni sektor nije imao broj otkaza. Problem je što nema konkretnih brojki koliko ljudi radi u javnom sektoru. Ribić kaže 230.000, ali to su ljudi koji rade u ministarstvima i agencijama, nisu uključene javne firme gdje je još oko 150.000-160.000 zaposlenih”, dodao je. Kratko se osvrnuo na uhljebe u Hrvatskoj.

“Uhljebnički dio sektora nije tu da se natječe na poslovnom tržištu, nego na političkom tržištu. Neke subvencije iskoristiš da si kupiš auto. Zbog takvih uhljeb-biznismena je riječ ‘poduzetnik’ u Hrvatskoj negativna i prljava riječ. Kad razmišljaš o poduzetniku, na pamet ti padne Miroslav Kutle. Moraš imati efikasno zdravstvo i školstvo, ali i pravosuđe. To kod nas uopće ne funkcionira. Ja sam uvijek za snažna javna dobra, da ih se efikasno nudi. Uvijek mora postojati ponuda javnih dobra”, dao je Vuković primjer o hrvatskim uhljebima.

Prokomentirao je i minimalni javni dohodak koji bi bio izuzetno skup za Hrvatsku. “Temeljna ideja je da svaki građanin dobije bez obzira na status. Tako je najlakše isplatiti ljudima, daš svima jednako i to je to. Ta mjera je izuzetno skupa – kad bi svakome u Hrvatskoj dao 500 eura, to bi godišnje koštalo 180 milijardi kuna, što je veće od proračuna. Pitanje je otkud da taj novac dođe. U Finskoj su radili takav eksperiment i rezultat je bio loš. Nije se potakla potrošnja”, rekao je.

“Kriza još nije krenula. Tek kad krene ćemo vidjeti efekt svega. Na ljeto bi moglo krenuti jače. Ako padne 17 posto BDP-a, za pola ili za 60 posto, što su nekakvi realni scenariji, to je već ogroman učinak. Vlada je išla s 9,5 posto, što je optimistično. Još nema rezultata za prvi kvartal, a za drugi kvartal će biti jak učinak pada, između 10 i 20 posto sigurno”, dodao je.

Ljudi neće moći pobjeći u Irsku ili Njemačku. “Ovdje je sad jeftinije živjeti nego negdje u Europi. Barem imaš stan od roditelja za živjeti”, dodao je pa pokušao objasniti koji je najveći problem Hrvatske.

“Nije naš problem ovisnost o turizmu niti korupcija, nego ljudi i sposobnost. Nisam optimističan za budućnost zemlje jer ne vidim da se to može promijeniti u jednoj generaciji. Otkuda dolaze naši kadrovi? Fale nam kadrovi na svim razinama društva, ljudi su jednostavno neadekvatni. Oni ni ne znaju koliko ne znaju. U Hrvatskoj trebaju deseci tisuća ljudi za neku promjenu, na svim razinama društva”, smatra Vuković.

Što će biti s drugim valom koronavirusa? “Jako puno ljudi će mijenjati svoje ponašanje. Manje će se kretati i manje će trošiti, izbjegavat će gužve i rukovanja, manje će trošiti. Postoji element straha koji neće natjerati ljude da idu trošiti i kupovati. Oporavak neće biti nagli, baš zato jer ljudi mijenjaju navike. Ima nešto u novom normalnom, nećeš toliko novaca ostavljati gdje si prije ostavljao. Hrpa kafića će propasti, jedan dio sigurno, no vlasnici će dobiti vremena da se prilagode”, kazao je.

Evo što misli o Danu mladosti i teoriji “da je prije sve bilo bolje”. “Ja sam rođen 1988. pa nemam pojma. Ljudi su vrlo ideološki orijentirani prema njoj. Ako si ti lijevo, misliš da je bilo bolje, a ako si desno, misliš da je bilo katastrofalno. Istina je tu negdje. Neki ljudi su živjeli lijepo i pristojno, a neki su sigurno imali problema.

Jugoslavija je rasla puno brže od Istočnog bloka, mogla se uspoređivati s rastom Austrije i sličnih zemalja do osamdesetih, BDP je rastao pet puta, što je slično rastu britanskog BDP-a za vrijeme Industrijske revolucije. Sve bivše zemlje imaju nagli industrijski rast zbog prijelaza s ruralnog na urbano.

Ljudi koji su rođeni četrdesetih i pedesetih rođeni su u štalama, a doživjeli su brutalnu revoluciju, ne samo u Jugoslaviji. Uvijek treba imati širi kontekst. Je li taj sustav stvoren da bude održiv? Nije, to se nažalost i pokazalo. Kadrovi koji su izašli iz socijalizma nama danas vode državu i to je vode katastrofalno. Ako želiš održiv sustav, moraš ga stvarati generacijama, korak po korak. To su radile azijske zemlje”, rekao je Vuković.

Trump ili Biden? “Prvo sam mislio Trump, 99 posto. Da nije bilo korone, mislim da bi bilo sigurno. Sad više ne znam, bit će napeto. Ljudi imaju pamćenje zadnja tri mjeseca, ili mjesec dana”, zaključio je.

Butković
Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, rekao je u ponedjeljak u Komarni kako ne očekuje veliko kašnjenje dovršetka Pelješkog mosta zbog koronavirusa, te da će najkasnije do kraja sljedeće godine biti gotovi s mostom i pristupnim cestama.

Butković je s premijerom Andrejom Plenkovićem i suradnicima obišao gradilište Pelješkog mosta u Komarni, istaknuvši za RTL da unatoč koronavirusu radovi na velikim infrastrukturnim projektima nisu stali. “Bilo je određenih problema s dolaskom radnika, dobavke materijala i čelične konstrukcije iz Kine, međutim poznavajući kinesku tvrtku koja gradi most CRBC te Strabag i Avax ne očekujem veliko kašnjenje”, rekao je.

Izvijestio je da se sada radi na montiranju rasponske konstrukcije Pelješkog mosta i to će se raditi cijelo ljeto te očekuje da će najkasnije do kraja sljedeće godine biti gotovi s mostom i pristupnim cestama.

Upitan za primjedbe iz Bosne i Hercegovine zbog mosta, ministar Butković je rekao da nije bilo nikakvog spora, već određenih razmimoilaženja treba li i smije Hrvatska graditi most. “Naravno da smije, on se nalazi 500 metara od crte razgraničenja, mi usvojili ono što tražila bosanskohercegovačka strana oko visine mosta i širine plovnog puta, mijenjali čak projekte tako da je neškodljiv prolaz osiguran svim brodovima koji idu u i iz luke Neum, nema tu nikakvih problema”, zaključio je.

Za razliku od ostalih gradilišta koja trpe posljedice korona-krize, u Komarnoj i Brijesti kineski radnici tvrtke China Road and Bridge Corporation (CRBC) na salivene stupove budućeg mosta, koji strše iz mora, postavljaju rasponsku konstrukciju po kojoj će se moći prometovati već od 31. srpnja 2021. godine, ako ne bude značajnijih problema u dovozu materijala za gradnju iz Kine.

Riječ je o baznom segmentu kolničke konstrukcije dugom 10, a širokom oko 23 metra, ukupne težine 250 tona, koji je zajedno s konstruktivnim elementima krajem veljače brodom dopremljen iz Kine. Stupovi na koje se postavlja konstrukcija visoki su 55 metara kako bi se osigurao slobodan plovni koridor prema Neumu u susjednoj BiH, pa tako visoki izgledaju još grandioznije usred Neretvanskoga kanala.

Prema planovima, prvi putnici trebali bi prijeći preko pelješkog mosta krajem srpnja iduće godine. Tako su rekli investitori iz Hrvatskih cesta i kineski izvođači radova, državna tvrtka CRBC, na samom početku izvođenja radova u srpnju 2018. godine, kada je prihvaćen zadani rok za dovršetak radova od 36 mjeseci. Vjerojatno bi tako i bilo da se nije dogodila korona-kriza u Kini, gdje su tvornice koje proizvode čelične konstrukcije za most mjesecima bile zatvorene. Sada je realno očekivati da bi se taj rok mogao produžiti za nekoliko mjeseci, no o tome nitko na terenu ne želi spekulirati.

Naime, tvornice u Kini počele su raditi i u tijeku je proizvodnja 47 čeličnih blokova za rasponsku konstrukciju, teških oko 200 tona, koji bi za oko tri mjeseca – ako ne bude nepredviđenih okolnosti vezanih uz pandemiju koronavirusa – trebali stići u Luku Ploče, a zatim na gradilište pelješkog mosta u Komarni i Brijesti.

U tvrtki CRBC, čiji radnici uspješno grade most, stoga se nadaju da ne bi trebalo doći do značajnijih zastoja jer su kineske čeličane koje izrađuju elemente za rasponsku konstrukciju u punom pogonu. Ne očekuju se ni problemi sa zdravstvenim stanjem radnika na terenu, jer se 600 Kineza pridržava strogih uputa epidemiološke službe. Nitko od njih ne napušta gradilišta, pa su, otkako je počela pandemija, u svojevrsnoj karanteni u Komarni i Brijesti.

Za razliku od pelješkog mosta, koji se gradi od jeseni 2018. godine, radovi na pristupnim cestama startali su tek potkraj prošle godine, dakle, kasnili su punu godinu, i to zbog kompliciranih postupaka javne nabave i brojnih žalbi građevinskih tvrtki pri izboru najpovoljnijeg izvođača radova.

Neposredno preko puta gradilišta mosta gradi se čvor Duboka, dok je na pelješkoj strani najzahtjevniji objekt tunel “Debeli brijeg”, ukupne dužine 2467 metara, koji se nastavlja na dionicu ceste koja vodi od izlaska s mosta prema Stonu (Duboka – Sparagovići/Zaradeže). Na ovom gradilištu u Dančanju angažirano je stotinjak radnika, a vrijednost radova je 478,3 milijuna kuna bez PDV-a. Tako bi se ova zahtjevna dionica pelješke ceste dovršila u kolovozu 2022 godine. Dakle, godinu dana nakon planiranog roka za dovršetak samoga pelješkog mosta.

A stonska obilaznica, u sklopu koje bi se gradila dva tunela i mosta preko Stonskog kanala, ukupne vrijednosti 515 milijuna kuna bez PDV-a, trebala bi se završiti u ožujku 2022. godine, odnosno osam mjeseci nakon planiranog roka dovršetka pelješkog mosta 31. srpnja 2021.

Naime, prema potpisanom ugovoru s izvođačima radova, kineskom tvrtkom CRBC, rok za dovršetak mosta je srpanj 2021. godine. No, to ne uključuje i radove na pristupnim cestama od Jadranske magistrale i Komarne, pa preko Brijeste do Stona, gdje radovi debelo kasne za mostom. Ipak, Slobodna Dalmacija neslužbeno doznaje da u Hrvatskim cestama očekuju da će se pristupne ceste dovršiti u zadanom roku, iako je krajnji rok dovršetka kompletnog projekta 2023. godina.

Ako projekt mosta i pristupnih cesta do tada ne bude gotov, Hrvatska bi mogla imati problema s financijerom, Europskom unijom, koja bi mogla tražiti povrat novca. No, to nije realno očekivati jer su izvođači na svim dionicama pristupnih cesta uvedeni u posao i radovi unatoč višemjesečnom kašnjenju zasad idu predviđenom dinamikom.

Iako pristupne ceste kaskaju za mostom najmanje godinu dana, čini se da toliko iščekivani pelješki most ipak neće voditi “od nigdje do nikamo”. Naime, kako doznajemo, ozbiljno se razmatra mogućnost spajanja mosta na postojeću pelješku cestu preko naselja Brijesta. Riječ je o lokalnoj cesti dužine desetak kilometara koja bi se mjestimično proširila i preuredila i kojom bi se moglo prometovati dok se ne dovrše pristupne ceste pelješkom mostu, piše Slobodna Dalmacija.

Burzovno obličje tenzija
Analitičari smatraju da će se povećavanjem američkog pritiska kineske tvrtke sve više okretati azijskom tržištu kapitala, prije svega burzi u Hong Kongu.

Američko-kineske trgovinske (a sve više i političke) tenzije dobile su i burzovno obličje. Prošlog tjdna američki je Senat usvojio zakonsku regulativu koja će značajno ograničiti kineskim kompanijama prikupljanje novca na američkom tržištu kapitala kroz uvrštenje dionica na Wall Streetu. Iako se zakon može primijeniti na svaku stranu kompaniju koja traži pristup američkom kapitalu, analitičari smatraju da je primarni cilj ipak Peking.

Nova regulativa, ukratko rečeno, zahtijeva da strane kompanije koje žele kotirati ili već kotiraju na američkim burzama dokažu kako nisu u vlasništvu ili pod kontrolom strane vlade. “Kineska komunistička partija vara, a ovaj zakon spriječit će ju u varanju američkih burzi”, poručio je putem Twittera republikanski senator Louisiane i član senatskog odbora za bankarstvo John Kennedy. Kako ocjenjuju američki analitičari, ovo je posljednji u nizu primjera kako tržište kapitala postaje jedno od bojnih polja američko-kineskog rivalstva.

“U posljednjih nekoliko mjeseci, američki političari predložili su delistiranje kineskih kompanija s burzi u SAD-u pod različitim kriterijima te ograničavanje američke izloženosti kineskom tržištu”, stoji u istraživanju analitičara tvrtke China Renaissance, a prenosi CNBC.

“Očekujemo da će ta tema ostati među najpopularnijima tijekom predizborne kampanje za ovogodišnje predsjedničke izbore”, stoji u bilješci. Toj temi svoj je prilog dao i tamošnji burzovni regulator, Komisija za burze i vrijednosnice (SEC). Nedavno je upozorio investitore kako ulaganja u inozemne kompanije može predstavljati posebno veliki rizik.

“Na mnogim rastućim tržištima kapitala, uključujući i Kinu, postoji značajno veći rizik da objave i financijska izvješća nisu cjelovita ili su zbunjujuća, u odnosu na kompanije sa sjedištem u SAD-u”, ocijenio je predsjednik SEC-a Jay Clayton na konferenciji za medije prošlog mjeseca.

Prije tjedan dana SEC je najavio da će 9. srpnja organizirati okrugli stol kako bi čuo “stavove investitora, drugih tržišnih sudionika, regulatora i stručnjaka o rizicima investiranja na rastućim tržištima, uključujući i Kinu”.

“Vodu na američki mlin” nedavno je dao skandal s tvrtkom Luckin Coffee. Radi se o kompaniji koja je donedavno smatrana obećavajućim kineskim lancem kafića i novim konkurentom Starbucksu. No, u travnju je otkriveno da je njezin operativni direktor krivotvorio podatke o prodaji za 2019. za 2,2 milijarde juana, odnosno 310 milijuna dolara.

Luckin kroz dualno uvrštenje ima dionice i na američkom tržištu, a one trenutno vrijede 90 posto manje nego početkom godine. Prošloga tjedna kompanija je objavila da ju je Nasdaq izvijestio kako bi zbog zabrinutosti javnosti bilo najbolje delistirati dionice.

Prema mišljenju China Renaissancea, uz delistiranje kineskih dionica, američki potezi mogli bi ići i u smjeru ograničavanja američke izloženosti kineskom tržištu kroz vladine mirovinske fondove. Drugi je način ograničavanje broja kineskih kompanija uključenih u burzovne indekse kojima upravljaju američke kompanije.

Kineske kompanije pri uvrštenju na američkom tržištu najviše privlači prestiž povezan s činjenicom da se njihovim dionicama trguje na Wall Streetu, kao i atraktivnije okružje s boljim vrednovanjima i upućenijom investitorskom bazom.

No, rastući američki pritisak neizbježno će rezultirati potragom kineskih kompanija za kapitalom na azijskom tržištu, posebice u Hong Kongu, drži Tianjun Wu, analitičar Economist Intelligence Unita. Hongkonška burza već je reagirala u tom smjeru. Prošloga je tjedna dopustila da u njezin indeks Hang Seng budu uključene i dionice koje su primarno uvrštene na nekom drugom tržištu, piše Poslovni dnevnik.

IFO Analiza
Očekivanja njemačkih poslovnih čelnika poboljšana su u svibnju zahvaljujući postupnom ublažavanju mjera koje je vlada uvela kako bi suzbila pandemiju koronavirusa, objavio je u ponedjeljak institut Ifo.

Indeks očekivanja njemačkih poslovnih čelnika porastao je u svibnju za 5,3 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u travnju, na 79,5 bodova. U prošlom mjesecu zabilježio je najveći pad otkada je Ifo počeo objavljivati izvješća. “Raspoloženje u njemačkim kompanijama oporavilo se nakon katastrofalnog prethodnog mjeseca”, zaključio je u priopćenju čelnik Ifoa Clemens Fuest.

“Očekivanja za iduće mjesece znatno su poboljšana”, dodao je Fuest. Ocjene aktualnog stanja u gospodarstvu blago su pogoršane, iskazane u padu odgovarajućeg Ifovog indeksa za pola indeksnog boda, na 78,9 bodova.

Odvojeno je državni statistički ured Destatis danas potvrdio da je njemački BDP u prvom kvartalu pao 2,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, najviše od globalne financijske krize. Rezultat potvrđuje da je najveće europsko gospodarstvo u prvom tromjesečju potonulo u recesiju budući da je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju palo 0,1 posto.

Kapitalna ulaganja pala su u prva tri ovogodišnja mjeseca 6,9 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, osobna potrošnja 3,2 a izvoz 3,1 posto, pokazuje Destatisovo izvješće. Time je osobna potrošnja umanjila stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 1,7 postotnih bodova a neto trgovina za 0,8 postotnih bodova, pokazalo je izvješće.

Među rijetkim svijetlim točkama isticao se 4,1-postotni rast ulaganja u građevinskom sektoru, najvećem poslodavcu u Njemačkoj, zaslužnom za gotovo desetinu ukupne gospodarske aktivnosti. Porasla je i državna potrošnja, skromnih 0,2 posto, pokazuju podaci Destatisa.

Ekonomisti očekuju još izraženiji pad gospodarstva u drugom tromjesečju. “Gospodarska izvedba u prvom kvartalu rezultat je svega dva tjedna prekida poslovanja i poremećaja u opskrbnim lancima povezanima s mjerama karantene u Aziji, pa ne treba velika analitička vještina da prognozirate znatno snažniji pad u drugom kvartalu”, rekao je Carsten Brzeski iz ING-a.

“Dodatna tri tjedna u kojem su aktivnosti bile zaustavljene i tek polagano ukidanje nekih mjera ne slute na dobro kada je posrijedi drugi kvartal”, dodao je.

Komentar DW-a
Radi se o velikom novcu – a onda je tu i velika svađa: četiri bogate članice EU-a ne žele zajednički dug kako bi se pomoglo siromašnijim članicama koje su posebno pogođene korona-krizom.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz je već prošlog tjedna glasno upozorio kako se “na mala vrata sprema dužnička unija”. To je jasna kritika prijedloga njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da EU zbog pandemije stvori „izuzetak” i zajednički se zaduži iznosom od 500 milijardi eura što bi onda bio osnova fonda za ublažavanje posljedica krize i u kojeg bi posegnule države najteže pogođene koronom.

Nakon intervjua na Austrijskoj televiziji, Kurz je onda u subotu i otvoreno poveo bitku protiv tog prijedloga poslavši kratko pismo čelnicima država i vlada ostalih članica EU. Na dvije stranice austrijski kancelar predlaže alternativu tom planu: ne navodi se konkretni iznos, ali predlaže da takva pomoć treba biti oročena na dvije godine i to bi bila pozajmica, ne nepovratna pomoć. Taj novac ne treba stvoriti novim dugom, nego Kurz smatra kako bi se trebao osigurati iz proračuna EU preraspodjelom novca iz drugih stavki.

Austrijski kancelar je tako postao svojevrsnim predvodnikom skupine „štedljivih“ članica, jer su oprezni sa izdacima i čelnici Nizozemske, Danske i Švedske.

U pravilu je i Njemačka sklona takvom načinu razmišljanja, ali baš zato jer je Angela Merkel prvi put pristala da i Njemačka jamči – pa makar i “iznimno” – za dug neke druge članice je to i otvoreni sukob Beča i Berlina. Ne treba čuditi kako su zdušni zagovornici prijedloga Berlina i Pariz vlade u Rimu i Madridu kamo bi, po svemu sudeći i završilo najviše milijardi iz tog fonda.

Njemačka je i zbog veličine i gospodarske snage, uvjerljivo najveći platiša u proračun EU-a: iz Berlina stiže 27% europskog novca. Takav zajednički dug bi opteretio proračun i imućnijih članica EU koji bi taj izdatak morale voditi u slijedećih dvadeset godina koliko se predlaže da bi trajao taj kredit.

Kurz pak ne vjeruje da bi ostalo i na ovih 500 milijardi eura: „Usprkos prijateljstvu, jasno je kako bi ove države iskoristile svaku priliku i to smatrale tek prvim korakom (zajedničkom zaduživanju). To moramo spriječiti”, izjavio je za postaju Deutschlandfunk.

Isto tako ne treba čuditi kako je prijedlog „štedljive četvorke“ Italija već odbila kao „neprimjerene”. U teškoj recesiji koja bez sumnje dolazi potrebni su „ambiciozni i inovativni” prijedlozi, napisao je na Twitteru talijanski ministar za europsku integraciju Enzo Amendola.

No Kurz podsjeća kako će se na koncu morati naći neki kompromis: stvaranje takvog fonda u tako golemom iznosu zahtjeva suglasnost baš svih članica EU, dakle i „štedljive četvorke“. A za Rim, Madrid – ali i Pariz koji također traži “zajednički financijski napor” bi moglo biti iznenađenja i iz nekih drugih članica EU.

Predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen ove srijede ionako čeka težak zadatak jer će EK dati svoj prijedlog slijedećeg sedmogodišnjeg proračuna EU i oko njega će se još lomiti mnoga koplja. Ona zapravo za obnovu nakon pandemije želi još veći fondu od čak bilijun eura, ali on bio stvoren kombinirano, od učešća članica i kreditom.

Europski parlament želi još više, dva bilijuna eura. EP zapravo mora prihvatiti proračun, ali sad tek predstoji natezanje između Komisije i svih članica koje trebaju plaćati u taj proračun – i što je još važnije, koje se nadaju što više i dobiti od tog zajedničkog novca.

Prema dosadašnjoj računici, EU i 27 članica su za saniranje posljedica krize, dakle uračunato i sredstva koje žele same potrošiti u svojoj zemlji već do sad mobilizirale čak tri bilijuna eura. Ovaj fond bi tako bio tek dodatak poticaju gospodarskog rasta.

No već i kod srednjoročnog proračuna ima još mnogo otvorenih pitanja: kako će preostale članice EU podijeliti teret onoga što je do sad uplaćivala Velika Britanija? Hoće li ova pandemija neke članice od platiša pretvoriti u neto-primaoce europskog novca? I što je možda najvažnije: kako Merkel i Macron uopće zamišljaju taj “izuzetak” zajedničkog duga kad je to jasno zabranjeno europskim ugovorima?

O novcu se u Bruxellesu uvijek žestoko raspravlja, sastaje po hodnicima i telefonira, a do kompromisa se dolazi sporo i veoma teško. Ali sad nema mnogo vremena: kako bi ta pomoć gospodarskom oporavku uopće imala smisla novac mora biti spreman najkasnije krajem godine, piše DW.