Ekonomija

Tijekom Drugog svjetskog rata poslovao je u sastavu konzorcija IG Farbena koji je proizvodilo pesticid Zyklon B, korišten u Hitlerovim plinskim komorama. Zahvaljujući akvizicijama Bayer je tijekom više godina izrastao u industrijskog diva koji proizvodi lijekove i kemikalije te trenutno upošljava 100.000 ljudi diljem svijeta. Američki Monsanto osnovan je 1901. godine u St. Louisu a specijalizirao se za proizvodnju saharina.

Od 40-ih godina prošlog stoljeća proizvodili su poljoprivredne kemikalije, uključujući herbicid 2,4-D, koji se u kombinaciji s još jednom opasnom kemikalijom koristio za proizvodnju zloglasnog defolijanta Agent Orange a američka ga je vojska također koristila u Vijetnamskom ratu. Godine 1976. kompanija je lansirala svoj vjerojatno najpoznatiji proizvod – herbicid Roundup.

Tijekom 80-tih njihovi su znanstvenici prvi uspjeli genetski modificirati biljnu stanicu. Monsanto je tada počeo kupovati proizvođače sjemena a krenuli su i s terenskim testiranjem genetski izmijenjeno sjemena.

S vremenom su razvili soju, kukuruz, pamuk i još neke poljoprivredne kulture otporne na Roundup. Monsanto je već desetljećima u sukobu s aktivistima za zaštitu okoliša, posebno u Europi, gdje se vjeruje da genetski izmijenjena hrana možda nije sigurna za konzumaciju ljudi. Na udaru je kritike i Monsantov Roundup baziran na glifosatu, koji neki znanstvenici dovode u vezu s rakom iako su neke studije to osporile.

Bayer planira nakon spajanja ugasiti ime ‘Monsanto’ u nadi da će tako izbjeći i njihovu ‘otrovnu’ reputaciju. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da spajanje Bayera i Monsanta stavlja globalno tržište sjemenja i pesticida u ruke malog broja tržišnih aktera,, koji onda mogu podizati cijene i ograničavati izbor poljoprivrednicima i potrošačima.

Bayer je osim visoke cijene morao odustati od vlastitog sjemenja i agrokemijskog poslovanja kako bi zadovoljili konkurenciju. Sudska presuda s kraja prošlog tjedna potpiruje bojazni da bi mogla uslijediti i lavina novih tužbi. To bi značilo da će Bayer možda morati izdvojiti povelike iznose za podmirivanje odšteta. „Ukupni trošak, po nama, mogao bi lagano dosegnuti i 10 milijardi dolara“, naveo je analitičar banke MainFirst Michael Leacock.

Monsanto je najavio žalbu dok Bayer i dalje tvrdi da su herbicidi koji sadrže glifosat „sigurni“.

Isti je stav zauzelo i njemačko ministarstvo financija. U odgovoru na pitanje o padu turske valute, glasnogovornica ministarstva je kazala da Njemačku zanima stabilnost turskog gospodarstva i da pomno prate situaciju.

Vrijednost turske lire ove je godine pala za 40 posto u odnosu na američki dolar. Turska je lira pala ponajviše zbog straha od upletanja u ekonomiju predsjednika Tayyipa Erdogana, njegovih poziva na snižavanje kamatnih stopa i zategnutih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama. Turska središnja banka u ponedjeljak ujutro počela je program ulijevanja dodatne likvidnosti u financijski sustav, smanjivši obvezne rezerve koje tamošnje banke moraju držati u lirama i stranoj valuti, pa se zahvaljujući tome tečaj turske lire oporavio s rekordno niske razine koju je zabilježio na svjetskim deviznim tržištima tijekom noći od 7,24 lira za dolar.

Glasnogovornica njemačkog ministarstva financija rekla je kako među članovima skupine G20 o situaciji u Turskoj nije bilo kriznih razgovora. Dodala je kako je prerano komentirati izloženost njemačkih kompanija ekonomskoj situaciji u Turskoj te se odbila osvrnuti na najnovija zbivanja u tom pogledu.

Turski ministar financija Berat Albayrak pohvalio je na Twitteru njemačkog kolegu Petera Altmaiera koji je kritizirao američke tarife Turskoj. Rekao je kako će takva diplomacija osnažiti tursko povjerenje u veze s Njemačkom i Europskom unijom. U petak je predsjednik SAD-a udvostručio carine na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje na 20, odnosno 50 posto, što je produbilo gospodarsku krizu u Turskoj. “Trgovinski rat usporava i uništava ekonomski rast i dovodi do neizvjesnosti”, kazao je Altmeier, prenio je njemački list Bildt am Sonntag.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je rekao da je turska ekonomija trenutno pod opsadom, no počiva na čvrstim temeljima zbog kojih će nastaviti biti snažna. U gotovo polusatnom govoru pred turskim veleposlanicima u Ankari Erdogan je rekao da je tursko gospodarstvo izloženo proračunatom napadu izvana, prenosi turska televizija TRT.

Turska lira je u ponedjeljak ujutro na početku trgovanja na azijsko-pacifičkim tržištima potonula na novu najnižu razinu u povijesti, više od 7 lira za dolar, nakon što je u petak izgubila 18 posto svoje vrijednosti, što je najveći dnevni pad od financijske krize u toj državi 2001. godine. No nakon poteza središnje banke i najava ministra financija Berata Albayraka, ojačala je na 6,4 lire za dolar.

Ministar Albayrak, Erdoganov zet, u nedjelju je najavio izradu akcijskog plana koji je ta država počela provoditi u ponedjeljak ujutro kako bi umirila ulagače. “Svi vide da događaji vezani uz tečaj nemaju ekonomski temelj i imaju karakteristike napada na našu državu”, poručio je Erdogan veleposlanicima i dodao da će tursko gospodarstvo usprkos tome ostati snažno.

Otkrio je da tursko pravosuđe trenutno procesuira “ekonomske teroriste” koji blate tursku ekonomiju. Tursko ministarstvo unutarnjih poslova istražuje više od tri stotine korisničkih računa na društvenim mrežama, objavila je televizija TRT. “Očito je da su napadi počeli s incidentima oko Gezija (zeleni park na trgu Taksim u Istanbulu), a nastavili se između 17. i 25. prosinca i dosegnuli novu razinu pokušajem puča 15. srpnja. Oni će se nastaviti”, rekao je Erdogan, referirajući se na prosvjede protiv gradnje u sjedištu Istanbula, navodnog pokušaja pokreta Fethullaha Gulena iz 2013. da sruši vladu preko pravosuđa, te neuspjelog puča iz 2016. za koji turske vlasti također optužuju tog klerika.

Erdogan je naglasio da snažna država mora biti pripremljena za bilo kakav iznenadan događaj kako bi osigurala trajni mir, prenosi dpa. “Tajna uspjeha država leži u njihovoj spremnosti za rat, u svakom trenutku, ako žele mir. Mi smo spremni, sa svime što imamo”, poručio je turski čelnik.

Nedavne američke poteze protiv Turske nazvao je nožem u leđa Ankari, prenosi Reuters. Odnosi između dva saveznika unutar NATO-a pali su na najniže grane unazad više desetljeća zadnjih tjedana, a primjer je afera pritvaranja američkog pastora Andrewa Brunsona koje je bilo uvod u uvođenje američkih sankcija.

U okviru pooštravanja mjera, američki predsjednik Donald Trump odlučio je u petak udvostručiti carinske namete na turski čelik i aluminij, ubrzavši tako pad turske valute. Ne spomenuvši direktno SAD, no očigledno aludirajući na tu državu, Erdogan je u govoru rekao da “nasilnici u globalnom sustavu ne mogu grubo i besramno” prisvojiti tursku imovinu koja je “plaćena krvlju” i da će takvo ponašanje uništiti povjerenje među nacijama.

“S jedne strane ste strateški partneri, a s druge radite nešto protiv njih”, naglasio je Erdogan.  Nakon vijesti na društvenim mrežama da je američko veleposlanstvo objavilo da će Brunson biti pušten iz kućnog pritvora 15. kolovoza ta je institucija to odbacila.

U takvoj situaciji bankari su također zabrinuti. Naime, bez priljeva stranog kapitala, gospodarski rast će sigurno usporiti, a Turska možda neće moći vratiti dospjele dugove. Na temelju toga, oni koji su spremni posuditi novac Turskoj, traže mnogo veću kamatu nego su tražili prije nekoliko godina, što dodatno guši gospodarski rast.

Kao da sve to nije već dovoljno veliki problem, sudionici na Forex valutnom tržištu već mjesecima rasprodaju eure, funte te valute zemalja u razvoju kao što je turska lira i s njima kupuju američke dolare. Te dolare koriste za ulaganje u američke dionice koje su praktički rekordno visoke i državne obveznice SAD-a, koje trenutno donose osjetno više kamatne stope nego obveznice ostalih razvijenih zemalja.

Za završni udarac turskoj liri zasluženi su političari – Trump i Erdogan. Naime, svi gore navedeni problemi su doveli do naglog slabljenja turske lire i jačanja američkog dolara, što može loše utjecati na američki izvoz u tu zemlju. U sklopu svojih protekcionističkih mjera, Trump je odlučio udvostručiti carine na uvoz čelika i aluminija iz Turske, što je uzrokovalo još veću paniku na tržištima i dodatnu rasprodaju lire. Turska centralna banka u takvoj situaciji može naglim dizanjem kamatnih stopa pokušati vratiti povjerenje u valutu i stabilizirati tečaj, no Erdogan je zabranio takvu mjeru vjerojatno zbog straha da će visoke kamatne stope dodatno usporiti gospodarski rast.

Njemački medij Die Welt danas piše kako u sklopu geopolitike Sjedinjene Države ulog stavljaju na „novo oružje, moć koju čitav svijet može brzo osjetiti – dolar.“ Američka valuta je „globalizacijski premaz“ i onaj tko se podvrgne gnjevu Washingtona „odsijeca se od biznisa“.

Uz pomoć dolara sankcije se čine učinkovitim instrumentom, što je na sebi osjetila Rusija. Već i sama objava novih sankcija protiv Moskve dovela je do pada ruske valute rublja. Sada jedan dolar vrijedi 66,71 rubalj, što je najviše u zadnje dvije godine. Najvažniji burzovni indeksi RTS i Moex također su jako pali.

Na stanje burzi također je utjecao pad dionica „Aeroflota“ za više od 10%, što je bila reakcija na priopćenje američkih medija kako administracija može zatvoriti američke zračne luke za ruske zrakoplovne tvrtke. Dionice ruskih banaka također gube na vrijednosti. Npr. dionice VTB izgubile su više od 7%. Službeno, nove američke sankcije protiv Rusije na snagu stupaju 22. kolovoza, a detalji o njima se ne objavljuju. S druge strane Moskva je već najavila o mjerama odgovora. Prema riječima glasnogovornika Kremlja Dmitryja Peskova, nove su sankcije „potpuno neprihvatljive“, a Sjedinjene Države postaju „nepredvidljiv partner“.

U strahu od potpunog urušavanja turskog gospodarstva, investitori su u posljednjih nekoliko dana počeli prodavati dionice čak i na razvijenim tržištima (njemački DAX je od petka pao 2,5%), a od valuta, osim dolara, počeli su jačati i švicarski franak i japanski jen, tradicionalna utočišta u nesigurnim vremenima. Najvažniji razlog za zabrinutost je eventualna izloženost europskih banaka prema Turskoj. Naime, ako bi Turska bankrotirala, europske banke bi se mogle naći u problemima, što nikako nije poželjan scenarij.

Iako su gore navedeni događaji iznimno loši za Tursku, analitičari Admiral Marketsa smatraju da nije realno očekivati proširivanje krize na cijelu Europu ili čak svijet. BDP Turske čini samo 1% ukupnog globalnog BDP-a stoga se čak i iznimno velika recesija u toj zemlji ne bi primijetila u podacima o globalnom gospodarskom rastu. Kada je u pitanju europski bankarski sektor, ponavljanje scenarija koji se dogodio u Grčoj prije nekoliko godina također nije realno. Naime, Turska nije članica EU i ima samostalnu valutu, čije slabljenje može značajno ublažiti krizu. Europska centralna banka danas na raspolaganju ima značajno veće ovlasti i mehanizme za ubrizgavanje kapitala u financijski sektor, čime može neutralizirati bilo kakav nedostatak novca zbog straha privatnih investitora.

Promjene vrijednosti dionica, obveznica, valuta razvijenih zemalja i plemenitih metala do kojih je došlo u posljednjih nekoliko dana i tjedana vjerojatno su privremene. Investitori će vjerojatno u roku tjedan ili dva realno sagledati situaciju i zaključiti da problem u Turskoj nema mnogo veze s poslovanjem npr. Googlea ili Facebooka te s valutom Japana i Australije. Do globalne recesije će prije ili kasnije doći, no financijska kriza u Turskoj vjerojatno neće biti kap koja će preliti čašu, stoga je realno za očekivati da se vrijednost većine financijskih instrumenata vrlo brzo vrati na razine na kojima su bile prije nego se počelo pričati u Turskoj.

“Tržišta su dom gladnih špekulativnih fondova koji odabiru svoj plijen i napadaju… Ljeti je obujam trgovanja mali, što omogućuje pripremu terena za agresivne inicijative protiv pojedinih zemalja. Pogledajte samo Tursku”, pojašnjava Giorgetti svoje upozorenje.

“U slučaju (tržišne) oluje otvoriti ćemo kišobran. Italija je velika zemlja i ima resurse pa može reagirati, djelomično i zahvaljujući velikoj štednji građana”, izjavio je on u razgovoru za Libero. Talijanski ministar vanjskih poslova Enzo Moavero Milanesi istaknuo je pak u subotnjem intervjuu za Il Foglio da kolaps turske lire pokazuje koliko je važno članstvo Italije u eurozoni. “Oni koji još uvijek dvoje je li valuta poput eura dobra stvar ili ne trebali bi pomno razmotriti aktualna zbivanja u Turskoj”, naglasio je ministar Milanesi.

Turska lira snažno je oslabila prema dolaru proteklih dana zbog napetosti u diplomatskim odnosima sa SAD-om koja se nadovezala na zabrinutost zbog utjecaja turskog predsjednika Tayyipa Erdogana na gospodarstvo.

Prije parlamentarnih izbora održanih u ožujku ove godine Liga je zatražila izlazak Italije iz eurozone da bi nakon sklapanja saveza s Pokretom 5 zvjezdica u više navrata opovrgnula takve planove. Naglašavajući duboke podjele u vladajućoj koaliciji oko te teme, glavni ekonomist Lige Claudio Borghi, predsjedatelj parlamentarnog odbora za proračun, izjavio je jučer da ministar vanjskih poslova ne razumije o čemu priča. “Trebali bismo biti zabrinuti u pogledu eura a ne slaviti njegovu pretpostavljenu stabilnost”, izjavio je Borghi za dnevnik La Verita, upozoravajući da bi plan Europske središnje banke (ECB) o postupnom zaključenju trogodišnjeg programa poticaja mogao ispasti jako štetan za Italiju.

“Ili će biti uvedeno novo (tržišno) jamstvo ili se moramo trebamo pripremiti za plan B.”, kazao je on, aludirajući po svemu sudeći na izlazak Italije iz eurozone.

“Već bilježimo višak u trgovinskoj bilanci. Kada budemo imali svoju valutu, on će biti još veći”, dodao Borghi.

Talijanske dionice oslabile su proteklih tjedana zbog zabrinutosti ulagača da bi vladajuća koalicija Pokreta 5 zvjezdica i Lige mogla zanemariti europske fiskalne propise i povećati javni dug, najveći u eurozoni nakon onog Grčke. List La Repubblica izvijestio je prošlog tjedna kako vlada za iduću godinu planira proračunski deficit za 1,7 posto BDP-a, što je ispod gornje granice utvrđene europskim propisima ali i dvostruko više od trenutno zacrtanih 0,8 posto.

Potpredsjednik talijanske vlade Di Maio istaknuo je u današnjem intervjuu da će vlada provesti sve reforme, uz maksimalno poštivanje “ravnoteže državnih računa”, i da nema potrebe za probijanjem europskog plafona od tri posto. „Uvjerit ćemo EU da nam dopusti da provedemo reforme koje će smanjiti dug i potaknuti unutarnju potražnju“, rekao je Di Maio, ujedno ministar industrije i rada. Prije sastavljanja prijedloga proračuna za 2019. godinu i njegova slanja u Bruxelles kako bi ga odobrila Europska komisija, vlada će u rujnu ažurirati gospodarske ciljeve.

“Sve tvrtke u toj poslovnoj skupini imaju niže operativne troškove od planiranih. Zbog nižih operativnih troškova te boljih komercijalnih uvjeta od planiranih ostvarena EBITDA na razini te poslovne grupe nastavlja pozitivnim trendom te je i ovaj mjesec, kao i u kumulativu godine iznad plana”, ističe izvanredna uprava.

Pritom je prihod Konzuma, najveće tvrtke u tom sektoru, iznosio 4,1 milijardu kuna, 3,1 posto više od plana, dok je EBITDA u šestomjesečnom razdoblju dosegla 103,5 milijuna kuna, odnosno 63,3 milijuna kuna više od plana.

Poslovna grupa prehrana uključuje devet kompanija, a u lipnju je također nastavila trend ostvarenja boljih operativnih rezultata od plana. Prihodi na razini te poslovne grupe dosegnuli su u prvom polugodištu 3,8 milijardi kuna, dok je EBITDA bila gotovo 585 milijuna kuna. “Poslovna grupa prehrana u lipnju nastavlja trend ostvarenja boljih operativnih rezultata (EBITDA) od plana, unatoč neznatnom padu prihoda od prodaje uzrokovanim nepovoljnim vremenskim prilikama, koji su rezultat programa provođenja kontrole troškova”, ocjenjuje se u izvješću.

U tom sektoru, najveće prihode u prvih šest mjeseci ostvario je PIK Vrbovec, 831 milijun kuna, uz EBITDA od 68,9 milijuna kuna. Po prihodu slijedi Jamnica, s ostvarenih 587 milijuna kuna, uz operativnu dobit od 132,7 milijuna kuna, te Ledo, s prihodom od 555 milijuna kuna i operativnom odbiti od 114,4 milijuna kuna.

Poslovna grupa poljoprivreda u istom je razdoblju zabilježila 991 milijun kuna prihoda te operativnu dobit od 74,6 milijuna kuna. U toj grupi najveći prihod imalo je Belje, 572 milijuna kuna, dok mu je operativna dobit bila 56,3 milijuna kuna.

Izvanredna uprava u izvješću, između ostalog, navodi da nakon izglasavanja nagodbe, Visoki trgovački sud rješava žalbe po rješenju o njezinoj potvrdi. “Po pravomoćnosti nagodbe, započet će se s njezinom implementacijom, čije je planirano trajanje između tri i šest mjeseci. Sve kompanije u sustavu, uz organizaciju i kontrolu od strane izvanredne uprave, započele su s pripremama za taj tehnički vrlo zahtjevan proces koji će, prema zadnjim procjenama, imati više od 100.000 koraka”, kaže se u izvješću.

Po podacima iz izvješća o troškovima izvanredne uprave i poslovanja Agrokora d.d. (koji su iskazani bez PDV-a), ukupan trošak savjetnika u svibnju je iznosio 40,67 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na svibanj kada su iznosili 110,56 milijuna kuna.

Kako se objašnjava, najveći doprinos ukupnom smanjenju operativnih troškova za lipanj, u visini od 65 milijuna kuna, dolazi od smanjenja pravnih troškova za gotovo 63 milijuna kuna te financijskih konzultanata, za 14 milijuna kuna.

Od ulaska izvanredne uprave u Agrokor, odnosno 10. travnja 2017. do kraja lipnja ove godine, ukupni su troškovi Agrokora d.d., što uključuje i naknade povjereniku te plaće i nagrade zaposlenima, potom troškove savjetnika, revizorske i porezne usluge te režijske troškove i sl., iznosili 817 milijun kuna. Od toga se najveći dio, 495 milijuna kuna, odnosi na troškove savjetnika u tom razdoblju.

Među pojedinim izdanjima, najlošiju izvedbu imala je dionica Bayera, potonuvši 10,4 posto te je na putu najlošije dnevne izvedbe u zadnjih 9 godina. Taj njemački farmaceutski proizvođač bilježi potonuće cijene svoje dionice nakon što je američkom Monsantu, kojeg je kupio u lipnju, sud presudio da mora plati odštetu jednom američkom poljoprivredniku zbog glifosfata u njegovim proizvodima koji su uzrokovali da oboli od raka.

Znatno je potonula i cijena dionice zrakoplovne kompanije Air France KLM, za 4,5 posto, nakon što je najveći sindikat pilota u toj kompaniji najavio da su tijekom vikenda mogući novi štrajkovi ako ponovno ne budu pokrenuti pregovori s upravom.

Turska središnja banka u ponedjeljak ujutro započela je s programom ulijevanja dodatne likvidnosti u financijski sustav, smanjivši obvezne rezerve koje tamošnje banke moraju držati u lirama i stranoj valuti, pa se zahvaljujući tome tečaj turske lire oporavio s rekordno niske razine koju je zabilježio na svjetskim deviznim tržištima tijekom noći od 7,24 lira za dolar.

Središnja banka smanjila je obveznu rezervu koju turske banke moraju držati u lirama za 250 baznih bodova, a snizila je i zahtjeve za držanje rezervi u stranoj valuti za 400 baznih bodova za sva dospijeća financijskih obveza u roku do tri godine. Time se u turskom financijskom sustavu oslobodilo 10 milijardi lira, odnosno 6 milijardi dolara. Središnja banka također se obvezala da će “osiguravati svu likvidnost koja je bankama potrebna”.

Tečaj lire dotaknuo je tijekom noći na azijsko-pacifičkim deviznim tržištima tečaj od 7,24 lira za dolar, no nakon poteza središnje banke i najava ministra financija Berata Albayraka, ojačala je na 6,4 lire za dolar. U nedjelju je ministar financija Berat Albayrak najavio da je Turska izradila akcijski plan i počet će ga provoditi u ponedjeljak ujutro kako bi umirila ulagače.

U intervjuu objavljenom na internetskim stranicama dnevnika Hurriyet, Albayrak je kazao da je slabost lire posljedica „napada”, ponovivši izjavu predsjednika Tayyipu Erdoganu – koji je njegov punac – ali je istaknuo i da je akcijski plan spreman. “Od ponedjeljka ujutro, naše institucije će poduzeti potrebne korake i obavijestiti o tome tržišta”, kazao je Albayrak, ali nije iznio konkretne detalje o planiranim koracima.

Kazao je da je plan pripremljen za banke i sektor realnog gospodarstva, uključujući male i srednje velike tvrtke, na koje najviše utječu oscilacije tečajeva valuta. “Brzo ćemo poduzeti potrebne korake s našim bankama i bankarskim regulatorom”, kazao je. Odbacio je sve špekulacije da bi Turska mogla intervenirati na bankovne račune u dolarima, rekavši da bilo kakvo oduzimanje ili pretvaranje tih depozita u lire ne dolazi u obzir.

U intervjuu Hurriyetu Albayrak je kazao kako su proračunske politike važne za potporu i jačanje monetarne politike središnje banke. “Ući ćemo u snažno razdoblje u smislu fiskalne politike”, kazao je.

Od početka godine turska valuta potonula je 40 posto prema dolaru, ponajviše zbog zabrinutosti oko utjecaja turskog predsjednika Tayyipa Erdogana nad gospodarstvom, njegovim pozivima da se snize kamatne stope i pogoršanim odnosima sa SAD-om. Erdogan, koji je sam sebe nazvao “neprijateljem kamatnih stopa”, želi jeftine kredite banaka kako bi potaknuo rast gospodarstva, no ulagači se plaše da je gospodarstvo pregrijano i da bi moglo doći do oštrog prizemljenja, pa čak i recesije, nakon niza godina relativno snažnog rasta gospodarstva.

Erdoganovi komentari o kamatnim stopama – i njegovo nedavno imenovanje svoga zeta za ministra financija – pojačali su percepciju da središnja banka nije neovisna. U nedjelju je Erdogan odbacio teze da je Turska u financijskoj krizi poput onih u Aziji prije dva desetljeća. Oštar pad lire rezultat je zavjere i ne odražava ekonomske temelje Turske, kazao je. “Koji je razlog za ovu oluju u šalicu čaja? Nema ekonomskog razloga za ovo… Ovo se zove provođenje operacije protiv Turske”, kazao je.

Središnja je banka u svibnju podigla kamatne stope kako bi podržala lira, ali nije dodatno zaoštrila monetarnu politiku na nedavnoj sjednici. Erdogan je u nedjelju ponovio svoj poziv Turcima da prodaju dolare i kupuju lire kako bi podržali domaću valutu, dok je poduzetnicima poručio da ne stvaraju zalihe dolara.

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale, dok je tečaj eura prema dolaru zaronio na najnižu razinu u 13 mjeseci jer se ulagači plaše negativnog utjecaja turske krize na europske banke i tržišta u razvoju. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 5,00 sati u minusu 1,1 posto i zaronio na najnižu razinu u mjesec dana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,4 i 1,3 posto Pad cijena dionica na burzama posljedica je nesigurnosti ulagača i pada sklonosti prema riziku jer je na valutnim tržištima nastavljen oštar pad tečaja turske lire. U petak je tečaj lire prema dolaru potonuo 18 posto, što je bio njegov najveći dnevni gubitak od financijske krize u Turskoj 2001. godine, pa je cijena dolara, po prvi put u povijesti, skočila iznad 6 lira.

Jutros je, pak, u jednom trenutku tečaj dolara skočio i na 7,24 lire, da bi kasnije skliznuo na 6,99 lira. Tako je jutros dolar prema liri ojačao oko 10 posto. Posljedica je to produbljivanja gospodarske krize u Turskoj nakon što je u petak predsjednik SAD-a Donald Trump udvostručio carine na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje na 20, odnosno 50 posto, što je posljedica sve zategnutijih odnosa između te dvije zemlje.

Turska su financijska tržišta i prije toga bila pod pritiskom zbog jačanja inflacije, dok turski predsjednik Erdogan ne dozvoljava povećanje kamata središnje turske banke i povećava kontrolu nad gospodarstvom. Od početka godine lira je izgubila oko 45 posto vrijednosti jer tamošnjem gospodarstvu prijeti oštro usporavanje rasta, a možda i recesija, na što upozorava rejting agencija Fitch.

Jutros se lira donekle stabilizirala jer je turski ministar financija Berat Albayrak kazao da ima plan kojim bi se umirili ulagači i da će ga početi provoditi u ponedjeljak ujutro. „Pad lire, započet u svibnju, mogao bi gurnuti tursko gospodarstvo u recesiju, a to bi moglo izazvati bankarsku krizu. To bi bio udarac za tržišta u razvoju, no širi ekonomski utjecaj mogao bi biti skroman, čak i na eurozonu”, kaže Andrew Kenningham, ekonomist u tvrtki Capital Economics.

Zbog strahovanja ulagača da bi kriza u Turskoj mogla izazvati gubitke u europskim bankama, i euro je jutros pod pritiskom. Njegov tečaj prema dolaru skliznuo je u jednom trenutku na 1,1370 dolara, najnižu razinu u 13 mjeseci, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 1,1410 dolara. „Rizik od širenja zaraze usmjeren je na španjolske, talijanske i francuske banke koje su značajno izložene turskom valutnom dugu”, upozoravaju analitičari ANZ banke.

Euro je oslabio i u odnosu na švicarski franak i japanski jen, valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena. Dolar je, pak, nastavio jačati, pa je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros dosegnuo 96,47 bodova, novu najvišu razinu od srpnja 2017. godine, dok je u petak iznosio 96,31 bod.

I dok je prema euru ojačao, u odnosu na japansku valutu tečaj dolara skliznuo je sa 110,80 jena, koliko je iznosio u petak, na 110,40 jena. Na robnim tržištima, pak, vlada oprez, pa tako cijene nafte ne osciliraju značajnije. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je oko 10 centi, na 72,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5 centi, na 67,70 dolara.

Istodobno je indeks zaposlenosti najviše pao u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 14,3 posto. Godišnja usporedba pokazuje najveći rast zaposlenosti u lipnju u odnosu na isti lanjski mjesec u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 22,1 posto, proizvodnji metala, za 6,4 posto, te proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, za 5,1 posto.

Najveći pad zaposlenosti zabilježen je, pak, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, za 13 posto Ukupna proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do lipnja 2018. u usporedbi s istim razdobljem 2017. veća je za 1,2 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Kriminalistička istraga počela je 2013. godine kada su u kućnim pretragama pronađene skrivene gotovine i zlato, a rezultirala je optužnicama za primanje mita, pranje novca te krivotvorenje ili uništavanje dokumentacije.

Istrage su provedene na 58 lokacija na području Ljubljane, Celja, Maribora, Kopra i Novog Mesta, a među optuženima je i više liječnika i zdravstvenih djelatnika, njihovih “suradnika” i pomagača posrednika koji su novac polagali na račune u inozemstvu, među ostalim u Austriji i Hrvatskoj, prenose slovenski mediji.

Prema navodima portala lista “Slovenske novice”, proizvođači medicinske oprema i uređaja i njihovi posrednici u strukturu cijene proizvoda za koje su željeli da dobiju prednost prilikom izbora u bolnicama i zdravstvenim ustanovama unaprijed su “ugrađivali” potrebne provizije koje su u ukupnoj cijeni predstavljale od 5 do 20 posto konačnog iznosa cijene.

Navodno je riječ o najvećem korupcijskom skandalu u Sloveniji do sada iako je ta tema, uz onu o stanju u bankama bila vrlo aktualna proteklih godina.

U nedavno kampanji pred parlamentarne izbore sve stranke obećavale su da će “uvesti red” u zdravstvene ustanove, osigurati održiv način financiranja zdravstva i smanjiti nabavne cijene za uređaje i medicinsku opremu koje su više od uobičajenih europskih, upravo zbog posrednika i netransparentnog načina njihove nabave.

Sindikat ORCA, podsjetimo, štrajk je već bio najavio ove godine prvi put početkom travnja, ali je od njega odustao nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem.

No, kako ni nakon toga nisu ispunjeni njihovi zahtjevi niti je potpisan kolektivni ugovor iz Hrvatskog sindikata prometnih pilota (HSPP) i Organizacije radnika Croatia Airlinesa (ORCA) najavili su krajem srpnja da piloti, stjuardese i aviomehaničari u srijedu 8. kolovoza kreću u štrajk.

Uprava Croatia Airlinesa je reagirajući na najavu štrajka, čije je trajanje predviđeno do ispunjenja traženih zahtjeva, upozorila da će gubici za kompaniju po svakom danu štrajka iznositi do 800.000 eura te da kompanija nema financijske mogućnosti izdvojiti gotovo 53 milijuna kuna dodatno godišnje koliko iznose sindikalni zahtjevi.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je prošli tjedan da najava štrajka u Croatia Airlinesu nije dobra i samo može nanijeti štetu te je apelirao da sindikat i Uprava sjednu za stol i pokušaju naći rješenje.

Gostujući jutros u programu N1 televizije predsjednik Uprave CA Jasmin Bajić kazao je da očekuje da će doći do razgovora sa sindikatima jer razgovor nema alternativu, a on je na raspolaganju 24 sata. “Na prvom mjestu su nam putnici jer svi mi smo sve stekli zahvaljujući putnicima i njima moramo biti odgovorni. Nadam se da će prevladati razum i da neće doći do štrajka. A ako bude, pripremamo se za uvođenje krizne situacije u CA i trudit ćemo se da sve naše putnike prevezemo do odredišta”, istaknuo je Bajić.

Ministar Butković krajem prošloga tjedna podsjetio da je CA ponovno stavljena na popis strateških tvrtki i da je Nacionalnim planom reformi predviđeno da se za tu tvrtku pronađe strateški partner. Aktivnosti u pronalaženju strateškog partnera za Croatia Airlines traju i nastavit će se, a sve u cilju osiguranja dotoka svježeg kapitala i konsolidiranja stanja u kompaniji, rekao je, dodajući kako istodobno traju i nastojanja u cilju postavljanja nove uprave.

Na novinarski upit je li najava štrajka uslijedila nakon informacije o početku odmora za članove Vlade, a nakon nedavne najave premijera Plenkovića da će nastojati utjecati na rješavanje stanja u nacionalnoj zrakoplovnoj kompaniji, Butković je rekao kako premijer nije ništa obećao već su sve spomenute aktivnosti u tijeku i nastavljaju se – i u vezi s imenovanjem nove uprave i u pronalaženju strateškog partnera za Croatia Airlines.

Mišljenja smo u Vladi da bi bilo najbolje da svi sudionici ovog procesa, sindikat koji poziva na štrajk i Uprava, ponovno sjednu za isti stol i razmotre mogućnosti prevladavanja ovog stanja, što bi bilo u općem interesu, naglasio je prije nekoliko dana Butković, dodajući kako je štrajk ‘nešto što će Croatia Airlines vrlo teško izdržati’.

Situaciju u CA komentirao je za N1 i bivši ministar prometa SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić, kazavši da se “trebavratiti nekoliko godina unatrag kada je bila uspješna dokapitalizacija i restrukturiranje, kada je država podmirila preko milijardu kuna obaveza kompanije. Aviončići su plovili sve tamo do početka 2016., kad je došlo do krize upravljanja. Ključni problem je što Butković sam ne može izabrati predsjednika uprave”.

“U cijeloj priči mi je žao Butkovića, to što radi premijer se ne smije raditi. Ako ste nezadvoljni morate smijeniti ministra. Ovdje nije pitanje sindikalnih zahtjeva, njih je bilo i prije, već to što nemate ključnu osobu koja upravlja procesom, a što je preuzeo Plenković. Ovdje nije pitanje ugovora, već problem prvog čovjeka i upravljanje Croatia Airlinesom. Postoji i zabrinutost ljudi koji prate zračni promet da će na CA imati veliki utjecaj promjena cijena goriva i dovesti je u probleme, a država više ne smije intervenirati”.

Centar za restrukturiranje i prodaju spaja se s Ministarstvom državne imovine. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu spojit će se s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, a Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. s Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS d.o.o.), Agencija za investicije i konkurentnost s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, a s istim ministarstvom spojit će se i Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo.

Hrvatski mjeriteljski institut spaja se s Državnim zavodom za mjeriteljstvo. Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ) spojit će se s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja, a Agencija za obnovu osječke Tvrđe s Gradom Osijekom.

Hrvatski zavod za prostorni razvoj spojit će se s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja dok će se Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) spojiti sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata spojit će se sa Zakladom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a Agencija za obalni linijski pomorski promet s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture. S istim ministarstvom spojit će se i Agencija za vodne putove, dok će se Croatia Expres putnička agencija d.o.o. spojiti s HŽ Putnički prijevoz d.o.o..

Agencija za integralni transport (AGIT d.o.o.) spojit će se s HŽ Cargo d.o.o., a Radionica željezničkih vozila Čakovec d.o.o. (RŽV d.o.o.) s Održavanjem vagona d.o.o. S istom tvrtkom od 1. siječnja 2019. spojit će se i Remont i proizvodnja željezničkih vozila Slavonski Brod d.o.o. (RPV d.o.o.). S Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava spojit će se Agencija za osiguranje radničkih potraživanja (AORT) te Zavod za unapređivanje zaštite na radu dok će se Agencija za regionalni razvoj RH spojiti s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU.

Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi spojit će se s Ministarstvom zdravstva, a Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo kao i Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping (HZTA).

Hrvatski zavod za telemedicinu spojit će e s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu dok će se Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu spojiti s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) spojit će se s Ministarstvom znanosti i obrazovanja/Hrvatski zavod za zapošljavanje.

S Hrvatskim vodama spojit će se Hrvatske vode – hidrotehnički objekti d.o.o, Hrvatske vode Jadranski projekt d.o.o. (HVJP d.o.o.) te Vodoprivredne uslužne djelatnosti d.o.o..  S Hrvatskim šumama spojit će se Hrvatske šume Consult d.o.o., Šumska biomasa d.o.o. (u likvidaciji), Natura Silvae Projekt d.o.o. te Rasadnik Piket d.o.o. Ured za razminiranje Vlade RH spojit će se s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, a Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH s Ministarstvom zdravstva.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Hrvatski centar za razminiranje, Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom (EX-AGENCIJA) te Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost spojit će se Ministarstvom unutarnjih poslova. HEP grupi pripast će HEP-Opskrba plinom d.o.o., Program Sava d.o.o., Plomin Holding d.o.o., HEP-Nastavno obrazovni centar, Novenerg d.o.o. te Hrvatski centar za čistiju priozvodnju.

Kada se steknu formalno-pravni uvjeti Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka spojit će se s Ministarstvom financija. Od početka iduće godine ukinut će se Tvornica željezničkih vozila Gredelj d.o.o. u stečaju te Proizvodnja-regeneracija d.o.o. “u stečaju”, dok će u prodaju ići HP Produkcija d.o.o.. Odašiljači i veze BIH d.o.o. će ići u gašenje.