Ekonomija

HUP
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić u srijedu je ocijenio da je najavljeno povećanje osnovice plaća od 6,2 posto za državne i javne službenike rezultat pritiska sindikata javnih službi, poručivši da poslodavci nisu sretni što se povećavaju troškovi državnog proračuna, a reformi i dalje nema.

“Mi kao poslodavci nismo sretni da se ponovo povećavaju troškovi državnog proračuna i da se povećavaju plaće bez da se u jednom resoru napravila ozbiljna reforma i analiza kako sustav optimizirati”, kazao je.

Stav poslodavca je da je državni proračun prevelik, preglomazan i preskup za domaće gospodarstvo i da treba provesti reforme kako bi se provela štednja – smanjivanje, a ne povećavanje, istaknuo je Majetić. Napominje i kako poslodavci ne misle da su plaće velike. “Mislimo da plaće treba podizati koliko se može, ali mislimo i da se se prije takvih odluka trebalo napraviti ozbiljne reforme i optimizacija i zdravstva i obrazovanja i javne uprave i vidjeti gdje se može uštedjeti i manje trošiti, a onda to preusmjeriti na povećanje plaća”, rekao je.

Osvrnuvši se na odgodu smanjivanja opće stope PDV-a od početka iduće godine s 25 na 24 posto, Majetić je rekao kako je u ovom kontekstu mudra odluka Vlade da se PDV ne smanjuje, jer to ne bi stvorilo nikakav efekt.

Vezano uz najavu povećanja osobnog odbitka, Majetić je rekao da je to horizontalna mjera kojom će se svim radnicima koji plaćaju porez na dohodak povećati plaća.  Majetić je kazao i kako poslodavcima predstavlja razočaranje to što se ponovno povećavaju troškovi državnog proračuna, a reformi nema.

Hrvoje Zgombić/index.hr 
Neslaganje vlade i sindikata, najprije u zdravstvu, pa sada u prosvjeti, doista dovodi do pitanja ima li novca u proračunu za povećanje plaća.

Iako svote koje traže sindikati i nisu tako male i zanemarive, upravljanje proračunom možda i nije tako racionalno kako se čini. Naime, u razdoblju od 2008. do 2013., kad je privatni sektor izgubio najmanje 100.000 radnih mjesta, u sektoru državne uprave (bez javnih poduzeća) zaposleno je oko 11.000 osoba. Teško bi netko mogao tvrditi da su u uvjetima krize ti ljudi stvarno bilo kome trebali.

Šest milijardi kuna godišnje košta višak zaposlenih u javnom sektoru

Ako njihove prosječne plaće procijenimo na cca. 8000 bruto (s doprinosima poslodavca), onda ćemo doći do podatka da se iz proračuna samo za te osobe godišnje izdvaja oko milijarda kuna. Ako bismo uzeli u obzir da u ukupnom javnom sektoru ima još dodatno najmanje 50.000 viška zaposlenih, dakle onih koji imaju ugovor o radu, ali stvarno ne rade jer za njih nema posla, onda dođemo do dodatnog godišnjeg izdvajanja iz proračuna od ukupno cca. 6 milijardi kuna, odnosno cca. 30 milijardi kuna u zadnjih pet godina. A što se sve moglo napraviti s 30 milijardi kuna?! Ali mi smo odlučili taj novac baciti u vjetar.

Racionalno upravljanje proračunom značilo bi momentalno otpuštanje tih ljudi. Pri tome ne bi trebalo voditi računa o socijalnom sentimentu prema tim ljudima jer ako ćemo se tim načelom voditi, onda bi bilo pravedno da se sve osobe koje su u ovom trenutku nezaposlene zaposli u nekom od segmenata javnog sektora.

Čak ako bismo procijenili da prosječne plaće (zajedno s doprinosima poslodavca) tih 61.000 ljudi iznose samo 5000 kn, još uvijek smo na fantastičnih cca. 3,7 milijardi kuna godišnje, odnosno na više od 18 mlrd. kuna u zadnjih pet godina.

Pri tome se nije analiziralo kako su plaće raspoređene unutar javnog sektora, npr. kakav je odnos plaća osoba zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave (npr. gradova) i prosvjete. Nekako se čini da bi taj odnos trebao biti izjednačen ili u korist prosvjete. Tu će biti potrebno napraviti dodatne analize.

Tvrdilo se da je poreznom reformom samo u godinama 2017. i 2018. ostvareno 6,6 milijardi kuna poreznog rasterećenja. Ako kao odgovarajuću i najbolju mjeru prosječnog poreznog rasterećenja uzmemo udio poreznih prihoda opće države u BDP-u, onda ćemo vidjeti da je taj odnos iznosio u:

2015. 20,0%

2016. 20,4%

2017. 20,6%

2018. 20,4% (izvori za sve godine: MF i HNB)

Pri poreznom rasterećenju trebao bi padati udio poreznih prihoda u BDP-u. Već iz ove kratke analize vidljivo je da poreznog rasterećenja nije bilo praktički ni za jednu kunu pa se vladino odbijanje povećanja plaća npr. prosvjeti ne može pravdati time da je u 2017. i 2018. godini proračun već ‘olakšan’ za 6,6 milijardi kuna.

Proračun neke države visi u velikoj mjeri na privatnom sektoru te se iz privatnih investicija financiraju i državna uprava i javni sektor (npr. zdravstvo, prosvjeta), mirovine i sva ostala nužna javna davanja. Teško se oteti dojmu da kod nas država godinama na privatnim investicijama gotovo ništa ne radi. Prije godinu dana pitao sam što vlada kani napraviti u svezi s najavom Harley Davidsona da će dio proizvodnje preseliti u EU. Ili što vlada kani napraviti s današnjom najavom da je Volkswagen odgodio svoju investiciju u Turskoj od 1,4 milijarde američkih dolara?

Kad bismo se potrudili da privučemo investitore, pitanje rasta plaća u javnom sektoru bilo bi puno manje bolno. Ali pitanje investicija u RH je već godinama potpuno sporedno i nikom važno pitanje. Iz gore navedene kratke analize čini se jasnim da bi se za zdravstvo i prosvjetu lako našao potreban novac za povećanje plaća kad bi se to zaista htjelo i kad bi se bez sentimenta i racionalno upravljalo proračunom, piše Zgombić za Index..

Američki predsjednik
Donald Trump najavio je da će njegove sankcije uništiti tursko gospodarstvo, no kretanje tečaja turske lire – glavnog mehanizma koji slabi ekonomiju – sugerira da se Ankara nema čega bojati.

Nakon što je Trump zbog turske ofenzive protiv Kurda u Siriji najavio udvostručenje carina na turski čelik na 50 posto, ograničenja za tri ministra te zaustavljanje trgovinskih pregovora između dvije države, vrijednost lire prema dolaru u utorak je porasla jedan posto.

Kako prenosi CNBC, dolarom se u prijepodnevnim satima u Londonu trgovalo po 5,8628 lira. Razlog jačanju vrijednosti turske valute analitičari vide u mlakim američkim sankcijama. “Minimalne sankcije. Nekoliko pojedinaca. Trgovinski sporazum koji je ionako nekoliko godina udaljen. I carine na čelik od 50 posto – Turska ionako teško izvozi čelik u SAD”, prokomentirao je Timothy Ash, analitičar Bluebay Asset Managementa.

Najavljeno američko povlačenje sa sjevera Sirije jača ulogu Putinove Rusije u sukobu, ali ta situacija donosi opasnosti, poput izravnog sukoba s Ankarom koja kaže da će nastaviti vojnu operaciju “sa ili bez potpore svijeta”. Pokretanjem vojne operacije na kurdsku miliciju na sjeveroistoku Sirije, Turska je gurnula Kurde u ruke režima Damaska, saveznika Moskve. Sirijska vlada je brzo rasporedila svoje snage u tom području na temelju sporazuma koji podržava Moskva, jamac “teritorijalne cjelovitosti” zemlje. Ruski je predsjednik Vladimir Putin razgovarao telefonski sa svojim turskim kolegom Tayypom Erdoganom o Siriji i pozvao ga u posjet Rusiji u narednih nekoliko dana, priopćio je Kremlj u utorak navečer.

U svakom slučaju, investitori u tursku financijsku imovinu malo su odahnuli nakon što je turska lira prošloga tjedna zadobila neslavnu titulu valute s najvećim padom vrijednosti. Tijekom listopada izgubila je čak pet posto vrijednosti dok je, za usporedbu, MSCI indeks valuta rastućih tržišta ojačao 1,3 posto. Za ovu godinu lira bilježi 9,5 posto pada u odnosu na američku valutu. Prema mišljenju Charliea Robertsona, glavnog ekonomiste Renaissance Capitala, čini se da će američke sankcije bili relativno umjerene. “S jedne strane trebale bi umiriti Kongres, a s druge neće ugroziti Trumpove odnose s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom”, ocijenio je Robertson za CNBC.

Američki predsjednik Donald Trump je najavio će potpredsjednik Mike Pence i državni tajnik Mike Pompeo u srijedu otputovati u Tursku na pregovore o prekidu vatre u Siriji.

Kretanje tečaja lire ključna je ranjivost turske ekonomije. Valja podsjetiti da je prošle godine lira potonula čak 30 posto potaknuta vladinim pritiskom na središnju banku da snizi kamatne stope. To je izazvalo snažan rast inflacije što se odrazilo na pogoršanje životnog standarda građana.

Iako je u međuvremenu inflacija zauzdana – u kolovozu je iznosila 15 posto – a gospodarstvo počelo pokazivati znakove oporavka, situacija je daleko od idealne. Prošlog je mjeseca Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio kako je turska ekonomija i dalje fragilna, a glavni rizici su zaduženost poduzeća, niske devizne rezerve te velika ovisnost zemlje o inozemnim izvorima financiranja, donosi Poslovni dnevnik.

Za Uljanik teško
Na prvi pogled izgledalo je da će nakon svega poduzetog za izvlačenje 3. maja iz krize pasti u vodu, a da će u isto vrijeme, nakon poziva stečajne upraviteljice u Uljaniku ipak krenuti ka oživljavanju, no radikalne obrate u ove dvije priče nije za očekivati.

Riječki škver ide dalje svojim putem, a za pulski je situacija i dalje bez puno optimizma. U slučaju 3. maja prema informacijama iz riječkog škvera, već jučer je opatijski općinski sud trebao povući odluku temeljem koje je prije nekoliko dana račun brodogradilišta ponovno bio blokiran, jer je prihvaćen prigovor škvera. Pokazalo se, naime, da je tvrtka koja je pokrenula ovršni postupak, Ćosićpromet, jedna od potpisnica izjave i sporazuma o nagodbi, kojom je dogovorena promptna isplata 15 posto potraživanja, a za preostali iznos potraživanja dvogodišnje zamrzavanje naplate.

Škver je svoj dio nagodbe ispunio, isplatio je dogovoreni iznos, no tvrtka je svejedno posegnula za ovrhom za preostali iznos. Upućeni u postupak nadaju se da je riječ o ekscesu, te da će iz tog neuspjelog pokušaja da mimo usuglašenog plana koji je poduprt državnim potporama, drugi vjerovnici koji o tom eventualno razmišljaju odustati u startu. Najveći dio vjerovnika 3. maja prihvatio je prijedlog, no prema dostupnim informacijama desetak vjerovnika, uglavnom inozemnih, nije potpisala nagodbu i u međuvremenu je dug prema njima, radi ostvarenja deblokade računa i izbjegavanja stečaja, 3. maj podmirio u cijelosti.

Iz njegovih redova ne treba očekivati takve “udare”, kao ni od onih koji su prihvatili naplatu 15-posto uz odgodu za preostali iznos. Nova plaćanja, za tekuće poslove, isplaćuju se, pak, preko posebnog računa pri HBOR-u koji je odobrio kredit za deblokadu i pokretanje poslovanja 3. maja, a i u slučaju kredita za dovršetak novogradnje 733 realizira se procedurom koju prati Hrvatska brodogradnja Jadranbrod. Ostaje, pak, pitanje je hoće li iskočiti još neka potraživanja, ali se zasad čini da u Rijeci brodogradnja ide dalje.

No u slučaju pulskog brodogradilišta malo je izgleda da se proizvodnja pokrene. Stečajna upraviteljica Marija Ružić sazvala je za 10-ak dana ročište s formalnim prijedlogom da se podupre nastavak poslovanja, te da joj se odobri izradu stečajnog plana, što je probudilo nadu u mrtvom škveru, no takav rasplet događaja još nije na vidiku. Bez čvrste računice s pozitivnim predznakom, slaže se više izvora iz vladinih redova, gradnju u Puli država neće financirati, piše Poslovni dnevnik.

Očekivanja da se sprema rješenje za Uljanik podgrijao je i sam premijer Andrej Plenković kada je prošli mjesec na vladinoj sjednici, komentirajući rasplet u 3. maju, izjavio da će sličan model Vlada primijeniti i u slučaju Uljanika. Više sugovornika uključenih u rješavanje krize velikih brodogradilišta uvjerava da su takvi scenariji za Uljanik neprovedivi, iz više razloga. Osnovni je da je Uljanik u stečaju, nema radnika, a brodovi koje ima u vlasništvu, izuzev 514-ice, su u početnim fazama dovršenosti i potrebna su velika ulaganja da ih se dovrši. Ne treba isključiti opciju da se i predloži nastavak poslova gradnje brodova, no to ili zahtijeva pojavljivanje strateškog partnera koji bi bio zainteresiran investirati ili ponovno izlaganje državnog proračuna.

U drugom slučaju to bi podrazumijevalo dobro razrađen plan u kojemu mora biti jasno isplati li se u konačnici za proračun, koji je već platio protestirana jamstva, ući u novo financiranje gradnje ili će biti pozitivnije one započete uputiti u rezalište. Najveća prepreka za pokretanje predstavljao bi problem nedostatka radnika. Jezgra koja je ostala u 3. maju bila je dovoljan argument za Vladu da se angažira oko zadržavanja proizvodnje dok se u roku do dvije godine ne pronađe strateški partner, no u slučaju tvrtke koja je u stečaju i gdje su radnici, i to oni ključni za proizvodnju, najvećim dijelom otišli “trbuhom za kruhom” u brodogradilišta u drugim zemljama, ovaj nedostatak argument je za odluku o neangažiranju.

Za dovršetak brodova bilo bi potrebno oko 600 radnika, svih struka, od obrade metala i montiranja do radnika na poslovima opremanja. Financiranje dovršetka gradnje započetih brodova uz zapošljavanje radnika iz inozemstva za državu ne predstavlja dovoljan argument da se ponovno uključi. Ključan problem ostaje nerazriješen odnos oko gradnje 514, koja je započeta u riječkom brodogradilištu, ali je formalno ugovorena i u vlasništvu je Uljanika.

Taj je brod dio paketa za 3. maj koji je svojim jamstvima poduprla Vlada, te bi njegov “povratak” u plan za Uljanik narušio realizaciju riječke priče. Osim ako primjerice 3. maj brod gradi za Uljanik. U svakom slučaju, za 10-ak dana bit će jasnije u kom smjeru će se ova financijsko-poslovno-pravna trakavica razvijati ili preciznije krajem studenoga, do kada bi stečajna upraviteljica trebala izraditi stečajni plan za pulski škver, stoji u tekstu poslovnog dnevnika.

KfW
Usporavanje njemačkog gospodarstva smanjuje rekordni rast malih i srednjih poduzeća u zemlji, pokazuje istraživanje državne banke za razvoj KfW.

Zaposlenost, prihodi i ulaganja još uvijek bilježe rast, no očekuje se da će stopa rasta usporiti. Oko 3,8 milijuna malih i srednjih poduzeća u Njemačkoj postiglo je prošle godine još jedan rekord zaposlivši 31,7 milijuna ljudi do kraja 2018. godine, što je povećanje od 391.000 zaposlenih u usporedbi s godinom ranije.

KfW procjenjuje da će ove godine biti zaposleno 250.000. U istraživanju je 35 posto kompanija izvijestilo da očekuju rast prihoda ove godine, dok 17 posto smatra da će pasti. U istraživanju KfW-a sudjelovalo je više od 10.000 kompanija s godišnjim prihodom ispod 500 milijuna eura.

Izborna godina?
 Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u srijedu da Hrvatska trenutno ima makroekonomske rezultate kakvi su još nedavno nisu bili zamislivi, dok gospodarski rast, za razliku od ranije, ima zdrave temelje.

Plenković je u Hrvatskom saboru prilikom podnošenja Godišnjeg izvješća o radu Vlade kazao da je gospodarski rast zdrav, te se ne temelji više na zaduživanju, već na smanjenju zaduživanja, poreznom i administrativnom rasterećenju, strukturnim reformama, povećanju ulaganja i boljem korištenju europskih fondova.

Kaže da BDP raste na zdravim temeljima, to jest uz istodobno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za oko tri postotna boda godišnje te kontinuirane suficite na tekućem računu platne bilance.

Podsjetio je da se zbog velikih deficita i javnog duga koji je bio dosegao 85 posto BDP-a, Hrvatska do nedavno nalazila u europskoj proceduri prekomjernog proračunskog manjka i zaduživala se, a kako je Vlada to preokrenula “odgovornim vođenjem javnih financija, provedbom Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije”.

Naveo je i da je u tri kruga porezne reforme postignu toporezno rasterećenje od ukupno 6,5 milijardi kuna. Ističe i da postižemo jedno od najbržih smanjenja javnog duga u Europskoj uniji, a koji bi do kraja ove godine trebao pasti na 71,7 posto, a do 2021. i na 65 posto BDP-a.

Kazao je i da bolja “krvna slika” gospodarstva Hrvatskoj omogućila povoljnija refinanciranja, tako da su kamate na javni dug pale s 12 milijardi na manje od devet milijardi kuna, a smanjene su i kamate na kredite građanima i poduzetnicima, a Vlada očekuje nastavak tog trenda. Kaže da o povjerenju u ekonomsku stabilnost Hrvatske najbolje govori činjenica da je ove godine u kolovozu prvi put izdan trezorski zapis Ministarstva financija s negativnom kamatnom stopom od -0,05 posto.

Naime, kaže Plenković, dok je hrvatski kreditni rejting dva puta smanjivan između 2012. i 2015., ove su godine dvije od tri najveće svjetske rejting agencije – Fitch i S&P – podigle naš kreditni rejting na razinu investicijskog.

Ističe da je time ostvaren još jedan strateški cilj koji je prošle godine najavio, a kako je i uklonjena važna prepreka za privlačenje stranih ulaganja, koja su ključna za daljnji razvoj Hrvatske i za otvaranje novih radnih mjesta.

Kazao je i da su u Vladi svjesni da neiskorištena i zapuštena državna imovina postaje veliki potencijal koji može pridonijeti revitalizaciji gradova i općina i gospodarskom rastu, kao i otvaranju novih radnih mjesta.

Premijer Andrej Plenković najavio da će Vlada ponuditi povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima, u tri vala povećanja po 2 posto, zbog čega se odgađa smanjenje stope PDV-a za jedan postotni bod koje je bilo planirano od 1. siječnja.

Pohvalio se i povećanjem mirovina. Iako smo bili obećali povećanje mirovina za 5 posto do kraja mandata, već smo ih sada povećali za 12 posto što je dvaput više nego u mandatu prethodnih triju vlada, kazao je.

Premijer Plenković podnoseći izvješće o radu Vlade poručio je kako je njegova Vlada svakog trenutka spremna izaći pred hrvatske birače pa neka birači odluče kome žele povjeriti budućnost Hrvatske i svoje djece kritizirajući pritom prethodnu SDP-ovu Vladu.

Istaknuo je da njegova Vlada u protekle tri godine, unatoč brojnim pokušajima destabilizacije, lažnim optužbama, predano radila na ostvarivanju svih predizbornih obećanja na dobrobit hrvatskih građana i ostvarivala brojna postignuća.

Premijer je ocijenio i kako je u mandatu njegove Vlade postignut značajan napredak u smanjenju broja neriješenih pravosudnih predmeta.  Naglasio je kako su danas ulazak u pravosudnu profesiju, imenovanje pravosudnih dužnosnika, proces donošenja odluka prepušteni isključivo struci, bez sudjelovanja izvršne vlasti i mogućnosti političkog utjecaja.

Kad je riječ o blokiranima, velikom problemu koji je zatekla njegova Vlada, podsjetio je kako je donijet paket zakona za rješavanje tog pitanja, omogućen otpis dugova građanima …, a kao posljedica tih mjera, broj blokiranih građana smanjen je s 325 tisuća u ožujku 2018. na 251 tisuću u kolovozu ove godine, naglasio je Plenković.

Izvješće o radu Vlade Plenković je predstavio je kroz četiri glavne teme, pravna sigurnost, konkurentnije gospodarstvo i ravnomjerniji razvoj, zaštita obitelji, tolerantnog i pravednog društva, te jača i sigurnija Hrvatska u Europi i svijetu.

Američki mediji
Deutsche Bank potresa korupcijski skandal vezan uz poslovanje te najveće njemačke kreditne kuće u Kini, javljaju njemački mediji pozivajući se na Sueddeutsche Zeitung i New York Times.

Prema pisanju ta dva dnevnika, Deutsche Bank je u razdoblju od 2002. do 2014., kako bi osigurao prodor na kinesko tržište, dužnosnicima kineske komunističke partije i članovima njihovih obitelji poklanjao skupe usluge i poklone.

Tako je navodno bivši predsjednik Jiang Zemin na poklon dobio kristalnog tigra i stereo uređaj u vrijednosti 18.000 dolara, a premijer Wen Jiabao, koji je po kineskom horoskopu rođen u znaku konja, kristalnog konja u vrijednosti od 15.000 dolara. Sinu jednog od osnivača suvremene Kkine je poklonjena boca vina vrijednosti 6.900 dolara.

Banka je osim toga članovima obitelji utjecajnih političara dodjeljivala istaknute pozicije unutar kompanije iako nisu bili kvalificirani za te poslove. Isto tako su, tvrde mediji, savjetničkim poduzećima u vlasništvu članova obitelji i prijatelja političke nomenklature isplaćeni milijunski iznosi.

Kako nadalje prenose američki i njemački dnevnici, Deutsche Bank je prilikom istrage Američkog ureda za kontrolu tržišta dionica (SEC), na kraju koje je zbog korupcije u Kini u kolovozu ove godine bio prisiljen platiti kaznu od 16 milijuna dolara, istražiteljima “uskratio informacije” iz interne istrage koje su ukazivale na još veći obim korupcije. Deutsche Bank je priopćio kako su događaji u Kini već “temeljito obrađeni” kroz interne istrage a rezultati istrage predočeni istražiteljima.

Foto: Vecernji list

ZSE
Kvalitetno korporativno upravljanje podrazumijeva veću transparentnost i bolji odnos prema ulagačima, a time određuje i kvalitetu domaćeg tržišta kapitala, istaknuto je u utorak na konferenciji “Kvaliteta korporativnog upravljanja” na kojoj su čelnici Zagrebačke burze (ZSE) i Hanfe potpisali Kodeks korporativnog upravljanja.

Konferenciju su organizirali Hanza Media i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), dok su novi Kodeks korporativnog upravljanja potpisali predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman i predsjednica Uprave ZSE Ivana Gažić.

Žigman je kazao da je ključno pitanje koje se odnosi na dobro korporativno upravljanje objavljivanje podataka, koje može pomoći u donošenju informiranih odluka i boljem upravljanju rizicima. Napominje da smo svjedoci niskog prometa na Zagrebačkoj burzi, ponajviše zbog određenog nepovjerenja, a nakon niza nepovoljnih događaja do 2017. godine, koji su ostavili dubok trag na investitorima.

Žigman ističe da je jedna od misija Hanfe vraćanje povjerenja u hrvatsko tržište kapitala, a smatra da nedavno povećanje prometa pokazuje da ima prostora za rast. Vjeruje da će ova godina na burzi biti bolja od prethodne. Usporedbe radi, promet na burzi je u 2018. iznosio 2,1 milijardu kuna, dok je 2009. dosezao 7,4 milijarde kuna, a u prvih devet mjeseci ove godine iznosi dvije milijarde kuna.

Kaže da pravilnici koji proizlaze iz novog zakona o tržištu kapitala donose značajna poboljšanja, čineći poslovanja tvrtki transparentnijim i jačajući njihovu odgovornost. Točno objavljivanje financijskih pokazatelja apostrofira kao prvo načelo regulacije, a kaže da taj segment Hanfa nadzire novim zakonom, dok daljnji korak predstavlja upravo današnje potpisivanje kodeksa korporativnog upravljanja.

Novi kodeks korporativnog upravljanja, osuvremenjenu verziju iz 2010. godine, izradili su stručnjaci potpomognuti Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) te ZSE i Hanfa. On postavlja standarde upravljanja i transparentnosti poslovanja dioničkih društava čije su dionice uvrštene na uređeno tržište ZSE-a. Žigman kaže da se od poduzetnika izlistanih na burzi očekuje da budu javni u svojem poslovanju, a kodeks je jedan od načina da pokažu kakvo su korporativno upravljanje uspostavili.

Tako novi kodeks ima za cilj odgovoriti investitorima na niz važnih pitanja, poput toga kako funkcionira menadžment, koje su dužnosti članova uprave i nadzornog odbora, kako se ti članovi imenuju, kako ta tijela općenito funkcioniraju, a tu su i pitanja upravljanja rizicima, transparentnosti te društvene odgovornosti.

Kodeks će se već primjenjivati na ovogodišnje poslovanje, a prvi izvještaji sukladni njegovim odredbama bit će sastavljeni iduće godine. Plan je da se od iduće godine uspostavi tradicija nagrađivanja kompanija s najbolje ispunjenim kriterijima iz kodeksa, najavio je Žigman.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da korporativno upravljanje podrazumijeva veću transparentnost i kvalitetnije upravljanje, a time i bolji odnos prema ulagačima, niži trošak i niže rizike, a u konačnici predstavlja i preduvjet za daljnji rast i razvitak svake kompanije, kao i njen doprinos ukupnom gospodarskom razvoju.

Pozdravio je potpisivanje Kodeksa između Hanfe i ZSE-a, navevši da su i na razini Vlade poduzeli određene korake oko unaprjeđenja korporativnog upravljanja. Tako je Vlada krajem 2017. donijela Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima RH ima dionice ili udjele, a koji se u ovom trenutku još samo preporuča, no Marić se nada da će njegova primjena postati obvezatna.

Malmstrom
Europska unija nastojat će do posljednjeg trena postići dogovor s Washingtonom u sporu oko subvencija kako bi izbjegla nove američke carine na europski uvoz, poručila je u ponedjeljak povjerenica EU-a za trgovinu Cecilia Malmstrom.

U nedavnom pismu američkom kolegi, u koje je agencija dpa dobila uvid, Malmstrom je pozvala Sjedinjene Države da pregovaraju s Europskom unijom kako bi sporazumno riješili spor oko nezakonitih subvencija Airbusu i Boeingu umjesto da uvode kompenzacijske mjere.

S obzirom na to da su i Washington i Bruxelles prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) odgovorni za aktualnu situaciju, “pravedna bi nagodba bila u obostranom interesu”, napisala je Malmstrom američkom trgovinskom predstavniku Robertu Lighthizeru u pismu u petak.

EU paralelno vodi spor protiv američkih subvencija Boeingu u sklopu arbitražnog postupka pri WTO-u i očekuju da će kroz nekoliko mjeseci dobiti ‘zeleno svjetlo’ za uvođenje carina. U Bruxellesu su se dugo nadali da će izbjeći takav rasplet.

Povjerenica EU-a istaknula je u pismu američkom kolegi i da je EU uočio signale SAD-a da su spremni pregovarati.Američke kompenzacijske mjere na uvoz robe iz EU-a u vrijednosti 7,5 milijardi dolara godišnje, uključujući mnoge prehrambene proizvode, trebale bi stupiti na snagu u petak, podsjeća Malmstroem.

America Made Easy
Vizni režim i dvostruko oporezivanja otežavaju hrvatskim poduzetnicima pokretanje poslovanja u SAD-u, ali i američka ulaganja u Hrvatskoj te bi bilo dobro te probleme što prije riješiti, rečeno je u utorak na seminaru ‘America Made Easy’ u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Američke gospodarske komore u Hrvatskoj i Avitus grupe.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Ivan Barbarić rekao je da postoje dvije velike prepreke za hrvatske poduzetnike u SAD-u, a to su vizni režim i dvostruko oporezivanje. “Nadam se da će se u idućim godinama ispuniti zahtjev za ukidanjem viza. Što se tiče dvostrukog oporezivanja, Hrvatska je zapravo jedina članica EU koja nije potpisala sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (s SAD-om)”, rekao je Barbarić dodajući da dvostruko oporezivanja izravno negativno utječe ne samo na hrvatske tvrtke, već i na američka ulaganja u Hrvatsku.

Kazao je kako problem najviše osjećaju hrvatski poduzetnici u IT sektoru – proizvođači videoigara, kojima se prihod zbog dvostrukog oporezivanja smanjuje za 30 posto, što ih čini manje konkurentnima na američkom tržištu.

Američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst rekao je da američka Vlada ima poseban tim koji priprema sporazume o ukidanju dvostrukog oporezivanja sa zemljama diljem svijeta, pa tako i Hrvatskom. “Naša administracija je u prvom redu usmjerena na velike zemlje, ali mi sustavno nastojimo potaknuti naše ministarstvo financija da Hrvatsku pomakne na listi prioriteta. Dobro je što sporazum s Hrvatskom ne zahtijeva nekakve posebne pripreme, već se može temeljiti na dogovorima s drugim zemljama članicama EU. Što se viza tiče, Hrvatska treba pasti ispod 3 posto odbijenih zahtjeva, a trenutno ste vrlo blizu te brojke i mislim da je samo pitanje vremena kad će se ukinuti, možda već do kraja 2020”, poručio je Kohorst.

Uputio je poduzetnike na program Select USA koji je američka administracija pokrenula za strane poduzetnike i ulagače. “SAD je vrlo konkurentno i složeno tržište. Često je potrebna pomoć kako biste mogli tamo poslovati, a strancima je teško odrediti gdje i kako započeti posao”, rekao je Kohorst objašnjavajući da je to razlog zašto je američka vlada pokrenula taj program 2011. godine.

Vrijednost hrvatske trgovinske razmjene s SAD-om prošle godine iznosila je 620 milijuna dolara, od čega se više od 400 milijuna odnosi na hrvatski izvoz u SAD. U prvoj polovici ove godine hrvatski izvoz u SAD porastao je za 25 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

U Hrvatskoj posluje otprilike 200 franšiza, od čega je svega 12 posto domaćih, po čemu smo na posljednjem mjestu u svijetu pa je krajnje vrijeme da se taj profitabilni poslovni model prepozna kao poslovni model u zemlji te kao način internacionalizacije poslovanja, istaknuto je u utorak na prvom forumu franšiza.

Forum u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i njezine Zajednice franšiznog poslovanja okupio je oko 200 sudionika – zainteresiranih za tu vrstu poslovanja i tvrtki koje na hrvatskom tržištu već posluju po franšiznom modelu u različitim gospodarskim granama (trgovina, posredovanje u prometu nekretninama, marketing, turizam i ugostiteljstvo i drugima).

Franšizni forumi se u Hrvatskoj organiziraju zadnjih 14 godina, no kako je prije nekoliko godina pri HGK pokrenuta strukovna zajednica, ovo je prvi forum pod okriljem HGK i prvi koji je okupio tako veliki broj sudionika, uključujući i predstavnike banaka poput HPB-a i HBOR-a kako bi se bolje upoznali s mogućnostima kreditiranja tog poslovanja, čemu banke u Hrvatskoj do sada baš nisu bile sklone, kazala je dopredsjednica te Zajednice i predsjednica Udruge za franšizno poslovanje u Hrvatskoj Ljiljana Kukec.

Kukec je kazala da je otprilike 200 franšiza u Hrvatskoj ima oko tisuću prodajnih mjesta te da ta poslovanja imaju oko 17 tisuća zaposlenih.

Po ocjeni potpredsjednika HGK Josipa Zahera, franšiza bi u Hrvatskoj moglo biti puno više, navevši da odnedavno postoji mogućnost da se putem HZZ-a uzeta sredstva za samozapošljavanje mogu koristiti i za ulazak u franšizno poslovanje.