Ekonomija

Novotny za N1
Ekonomski analitičar Damir Novotny gostovao je u Novom danu gdje je komentirao ekonomsku situaciju u zemlji te moguće daljnje posljedice koronakrize.

Komentirajući današnju odluku o kraju moratorija na ovrhe, Damir Novotny je rekao da nije baš dobro vrijeme za tu odluku jer će kriza vjerojatno trajati još neko vrijeme, a to znači da će i dio građana imati umanjene dohotke ili neće uopće primati dohodak.

Gotovo 200.000 građana ima dugove do deset tisuća kuna, a njih gotovo 100.000 duguju i do sto tisuća kuna. Na pitanje smatra li da je postojeći sustav dobar, Novotny odgovara da vjerojatno nije: “Da je sustav dobar, ne bi imali tako velik broj blokiranih, i građana i mikropoduzetnika. Godinama već zagovaram strukturnu izmjenu sustava. Dugovi se moraju vratiti, naši građani su skloni zaduživanju za razliku od drugih srednjeeuropskih zemalja. Kod nas ulaze u dužničke odnose zbog nemogućnosti ostvarivanja normalnih dohodaka prema njihovim očekivanjima. Morali bismo promijeniti sustav naplate koji je prepun problema. Osnovni dug se mora vratiti, ali zatezne kamate su dva destljeća bile iznimno visoke i još su visoke, one stvaraju ovu neodrživu situaciju. Previše je sudionika u tom procesu. Za hrvatske prilike bio bi prihvatljiv njemački model ovršnih postupaka te izbjegavanje trajne blokade računa čime velik dio sugrađana tjeramo iz ekonomskog sustava i prisiljavamo velik broj njih na sivu ekonomiju. Tako stvaraju dohotke u neformalnom dijelu ekonomije, ne plaćaju poreze i pokušavaju podmiriti dugove.”

Smatra da je rješenje dogovor s bankama, a zakonska rješenja bi ih trebala usmjeravati na nagodbe. Govoreći o posljedicama cjelokupne pandemijske krize, ali i novog vala koronavirusa, rekao je: “Hrvatska je u opću recesiju ušla daleko najmanje spremna u odnosu na druge zemlje EU. Ne možemo izdržati još jedan lockdown. Velik dio ekonomije ovisi o direktnom sektoru, o ponuđačima i primateljima usluge. Imamo velik strukturni problem koji se vuče desetljećima, nismo dovoljno akvitnosti usmjerevali prema realnom sektoru. Dobavljači servisnih ekonomija će se morati prilagoditi. Mislim da će biti teško balansirati potrebu da se ekonomske aktivnosti nastave. Dio ponuđača ugostiteljskih usluga vjerojatno neće moći preživjeti krizu ni uz pomoć Vladihin mjera. Čitav je niz pritisaka koji ovu krizu čine najdubljom ekonomskom krizom u povijesti prostora moderne Hrvatske. Vlada više nema rezervi na koje može računati za pomoć poduzetnicima i poduzećima, očekuje se pomoć EU fonda, no to će biti na raspolaganju tek u proljeće.”

Vlada je najavila još jedan set pomoći gospodarstvu, ali zemlje koje imaju nizak javni dug, koje nemaju fiskalnih rezervi, mogu se odlučiti na lockdown, poput Njemačke i Češke, ali zemlje s visokim javnim dugom nemaju fiskalnih rezervi, istaknuo je Novotny i dodao: “Hrvatska je propustila cijelo desetljeće ekonomskog rasta i stvaranja akumulacija pričuva i sad se nalazimo u situaciji da ekonomska aktivnost pada, rezerve nemamo. Potpuni lockdown bi do kraja erodirao ekonomski sustav koji bi se nakon izlaska iz epidemiološke krize teško oporavio. Kriza ima pozitivne aspekte – pritišće Vladu na razmišljanje da se mora smjer ekonomske pollitike promjeniti i poticati ulaganja u prerađivačkoj industriji. Privatni sektor treba jačati.”

Komentirajući značajan rast cijena nekretnina, posebno u Zagrebu, rekao je: “Mislim da su ovom trenu nekretnine precijenjene, posebno u Zagrebu i destinacijama na Jadranu. Iznimno su skupe, nadam se da će doći do korekcije cijena to bi bilo korisno za oporavak od krize i za građane. Ne vjerujem da će se nastaviti trend rasta cijena nekretnina.”

Poslovni dnevnik
U osječkoj mljekari proizvodnja će se ipak nastaviti i nakon 1. siječnja 2021. Meggle i grupacija Fortenova postigli su dogovor, proizvodne pogone će nakon odlaska njemačke korporacije iz Hrvatske preuzeti Belje plus.

Obje strane službeno tu informaciju još ne žele potvrditi, no kako doznaje Poslovni dnevnik, dogovaraju se zadnje “finese”, detalji ugovora koji bi vrlo skoro trebao biti zaključen. Koliko je vrijedna transakcija preuzimanja Meggleove proizvodnje, naravno, poslovna je tajna, a prema dostupnim informacijama Belje je spremno nastaviti suradnju sa svim postojećim kooperantima Megglea, a riječ je o 282 mljekara, te namjerava zadržati najveći dio zaposlenih, odnosno 70 posto od postojećih 160.

Njima će prije odlaska Meggle isplatiti otpremnine i plaće za njihov rad do 31. prosinca. Sindikati su otpremninama koje plaća dosadašnji poslodavac zadovoljni jer su one 25 posto iznad zakonske obveze. Vlasnik je za otpremnine, prema dostupnim podacima, osigurao osam milijuna kuna.

Time bi, nakon četiri mjeseca od objave odluke da gasi proizvodnju u Hrvatskoj, farmeri od kojih Meggle otkupljuje sirovo mlijeko i zaposlenici konačno trebali odahnuti. Meggle će, kako je uprava u Hrvatskoj već komunicirala, na ovom području Europe proizvodnju razvijati u BiH i Srbiji, gdje već ima pogone, no u Hrvatskoj, kako se ispostavilo, proizvodnja za kompaniju, nikako nije bila ekonomski isplativa.

Premda je u nove pogone njemačka mliječna industrija posljednjih godina imala značajna ulaganja, primjerice u siranu su uložili više od pet milijuna kuna, predsjednik Uprave Meggle Hrvatska Marjan Vučak ljetos je obrazložio odluku o gašenju proizvodnje negativnim utjecajem koje su na poslovanje imali brojni događaji proteklih godina, poput krize aflatoksina i Agrokora, a kulminacija je došla s izbijanjem pandemije koronavirusa.

Prema procjenama u kompaniji s tom krizom za ovu godinu očekivan je daljnji pad prihoda, čak za 40 posto, pa su i pozitivni pomaci koji su za ovu industriju u Hrvatskoj u proteklom razdoblju poduzimani, kako je to pojasnio Vučak prije nekoliko mjeseci, u konačnici bili nedovoljni da vlasnici odluče još neko vrijeme čekati.

Za lokalnu i državnu vlast, koje su intenzivno pratile proces traženja vlasnika za Meggleovu tvornicu, najvažnije je da se očuva proizvodnju u Osijeku, te da nitko od farmera, koji uredno zadovoljavaju sve uvjete po kvaliteti kemijskih i higijenskih kriterija koje mora imati sirovo mlijeko, ne bude pritisnut na prekid poslovanja zbog odluke Megglea.

Meggleovo prepuštanje biznisa u Hrvatskoj Belju u stvarnosti neće izazvati neke dramatične promjene u odnosima među glavnim igračima u mliječnoj industriji. Dukat i Vindija, naime, najveći su prerađivači, koji zajedno otkupljuju dvije trećine mlijeka s hrvatskih farmi.

Prema službenim podacima za prošlu godinu, u Hrvatskoj je proizvedeno ukupno 435 milijuna litara sirovog mlijeka, od čega je 185 milijuna ili 42 posto, otkupio Dukat. Druga je po veličini Vindija s otkupljenih 127 milijuna litara ili 29 posto.

Belje, koje ima i vlastite farme, ukupno je lani otkupilo 48 milijuna litara, odnosno 11 posto, dok je Meggle četvrti po snazi, s 25 milijuna litara otkupa i udjelom od 6 posto. Belje, dakle, i dalje, nakon što preuzme osječku mljekaru, ostaje i s povećanim kapacitetom treći po snazi s učešćem od 16 posto, te neće “ugroziti” najveće otkupitelje.

Ovi odnosi među najvećim otkupljivačima, potvrđuju izvori iz resornog Ministarstva poljoprivrede, u pravilu se mogu preslikati i na ovu godinu, u kojoj se po prvi put od 2011. godine počinje bilježiti rast količine otkupljenog mlijeka od seljaka.Točnije, rast se na godišnjoj razini bilježi u prethodna četiri mjeseca, a nastavi li se takav trend do kraja godine, u najgorem slučaju se očekuje da na godišnjoj razini ovogodišnja proizvodnja u visini prošlogodišnje, te da se prvi put nakon dugog niza godina zaustavi poražavajući trend u proizvodnji mlijeka.

Negativan scenarij sa 6-postotnim udjelom proizvodnje kooperanata Megglea ostavilo bi vidljiv trag u toj statistici, iako upućeni tvrde da bi i oni vjerojatno uspjeli plasirati mlijeko drugom partneru, jer nakon objave Meggleove odluke o gašenju proizvodnje nekoliko se proizvođača, uključujući i Dukat, ali i manje domaće tvrtke, te jednu mađarsku, interesiralo i nudilo suradnju osječkim mljekarima.

No, bez obzira na to što Meggle nema krupniji udjel na domaćem tržištu, te što svaki privatni poduzetnik ima legitiman interes da posluje profitabilno, ta je odluka vlasnika kao stranog ulagača imala negativan odjek i izazvala je zabrinutost u domaćoj javnosti. Posebice je “uzdrmala” Slavoniju, u kojoj proteklih godina gospodarstvo slabi, a stanovnici odlaze.

Što se Megglea tiče, iz dostupnih informacija oni planiraju i dalje ostati na tržištu sa svojim proizvodima koje će plasirati iz svojih tvornica iz drugih zemalja. Stoga namjerava i nakon gašenja proizvodnje zadržati dio zaposlenika, oko 30, u prodaji u Osijeku i Zagrebu. Ostaje, naravno, logično pitanje neizvjesnosti njihovih budućih rezultata zbog percepcije koju će ova poslovna odluka ostaviti na domaće potrošače.

Za proizvodnju mlijeka, pak, ova epizoda s Meggleom može imati još pozitivniji ishod ako briga za nastavak rada tvornice u Osijeku koji kontinuirano traje još od 1949. rezultira još većim interesom i posvećenosti oporavku stočnog fonda, za koji su u tijeku natječaji, te se konačno pokrene i udruživanjem farmera radi zajedničkog nastupa čime bi u pregovorima s velikim mljekarima sebi osigurali, piše Poslovni dnevnik.

Analiza kineskog zavoda za statistiku
Iako vlada u Pekingu nevoljko gleda na investicije u kineski nekretninski sektor zbog mogućnosti stvaranja tržišnog balona, to je i dalje – uz izvoz kojem prijeti (pre)jaki juan – jedan od glavnih pokretača rasta gospodarstva opterećenog pandemijom.

Kineski statistički zavod danas će objaviti procjenu rasta BDP-a u trećem tromjesečju koja će pokazati da li se drugo svjetsko gospodarstvo po veličini nastavlja oporavljati od korona krize. Podsjetimo, nakon što je u prvom kvartalu zabilježen pad – prvi u više od 40 godina – od 6,8 posto, u razdoblju od travnja do lipnja kineski je BDP porastao 3,2 posto.

Ekonomisti ističu za Financial Times da bi rezultat za treće tromjesečje trebao biti još uvjerljiviji. Larry Hu, glavni ekonomist u banci Macquarie, procjenjuje da će gospodarstvo Kine u trećem kvartalu ojačati za 5 posto, a u četvrtom za 5,5 posto. Hu dodaje kako bi Kina u prvom tromjesečju iduće godine mogla ostvariti i do 15 posto ekonomskog rasta, s obzirom na nisku bazu u usporedbi s početkom ove godine.

Što se tiče cijele 2020., Međunarodni monetarni fond (MMF) u prošlotjednim revidiranim prognozama objavio je da će kineski BDP ojačati 1,9 posto. Za ilustraciju, američkom gospodarstvu ove godine MMF prognozira pad od 4,3 posto, a indijskom od čak 10,3 posto.

Ekonomski analitičari smatraju da se Peking mora pozabaviti s nekoliko područja ako želi da se ove prognoze ostvare. To prije svega vrijedi za nekretninski sektor. Još 2017. predsjednik Xi Jinping izjavio je da je namjena „domova da se u njima živi, a ne da se špekulira“ čime je signalizirao vladin stav da rast cijena nekretnina treba ograničiti, posebno u velikim gradovima.

No, nekretninski sektor nije izgubio ulogu jednog od generatora ekonomskog rasta Kine. Iako je vladin ekonomski tim, predvođen potpredsjednikom Liu Heom, nastavio s naporima ograničavanja priljeva kredita investitorima za gradnju, Peking će morati procijeniti kakav će to imati utjecaj na cijeli niz ekonomskih aspekata, od industrijske potražnje do financijskog stanja lokalnih vlasti.

Naime, prodaja građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu važan je izvor prihoda za većinu lokalnih vlasti. Pomalo dramatična ilustracija važnosti nekretninskog sektora viđena je prošloga mjeseca kada su investitori na Hongkonškoj burzi bili preneraženi viješću da je jedan od najvećih developera u zemlji – kompanija Evergrande – od lokalnih vlasti provincije Guangdong zatražio financijsku pomoć kako bi izbjegao potencijalnu insolventnost.

Evergrande je dužan 123 milijarde dolara koje je „natukao“ posljednjih godina sudjelujući u brzoj urbanizaciji zemlje. Izvor daljnjeg rasta građevinskog sektora jesu i ulaganja u infrastrukturu. U prva dva mjeseca ove godine ulaganja u fiksnu imovinu potonula su rekordnih 24,5 posto, a nastavile su padati sve do kolovoza. Analitičari očekuju da će današnji statistički podaci pokazati da su u rujnu investicije u infrastrukturu konačno porasle.

Narodna banka Kine priopćila je prošle srijede da će podržati privremeno povećanje ukupne razine duga, što u pravilu potiče infrastrukturna ulaganja. Podaci objavljeni prošloga tjedna pokazali su da je tamošnje mjerilo kreditne aktivnosti u rujnu raslo po najbržoj stopi u posljednje dvije godine.

Plasman bankovnih kredita u rujnu je također porastao snažnije od očekivanja, za 13 posto na godišnjoj razini. Potporu daljnjem ekonomskom oporavku mogla bi dati i osobna potrošnja. Nakon sedam uzastopnih mjeseci pada na godišnjoj razini, osobna potrošnja napokon je u kolovozu zabilježila pozitivan rezultat, doduše sramežljivi, od tek 0,5 posto u odnosu na srpanj. Ako se osobna potrošnja uspije oporaviti kao što je to slučaj s izvozom, kinesko gospodarstvo bit će na dobrom putu ostvarenja MMF-ovih prognoza o rastu od 8 posto u idućoj godini, smatraju ekonomisti.

Kad je već riječ o izvozu, valja podsjetiti da je u rujnu zabilježen skok od 9,9 posto na godišnjoj razini. Glavnu podršku izvoznicima dala je sposobnost kineskih javnozdravstvenih vlasti da širenje koronavirusa među stanovništvom drže pod kontrolom, barem prema službenim podacima.

S tvornicama, lukama i prijevozničkim kompanijama koje normalno rade, Kina je u prilici da zadovolji globalnu potražnju, od potrošačke elektronike potrebne za rad od kuće do osobne zaštitne opreme. Uvoz je skočio 13,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, nakon 2,1-postotnog pada u kolovozu, signalizirajući oporavak potrošnje i državnih ulaganja. Od siječnja do rujna kineski izvoz smanjen je blagih 0,8, a uvoz 3,1 posto. Kina je u travnju sudjelovala s 18 posto u globalnom izvozu.

Međutim, ubrzavanje izvoza moglo bi zakočiti jačanje juana. Nakon što se krajem svibnja tečaj kretao oko 7,20 juana za dolar, trenutno kineska valuta vrijedi 6,70 dolara što znači da je ojačala 7 posto.

Štoviše, 9. listopada tečaj je skočio gotovo 1,5 posto, najviše u posljednjih 15 godina uslijed veće globalne potražnje za kineskom financijskom imovinom i očekivanjima da će pobjeda Joea Bidena ublažiti tenzije između Amerike i Kine. U odgovoru na ovu aprecijaciju, Narodna banka Kine je komercijalne banke oslobodila obveze držanja pričuva kada kupuju devizne izvedenice. Radi se o uobičajenom potezu za kojim tamošnja središnja banka poseže kada ocijeni da je juan ojačao previše i prebrzo. Nakon intervencije juan je oslabio gotovo 1 posto, no prošloga petka tečaj se opet kretao oko 6,7 juana za dolar, piše Poslovni dnevnik.

Dugovi na naplatu
U ponedjeljak 19. listopada prestaje moratorij na ovrhe, a po dostupnim podacima građani najviše duguju financijskim institucijama, dok su najčešća dugovanja za telekomunikacijske usluge.

Gledano po iznosu, građani najviše duguju bankama, što se odnosi na kredite, kao i potraživanja vezana za kreditne kartice, pa dug financijskom sektoru tako doseže udio od 35 posto u ukupnim dospjelim dugovanjima. Najčešći su pak vjerovnici iz područja telekomunikacija, no ukupan dug prema njima je nešto ispod pet posto.

Dugovanja po osnovi režija, kao što su voda, plin, električna energija, dosežu udio od oko 1,6 posto, pri čemu udio dugovanja za električnu energiju i plin iznosi oko 0,6 posto od ukupnog iznosa, dok udio za vodu i komunalne usluge iznosi oko jedan posto.

Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore, javni bilježnici su za trajanja moratorija zaprimili oko 170 tisuća prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi, a najviše ih se odnosi na dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonske usluge.

No, kažu i kako je tu i znatan broj prijedloga koje podnose pravne osobe protiv pravnih osoba, odnosno poduzeća kojima druga poduzeća nisu platila isporučenu robu ili izvršene usluge. Naime, javni bilježnici su u razdoblju zastoja ovrha morali zaprimati prijedloge za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, ali nisu donosili niti otpremali rješenja strankama. Fina je u odgovoru na Hinin upit iznijela procjenu da će od oko 170 tisuća zaprimljenih prijedloga kod javnih bilježnika postati pravomoćno njih oko 145 tisuća ili 85 posto. No, pritom iz Fine napominju da su im to poznati podaci, ali da ne mogu znati koliko vjerovnika namjerava predati zadužnicu ili neku drugu osnovu za plaćanje na naplatu u Finu.

Nastavak ovrha će se provoditi u tri faze – 19. listopada, 20. studenog i 20. siječnja, a od sutra će se pokretati ovrhe zaprimljene do kraja lipnja. U prvoj fazi dostavljat će se rješenja donesena po prijedlozima zaprimljena zaključno s 30. lipnja, u drugoj rješenja koja su zaprimljena do 31. kolovoza i u posljednjoj trećoj fazi rješenja donesena po prijedlozima zaprimljenima zaključno s 18. listopada. Provedbu u tri faze nakon isteka zastoja predložilo je Ministarstvo pravosuđa i uprave, a Hrvatska javnobilježnička komora je taj prijedlog dostavila na oko 320 javnobilježničkih ureda.

Najčešći oblik ovrhe je putem Fine, iz koje su izvijestili da su u razdoblju zastoja provedbe ovrhe, od 18. travnja do 30. rujna ove godine, zaprimili 217.655 ovrha za potrošače, pri čemu u prosjeku jedan ovršenik ima pet ovrha, a najčešće dvije. Savjetnica Uprave u Fini Vinka Ilak je u emisiji Hrvatskog radija “U mreži prvog” istaknula da ih je u istom razdoblju lani zaprimiljeno značajno više, oko 390 tisuća.

No napominje da Fina tek treba početi zaprimati zahtjeve iz javnobilježničkih ureda, pri čemu procjenjuje, s obzirom na provedbu u tri faze, da će Fina do kraja godine zaprimiti oko trećinu prijedloga “nakupljenih” kod bilježnika. “To znači da ćemo na razini godine i dalje imati oko 30 posto novih ovrha manje no što ih je bilo prošle godine”, ustvrdila je Ilak te pojasnila da se te faze odnose samo na nove ovrhe, za koje još nije doneseno rješenje o ovrsi, dok se s onim ovrhama s kojima se zastalo 18. travnja od ponedjeljka kreće u naplatu.

Tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić rekao je u istoj emisiji da će u svakoj fazi na naplatu tako ići oko 60 i nešto tisuća ovrha. Da se nastavilo s moratorijem nakupio bi se još veći broj ovrha i onda bi situacija početkom 2021. bila još i gora, mišljenja je Salapić.

Podaci iz sustava provedbe ovrhe na novčanim sredstvima Fine pokazuju da je najveći broj ovršenih građana, njih 109 tisuća ili 46 posto ukupno blokiranih građana, ovršen za iznose do deset tisuća kuna, a oni ukupno duguju 396 milijuna kuna. Na njihova dugovanja najčešće se odnose potraživanja po osnovi dospjelih, a neplaćenih računa za usluge teleoperatera ili radiotelevizijsku pristojbu, dugovanja po kreditnim karticama ili neplaćena porezna davanja. Od ukupnog broja ovršenih potrošača, svaki treći ima ovrhu u korist banke ili druge financijske institucije, navode iz Fine.

No, podaci Fine pokazuju i da 1475 potrošača duguje čak 6,7 milijardi kuna, što čini 40,2 posto ukupnog duga građana, koji iznosi 16 milijardi kuna. Među njima ima pojedinaca s dugom i od 30-ak milijuna kuna. Pojedinačna dugovanja od 500 tisuća do milijun kuna ima 1850 građana, čija ukupna dugovanja iznose 1,2 milijarde kuna, a ta dugovanja uglavnom se odnose na stambene kredite.

Nadalje, 101.500 građana je s pojedinačnim dugovanjima većima od 10 tisuća kuna, a manjima od 100 tisuća kuna, pri čemu ukupno duguju 3,6 milijardi kuna. Fina je za vrijeme trajanja šestomjesečnog moratorija iznimno izvršavala osnove za plaćanje, koje se odnose na naplatu tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine, kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, zatim tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, mjerama osiguranja iz kaznenog postupka i slično, a za čije izvršenje nije bilo dovoljno sredstava na računima potrošača.

Po tim je osnovama krajem rujna blokirane račune imao ukupno 9.661 potrošač, a najviše ih je u Zagrebu, 1871, Osječko-baranjskoj županiji, njih 850, Splitsko-dalmatinskoj, 819, Primorsko-goranskoj, 696, te Zagrebačkoj županiji, 692.

Fina je zadnjih dana više puta savjetovala građanima koji imaju nepodmirena dugovanja ili misle da je neki vjerovnik pokrenuo prisilnu naplatu duga, da to besplatno provjere putem servisa e-Blokade te da otvaranjem zaštićenog računa osiguraju priljev novca koji se ne može ovršiti.

Dužnici koji nemaju dovoljno novca na računu za otplatu duga, a Fina je za njih zaprimila osnovu za plaćanje, trebaju otvoriti zaštićeni račun u Fini, a Fina će odmah potom naložiti banci otvaranje zaštićenog računa na koji će se uplaćivati zaštićena primanja poput onih po osnovi socijalne skrbi, naknade za bolovanje, dječjeg doplatka i slično te većine iznosa plaće ili mirovine.

Primjerice, ako umirovljenik ima mirovinu 4000 kuna, na zaštićeni račun se uplaćuje 3000 kuna, dok se 1000 kuna uplaćuje na redovni račun s kojeg banka potom sredstva prenosi ovrhovoditelju za otplatu duga.

Građani mogu besplatno putem servisa e-Blokade, kojem pristupaju putem sustava e-Građani, provjeriti imaju li dug, tko je ovrhovoditelj, otvoriti zaštićeni račun te preuzeti sve dokumente vezane uz ovrhu.

Servisu se trenutno do ponedjeljka ne može pristupiti zbog provođenja tehničkih aktivnosti, međutim ovršenici imaju dovoljno vremena za otvaranje zaštićenog računa do sljedećeg očekivanog priljeva novca, poručuju iz Fine.

Čak i u slučaju ako im se ovrha na novčanim sredstvima u ponedjeljak provede, a nisu otvorili zaštićeni račun, mogu to učiniti u roku od 60 dana jer se sredstva s računa ovršenika prenose ovrhovoditelju tek protekom navedenog roka, pojašnjava se.

Iz Fine savjetuju dužnike da kontaktiraju vjerovnike te se pokušaju dogovoriti oko naplate duga jer je otplata duga dogovorom najbolji i najpovoljnije rješenje za dužnike i vjerovnike.

Fina je 18. travnja zastala s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima za ukupno 244.865 ovršenika fizičkih osoba. Tako se zastalo s provedbom 1.089.620 osnova za plaćanje, a ukupan iznos nenaplaćenog duga ovršenika fizičkih osoba za koji se zastalo u provedbi ovrhe iznosio je 23,9 milijardi kuna.

Vlada je sredinom srpnja za još tri mjeseca, do 18. listopada, produžila rok trajanja posebnih okolnosti koje su se odnosile na zastoj u provedbi ovrhe nad novčanih sredstvima građana i fizičkih osoba, kao i na provedbu svih ovršnih postupaka.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je na sjednici Vlade, povodom prestanka zastoja moratorija na ovrhe, rekao da očekuje da će ovrha biti manje nego ih je bilo prije donošenja mjera, no i poručio da se obaveze moraju izvršavati.

Ovog tjedna u javnu raspravu su puštene izmjene i dopune Ovršnog zakona, a ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ustvrdio je da je Vlada tim izmjenama pokazala socijalnu osjetljivost, jer će ovršni postupci biti oko 600 kuna jeftiniji, te se neće moći ovršiti primanja na osnovi božićnice, uskrsnice i drugih socijalnih davanja.

Službeni podaci
Kinesko gospodarstvo, drugo najveće gospodarstvo u svijetu, ubrzalo je u trećem tromjesečju, poduprto zamjetnim oporavkom potrošnje početkom jeseni nakon šoka koji je prouzročio koronavirus, pokazali su u ponedjeljak službeni podaci.

Kineski BDP od srpnja do rujna porastao je 4,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavio je zavod za statistiku. Istovremeno, velika većina zemalja svijeta bilježi gospodarski pad U drugom tromjesečju kineski je BDP pao 3,2 posto.

Na tromjesečnoj razini BDP je u razdoblju od srpnja do rujna porastao 2,7 posto. U drugom tromjesečju bio je veći 11,5 posto u usporedbi s početkom godine koji je obilježilo razbuktavanje epidemije. U razdoblju od siječnja do rujna aktivnosti su bile 0,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Oporavak drugog gospodarstva svijeta od koronašoka počeo je već početkom proljeća, a novi podaci otkrivaju da se početkom jeseni proširio i na potrošnju. Tako je promet u maloprodaji u rujnu porastao 3,3 posto na godišnjoj razini. U kolovozu gotovo porastao je skromnih 0,5 posto. Industrijska proizvodnja poskočila je u rujnu 6,9 posto, nakon 5,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu.

I ulaganja kompanija pokazuju zamjetne znakove oporavka. Tako su ulaganja u fiksni kapital u prvih devet mjeseci bila veća 0,8 posto nego u istom razdoblju 2019. U prvih osam mjeseci bila su niža 0,3 posto.

Vlada je uvela niz mjera kako bi potaknula rast i poduprla zaposlenost, uključujući pojačanu državnu potrošnju i porezne olakšice. Središnja banka snizila je ključne kamatne stope i ublažila propise o bankovnim rezervama. Kinesko će gospodarstvo ove godine jedino u skupini velikih gospodarstava bilježiti pozitivnu stopu rasta, od 1,9 posto, procijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

Analiza Ekonomskog instituta
Nakon naglog zaoštravanja u prvom kvartalu zbog epidemije koronavirusa, drugi je donio ublažavanje financijskih uvjeta, pokazuje pad mjesečnog IFIS indeksa Ekonomskog instituta.

Premda do kraja godine nije ostalo puno, financijski uvjeti ovisit će o rastućem teretu javnih dugova zbog mjera pomoći gospodarstvima diljem EU, geopolitičkim prepucavanjima globalnih igrača i skorašnjim predsjedničkim izborima u SAD-u.

IFIS indeks razvijen je na Ekonomskom institutu, a ilustrira prosječno financijsko stanje gospodarstva, a osim prognoza o smjeru ekonomske aktivnosti može poslužiti i u vaganju odluka o ulaganjima.

Njegovo kretanje od travnja do kraja lipnja ukazuje na to da je četvrti mjesec u godini donio ublažavanje financijskih uvjeta u odnosu na ožujak na što su utjecao razvoj situacije u Hrvatskoj, ali i izvan nje.

Prvenstveno se radilo o početku laganog oporavka na svjetskim burzama i pumpanju novca centralnih banaka u pokušaju da se zadrže povoljni uvjeti financiranja i stabiliziraju tržišta uzdrmana pandemijom.

“Hrvatska narodna banka zauzela je sličan pristup te je već krajem prvog tromjesečja počela s nizom mjera monetarne politike s ciljem održavanja stabilnosti tečaja, povoljnih uvjeta financiranja i stabilnosti financijskog sustava. U drugom tromjesečju tradicionalno visoka razina likvidnosti domaćeg financijskog tržišta dodatno je porasla”, ističu s Instituta.

Dodaju da su tada porasle kamatne stope na kredite (uključene u izračun), a premija rizika države još je bila niska zbog povoljnih uvjeta financiranja i najave dotoka europskog novca za sanaciju (ekonomske) štete od Covida.

Također, pale su premije osiguranja od kreditnog rizika majki domaćih banaka koje su strelovito porasle u prvom tromjesečju uslijed zdravstvene i ekonomske krize u Italiji. “Domaći i inozemni financijski uvjeti do kraja godine bit će pod snažnim utjecajem posljedica izbijanja i širenja pandemije. Dodatne ranjivosti moguće je očekivati zbog produbljenih fiskalnih neravnoteža u zemljama EU-a uslijed uvođenja raznih mjera za pomoć gospodarstvu.

Neizvjesnost dodatno potiču geopolitičke tenzije i ishod predsjedničkih izbora u SAD-u koji će snažno djelovati na globalne financijske uvjete u drugoj polovici godine”, zaključuje EIZ. Neizvjesnost oko epidemije koja ubrzava diljem Europe, u četvrtak je u Hrvatskoj ponovno probijen dnevni rekord sa 793 novooboljela, prelijeva se i na prognoze HNB-a.

Prema najnovijim makro projekcijama središnja banka očekuje ipak nešto manji pad BDP-a od 8 posto (sa srpanjskih 9,7 posto) zbog boljeg performansa izvoza. Na niže je korigirana i 2021. godina u kojoj se rast plafonira na 5,2 posto (ranije 6,2 posto). “Projekcija se zasniva na pretpostavci da epidemiološka situacija neće iziskivati znatnije pooštravanje mjera socijalnog distanciranja koje bi mogle imati nepovoljne učinke na gospodarsku aktivnost. Zbog mogućnosti pogoršanja epidemiološke situacije u odsustvu učinkovitoga medicinskog rješenja i dalje pretežu negativni rizici za ostvarivanje projekcije”, ograda je središnje banke.

U okolnostima u kojima su razgovori o novom zatvaranju u kratkom vremenu promijenili iz mantre da novog ‘lockdowna’ “neće biti” u “ne može se isključiti” jasno je da su sve opcije na stolu.

Što će to značiti za ekonomiju, od poslovanja tvrtki, očuvanja radnih mjesta do otplata postojećih i odobravanja novih kredita te poslovanja banaka pa, u konačnici, cjelokupne financijske stabilnosti, ostaje u domeni iznimno visokog rizika gdje su svi ishodi mogući, donosi Poslovni dnevnik.

WTO
Odluka Svjetske trgovinske organizacije (WTO) kojom se Europskoj uniji omogućuje da uvede carine na uvoz iz SAD-a u vrijednosti gotovo 4 milijarde dolara “daje svim stranama jasan izbor”, kazao je potpredsjednik Europske komisije.

“Jasno sam poručio da sam jako sklon dogovoru sa SAD-om koji će biti utvrđen pregovorima”, kazao je u priopćenju objavljenom u utorak Valdis Dombrovskis.

“Naš je prijedlog da SAD povuče carine koje su uveli kao posljedicu presude o Airbusu”, dodao je. U tom bi se slučaju EU prema potpredsjedniku EK suzdržao od uvođenja kompenzacijskih carina koje je u utorak odobrio WTO.

Ako se rješenje ne pronađe pregovorima, “nevoljko ćemo biti prisiljeni braniti svoje interese i razmjerno odgovoriti”, upozorio je Dombrovskis.

WTO je presudio da EU može uvesti kompenzacijske carine na uvoz iz SAD-a u vrijednosti četiri milijarde dolara zbog američkih subvencija proizvođaču zrakoplova Boeingu. Američki glavni trgovinski pregovarač Robert Lighthizer naglasio je u utorak da je SAD već ukinuo nepropisne porezne olakšice koje je savezna država Washington odobrila početkom godine. “Država Washington ove je godine ukinula tu poreznu olakšicu, pa EU nema valjanu osnovu za protumjere prema američkim proizvodima”, rekao je Lighthizer.

“Uvođenje bilo kakvih carina na temelju mjere koja je već ukinuta očito je u suprotnosti s načelima WTO-a i prisilit će SAD na odgovor”, dodao je. EU pak odgovara da isto vrijedi i za američke carine uvedene na uvoz iz EU-a zbog nepropisnih subvencija Airbusovom avionu A380 koji se više neće proizvoditi.

Dužnosnica FED-a
Obećanje američke središnje banke da će zadržati kamatne stope blizu nule možda i više godina zasada je “primjereno”, iako će možda biti potrebne i dodatne mjere potpore oporavku, rekla je čelnica Fedova ureda u San Franciscu.

„Kako stvari sada stoje, gospodarstvo i regulatorni okvir u dobroj su poziciji”, rekla je Mary Daly u utorak novinarima.

“Mislim da smo dobro pozicionirani da prebrodimo oluju koja nas je zadesila, no ostaje za vidjeti hoće li biti potrebni novi potezi… Nastavit ćemo pratiti podatke i vidjeti hoće li biti potrebne prilagodbe”, poručila je.

Fed je u pandemiji srezao kamatne stope na nulu i upumpava tisuće milijardi dolara u financijska tržišta, što je podržalo cijene dionica. Realno gospodarstvo pak i dalje mukotrpno pokušava stati na noge i milijuni su građana još uvijek bez posla. Takva situacija „čini se nepoštenom i još je jedan primjer dobitka za Wall Street i gubitka za realno gospodarstvo”, rekla je Daly u utorak u razgovoru čiji je domaćin bilo Kalifornijsko sveučilište u Irvineu.

Istaknula je, međutim, da će zadržavanje kamatnih stopa blizu nule dok se gospodarstvo ne vrati punoj zaposlenosti, kao što je Fed obećao, s vremenom stvoriti više radnih mjesta i pomoći smanjiti nejednakost. Ako središnja banka požuri s podizanjem kamatnih stopa, sugerirala je, imućni možda neće još više povećati svoje bogatstvo, ali će se nejednakost produbiti jer će svi ostali još teže dolaziti do posla. „Nisam spremna žrtvovati milijune radnih mjesta… da bih zaustavila rast tržišta dionica koji ide u korist nekolicini vlasnika udjela”, poručila je Daly.

Savjet HNB-a
Hrvatska narodna banka (HNB) u ovoj godini očekuje godišnji pad realnog BDP-a od 8 posto, a u idućoj godini rast od 5,2 posto, priopćeno je u srijedu iz središnje banke nakon sjednice Savjeta HNB-a.

“Projekcija se zasniva na pretpostavci da epidemiološka situacija neće iziskivati znatnije pooštravanje mjera socijalnog distanciranja koje bi mogle imati nepovoljne učinke na gospodarsku aktivnost”, ističu iz HNB-a.

Kako se navodi u priopćenju, Savjet HNB-a je na današnjoj sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima, te je razmotrio i najnoviju procjenu rizika za financijsku stabilnost kao i nove makroekonomske prognoze. Na dnevnom je redu također bilo izvješće o stanju bankovnog sustava za drugo tromjesečje 2020. godine, a Savjet je donio i nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

“Nakon snažne kontrakcije u drugom tromjesečju, uzrokovane pandemijom i restriktivnim mjerama uvedenima za njezino suzbijanje, gospodarska se aktivnost u trećem tromjesečju djelomično oporavila. Pozitivna kretanja obilježila su i tržište rada, na kojemu je tijekom srpnja i kolovoza nastavljen mjesečni rast zaposlenosti i smanjivanje broja nezaposlenih. Unatoč povoljnim recentnim kretanjima, vrijednosti pokazatelja realne aktivnosti i tržišta rada i nadalje su uglavnom zamjetno nepovoljnije u odnosu na razdoblje prije izbijanja pandemije. Također, tijekom trećeg tromjesečja, istodobno s pogoršavanjem epidemiološke situacije, postale su vidljive naznake usporavanja oporavka, pri čemu su se u rujnu pogoršala potrošačka očekivanja i poslovna očekivanja u uslugama i industriji”, ističu iz središnje banke.

Također navode da se godišnja stopa ukupne inflacije u kolovozu zadržala u negativnom području (minus 0,1 posto) zbog znatnoga negativnog doprinosa cijena energije, dok je temeljna inflacija iznosila 1,2 posto.

Saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance u drugom se tromjesečju pogoršao zbog zamjetnog smanjenja neto izvoza usluga, što je poglavito rezultat snažnog pada prihoda od turizma. Likvidnost domaćega financijskog sustava zadržala se na iznimno visokoj razini pod utjecajem vrlo ekspanzivne monetarne politike HNB-a. Godišnji se rast ukupnih plasmana u kolovozu ipak usporio, pri čemu je zabilježeno usporavanje rasta plasmana poduzećima, a, u manjoj mjeri, i stanovništvu, napominju iz HNB-a. “U srpnju je manjak središnje države povećan za oko 2,9 milijarde kuna na godišnjoj razini, što je poboljšanje u odnosu na izrazito nepovoljna kretanja iz drugog tromjesečja, koja su povećala dug opće države na kraju lipnja na razinu od 85,3 posto BDP-a ili 12,1 postotni bod više nego na kraju 2019. godine”, podaci su središnje banke.

Prema novim makroekonomskim projekcijama HNB-a, a zbog povoljnijih izvoznih rezultata, očekuje nešto brži oporavak u odnosu na projekciju iz srpnja. “Tako se trenutno u 2020. očekuje godišnji pad realnog BDP-a od 8,0 posto (u odnosu na pad od 9,7 posto ocijenjen u srpnju) te rast od 5,2 posto u 2021. godini (u odnosu na prethodno projiciranih 6,2 posto). Projekcija se zasniva na pretpostavci da epidemiološka situacija neće iziskivati znatnije pooštravanje mjera socijalnog distanciranja koje bi mogle imati nepovoljne učinke na gospodarsku aktivnost”, ističu iz središnje banke.

Napominju pritom kako, zbog mogućnosti pogoršanja epidemiološke situacije u odsustvu učinkovitoga medicinskog rješenja, i dalje pretežu negativni rizici za ostvarivanje projekcije.

Unatoč samo postupnom oporavku, procjenjuju da bi se stopa inflacije potrošačkih cijena mogla u 2021. ubrzati na 1,1 posto, nakon usporavanja na iznimno niskih 0,2 posto u ovoj godini, na što je velikim dijelom utjecalo pojeftinjenje naftnih derivata. “Unatoč povoljnijim trenutnim procjenama u odnosu na očekivanja iz srpnja, prihodi od turizma znatno će se smanjiti u 2020. godini, što će se nepovoljno odraziti na višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, koji bi se u ovoj godini mogao blago smanjiti na 3,7 posto BDP-a, a ista razina viška očekuje se i u sljedećoj godini. Saldu tekućega i kapitalnog računa znatno pridonose rastući priljevi iz fondova EU-a, koji će ujedno poduprijeti investicijsku aktivnost i olakšati financiranje dijela izvanrednih rashoda države. U takvom makroekonomskom okružju HNB će zadržati ekspanzivan karakter monetarne politike, što će pridonijeti zadržavanju povoljnih uvjeta financiranja uz očekivani relativno blagi rast plasmana banka”, poručuju iz središnje banke.

Savjet HNB-a razmatrao je i najnoviju procjenu rizika za financijsku stabilnost, te je zaključeno da je, unatoč povoljnijim očekivanjima u smislu gospodarskih kretanja, ukupna izloženost sistemskim rizicima i nadalje visoka. “Niz mjera koje su u razdoblju od ožujka do danas poduzeli Vlada, HNB i Hanfa znatno je ublažio posljedice pandemije na gospodarstvo, te očuvao stabilnost financijskog sustava i relativno povoljne uvjete financiranja, te umanjio kratkoročne rizike za financijsku stabilnost. No, moguće je da će se pojedini rizici materijalizirati s odgodom”, navodi se u priopćenju.

Kreditne institucije, kako se ističe, nastavljaju bilježiti visoke razine kapitala i likvidnosti, ali njihova se profitabilnost zamjetno smanjila u prvom polugodištu ove godine. “Sve komponente operativnog prihoda smanjile su se u okružju nepovoljnih gospodarskih kretanja, a na pad profitabilnosti još su više utjecali povećani troškovi umanjenja vrijednosti. Iako udio neprihodonosnih kredita u ukupnim kreditima stagnira zahvaljujući prilagodbi pravila o klasifikaciji koja se odnose na odobrene moratorije te rastu ukupnih kredita, banke su reklasificirale dio prihodonosnih kredita bez kreditnog rizika u one sa znatnim povećanjem kreditnog rizika. Rizik visoke izloženosti bankovnog sustava državi putem odobrenih kredita i ulaganja u vrijednosne papire dodatno se povećao, nakon snažnoga fiskalnog odgovora na krizu, koji se velikim dijelom financirao na domaćem tržištu”, ističu iz središnje banke.

Pritom navode i kako bi rizici za financijsku stabilnost mogli porasti u slučaju snažnijeg pogoršavanja epidemiološke situacije i uvođenja strožih mjera socijalnog distanciranja s nepovoljnim učinkom na gospodarstvo.

“Sporiji gospodarski oporavak, te rast duga privatnog sektora umanjili bi sposobnost otplate dugova, odnosno njegovu solventnost. To bi dodatno ugrozilo kvalitetu kredita sektora poduzeća i kućanstava, koja se već počela pogoršavati u segmentu rizičnijih neosiguranih gotovinskih kredita stanovništvu”, naglašavaju iz HNB-a.

Savjet HNB-a na današnjoj se sjednici suglasio s prijedlogom Nadzornog odbora banke Raiffeisenbank Austria da Georg Feldscher bude novi član uprave te banke, kao i prijedlogom Nadzornog odbora Imex banke da članom uprave te banke postane Boris Peko.

Istraživanje
Digitalne ekonomije država središnje i istočne Europe (SIE) od siječnja do svibnja 2020. godine rasle su dvostruko više nego je to bio slučaj prethodnih godina.

Hrvatska istovremeno zaostaje u razvoju svog digitalnog gospodarstva. Na to nam ukazuje novi dodatak istraživanju pod naslovom “Digitalni izazivači u “novom normalnom” – središnja i istočna Europa na putu digitalno vođenog rasta” tvrtke McKinsey & Company.

McKinsey procjenjuje kako je između siječnja i svibnja ove godine digitalno gospodarstvo SIE regije zabilježilo rast veći od 14 posto, odnosno 5,3 milijarde eura što je 78 posto rasta ostvarenog u 2019. godini.

Podsjetimo, u 2018. godini McKinsey je objavio seriju izvješća na temu rasta “digitalnih izazivača” diljem SIE regije koja je obuhvaćala deset država: Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju. U tadašnjem istraživanju navedeno je da snažnim fokusiranjem na digitalizaciju Hrvatska ima potencijal generirati 8,3 milijarde eura BDP-a do 2025. godine s obzirom na to da tradicionalni pokretači rasta postupno nestaju usporedno s rastom digitalne ekonomije. U istraživanju je ipak napomenuto da Hrvatska i dalje nedovoljno sudjeluje u iskorištavanju potencijala digitalne ekonomije, a glavni uzroci tome su razmjerno niža produktivnost i ograničena ulaganja.

“Uspoređujući situaciju prije dvije godine, bilo je vidljivo da Hrvatska ima podjednake potencijale za razvoj digitalnog gospodarstva kao i ostale država SIE regije pod uvjetom da u fokus stavi digitalizaciju. Hrvatska to nije napravila i to se sada jasno vidi. Ipak, potencijal za rast i dalje postoji pa se nadam kako će ovo istraživanje ponukati glavne dionike u javnom i privatnom sektoru da usmjere svoju pozornost na iskorištavanje potencijala digitalizacije za rast kako bi se do 2025. godine ostvarilo predviđeno povećanje BDP-a”, izjavio je Tomislav Brezinščak, direktor Adriatic regije i partner u McKinsey & Company.

Prema McKinseyjevom istraživanju objavljenom prije dvije godine, snažna digitalizacija u SIE regiji imala je potencijal proizvesti 200 milijardi eura dodatnog BDP-a do 2025. godine. Novo istraživanje te iste skupine država pokazuje kako je digitalno gospodarstvo SIE država između 2017. i 2019. godine na godišnjoj razini raslo za skoro osam posto. U 2019. godini rast je bio oko dva posto iznad prethodno prognoziranog “business-as-usual” scenarija, postižući vrijednost od oko 94 milijarde eura. Ipak, države “digitalni predvodnici” sjeverne Europe rasle su još brže, što je rezultiralo povećanjem razlike između njih i država SIE regije.

Kao što McKinseyjevo istraživanje pokazuje, u SIE regiji pojavilo se skoro 12 milijuna novih korisnika online usluga što je više od stanovništva Slovačke, Hrvatske i Slovenije zajedno. Potrebno je napomenuti kako je najsnažniji rast bio u skupini korisnika iznad 65. godine života te kako je oko 70 posto ispitanika izjavilo da će i nakon razdoblja pandemije nastaviti koristiti online usluge.

Dodatno, ovo istraživanje pokazalo je kako SIE regija ima dobre temelje za daljnji razvoj digitalizacije u okruženju tzv. “novog normalnog”. Neki od njih su snažni makroekonomski pokazatelji (BDP po glavi stanovnika porastao je za 115 posto u razdoblju između 2004. i 2019. godine), visokokvalitetna digitalna infrastruktura i nastajući digitalni ekosustav s tvrtkama “jednorozima” SIE regije zajedničke vrijednosti oko 31 milijarde eura. Regija se također može pohvaliti dobro razvijenim sustavima osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kao i velikim udjelom talentiranih pojedinaca što potvrđuje 216.000 studenata koji su stekli diplomu iz STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) u 2018. godini.

Nužno je napomenuti kako Hrvatska ima izvrsne primjere digitalizacijskih projekata. Jedan od njih je START, državni projekt koji poduzetnicima pomaže u procesu brze online registracije poduzeća, a uz njega se ističe i Škola za Život, nacionalna platforma za e-učenje koju koriste profesori i učenici. Osim toga, jako dobar primjer tvrtke koja je usvojila “novo normalno” je Moj-eRačun, IT tvrtka koja pruža usluge izdavanja e-računa i koja je predstavila virtualnog asistenta s ciljem lakšeg rješavanja upita korisnika oko tehničkih pitanja, a kojim tvrtka uspješno rješava čak 92 posto upita. Naposljetku, Hrvatska ima Infobip, svoju prvu tvrtku “jednoroga”, kao i nekoliko tvrtki koje su “zvijezde u usponu” i u potpunosti su dio digitalne ekonomije poput Bellabeata, Qualije, Rimca i Nanobita.

“Svi ovi primjeri trebali bi biti motivacija državnom i privatnom sektoru da u bliskoj budućnosti naprave značajne iskorake. Još uvijek nije kasno, ali da bi se digitalni potencijal Hrvatske realizirao potrebna je dodatna inicijativa svih dionika, jasna vizija i još jasniji plan”, istaknuo je Brezinščak.

Za uspješnu digitalnu transformaciju u “novom normalnom”, ovo McKinseyjevo istraživanje tvrtkama savjetuje preuzimanje potpunog pristupa digitalizirajući odnose sa svojim kupcima, optimizirajući poslovne aktivnosti i modernizirajući svoje IT sustave. U jeku brze migracije potrošača prema digitalnim tehnologijama uzrokovane pandemijom koronavirusa, kreatori politika mogli bi razmotriti digitalizaciju dodatnih javnih usluga te stvaranje digitalnog ekosustava u kojem i pojedinci i tvrtke imaju priliku napredovati. Ovo mogu postići poticanjem poduzetništva, stvaranjem poticaja malim i srednjim poduzećima da digitaliziraju svoje poslovanje te suradnjom s “tehnološkim klasterima” – sektorima koji osnažuju kompetitivnost cijele regije.

“Važno je napomenuti kako države “digitalni izazivači” predstavljaju 100 milijuna građana i 1,5 bilijuna eura BDP-a, što ovu regiju čini ekvivalentom 12. najveće ekonomije svijeta. SIE regija u ovom trenutku ima priliku uhvatiti zalet za budući rast, ali javni sektori i poduzeća pojedinih država moraju se pobrinuti da se digitaliziraju jednakom brzinom kao i stanovništva tih država”, zaključili su stručnjaci tvrtke McKinsey & Company.