Ekonomija

MMF
Epidemija koronavirusa prouzročila je poremećaje u kineskom gospodarstvu čiji će se sporiji rast osjetiti i na globalnoj razini, upozorila je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), pozivajući vlade na suradnju i pomoć zemljama sa slabim sustavima zdravstvene skrbi.

Epidemija je u prvom redu ljudska tragedija, naglasila je Kristalina Georgieva u priopćenju objavljenom povodom sastanka 20 vodećih razvijenih i gospodarstava u nastajanju G20 u Rijadu, izražavajući solidarnost s građanima Kine i ostalih zemalja pogođenih širenjem virusa COVID-19.

Bolest paralelno utječe i na gospodarstvo, dodala je Georgijeva.

“Izvijestila sam G20 da će gospodarstvo u Kini i ostatku svijeta trpjeti posljedice čak i ako virus bude zaustavljen u vrlo kratkom roku”, kazala je u priopćenju objavljenom prošlog vikenda.

Kineske vlasti nastoje ublažiti posljedice kriznim mjerama, jačanjem likvidnosti, fiskalnim poticajima i financijskom podrškom i te bi mjere prema MMF-ovom baznom scenariju trebale utrti put normalizaciji gospodarskih aktivnosti u drugom tromjesečju. Procjena rasta svjetskog gospodarstva snižena je za 0,1 postotni bod, na 3,1 posto.

Sjedinjene Države u utorak su pozvale iranske vlasti da “kažu istinu” o novom koronavirusu u Iranu, nastavljajući niz optužaba po kojima Teheran skriva razmjere epidemije u zemlji.

Analiza Kristijana Kotarskog
U hrvatskom javnom prostoru zabrana rada nedjeljom pitanje je koje svakih nekoliko godina ispliva na površinu te snažno pokazuje svoj polarizirajući karakter.

Zabrana rada nedjeljom izglasana je davne 2003. godine u mandatu koalicijske vlade Ivice Račana i 2008. godine u mandatu Ive Sanadera. U oba slučaja Ustavni sud srušio je zabrane nakon svega nekoliko mjeseci obrazloženjem kako zabrana rada nedjeljom ne predstavlja adekvatan oblik zaštite radničkih prava, narušava poduzetničke slobode i djeluje diskriminatorno, s obzirom na niz izglasanih izuzeća. Spomenuta tema nastavlja se periodički pojavljivati u medijima od 2017. godine pod pritiskom crkvenih udruga i sindikata, ali je pitanje zabrane kulminiralo krajem prošle godine najavom ministra gospodarstva Darka Horvata o planiranim izmjenama Zakona o trgovini. Naime, predložene izmjene išle bi u smjeru uvođenja restrikcija i dopuštenja za rad 8-12 nedjelja u godini. Ministrove najave o planiranoj analizi treba uzeti s oprezom jer Izvješće Vlade RH o provedbi plana zakonodavnih aktivnosti za 2018. godinu pokazuje da je Vlada provela procjenu učinka propisa za samo 17 od 68 planiranih zakona u toj godini. Ipak, neovisno o spomenutoj statistici i najavljenoj nepristranosti eventualne buduće analize, na ovom mjestu ukratko se analiziraju ekonomski efekti zabrane i utjecaj iste na međunarodnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Opće je poznato mjesto kako je hrvatsko gospodarstvo izuzetno usmjereno na turizam i trgovinu kao komplementarnu djelatnost, a s vremenom je dotična usmjerenost postala sve izraženija. Takav trend zorno predočuju podaci Eurostata prezentirani na Slici 1 i 2. Naime, bruto dodana vrijednost (BDV) ostvarena u trgovini i srodnim sektorima kao postotak BDP-a, te udio tako stvorene sektorske BDV u ukupnoj BDV značajno nadmašuje prosjeke zabilježene u državama EU-28. Također, udio troškova plaća zaposlenika u trgovini na veliko i malo, transportu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima povezanima s pripremom hrane u BDP-u za 20% je veći od prosjeka zabilježenog u državama EU-28. Iz priloženih podataka vidljivo je da hrvatsko gospodarstvo daleko više ovisi o trgovini i srodnim djelatnostima od ostatka EU, a isto bi se moglo reći i za kupovnu moć zaposlenih u sektoru i prihode opće države po osnovi poreza i doprinosa.

Premda još nismo mogli vidjeti detaljan prijedlog nove verzije Zakona o trgovini sigurno je da će njegova primjena u najavljenom modelu od 8-12 radnih nedjelja u godini stvoriti konfuziju u očima domaćih i inozemnih potrošača te poskupjeti njegovu implementaciju i monitoring od strane nadležnih inspekcijskih službi. Naime, za očekivati je određena izuzeća koja će snalažljiviji trgovci uspjeti iskoristiti i tako prouzročiti efekt diskriminacije. Osim toga, za očekivati je problem u distribuciji tiskovina što bi moglo negativno djelovati na izdavačku djelatnost. Također, u pograničnim područjima uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom i Mađarskom za očekivati je prelijevanje dijela prometa u susjedne države, a ne treba zanemariti niti mogući efekt preusmjeravanja potrošnje na online platforme (većinom strane) čime se pomaže jačanju inozemnih ekonomija. U konačnici, planirana izravna strana ulaganja i poslovno širenje subjekata koji su u ovim sektorima već prisutni na hrvatskom tržištu ozbiljno je dovedeno u pitanje čak i samim najavama uvođenja eventualnih restrikcija.

U pozivanju na zabranu rada nedjeljom prenaglašava se dimenzija problema, zanemaruju se usporedbe sa stanjem u drugim članicama EU i ne uzima se dovoljno u obzir iskustvo nama usporedivih država poput Mađarske i Poljske u odnosu na Austriju i Njemačku. Podaci Eurostata pokazuju kako nedjeljom u dobnoj skupini od 15-64 godine u Hrvatskoj radi osjetno manji postotak posloprimaca u odnosu na prosjek država EU-28 (4,4% u odnosu na 12,7%) (Slika 4). Isto se može reći i za podatke Eurofounda iz 2015. godine koji govore da je Hrvatska bila na 15. mjestu u Europskoj uniji prema postotku zaposlenih koji su radili nedjeljom 1-4 puta mjesečno (cca. 33% zaposlenih). Nadasve je zanimljivo iskustvo Mađarske i Poljske kao usporedivih članica EU u kojima su trenutačno na čelu konzervativne vlade koje poseban naglasak stavljaju na obiteljske vrijednosti i koncept neradne nedjelje.

Udruga poreznih obveznika Lipa danas je predstavila novi projekt pod nazivom „Barometar konkurentnosti“, kojem je cilj unaprijediti način na koji se u Hrvatskoj donose odluke o ekonomskim politikama. Panel stručnjaka ocjenjivat će vladine mjere prema tome doprinose li povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ili ne, i to prema metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).

„Hrvatska zaostaje za drugim usporedivim zemljama i nijedna Vlada ne bi smjela imati luksuz donositi politike koje usporavaju naše približavanje EU prosjeku. Naš cilj mora biti dostizanje 80% EU prosjeka do 2030. Ova, i svaka buduća vlada mora raditi na tome da se to ostvari, “ rekao je Davor Huić, predsjednik udruge Lipa.

Projekt će provoditi tri stručnjaka – ekonomista i političkih ekonomista; Dagmar Radin – profesorica političke ekonomije na katedri za javne politike FPZ, Ivica Brkljača – nezavisni ekonomist te Kristijan Kotarski – profesor političke ekonomije na FPZ.

Lipin panel će analizirati i ocjenjivati Vladine politike na temelju precizne metodologije koja promatra 12 različitih područja, te će za svaki prijedlog javnih politika dati kvantitativnu ocjenu, u kojoj mjeri ta politika diže ili spušta Hrvatsku na Globalnoj ljestvici konkurentnosti. Pod lupom stručnjaka bit će vladine mjere koje se tiču porezne politike, zapošljavanja, programi poticaja i slično.

Mađarska je 2015. godine donijela zabranu rada nedjeljom, ali je 2016. ubrzo odustala od istog zakona ne samo pod pritiskom poslodavaca, već i ogromnog broja radnika koji su smatrali da će zabrana dovesti do pada njihovih nadnica i povećanja opterećenja tijekom preostalih radnih dana u tjednu. U Poljskoj je od 1.1.2020. postrožen Zakon koji regulira rad nedjeljom i broj radnih nedjelja prepolovljen je s 14 na 7. No, čak i prije recentnog pooštravanja Zakona istraživanje poljskog Parlamentarnog ureda za analizu iz 2019. pokazuje da je promet malih trgovaca pao za 20-30% od kada je nastupilo uvođenje restrikcija, a dio prometa se prelio prema velikim trgovačkim lancima i online platformama. Takav ishod potpuno je suprotan izvornoj intenciji zakonskih promjena koje su trebale ići u smjeru veće zaštite manjih trgovina. Značajan broj poljskih građana nezadovoljan je ovakvim promjenama i zadnje ankete iz prosinca 2019. govore da čak 36% građana podržava potpuno ukidanje zabrane rada nedjeljom dok 24% podržava ograničavanje na samo dvije neradne nedjelje mjesečno.

Zaključno, iz provedene analize vidljivo je da bi prijedlog zabrane rada nedjeljom imao negativne efekte na rast i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Daleko konstruktivnije rješenje koje ima potencijal za uvažavanje interesa svih ključnih dionika u ovom tematskom području jest izmjena i dopuna Zakona o radu koja bi propisala minimalno povećanje plaće za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Naravno, to bi bilo potrebno učiniti u okviru temeljito provedenog socijalnog dijaloga sa sindikatima i poslodavcima u sektoru trgovine i ostalim povezanim sektorima. U trenutačnoj situaciji sve većeg nedostatka radne snage u svim sektorima, pa tako i trgovini, konkurencija i borba za radnike u uvjetima slobode najbolje će zaštiti i stvoriti bolje uvjete za same radnike, dok će prisilno zatvaranje trgovina nedjeljom izazvati značajne negativne posljedice.

Ukoliko će pak Vlada RH i dalje inzistirati na prijedlogu zabrane rada nedjeljom takav će ishod negativno utjecati na stabilnost javnih politika koje uređuju poduzetničko okruženje, na percepciju Vlade kao aktera koji promišlja dugoročno kao i na sklonost prema preuzimanju poduzetničkog rizika, kao 3 od ukupno 103 indikatora na temelju kojih se izračunava Indeks globalne konkurentnosti. Primjenom metodologije Svjetskog gospodarskog foruma Hrvatska bi na globalnoj ljestvici konkurentnosti iz 2019. pala sa 63. na 64. mjesto dok bi se u tom slučaju Filipini popeli jednu stepenicu ispred Hrvatske.

Analiza Banke zlata
Cijena zlata od početka mjeseca raste praktički bez prestanka i sada je približno 8,5% iznad razine s početka veljače.

U medijima se kao razlog naglog rasta cijene žutog plemenitog metala navodi strah od koronavirusa, tj. od usporavanja globalnog gospodarskog rasta uzrokovanog karantenama zbog djelovanja tog virusa.

No, sličnih virusnih epidemija je bilo i prije (SARS, ptičja gripa, svinjska gripa, ebola itd.) i nijedna od njih nije uzrokovala globalnu recesiju. Sudionici na tržištu zlata i ostalim financijskim tržištima su jako dobro svjesni te činjenice, stoga se postavlja pitanje postoji li neki drugi (važniji) razlog rasta cijene zlata?

Analitičari BankeZlata.com smatraju da je uzrok rasta cijene zlata mnogo dublji, a koronavirus je samo događaj koji je ubrzao rast. Pravi razlog su ekstremno niske kamatne stope u većini razvijenih svjetskih gospodarstava. Sudeći po najavama vodećih svjetskih centralnih bankara, kamatne stope će još godinama ostati niske, a u međuvremenu bi mogle dodatno pasti. U situaciji u kojoj trećina europskih i japanskih državnih obveznica donosi negativnu kamatnu stopu, vijest o daljnjem padu je obeshrabrila i najoptimističnije ulagače u obveznice.

U normalnim situacijama bi kapital koji napušta obveznice išao u dionice, koje su u dobrim vremenima isplativa investicija. No sada smo u situaciji u kojoj su dionice po mnogim parametrima precijenjene. Naime, američke dionice su u posljednjih godinu dana u prosjeku porasle 19% i nalaze se na najvišim razinama u povijesti. To ne bi bilo ništa čudno da su i profitabilnost tih kompanija raste sukladno porastu cijena dionica. No, ako se izuzme pet velikih tehnoloških divova (Facebook, Amazon, Apple, Microsoft i Google), preostalih 495 kompanija u sastavu SP500 indeksa trenutno ne ostvaruje profit veći nego prošle godine u isto vrijeme. Dakle, može se reći da rast cijena većine dionica nema pokriće. Na temelju toga sve više analitičara upozorava da bi uskoro moglo doći do većeg pada cijena dionica, a kada dionice padaju, cijena zlata tradicionalno raste. Naime, upravo pad dionica ukazuje na gospodarske probleme, a u takvim situacijama mnogi investitori preferiraju sigurnost koju zlato kao investicija pruža.

Dakle, koronavirus je samo povod za trenutni pojačani interes za kupnju zlata, no čak i da nije došlo do te epidemije, bilo bi samo pitanje vremena kada bi neki drugi događaj uznemirio investitore i doveo do rasta cijene zlata kao sigurne investicije u nesigurnim vremenima.

Sve to znači da će eventualni pad cijene zlata koji bi mogao uslijediti nakon cijelog mjeseca neprekidnog rasta vjerojatno biti plitak i kratkotrajan. U prijevodu, oni koji već mjesecima čekaju da cijena padne da bi uložili u zlato, značajniji pad (npr. 10%) vjerojatno neće dočekati. No za one koji razmišljaju dugoročno (na barem nekoliko godina) i dalje nije kasno. Cijena zlata za pet do deset godina lako može biti dvostruko viša nego je sada, a nelogično bi bilo propustiti takav rast zbog čekanja nekoliko posto niže cijene, piše u analizi.

Znakovi krize
Cijena unce zlata porasla je u ponedjeljak ujutro daljnjih jedan posto, na 1.678 dolara, novi najviši nivo u sedam godina.

Sigurnijim utočištem za kapital smatra se i američki dolar, pa je na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla blizu najvišg nivoa u tri godine.

Indeks dolara, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, iznosi približno 99,55 bodova, dok je u petak, na zatvaranju tržišta, bio 99,20 bodova. Ekonomisti širom svijeta smanjuju procjene rasta i kineske i ostalih ekonomija, s obzirom na restrikcije u putovanjima i zatvaranje tvornica.

U nizu zemalja snažno su pogođeni turizam, nabavni lanci i proizvodna aktivnost. Analitičari Oxford Economicsa procjenjuju da bi rast svjetske ekonomije u prvoj polovici ove godine mogao pasti blizu nule ako širenje korona virusa preraste u globalnu pandemiju

Jutarnji list
Eskalacija epidemije koronavirusa u svijetu počinje uzimati danak i u hrvatskom gospodarstvu, piše u utorak Jutarnji list.

Čak i ako ostavimo po strani turizam, kod kojega učinke epidemije koronavirusa tek trebati vidjeti, već sada se, upozoravaju gospodarstvenici, suočavamo s problemom nabave robe iz Kine, a istodobno padaju narudžbe hrvatske robe. Uz to, aktualno žarište koronavirusa u Italiji novi je izazov za Hrvatsku, navodi dnevnik.

S prodajom i nabavom još nema poremećaja. U prodaji će to ovisiti o razvoju situacije, a u nabavi će sigurno doći do poremećaja strahuje Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete.

Podsjeća da su nakon izbijanja epidemije koronavirusa Kinezi produljili novogodišnje praznike, a zatvorili su i dio luka. Sve se to, dodaje, odražava i na gospodarstva u drugim dijelovima svijeta pa i u Hrvatskoj, to više što iz Kine ne uvozimo samo gotove proizvode, nego se u toj zemlji izrađuju i komponente za broj ne proizvode koji se potom sklapaju u Europi.

Kina je danas velika svjetska tvornica, u kojoj se ne proizvode samo gotovi proizvodi, nego i komponente ističe Školnik.

Dodaje da eskalacija epidemije koronavirusa u obližnjoj Italiji i našu zemlju stavlja pred nove izazove.

Italija je jedan od vodećih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Prema podacima državne statistike, u prvih 11 mjeseci prošle godine u Italiju smo izvezli robe u vrijednosti većoj od 14,6 milijardi kuna, što predstavlja gotovo 14 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Istodobno, iz Italije smo uvezli robe u vrijednosti većoj od 23,9 milijardi kuna, što je također oko 14 posto ukupnog hrvatskog izvoza, navodi dnevnik.

Večernji list
Umjesto potpune zabrane rada nedjeljom vjerojatnije će se uvesti 12, 13 ili 15 radnih nedjelja u godini, piše u utorak Večernji list, navodeći da je otvaranje pitanja rada nedjeljom tvrđi orah nego što je to mislila HDZ-ova Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Veći dio prošle godine ministar gospodarstva Darko Horvat pokušavao je doći do konsenzusa među socijalnim partnerima, a za travanj najavljuje i službeni početak javne rasprave o prijedlogu koji se brusi unutar zainteresiranih strana, navodi dnevnik.

Kako sada stvari stoje, Hrvatska ipak ne bi išla na potpunu zabranu rada trgovina nedjeljom, na kojoj inzistira vodstvo sindikata trgovine, uz jasnu podršku vrha Crkve, nego bi se vlasnicima trgovačkih lanaca omogućilo da odrede 12, 14 ili 15 nedjelja u godini koje bi bile radne.

U turističkim sredinama radne bi zacijelo bilje ljetne nedjelje, dok bi se na kontinentu koncentrirali oko kraja godine i eventualno razdoblja velikih sezonskih rasprodaja. Kako bilo, nedjelja će biti i vruća politička tema u izbornoj godini oko koje su se zasad izjasnile samo neke stranke.

Manjinski partneri HDZ-a, Hrvatska narodna stranka i HSLS protive se zabranama, SDP tek namjerava iznijeti svoj stav, a ostale stranke svrstavaju se na ovu ili onu stranu ovisno o svjetonazoru i procjenama koliko bi im to donijelo potencijalnih glasova.

U trgovini je zaposleno više od 200 tisuća ljudi, od kojih njih oko 135 tisuća radi u trgovini na malo. Nedjelja većinom pogađa žene jer one dominiraju u toj djelatnosti. Premda je razgovor o novom reguliranju rada nedjeljom krenuo iz politike, na neki način su ga potaknuli poslodavci koji sve teže dolaze do radnika.

Prehrambeni lanci ne bi bili pretjerano nesretni kad bi se rad nedjeljom zabranio, no veliki trgovinski centri čvrsto su protiv zabrana jer nedjeljom imaju najveći promet..

Tri tisuće tona
Indija je objavila da je u saveznoj državi Uttar Pradesh otkrila nalazišta zlata iako su rezerve po svemu sudeći manje no što je početno procijenjeno.

Savezne i lokalne vlasti otkrile su tragove zlata u okrugu Sunbhadra na sjeveru Uttara Pradesha, nakon više od 10 godina traganja, objavio je u subotu čelnik odjela za rudarstvo te savezne zemlje Roshan Jacob.

Na dva su područja u toj regiji pronađene oko tri tisuće tona zlatne rudače, izjavio je Jacob za Reuters, dodajući da koncentracija zlata u tom području iznosi oko tri grama po toni rude.

Istoga su dana Iz Geološkog zavoda Indije (GSI) upozorili da nalazišta možda sadrže samo oko 160 kilograma zlata. “GSI-eve procjene ne pokazuju tako veliko nalazište”, poručili su, aludirajući na prve procjene.

Indija je drugi potrošač zlata u svijetu a tu je poziciju stekla zahvaljujući raširenoj upotrebi plemenitog metala u proizvodnji nakita, ali i u vjerskim ceremonijama i raskošnim vjenčanjima.

Godišnje se u toj azijskoj zemlji vadi između dvije do tri tone zlata, što nije dovoljno da podmiri ogromna potražnja. Stoga je Indija gotovo u potpunosti okrenuta uvozu – u proteklih 10 godina u prosjeku je uvozila 843 tone zlata godišnje.

U 2019. vrijednost uvoza premašila je 31 milijardu dolara, što je zlatu osiguralo drugu poziciju na ljestvici najskupljih uvezenih sirovina, nakon sirove nafte.

Vlasti su u više navrata razmatrale plan oživljavanja gomile rudnika zlata iz kolonijalnih vremena u saveznoj državi Karnataka, ali su od toga odustale zbog procjena o niskoj proizvodnji i visokim troškovima.

Cijena unce zlata poskočila je prošlog tjedna na međunarodnim tržištima oko četiri posto, na 1.648 dolara, budući da je ulagače prestašila epidemija koronavirusa u Kini pa su se okrenuli sigurnoj imovini. Danas je dosegnula najvišu razinu u sedam godina, od 1.678,58 dolara.

Povratne informacije
 Europska središnja banka (ECB) odlučila je organizirati niz skupova širom eurozone kako bi u analizu monetarne politike koju je pokrenula nova šefica Christine Lagarde uključila i povratne informacije građana.

Na prvom skupu koji će u sklopu kampanje “ECB sluša” biti održan 26. ožujka u gradskoj vijećnici Bruxellesa sudjelovat će i Lagarde, a ECB očekuje od središnjih banaka svih 19 članica eurozone da održe barem jedan takav događaj, uglavnom u prvoj polovini godine.

„Želimo biti otvoreni za mišljenja, očekivanja i bojazni javnosti”, rekla je šefica ECB-a.

Inicijativa signalizira značajnu promjenu u stilu ECB-a pod dirigentskom palicom Lagarde, nekadašnje političarke koja je oduvijek imala sluha za odnose s javnošću, a u studenome prošle godine preuzela je čelnu dužnost u ECB-u od Talijana Maria Draghija.

Nova strategija u odnosima s javnošću ujedno razotkriva nedoumice u ECB-u kada je u pitanju adekvatnost podataka o inflaciji koje je banka koristila kako bi opravdala na tisuće milijardi eura poticaja europskom gospodarstvu. ECB je pokrenuo opsežnu analizu nekonvencionalne monetarne politike u siječnju, vjerojatno kako bi u konačnici redefinirao ciljanu stopu inflacije, špekulira Reuters.

Šest izvora iz središnje banke eurozone prošlog je tjedna bilo jednoglasno u procjeni da konzultacije s javnošću vjerojatno neće utjecati na razmatranja u banci o izmjeni definicije stabilnosti cijena, trenutno iskazane ciljanom stopom inflacije od “nešto ispod dva posto”.

Dodali su ipak da će zbog tih konzultacija ECB vjerojatno objaviti novu ciljanu stopu inflacije tek u drugoj polovini godine. U ECB-u žele dokučiti zašto je percepcija inflacije među poduzećima i kućanstvima tako visoka i zašto plaće u eurozoni relativno sporo rastu.

Dužnosnici ECB-a također će pokušati objasniti svoje aktivnosti jednostavnijim jezikom, u skladu s osobnim stilom Christine Lagarde, piše Glas Istre

Kriza dolazi?
Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica potonule više od 3,3 posto, što je njihov najveći dnevni gubitak u posljednje dvije godine, jer se ulagači plaše da će širenje koronavirusa izvan Kine izazvati veće gospodarske štete nego što se prije očekivalo.

Najveći dnevni pad tih indeksa od veljače 2018. godine, pri čemu su oštro pale cijene dionica u svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, posljedica je brzog širenja koronavirusa izvan Kine. Vijest da je u Italiji od tog virusa umrlo sedmoro ljudi, dok ih je više od 120 zaraženih izazvala je jučer oštar pad cijena dionica na europskim burzama.

Indeks burze u Milanu potonuo je više od 5 posto, dok je STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica skliznuo 3,8 posto, čime je izbrisano oko 470 milijardi dolara tržišne vrijednosti europskih dionica. Premda se rast broja umrlih i novozaraženih u Kini smanjuje, ulagače zabrinjava brzo širenje virusa izvan Kine. Prema podacima Reutersa, virus se proširio na 28 zemalja i područja u svijetu, pri čemu je sve više umrlih.

Samo u Južnoj Koreji broj umrlih porastao je na osam, dok ih je više od 800 zaraženih. Iran, koji je prošloga tjedna izvijestio o prvom zaraženom, poručio je jučer da je zabilježeno više od 40 slučaja zaraze i 12 umrlih. S obzirom na restrikcije u putovanjima i zatvaranje tvornica, ekonomisti širom svijeta smanjuju procjene rasta kako kineskog, tako i ostalih gospodarstava.

U nizu zemalja snažno su pogođeni turizam, nabavni lanci i proizvodna aktivnost. Zbog toga ulagači povlače svoj kapital iz rizičnijih investicija, kao što su dionice, a ulažu u sigurnije, kao što su zlato i državne obveznice.

Na povlačenje ulagača s tržišta dionica ukazuje podatak da je jučer na američkim burzama vlasnika zamijenilo 10,5 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 7,8 milijardi. Na nesigurnost na tržištu ukazuje i podatak da je VIX indeks ‘straha’ Čikaške burze opcija jučer zabilježio najveći dnevni skok u posljednje dvije godine i dosegnuo 25 bodova, najvišu razinu od siječnja prošle godine.

To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

Ako postoji sumnja da ste zaraženi koronavirusom i morate biti u izolaciji kod kuće, postoje pravila koja će pomoći da ne zarazite ostale ukućane.

Ako je osoba bila u bliskom kontatku s oboljelim, trebala bi biti sama u izolaciji. Ako takva osoba živi s ukućanima, onda bi takvu osobu trebalo staviti u karantenu. Ako netko nema bliski kontakt s oboljelim, nego samo potencijalni kontakt zato što je boravio na području gdje ima oboljelih, takvoj osobi dovoljna je izolacija u kući, čak i u prisustvu ukućana.

”Važno je da ta osoba ne ide na radno mjesto, školu, kina gdje bi ta mala šansa da se zarazila mogla prouzrokovati više oboljelih. Ako ta mala šansa ipak nastane u kući s njegovim ukućanima, to neće biti toliko strašno jer je njih vrlo lako moguće identificirati”, rekao je voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić za Dnevnik.hr

‘Mi ovdje govorimo o zdravim osobama koje su boravile u Kini, Koreji ili Sjevernoj Italiji, za koje je vjerojatnost da su se zarazile ipak jako mala. Ako nije moguće smanjiti kontakt s ukućanima, to je rizik koji trebamo prihvatiti. Ne možemo svakog tko dođe iz Italije stavljati u karantenu. To će se raditi samo ako je netko bio u bliskom kontaktu s oboljelima”, objasnio je Kaić.

Prvo je pravilo kućne izolacije iz stana/kuće izdvojiti starije osobe i djecu. Nadalje, važno je koristiti papirnate ručnike ili maramice, dezinficirati površine u stanu, često prati rublje. Iznimno je važno često i temeljito prati ruke i ne stavljati ih u nos i usta. Kihati i kašljati treba u papirnate maramice koje odmah treba baciti. Ako postoji mogućnost, trebalo bi spavati u odvojenim krevetima i koristiti odvojene kupaonice.

Nakon što je danima jačao, jutros je na valutnim tržištima dolar oslabio prema košarici valuta. No, i dalje se kreće nedaleko najviših razina u tri godine.  Cijene su nafte, pak, stabilne nakon što su jučer potonule gotovo 4 posto. Na američkom je tržištu cijena barela jutros porasla 0,19 posto, na 51,53 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,32 posto, na 56,48 dolara.

Na Zagrebačkoj su burzi u ponedjeljak ujutro Crobex indeksi oštro pali, uz povećani promet, pa tako prate oštar pad cijena dionica na europskim i ostalim svjetskim burzama na kojima je zavladala panika zbog širenja koronavirusa. Crobex indeks bio je oko 10,30 sati u minusu 3,8 posto, na 1.945 bodova, dok je Crobex10 potonuo 3,3 posto, na 1.161 boda, što su njihove najniže razine od listopada prošle godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je istaknuo da članice skupine najbogatijih država svijeta G20 smatraju kako su izgledi za rast u 2020/21. bolji nego što su bili za 2019., dok je zasad teško procijeniti koliki će biti utjecaj koronavirusa na globalno gospodarstvo.

Marić je tijekom vikenda sudjelovao na sastancima ministara financija i guvernera središnjih banaka država članica skupine G20 u Rijadu, kao predsjednik Vijeća EU, zajedno s povjerenikom za gospodarstvo Paolom Gentilonijem i predsjednicom Europske središnje banke Christine Lagarde.

Marić je istaknuo da se na sastanku G20 među ostalim raspravljalo i o izgledima globalnog rasta, a članice te skupine slažu se da su za 2020/21 izgledi rasta nešto povoljniji nego za 2019., poglavito zbog smirivanja određenih tenzija između najvećih gospodarstava po pitanju trgovinskih odnosa te i dalje prisutnog razdoblja niske cijene novca.

Najvažnija pitanja i odgovori: Što možete učiniti da biste prevenirali zarazu koronavirusom i što napraviti u slučaju da sumnjate na nju

„Međutim, na tragu zadnjih događanja vezanih uz korona virus, pojavili su se određeni upitnici. U ovom trenutku teško je procijeniti prije svega koliko dugo i daleko taj virus može ići te sukladno tome, i koliki će biti njegov utjecaj na globalno gospodarstvo”, napomenuo je Marić.

U vezi s time, Marić je istaknuo da su na sastanku u Rijadu sudjelovale delegacije iz svih zemalja u najjačim sastavima, izuzev kineske, u kojoj nisu bili ministar financija i guverner zbog epidemije korona virus u toj zemlji.

Ove godine pod predsjedavanjem Saudijske Arabije, dvodnevni sastanak ministara financija i guvernera članica skupine G20 održan je pod naslovom „Jednake mogućnosti za sve”. Razgovaralo se o i mladima, obrazovanju i inovacijama, temama koje su vrlo interesantne i gospodarski najrazvijenijim zemljama, pa onda i svima ostalima, rekao je Marić.

A kako je istaknuo, nakon drugo vremena i teme iz oporezivanja dobile su globalni odjek – i to digitalno oporezivanje i ujednačeni globalni pristupu oporezivanju. O tim temama razgovaralo se na G20 s namjerom da se i na taj način da doprinos pravednijoj raspodjeli poreznog tereta i zaštite one zemlje i porezne jurisdikcije u kojima pojedine kompanije ostvaruju profite, a ne plaćaju poreze.

Na margini sastanka G20 održana je važna panel diskusija na te dvije teme, na kojem su sudjelovali ministri financija, a kako je Marić rekao, očekuje se da OECD do kraja ove godine izađe s prijedlozima rješenja koji će se potom razmatrati na razini G20, i na drugim instancama, pa tako i na razini EU-a.

G20 skupinu čine EU, Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južnoafrička Republika, Južna Koreja, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

Novac.hr
Najavljeno ograničavanje rada trgovina nedjeljom za posljedicu bi moglo imati znatno smanjenje prihoda trgovačkog sektora i još masovniji odlazak Hrvata u šoping preko granice, upozoravaju s Ekonomskog instituta

Iva Tomić iz Ekonomskog instituta strahuje da bi moglo doći do gašenja dijela radnih mjesta u trgovini.

– Moglo bi doći do gašenja dijela radnih mjesta u tom sektoru. I sada puno radnika ima ugovore na određeno vrijeme pa bi tu moglo doći do racionalizacije. U trgovačkim centrima u Zagrebu mnogi zaposlenici sada imaju slobodne druge dane u tjednu jer vikendom ostvaruju najveći promet – napominje Tomić.

Dodaje kako bi, kada se podvuče crta, zaposleni u trgovini, ako Vlada ograniči rad trgovina nedjeljom, mogli dobiti slobodnu nedjelju, ali dio bi ih mogao ostati bez posla, odnosno imati slobodne sve dane u tjednu. Zbog toga, kaže sugovornica Jutarnjeg lista, nije sigurna da će učinci za trgovinu na kraju biti pozitivni.