Ekonomija

Analiza

Srebro postaje sve privlačnije kao ulaganje zbog svoje pristupačnosti u usporedbi s zlatom te ključne uloge u modernoj industriji, posebno u tehnologijama za zelenu tranziciju. Očekuje se daljnji rast cijene srebra u 2024. godini, potaknut boljim makroekonomskim izgledima i povećanom potražnjom iz različitih industrijskih sektora.

Tijekom prošle godine primijećena je neobična pojava – dok je zlato pokazalo tendenciju pada nakon što je dosegnulo preko dvije tisuće dolara po unci, srebro je postalo atraktivnije i njegova cijena je porasla. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe kako je teško definirati što je točno potaknulo taj rast.

Srebro se koristi kao sredstvo čuvanja vrijednosti već stoljećima te se koristilo kao oblik razmjene i valute u raznim civilizacijama. Budući da je jeftinije od zlata, proizvodi od srebra su dostupniji. Osim toga, srebro se koristi u mnogim industrijama zbog svojih karakteristika poput električne i toplinske provodljivosti te sposobnosti refleksije svjetlosti. Moderne industrije, posebno one koje se bave zelenom tranzicijom, sve više zahtijevaju srebro.

Marina Petrov Savić, analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala, naglašava da je srebro također industrijski metal te da je globalno usporavanje negativno utjecalo na njegovu cijenu.

Cijena srebra bilježi značajne oscilacije, a neki ulagači smatraju da je srebro trenutno sigurnije ulaganje. S obzirom na široku upotrebu u tehnološkim i industrijskim sektorima, analitičari očekuju rast cijene srebra u 2024. godini, posebno zbog veće potražnje u tehnologijama koje podržavaju zelenu tranziciju. Međutim, trenutna situacija u Europi, s krizom koja se polako razvija, dodatno komplicira predviđanja kretanja cijene srebra, donosi Bloomberg Adria.

Analiza WTO-a

Svjetska robna razmjena trebala bi skromno porasti u prvim mjesecima 2024. godine, procjenjuje Svjetska trgovinska organizacija (WTO), upozorivši ipak da bi slabašan oporavak mogli ugroziti regionalni sukobi i geopolitičke napetosti.

Barometar robne trgovine iznosio je u prosincu 100,6 bodova i bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na razinu na kraju rujna, utvrdio je WTO.

Vrijednosti više od 100 bodova označavaju blago ubrzanje trgovine u odnosu na trend u prethodnom razdoblju. WTO je barometar zamislio kao pokazatelj koji bi trebao detektirati mogući zaokret.

Istraživanje pokazuje slabašan rast trgovine na kraju 2023., konstatira WTO, nakon 0,4-postotnog pada u trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca. Na godišnjoj razni trgovina se u razdoblju od srpnja do rujna smanjila za 2,5 posto, odražavajući visoku poredbenu osnovicu u 2022.

WTO je već najavio da će sniziti procjenu o 0,8-postotnom rastu robne razmjene u 2023. U ovoj godini trebala bi se oporaviti, ali uz visoku razinu neizvjesnosti.

Vrijednost indeksa u prosincu navodi na pretpostavku da bi “robna trgovina trebala početi pokazivati skromne naznake rasta u prvom dijelu 2024.”, ističu, iako bi slabašan oporavak mogli ugroziti regionalni sukobi i geopolitičke napetosti.

Indeksi izvoznih narudžbi i zračnog prijevoza tereta pokazuju blago ubrzanje na kraju 2023., a oni koji mjere kontejnerski prijevoz i trgovinu sirovinama usporavanje, objašnjava WTO.

Proizvodnja i prodaja automobila tek su neznatno usporile dok je trgovina elektroničkim komponentama naglo posustala, pokazalo je istraživanje, objavljeno na kraju prošlog tjedna.

Analiza DZS-a

Prema prvim rezultatima ukupan izvoz Republike Hrvatske za siječanj 2024. iznosio je 1,7 milijardi eura, dok je uvoz iznosio 2,9 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 1,2 milijarde eura, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).

Pokrivenost uvoza izvozom za siječanj 2024., prema prvim rezultatima, bila je 59,1 posto. Prema DZS-u trgovinski deficit u 2023. iznosio je 16,6 milijardi eura, što je za nešto više od milijardu eura manje od deficita u 2022. godini koji je bio 17,76 milijardi eura.

U robnoj razmjeni sa svijetom Hrvatska u deficitu od 15,4 milijarde eura
Vanjskotrgovinski deficit u listopadu iznosio 14,2 milijarde eura
Trgovinski deficit u kolovozu porastao na 11,3 milijardi eura
Ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do prosinca 2023., prema privremenim podacima, iznosio je 22,9 milijardi eura. Istodobno je uvoz iznosio 39,5 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do prosinca 2023. bila je 58 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Rast industrijske proizvodnje u Njemačkoj na mjesečnoj razini najsnažniji od veljače 2023.

Prema posljednjoj objavi Destatisa, sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Njemačkoj (uključujući energiju i građevinarstvo) porasla je u siječnju u odnosu na prethodni mjesec za 1,0% (+1,1% isključujući energiju i građevinarstvo).

Najsnažniji to rast proizvodnje na mjesečnoj razini od veljače prošle godine. Poboljšanje na početku 2024. bilo je široko rasprostranjeno, ali ne uključuje automobilsku industriju. Na godišnjoj razini, prema kalendarski prilagođenim indeksima, industrijska proizvodnja zabilježila je pad za 5,5%. Pad na godišnjoj razini traje od lipnja 2023., a u siječnju je smanjenje bilo snažnije od procjene tržišnog konsenzusa. Na mjesečnoj razini, smanjenje obujma četiri uzastopna mjeseca ovog visokofrekventnog pokazatelja zrcalilo je tekuće izazove u promatranom industrijski orijentiranom gospodarstvu, osobito prerađivačkom sektoru. Siječanjski rast ohrabruje, međutim, za detaljnije zaključke potrebno je pričekati naredne mjesece. Ipak, industrija će vjerojatno negativno doprinijeti gospodarskom rastu i u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Anketni pokazatelji za veljaču pokazuju očekivanja o nastavku slabljenja novih narudžbi i tek neznatno poboljšanje poslovne aktivnosti s niskih razina. Sve u svemu, izazovno ekonomsko okružje u najvećem europskom gospodarstvu se nastavlja.

U petak su objavljeni podaci i o proizvođačkim cijenama u Njemačkoj na početku 2024. Prema Destatisu, u siječnju je zabilježen pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 4,4%. Sedmi je to zaredom pad na godišnjoj razini, dok je u rujnu 2023. (-14,7% godišnje) zabilježeno najveće smanjenje od početka prikupljanja podataka u 1949. Snažna smanjenja cijena u odnosu na ista razdoblje godinu ranije bile su posljedica najvećim dijelom učinka baznog razdoblja. U siječnju 2023. indeks proizvođačkih cijena bilježio je godišnji rast od 16,4%, potaknut još uvijek višim cijenama energije. Osim nižih cijena energije, u odnosu na siječanj 2023., jeftinija su i intermedijarna dobara, dok su potrošačka i kapitalna dobra skuplja. U odnosu na prosinac proizvođačke cijene porasle su za 0,2%. Vrijedi napomenuti da su rezultati za siječanj objavljeni na temelju indeksa s 2021. kao baznom godinom.

Na kraju proteklog tjedna objavljeni su podaci s tržišta rada u SAD-u od strane američkog statističkog ureda. Prema posljednjim podacima, u veljači je broj zaposlenih porastao za 275 tisuća (promjena u Nonfarm payrolls), snažnije od procjene tržišnog konsenzusa (+200 tisuća). Treći mjesec zaredom je američko gospodarstvo nadodalo iznad 200 tisuća zaposlenih. Podaci za siječanj revidirani su na niže, odnosno s 353 na 229 tisuća. Stopa registrirane nezaposlenosti poskočila je na 3,9%, što se može djelomično objasniti nešto izazovnijim pronalaskom posla pridošle radne snage (+150 tis.). Tržište rada bilo je tijekom cijele 2023. izrazito otporno na ekonomsko okružje te je kroz podršku osobnoj potrošnji davalo poticaj ukupnom gospodarskom rastu. Isto je nastavljeno i na početku 2024. godine premda su primjetne naznake umirivanja potražnje za radom i voljnosti promjene posla.

Poruka iz Barclaysa

Ulagači bi trebali razmotriti prodaju 10-godišnjih državnih obveznica jer otpornost najveće svjetske ekonomije čini da nedavni rast američkih obveznica izgleda pretjerano, prema Barclays Plc.

Prinosi na referentnu vrijednost globalnog financiranja pali su gotovo 30 baznih bodova s ovogodišnjeg vrhunca od 4,35% jer se trgovci klade da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope prije nego kasnije. Pad prinosa je “čudan” s obzirom na to da su se američki ekonomski podaci posljednjih tjedana pokazali jačima nego što se očekivalo, napisali su u bilješci stratezi, uključujući Anshul Pradhan i Amrut Nashikkar.

“Dolazni podaci sugeriraju da američko gospodarstvo ostaje otporno s tržištem rada koje generira solidan rast realnog dohotka, dok se za sada istovremeno uspostavlja ravnoteža”, napisali su stratezi. “Rast u posljednjih nekoliko tjedana čini se pretjeranim i preporučujemo kraće 10-godišnje američke državne obveznice.”

Klađenja na vrijeme i brzinu očekivanog zaokreta Fed-a prema ublažavanju politike mijenjala su se naprijed-natrag od početka 2024., budući da su signali često proturječnih podataka i retorika dužnosnika središnje banke potaknuli trgovce da preispitaju svoje pretpostavke. Barclaysov medvjeđi poziv za obveznice došao je nakon mješovitih podataka o radnim mjestima u SAD-u i uoči ključnog očitanja inflacije u utorak.

Trgovci zamjenama zabilježili su nešto manje od četiri četvrtine boda popuštanja do kraja ove godine, s prvim smanjenjem pune cijene u srpnju. Predsjednik Fed-a Jerome Powell i njegovi kolege signalizirali su prošli tjedan da se središnja banka približava povlačenju svoje borbe protiv inflacije, jačajući povjerenje da su smanjenja kamatnih stopa vjerojatno bliža nego da nisu.

10-godišnji prinos bio je stabilan na 4,07% u azijskom trgovanju u ponedjeljak.

Prioritet je inflacija

Europska središnja banka (ECB) potvrdila je u četvrtak kamatne stope u eurozoni na važećoj razini, istaknuvši popuštanje inflacije, ali i “slabo” gospodarstvo u uvjetima “restriktivnih” uvjeta financiranja koji su zakočili potrošnju građana i kompanija. Potvrdili su kamatnu stopu za refinanciranje banaka od 4,5 posto i kamatnu stopu na prekonoćne depozite banaka od 4,0 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 4,75 posto.

Ponovili su i da će u budućim odlukama voditi računa da kamatne stope budu “dovoljno restriktivne”, i to “sve dok bude potrebno”.

Banka drži kamatne stope na istoj razini od rujna prošle godine, uz obrazloženje da inflacija slabi. U ciklusu zaoštravanja monetarne politike od srpnja 2022. do rujna 2023. podigli su ih za 4,5 postotnih bodova.

U veljači rast cijena u eurozoni usporio je na 2,8 posto, s 2,6 posto na početku godine, pokazali su izračuni europskog statističkog ureda.

Inflacija je dodatno oslabila od siječanjske sjednice, konstatiraju u ECB-u, snizivši procjenu inflacije u eurozoni u ovoj godini za 0,4 postotnih bodova, na 2,3 posto, zbog pada cijena energije.

U 2025. trebala bi se spustiti na ciljanih 2,0 posto, pokazuju novi izračuni ECB-a, i dodatno oslabiti u 2026., na 1,9 posto.

Kada se isključe energija i hrana, temeljna stopa inflacije trebala bi u ovoj godini iznositi 2,6 posto i kliznuti na 2,1 posto u 2025. U 2026. ponovo će blago oslabiti, na 2,0 posto, prognoziraju u ECB-u, neznatno snizivši procjene s kraja prošle godine.

Uvjeti financiranja restriktivni su i podignute kamatne stope i dalje koče potražnju, konstatiraju, snizivši procjenu gospodarskog rasta eurozone u ovoj godini s 0,8 na 0,6 posto, uz napomenu da će “ekonomska aktivnost biti prigušena i u kratkoročnoj perspektivi.

U 2025. tempo rasta trebao bi potom ubrzati na 1,5 posto, potvrdio je ECB procjenu iz prosinca, i zadržati se blizu te razine u 2026., uz prognoziranu stopu rasta od 1,6 posto, neznatno višu no što su bili očekivali na kraju prošle godine.

“Gospodarstvo je i dalje slabo”, zaključuju u ECB-u, ukazujući na kontinuirano “suzdržanu” osobnu potrošnju i slabija ulaganja. Kompanije manje izvoze, što odražava usporavanje vanjske potražnje i oslabljenu konkurentnost, objašnjavaju.

Iako istraživanja signaliziraju postupni oporavak u ovoj godini, i dalje preteže rizik da bi aktivnost mogla porasti još slabije no što se trenutno očekuje “ako utjecaj monetarne politike bude snažniji no što se očekivalo”, zaključuje ECB.

U fokusu izvješće FED-a

Cijene zlata zadržale su se u srijedu blizu rekordne razine, odražavajući nervozu ulagača u očekivanju izvješća predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella o monetarnoj politici i prognoza o padu tržišta dionica.

Cijena unce zlata stabilizirala se na fizičkom tržištu nakon podneva na razini od 2.126,75 dolara. U utorak bila je nakratko dosegnula povijesni maksimum od 2.141,59 dolara.

U terminskim ugovorima kliznula je za 0,3 posto, na 2.135,20 dolara.

Potporu cijenama pružila su očekivanja o smanjenju kamatnih stopa u SAD-u budući da njihova promjena ne utječe na zlato. Dodatni poticaj bio je i strah od pada tržišta dionica koji je potaknuo val potražnje za alternativnim kategorijama imovine, poput bitcoina i zlata, tumači Carsten Fritsch iz Commerzbanka.

Poput zlata, i glavna svjetska kriptovaluta bitcoin dotaknula je u utorak najvišu vrijednost od početka trgovine da bi u srijedu njezina vrijednost naglo pala.

Porasle su i cijene drugih plemenitih metala. Unca srebra poskupjela je na fizičkom tržištu za 0,1 posto, na 23,70 dolara, platine za 0,9 posto, na 888,38 dolara, a paladija više od jedan posto, na 958,93 dolara.

“Mislimo da je cijena zlata kratkoročno otišla predaleko i očekujemo korekciju. Podaci o tržištu rada u SAD-u, koji će biti objavljeni u petak, mogli bi prigušiti nade o smanjenju kamatnih stopa”, rekao je Fritsch.

Trgovci procjenjuju da su šanse za Fedovo smanjenje kamatnih stopa u lipnju 69 posto.

Tržišta će pozorno pratiti i Powellovu ocjenu o stanju u američkom gospodarstvu u okruženju visokih kamatnih stopa.

Planovi EK

EU bi trebao dobro razmisliti prije nego što postroži kontrolu izvoza čipova i opreme za njihovu proizvodnju, poručila je udruga industrije poluvodiča, upozorivši da bi takva mjera trebala biti rezervirana samo za slučajeve “istinske” zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.

U siječnju Europska komisija izložila je planove koji bi trebali poboljšati “ekonomsku sigurnost” i spriječiti neželjeni prijenos tehnologije konkurentima poput Kine.

EU je ispravno ocijenio da treba analizirati rizik da se konkurenti domognu europskih tehnologija, ali najbolje je rješenje za zaštitu sigurnosti „u scenarijima geopolitičke krize” partnerstvo o slobodnoj trgovini, tvrdi udruga industrije poluvodiča.

Udruga predstavlja kompanije iz cijelog sektora poluvodiča, uključujući nizozemskog proizvođača opreme za proizvodnju poluvodiča ASML, njemačke i nizozemske proizvođače čipova Infineon i NXP i belgijske, njemačke i francuske istraživačke institute Imec, Frauenhofer i CEA Leti.

Planovi Komisije uključuju usklađivanje izvoznih ograničenja, strožu provjeru inozemnih ulaganja i analizu potencijalnih rizika u ulaganjima europskih tvrtki u inozemstvu.

Washington nastoji omesti nastojanja Kine da razvije vlastitu industriju čipova i traži od europskih partnera da slijede njegov primjer. Nizozemska vlada već je domaćem proizvođaču ASML-u zabranila izvoz strojeva za proizvodnju sofisticiranih čipova u Kinu.

RBA analize

Krajem studenog 2023. godine javni dug Republike Hrvatske iznosio je u apsolutnim iznosima 48,2 milijardi eura što je 1,9 mlrd. ili 4,0% više u odnosu na kraj 2022. godine.

Rast duga opće države na kraju studenog u odnosu na kraj 2022. posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga. Ipak, središnja država s ukupnim dugom od 47,1 mlrd. eura čini gotovo 98% ukupnog javnog duga.

Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 67%. Slijede krediti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti.

Tijekom 2023. dinamika rasta duga opće države je ubrzala, kao posljedica rasta unutarnje komponente duga. Prema podacima o strukturi duga, unutarnji dug opće države iznosio je 33,8 mlrd. eura na kraju studenog, što čini 70% ukupnog duga. Unutarnji dug bio je tako za 2,4 mlrd. viši nego na kraju 2022. Istovremeno, inozemni dug opće države bio je za 0,5 mlrd. eura niži u usporedbi s krajem 2022.

Na razini cijele 2023. godine kretanja u javnim financijama ostat će povoljna zahvaljujući prije svega solidnom gospodarskom rastu temeljenom na potrošnji čije oporezivanje povoljno djeluje na proračunske prihode te omogućava zadržavanje manjka proračuna na umjereno niskim razinama unatoč sve snažnijim pritiscima različitih korisnika. S druge strane, nominalni BDP, ključan u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, pod snažnim je utjecajem rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora. Stoga procjenjujemo da će podaci za kraj 2023. pokazati omjer duga opće države i BDP-a ispod 63% BDP-a. Pozitivan, ali ipak zamjetno umjereniji trend, nastavit će se i u 2024. godini.

Uz dospjeli javni dug koji se, u okruženju restriktivne monetarne politike, zanavlja uz više kamatne stope, rast troška za kamate počeo je rasti uglavnom u zemljama u kojima su potrebe za kratkoročnim refinanciranjem veće. Hrvatska se tu nalazi u razmjerno povoljnoj situaciji jer se oko 55% javnog duga odnosi na dug s rokom dospijeća iznad 10 godina, čime je ipak zadržana smanjena negativna izloženost kamatnom riziku.

Što se tiče aktivnosti na tržištu kapitala, prema Planu izdanja obveznica još u ovom tromjesečju država namjerava ponovo izaći na međunarodno tržište kapitala što je i realizirano jučerašnjim izdanjem 1,5 milijardi eura euroobveznica na europskom tržištu. Domaća izdanja obveznica u ukupnom iznosu od 3 mlrd. eura najavljena su za prvo i posljednje tromjesečje u 2024. Predmnijevamo kako će dio izdanja planirano na lokalnom tržištu također biti usmjereno sektoru stanovništva. Do kraja godine u srpnju je na dospijeću 1,4 mlrd. eura lokalne obveznice koja je 2013. izdana uz kuponski kamatnjak od 5,75% što u slučaju zanavljanja implicira povoljnije uvjete izdanja. U studenom je na dospijeću oko 46 mil. eura obveznica koje su prilikom izdanja 2019. nosile kupon od 0,25%.

Uprava kanala

Uprava trenutno uređuje dodatnih 10 kilometara kanala za dvosmjerni promet i proširuje i produbljuje još 30 kilometara ključnog plovnog puta koji povezuje Europu i Aziju.

Odluka o radovima donesena je prije dvije godine, nakon nasukavanja ogromnog kontejnerskog broda Ever Given koje je u 2021. zaustavilo promet na šest dana.

U ponedjeljak predsjednik uprave najavio je nove radove na proširivanju kanala.

Početna istraživanja o dodatnom proširenju trajala bi oko 16 mjeseci, a uključivala bi studije o izvedivosti, utjecaju na okoliš i inženjering, te istraživanje tla i jaružanje, rekao je Rabie.

Projekt mora odobriti vlada, a financirala bi ga uprava kanala iz investicijskog proračuna kako bi se izbjeglo „dodatno opterećenje državnog proračuna”, stoji u priopćenju.

Kanal bi nakon proširenja mogao biti konkurentniji i primiti više, i to većih, brodova, naglasio je predsjednik uprave.

Najava novih radova vremenski se poklopila s učestalim napadima jemenskog pokreta Ansar Allah na brodove povezane s Izraelom u Crvenom moru. Pokret traži obustavu izraelskih vojnih operacija u palestinskom Pojasu Gaze i dostavu humanitarne pomoći Palestincima.

SAD i Britanija odgovorili su napadima na Jemen, a Ansar Allah uvrstio je na popis meta i američke i britanske brodove. Logističke kompanije šalju pak brodove zaobilaznom rutom oko Rta dobre nade.

Sueski kanal ključni je izvor deviznih prihoda za zaduženi Egipat, koji je prema nekim procjenama na proširenje kanala utrošio 8,2 milijarde dolara. Prihod od tranzita dosegnuo je u financijskoj godini koja je završila u lipnju 2023. rekordne 9,4 milijarde dolara.

Na početku 2024. pao je zbog krize u Crvenom moru za 40 posto.

Akt o digitalnim tržištima

Odlučnije i brže suzbijanje zlouporaba položaja i ovlasti najvećih svjetskih digitalnih tvrtki: to obećava novi pravni arsenal Europske unije koji u cijelosti stupa na snagu u četvrtak.

Akt o digitalnim tržištima (DMA) označava revoluciju u pravu o tržišnom natjecanju i može preobraziti način na koji se najveći svjetski igrači ponašaju na internetu.

Puni utjecaj zakona neće se osjetiti odmah, ali već od četvrtka šest tzv. nadzornika pristupa suočit će se sa strožim ograničenjima: Googleova matična tvrtka Alphabet, Amazon, Apple, vlasnik TikToka ByteDance, Meta i Microsoft.

Izvukavši pouke iz dugačkih pravnih postupaka kojima je, često uzalud, pokušavala stati na kraj antikonkurentskim praksama tehnoloških divova, čini se da je Europska unija napokon dobila ovlasti da privede te tvrtke redu.

DMA donosi popis onoga što tvrtke smiju i ne smiju činiti kako bi se osigurala poštena tržišna utakmica. Na primjer, korisnicima moraju omogućiti veći izbor kada biraju internetski preglednik na svojim uređajima umjesto da im to bude nametnuto po defaultu.

Google, na primjer, neće smjeti favorizirati svoje vlastite platforme, kao što je Google Shopping, u rezultatima pretraživanja.

Apple mora omogućiti korisnicima iPhonea da mogu skidati alternativne trgovine s aplikacijama osim njegove aplikacije App Store, kao i aplikacije za plaćanja umjesto njegova Apple Paya.

S obzirom na brzinu kojom se ta tržišta razvijaju i s obzirom na to koliko klasični postupci zbog povrede tržišnog natjecanja traju, bilo je neophodno imati sposobnost ranije intervencije umjesto kada već šteta nastupi, rekao je Romain Rard, odvjetnik pri odvjetničkoj tvrtki Gide iz Bruxellesa.

Šest tehnoloških divova najavilo je niz promjena otkako su u rujnu postali metom Europske komisije, što im je omogućilo vrijeme za pripremu.

Ali po Rardu, još je prerano da bi se mogli donositi zaključci.

Je li to minimalna usklađenost bez ikakvih pravih promjena u ponašanju i ako je to tako, koliko je daleko Komisija spremna ići u primjeni Akta o digitalnim tržištima i njegovim najvećim sankcijama?, pita se on.

U petak su 34 digitalne tvrtke i organizacije pozvale Komisiju da se obračuna s Appleom, tvrdeći da se planiranim promjenama kako bi se uskladio s DMA-om zapravo “izruguje” tom zakonu.

Sigurno je da novi zakon daje EU-u snažnije alate kako bi osigurao provedbu.

Za povrede tržišnog natjecanja tvrtke trenutačno mogu dobiti kazne u iznosu do 10 posto godišnjeg globalnog prometa. To može narasti do 20 posto u slučaju da ponovno povrede pravila.