Ekonomija

Četiri kandidata
Nije svejedno tko će naslijediti fotelju prerano preminulog čelnika Podravke Marina Pucara, piše u ponedjeljak Večernji list navodeći četiri moguća kandidata za tu dužnost.

S obzirom na izvrsne poslovne rezultate i daljnje potencijale te kompanije, a s druge strane i pandemiju koronavirusa te razorne potrese koji su hrvatsko gospodarstvo stavili na dodatnu kušnju, očekivanja su od novog rukovodstva velika.

No, kako bilo, sigurno je da će novi šef ili šefica početi raditi na dobro postavljenim temeljima, komentari su upućenijih gospodarstvenika i političara na činjenicu da bi se već u četvrtak moglo znati tko će preuzeti kormilo koprivničkoga prehrambenog diva.

Dnevnik doznaje kako je premijer Andrej Plenković na tu temu već razgovarao s čelnikom HGK Lukom Burilovićem koji bi, sjedne li na čelo Podravke, u HGK ostao počasni predsjednik. Burilovićevu karijeru obilježio je rad na funkcijama predsjednika uprave Sladorane, danas u većinskom vlasništvu šećerane Viro, te pomoćnika ministra poljoprivrede Petra Čobankovića.

Razgovaralo se i s Martinom Dalić, bivšom ministricom gospodarstva i potpredsjednicom prošlog saziva Vlade Andreja Plenkovića, koja je smijenjena na vrhuncu krize u Agrokoru. “Ona ima impresivan životopis, znanje i iskustvo te podršku fondova koji su među moćnijim dionicima uopće u Hrvatskoj”, kazao je konzultant Drago Munjiza, dok neki smatraju kako bi njezino imenovanje na čelo Podravke moglo biti politički uteg Plenkovićevoj Vladi s obzirom na skorašnje lokalne izbore.

Najtvrđi orah u pregovorima navodno je bio Goran Markulin, direktor Cromarisa, koji i u pandemiji ruši rekorde po rastu prihoda i prodaji ribe.

Kao četvrti izgledni kandidat spominje se Davor Doko, sadašnji član uprave za financije i čovjek mirovinskih fondova u Podravci. On bi je, nagađa se, vodio do veljače iduće godine, kad sadašnjoj upravi istječe mandat. Munjiza kaže kako je Markulinova prednost što je iz Koprivnice te što je u jednom je razdoblju već bio član uprave Podravke, a sada ima iskustvo menadžera Adrisa, donosi Večernji list.

Istraživanje
 SAD je zbog trgovinskog rata koji je predsjednik Donald Trump zapodjenuo s Kinom izgubio 245.000 radnih mjesta, a postupno obostrano smanjivanje carina potaknulo bi rast i djelomice nadoknadilo gubitak, pokazuje istraživanje.

Studiju je naručilo Američko-kinesko poslovno vijeće (USCBC), udruženje velikih američkih kompanija koje posluju u Kini, a izradio ju je Oxford Economics.Obostrano postupno smanjivanje carina rezultiralo bi otvaranjem 145 tisuća radnih mjesta u SAD-u do 2025. godine, utvrdili su autori. “Scenarij eskalacije” pretpostavlja pak kidanje veza između dva vodeća svjetska gospodarstva, uz procjenu da bi se u tom slučaju američki BDP mogao smanjiti za 1.600 milijardi dolara u sljedećih pet godina, broj radnih mjesta u 2022. za 732 tisuće, te za 320 tisuća do 2025.

Studija je objavljena samo nekoliko dana prije no što će u Bijelu kuću ući novoizabrani predsjednik Joe Biden i započeti veliku analizu američke trgovinske politike, uključujući konzultacije sa saveznicima o Trumpovim kaznenim carinama, napominje Reuters.

Biden je rekao da ih u dogledno vrijeme ne planira mijenjati, ali da će surađivati ??sa saveznicima kako bi pritisnuo Kinu da promijeni trgovinsku politiku. Predsjednik USCBC-a Craig Allen podupirao je Trumpova nastojanja da promijeni kinesku politiku u pitanjima trgovine i prijenosa tehnologije, a sada ističe da je važno da udruga artikulira moguće posljedice političkih odluka o američko-kineskim odnosima. “U slučaju carina, vrlo je važno da razumijemo puni ekonomski trošak takvih odluka”, rekao je Allen na konferenciji za novinare.

Studija procjenjuje da američki izvoz u Kinu podupire 1,2 milijuna radnih mjesta u SAD-u i da kineske multinacionalne kompanije izravno zapošljavaju 197 tisuća Amerikanaca. Američke su tvrtke u 2019. u Kinu uložile 105 milijardi dolara, navodi se. “Budući da će Kina u idućem desetljeću biti generator oko trećine globalnog rasta, očuvanje pristupa kineskom tržištu sve je važnije za svjetski uspjeh američkih tvrtki”, zaključak je studije.

Pripadnici snaga reda bili su daleko brojniji od prosvjednika u glavnim gradovima saveznih američkih država u nedjelju, jer se okupilo malo pristaša odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji vjeruju njegovim lažnim tvrdnjama da je pobijedio na izborima 2020.

Komentar Bloomberga
Iako su na oprezu, američka, ali i globalna financijska tržišta ne uzbuđuju se previše oko činjenice da je predsjednik Donald Trump opozvan i drugi put u svome mandatu, što nije pošlo za rukom nijednom njegovu prethodniku

Zastupnički dom Kongresa glasao je u srijedu za opoziv Trumpa zbog poticanja napada svojih pristaša na Kongres. Tako je Trump postao prvi američki predsjednik koji je dva puta opozvan u Zastupničkom domu, no male su šanse da se opoziv potvrdi dvotrećinskom većinom u Senatu. Senat bi, međutim, mogao Trumpu zabraniti da se drugi put kandidira za dužnost jer je za to potrebna obična većina.

Terminski ugovori na američke burzovne indekse sugerirali su da će i u četvrtak cijene dionica blago porasti, kao i u srijedu. „Vijesti o tome izazivaju kratkoročno podrhtavanje na tržištu, no čini se da ulagači gledaju preko toga i očekuju poboljšanje gospodarske situacije u ostatku godine”, kaže Shawn Cruz, strateg u tvrtki TD Ameritrade, a prenose agencije.

Brian Price, voditelj investicijskog upravljanja u Commonwealth Financial Networku dodaje za CNBC kako bi se uobičajeno očekivao pad cijene rizične imovine tijekom događaja poput ovoga, ali čini se da je tržište fokusiranije na dolazak sljedeće administracije. Iako je jučerašnje burzovno trgovanje u Europi započelo u opreznom tonu, očekivanja da će Bidenova administracija donijeti dodatne fiskalne poticaje najvećem svjetskom gospodarstvu u kombinaciji s podatkom da je kineski izvoz skočio više od 18 posto u odnosu na godinu ranije podigla su i europske burzovne indekse.

Tako je paneuropski STOXX 600 tijekom prijepodneva bilježio oko 0,5 posto rasta. Najizraženije ekonomske posljedice pretrpit će Trumpov obiteljski biznis. Kako je izvijestio The Wall Street Journal, Professional Bank sa sjedištem u Coral Gablesu na Floridi odbio je suradnju s tvrtkama trenutnog američkog predsjednika, slijedeći Deutsche Bank i Signature Bank.

Banka je priopćila da će smjesta prekinuti poslovne odnose s Trumpom i ne namjerava poslovati s njegovim poslovnim organizacijama u budućnosti. Uz to, velika tvrtka za promet nekretninama Vornado Realty Trust, koja je zajedno s Trumpom vlasnica nebodera u New Yorku i San Franciscu, odlučila je obustaviti planove refinanciranja za dva projekta.

Bloomberg je u utorak izvijestio da su Deutsche Bank i Signature Bank odlučili napustiti suradnju s Trumpom nakon događaja 6. siječnja u Washingtonu. Prema njegovim izvorima, Deutsche Bank „pokušava se distancirati od predsjednikova poslovanja i vjerojatno mu neće pružiti nove zajmove“. Inače, Deutsche Bank prije se smatrao „jednim od najvjernijih partnera“ korporacije Trump.

Kako piše Bloomberg, Trumpova politička sudbina sada je u rukama lidera republikanske većine u Senatu Mitcha McConnella. Prema tvrdnjama Bloombergovih izvora, McConnell je stranačkim kolegama kazao kako će blokirati početak suđenja o opozivu prije nego što Joe Biden 20. siječnja preuzme dužnost predsjednika. Time se Trumpu otvara mogućnost da dovrši svoj mandat do kraja. No, McConnell je dodao i kako još nije odlučio hoće li glasovati za osudu čime je otvorio mogućnost da se okrene protiv Trumpa ako ovaj pokuša opet neki opasni potez.

Prema američkom ustavu, potrebne su dvije trećine senatora da se predsjednik osudi i smijeni, piše Poslovni dnevnik.

Analiza
Američki Kongres jučer je prvi puta u povijesti odlučivao o drugom po redu opozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa čime je dodatno kompromitiran njegov mandat koji je kulminirao nečuvenim napadom na središte političkog sustava i demokracije u SAD-u.

Iako je malo vjerojatno da će Trump morati otići prije inauguracije Joea Bidena 20. siječnja, pokretanje opoziva imat će snažne političke, ali i financijske implikacije na Republikansku stranku s obzirom da dijelu stranke leđa okreće i korporativna Amerika. Tijekom vikenda niz velikih američkih kompanija najavile su privremeni prekid novčanih donacija republikanskim zastupnicima koji su su priklonili Trumpu u nedokazanim tvrdnjama o izbornoj prijevari i pokušali osporiti rezultate izbora 3. studenog.

Podsjetimo, 138 republikanskih zastupnika glasovalo je 6. siječnja protiv službene potvrde pobjede Joea Bidena. Donji dom američkog parlamenta, Zastupnički dom, izglasao je u utorak rezoluciju kojom poziva potpredsjednika Mikea Pencea da započne proces, koji se oslanja na 25. amandman Ustava, uklanjanja s vlasti predsjednika Donalda Trumpa. Potpredsjednik Pence već je prije toga u pismu čelnici Zastupničkog doma Nancy Pelosi naveo da ne prihvaća tu inicijativu te da to neće napraviti. Oslanjanje na 25. amandman podrazumijeva da bi Pence i većina Trumpove administracije morali proglasiti Trumpa nesposobnim za obavljanje dužnosti.

Pence je ranije u utorak odbio takav potez. Prema medijskim najavama, sinoć je Zastupnički dom trebao glasati o Trumpovu opozivu s dužnosti pod optužbom da je inicirao pobunu protiv američke vlasti.

Uz za sada četvero republikanaca koji su otvoreno najavili da će poduprijeti opoziv predsjednika Trumpa zbog poticanja na nasilan prekid rada američkog Kongresa, demokrati u Zastupničkom domu spremni su za povijesno glasanje o uklanjanju predsjednika iz njegova ureda.Tako će osam dana uoči isteka Trumpova mandata Zastupnički dom glasati o rezoluciji o opozivu kojom se optužuje republikanski predsjednik za poticanje pobune u govoru svojim pristašama prije nego li su oni nasilno upali na američki Kapitol, sjedište parlamenta, što je imalo za rezultat i petero poginulih.

To će glasanje pokrenuti suđenje u Senatu, još uvijek pod kontrolom republikanske većine, iako još nije jasno ima li uopće dovoljno vremena ili političkog apetita za izbacivanje Trumpa iz ureda. Demokrati prelaze na glasanje o opozivu nakon što su prethodno u utorak, uz 223 glasa ‘za’ i 205 glasova ‘protiv’, formalno izglasali rezoluciju kojom se poziva potpredsjednik Pence da se pozove na 25. amandman i pokrene Trumpovu smjenu.

Pence je ranije u pismu Nancy Pelosi to odbio navevši kako „ne vjeruje da je to u najboljem interesu naše nacije i sukladno našem Ustavu“ te je pozvao Pelosi i Zastupnički dom da se zajedno usmjere na miran prijenos vlasti i inauguraciju novog budućeg predsjednika SAD-a Joea Bidena.

Pence je kazao Pelosi kako je energija administracije usmjerena na uredan prijenos vlasti te je pozvao nju i druge članove Kongresa da izbjegnu akcije „koje će dalje potaknuti podjele i strasti u ovom trenutku“. „Radite s nama da snizimo temperaturu i ujedinimo našu zemlju dok se pripremamo inaugurirati izabranog predsjednika Joea Bidena kao sljedećeg predsjednika Sjedinjenih Država“, naveo je.

Iako je malo vjerojatno da će republikanska većina u Senatu na kraju ipak zbaciti Trumpa s vlasti, ta stranka nije jedinstvena kada su u pitanju gledišta prema nedavnom nasilnom upadu Trumpovih pristaša u Kongres koji je zgrozio svijet.

Među republikancima koji smatraju da Trump mora snositi posljedice za svoje poteze je i Liz Cheney, treća najznačajnija zastupnica Republikanske stranke u Donjem domu i kći nekadašnjeg potpredsjednika Dicka Cheneyja. Nikada nije bilo veće izdaje od strane predsjednika SAD-a i njegova ureda i prisege na Ustav“, izjavila je Cheney, a prenosi Bloomberg. Odvojeno je New York Times izvijestio, pozivajući se na upućene izvore, kako je lider senatske republikanske većine Mitch McConnell zadovoljan što je pokrenut proces opoziva, smatrajući da će tako lakše očistiti stranku od Trumpova utjecaja.

S druge pak strane, niz republikanaca smatra kako proces opoziva izaziva samo dodatne podjele u američkom društvu. Zastupnica iz Južne Karoline Nancy Mace smatra kako se opozivom „dolijeva benzin na vatru“. „Obje strane trebaju predah i trebaju duboko udahnuti.

Trebamo miran prijenos vlasti i novi početak“, izjavila je Mace novinarima. Pravni stručnjaci podijeljeni su oko mišljenja može li se Trumpu suditi za događaje 6. siječnja nakon isteka mandata. Čak i kad bi se to dogodilo, mogućnost osude ostaje neizvjesna. Ako bi bio proglašen krivim, Trumpu bi moglo biti zabranjeno obnašanje dužnosti na saveznoj razini, a suočio bi se s kaznenim progonom i građanskim tužbama zbog poticanja na nerede, piše Poslovni dnevnik

Christiane Legarde
Gospodarstvo eurozone oporavit će se ove godine, pod uvjetom da se mjere suzbijanja pandemije ukinu do kraja ožujjka a cjepiva protiv covida 19 distribuiraju, rekla je u srijedu predsjednica Europske središnje banke.

ECB je u prosincu objavio da očekuje rast gospodarstva eurozone od 3,9 posto u ovoj godini, predviđajući postupni završetak pandemije, podsjeća Reuters. Već sredinom siječnja ove godine izglede za oporavak prigušili su opetovani rast broja oboljelih od covida-19 i sve intenzivnije mjere ograničenja kretanja i aktivnosti u zemljama eurozone, uključujući Njemačku i Francusku, kao i spora kampanja cijepljenja.

Christine Lagarde potvrdila je ipak ECB-ove gospodarske prognoze iz prosinca, poručivši da su utemeljene na pretpostavci o određenim ograničenjima. ECB je 10. prosinca objavio da se procjene o rastu temelje na pretpostavci da će do kraja 2021. biti dosegnuta dostatna razina kolektivnog imuniteta. Lagarde je ipak priznala da je cijepljenje počelo uz velike probleme i da je to rizik o kojem treba voditi računa.

Kako bi podupro gospodarstvo eurozone, ECB je u prosincu najavio da će zadržati poticajnu monetarnu politiku i u 2022., ali nema puno prostora za dodatne poticaje, budući da su troškovi zaduživanja već rekordno niski, a ulagači nekim zemljama čak plaćaju za kupnju obveznica. Lagarde ipak poručuje da bi ECB po potrebi mogao ponovno povećati program kupnji obveznica. Vrijedi i suprotno, ako kriza mine, ECB ne mora iskoristiti cijeli iznos, dodala je.

Hrvatska ima najveći pad broja novozaraženih u Europi, ističu naši dužnosnici službene podatke više organizacija koje prate kretanje zaraze novim koronavirusom.

Tako smo s vrha ljestvice zemalja s najvećim brojem zaraženih dospjeli na vrh ljestvice zemalja s najvećim padom. No nije još sve gotovo, govori i prim. dr. sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a.

– Nemam što puno komentirati. Jer vrijeme će pokazati hoće li doći do porasta broja oboljelih zbog proteklih blagdana ili zbog pojave novog soja virusa. To je stvarno nemoguće prognozirati. Jedino što znam je da smo svjesni rizika unosa novog, zaraznijeg soja i da će vjerojatno nova odluka o prelasku preko granica uzeti to u obzir i donijeti mjere za smanjenje mogućnosti unosa i širenja novog soja iz inozemstva – kaže dr. Kaić za Večernji list.

Svi stručnjaci ističu kako je ključno i dalje se držati mjera, ali i imati na umu moguću pojavu zaraznijeg soja koji je još jednom ‘zatvorio’ Englesku.

– Što se tiče engleske varijante, mi ne možemo sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da je kod nas nema, jedino što možemo reći da ni u jednom od dosad sekvenciranih 60 uzoraka ne nalazimo mutacije vezane uz tu varijantu. Europa je dosta prometno povezana i uvijek se može dogoditi da ta varijanta završi i kod nas – rekao nam je prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček s PMF-a u Zagrebu koji vodi projekt sekvenciranja sojeva novog koronavirusa u Hrvatskoj čiji su prvi rezultati nedavno objavljeni.

Imunolog Zlatko Trobonjača ističe kako je pad broja dnevno novoinficiranih ljudi znak je da protuepidemijske mjere daju rezultata, ali i posljedica još nekih odluka.

– Sniženje je posljedica prvenstveno činjenice da škole i fakulteti nisu održavali uživo nastavu te da su pored općih protuepidemijskih mjera na snazi bile i druge mjere ograničavanja okupljanja, a djelomično (do potresa) i ograničavanja kretanja. Dobrim vijestima pridonosi i činjenica da smo izbjegli (barem zasad) širenje mutiranog tzv. britanskog soja virusa SARSCoV-2, koji se, prema epidemiološkim podacima, i do 70% brže širi nego originalni virus “divljeg tipa”. Ipak, za potpuno realnu sliku broja dnevno novoinficiranih valjalo bi pridodati i one čija je infekcija otkrivena brzim antigenskim testovima ili je otkrivena izvan službenih institucija javnog zdravstva – kaže Trobonjača.

Da treba uzeti u obzir da smo tijekom ovih blagdana testirali manje, podvlači i prof. sr. sc. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te ističe kako je možda najrelevantniji pokazatelj postotak pozitivnih slučajeva koji je od preko 30% pao na 10-ak posto u zadnjih nekoliko tjedana, što, opet, znači da su epidemiološke mjere imale pozitivan učinak. Bez zaštite 85% ljudi – Ipak, i dalje smo u osjetljivoj zoni. Može se izračunati kako još oko 85% populacije nije preboljelo bolest ili nije cijepljeno. To se može procijeniti i na temelju broja umrlih, koji trenutno iznosi 4.472 osobe. Na temelju procjena zapadnih zemalja stopa smrtnosti (na ukupan broj inficiranih) je 0,65%, što bi to značilo da je kod nas virusom zahvaćeno 688.000 ljudi ili nešto više od 15%. Ako uzmemo u obzir dinamiku isporuke cjepiva od Pfizer/Biontecha i Moderne i još prilično neizvjesnu situaciju oko Astra-Zenece i Johnson&Johnsona što se tiče regulatornih agencija, bit će dobro ako uspijemo cijepiti do ljeta negdje između 30-40% populacije, odnosno 1,2 do 1,6 milijuna ljudi. Ako tome pribrojimo one koji su preboljeli bolest, onda bismo trebali u ljeto ući s oko 50% imunih. Do ljeta ćemo se morati striktno pridržavati epidemioloških mjera jer bi nam se mogao ponovno dogoditi strmoglav porast broja novozaraženih. Tome mogu doprinijeti i nove varijante virusa koje se šire brže, kaže dr. Polić.

– Mislim da još nije vrijeme za popuštanje epidemioloških mjera kako bismo doveli epidemiju pod kontrolu, odnosno imali manje od 25 slučajeva na 1,000.000 stanovnika i održali to stanje dok se ne cijepi barem većina populacije iznad 55 godina. Pretpostavljam da će se o znatnijem popuštanju mjera moći govoriti tek u ožujku ili travnju, kada bi trebala biti zaštićena barem većina vulnerabilnog dijela populacije – govori.

Prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zurichu misli da će se prije ili kasnije novi soj početi širiti i po Hrvatskoj. – Cjepljenje bi trebalo sprovesti što je moguće efikasnije i brže jer postoje dobre indikacije da će nas razvijeni imunitet zaštititi i od novog soja. Međutim, pitanje je da li će biti moguće cijepiti dovoljno ljudi prije nego što se novi soj proširi u Hrvatskoj. Mislim da će biti jako bitno inzistirati na karanteni ljudi koji dolaze iz zemalja gdje je soj koji se brzo širi primijećen. Kombinacija mjera na granicama s cijepljenjem i održavanjem određenih lokalnih mjera će nadam se biti dovoljno da se situacija s epidemijom u Hrvatskoj stabilizira do ljeta, smatra prof. Ban..

Andrej Grubišić za N1
Zašto su obroci kuhara volontera na području pogođenom potresu bili jeftiniji on onih koje sada priprema državna tvrtka Pleter, ekonomski analitičar Andrej Grubišić smatra da ima tu dosta politikanstva, ali i malo podbadanja.

“Pojedinci iz privatnog sektora brzo su reagirali, vidjeli smo koordinaciju bez centralnog državnog planiranja. Vidjeli smo činjenicu da, ako država negdje nije involvirana, ne nestaje solidarnosti”, rekao je gostujući u Novom danu.

“To je primjer da, ako želimo biti s nekim solidarni, ne mora nužno država dati uslugu. Uslugu može dati i privatni sektor što ćemo platiti mi porezni obveznici. Kad netko kaže da se bez države ne može treba to artikulirati do kraja – sud koji će pravilno donositi procjene i prosudbe, gdje država ima ulogu arbitrarnog, a ne aktivnog sudionika, uloga vojske i uloga policije”, pojasnio je.

Nema ništa protiv da država bude transmisijski mehanizam, dodaje. “Ne vidim ulogu države u ekonomiji jer nitko tuđim novcem ne raspolaže kao svojim. Ne vidim državu kao monopolista pružanja usluga zdravstvenog osiguranja, mirovinske štednje i isplata mirovina te u školstvu, a posebno da uzima milijune kuna državnim obveznicima i onda ih dijeli sektorima za koje smatra da su bitni. Kad se uzmu samo ove četiri stvari – zdravstvo, mirovine. školstvo i subvencije, dolazimo do 100 milijardi kuna godišnjeg troška. A praksa nas uči da nije dovoljno samo imati dobru namjeru jer nas ne opstruira od odluka koje imaju negativne reperkusije, a trebale bi nas štititi”, komentira ekonomski stručnjak Grubišić.

Zato se, kaže, zalaže da temeljem isključivo objektiviziranih činjenica, podataka i statistike, a ne ideologije ili dogmatskog uvjerenja, pokušamo donositi zaključke što funkcionira, a što ne. U tom slučaju, dodatan angažman države u rješavanju životnog standarda ovih ljudi koji će zahtijevati njezinu proaktivnost u smislu trošenju tuđeg novca – mislim da je to krivi put. Država bi trebala reagirati, ali na način koji nazivam pozitivni državni intervencionizam, govori Andrej Grubišić.

Predlaže smanjenje PDV-a na 20 posto, da svi plaćaju porez na dobit 10 posto, smanjenje trošarina, privatizaciju brojnih državnih kompanija, barem djelomičnu liberalizaciju zdravstva, školstva i mirovinskog sustava. “Ne umanjujem ulogu države tamo gdje je mjesto države.” “Kada govorimo o javnim, u pravilu mislimo na ono što je financirano javnim novcem. Nije realno očekivati da ćemo vidjeti obnovu u tako kratkom roku na način koji je u skladu s dostojanstvenim načinom života”, rekao je.

Predlaže da novci dođu na račune tih ljudi. “Uvjeren sam da težak socijalni status ne znači nedostatak zdrave pameti i da sami odluče kakvu vrstu obnove žele… Ovdje je ključno tko kontrolira novac. Volio bih da što više tog novca dođe na račune tih ljudi, a oni sami odluče što će s njime”, dodao je.

Kontejnere treba kupiti tamo gdje ih se može najbrže dobiti, smatra Grubišić. “Nemojmo ponovno pasti u zamku samodostatnosti, da netko kaže da trebamo imati domaću ili državnu proizvodnju kontejnera”, rekao je, dodavši da se stambeni kontejneri trebaju kupiti u normalnim vremenima, najpovoljniji, neovisno o tome gdje su proizvedeni. “Kreiranje dobrog životnog standarda ne postoji bez žrtve i odricanja. Da bi država iz nekog fonda isplatila subvenciju, ona to nekom drugom mora uzeti”, kaže ekonomski analitičar za N1.

Analiza PBZ-a
Add content here
Rast ukupnih kredita domaćih banaka usporio je na 4,5 posto u studenom na godišnjoj razini. Posljedica je to umjerenijeg kreditiranja države, 14,8 posto, kao i slabijeg kreditiranja privatnog sektora kojemu su plasmani porasli za 2,6 posto, ističe se u analizi PBZ-a.

Slabije zaduživanje primjetno je i kod poduzeća i kod građana, većim dijelom zahvaljujući baznom učinku s obzirom da je isto razdoblje 2019. obilježio snažniji rast kreditiranja tvrtki uz linije subvencioranih stambenih kredita građanima. Gledano po transakcijama, kumulativni rast kredita privatnom sektoru u studenom je usporio na 2,7 posto na godišnjoj razini (s 3,7 posto u listopadu) pri čemu tvrtke bilježe pad stopa na 3,2 posto (s 4,7 posto), a kućanstva na 2,4 posto (s 3,1 posto), ističu analitičari Privredne banke.

Unatoč korona krizi koja je u studenom na zdravstvenom polju u Hrvatskoj bilježila neslavne rekorde, gospodarstvo je pokušalo maksimalno držati glavu iznad vode. Struktura odobrenih zajmova ilustrira i dalje snažan rast investicijskih kredita od 8,1 posto. Njih je istodobno pratio jak pad kredita za obrtna sredstva koji su se smanjili za 3,5 posto te relativna stagnacija zajmova za ostale namjene (1,9 posto).

Brojke središnje banke oslikavaju primjetne razlike kad je u pitanju veličina poduzeća. Nakon skoka u drugom tromjesečju godine kada su mnogi gomilali likvidnost zbog zbog rastuće neizvesnosti oko pandemije koronavirusa, od srpnja velike tvrtke uglavnom su smanjivale svoju izloženost – rast plasmana prema transakcijama iznosio je u listopadu 4,9 posto. Trend usporavanja primjetan je i u segmentu malih, mikro i srednjih poduzeća gdje je rast iznosio oko 3 posto. Kočnicu su povukli i građani (izvjesno uz zaoštravanje kreditnih uvjeta).

Gotovinski krediti, koji su od izbijanja pandemije gotovo kontinuirano u silaznoj putanji, u studenom su zabilježili rast od tek 0,4 posto na godišnjoj razini. U očekivanju drugog vala subvencija od strane države u studenom je usporio i porast stambenih kredita, na 7,9 posto.

Štednja se nastavlja slijevati u banke s ukupnim rastom depozita od 8,3 posto. Pritom je nastavljen robusni rast kunskog depozitnog novca po stopi od 19,6 posto, solidan rast devizne štednje od 4,6 posto te nastavak kontrakcije kunske štednje koja je smanjena za 8,5 posto što je u skladu s ranijim trendovima, zaključuju analitičari PBZ-a.

Moj posao
Zahvaljujući rezultatima ostvarenim tijekom ljetne turističke sezone, tržište rada je postepeno raslo sve do sredine listopada. Nažalost, dolaskom drugog vala pandemije dolazi do pada potražnje za radom.

Trenutni broj oglasa za posao i dalje je niži nego prije epidemije, nismo se u potpunosti vratili’„na staro’, ali vrijedi naglasiti kako brojevi izgledaju optimističnije nego što smo se mogli nadati krajem ožujka. Tumači tako stanje na tržištu rada Igor Žonja, direktor portala MojPosao u jučer objavljenoj analizi u kojoj prognozira da oporavak očekuju najranije u drugom kvartalu ove godine.

Inače, na MojPosao platformama, web stranici MojPosao i mobilnoj aplikaciji PosLovac, objavljeno je više od 53 tisuće oglasa za posao, što predstavlja pad od 26% u usporedbi s godinom prije. S druge strane, na oglase je pristiglo više od milijun i sto tisuća prijava u ovoj godini, odnosno 6% više nego u 2019. godini. “Do jakog pada potražnje za zaposlenicima dolazi sredinom ožujka, u trenutku kada je najprije najavljen, a potom i uveden lockdown u Hrvatskoj.

Popuštanjem restriktivnih mjera zaštite od koronavirusa i djelomičnim otvaranjem gospodarstva, ali i zahvaljujući Vladinim mjerama za očuvanje radnih mjesta, u drugoj polovici travnja tržište se počinje postepeno buditi, a broj oglasa rasti“, ističe Žonja.

S obzirom na vrstu zaposlenja, u 2020. godini oglasi za rad na neodređeno činili su 72% ukupnog broja oglasa, što je 3% više nego prošle godine u istom periodu. Oglasa za rad na određeno bilo je 52%, odnosno 3% manje nego godinu prije.

Djelatnici za sezonski posao tražili su se u 8% oglasa, slično kao i 2019. godine u istom periodu, dok se 2% oglasa odnosilo na studentske poslove. S druge strane, 45% posloprimaca bilo je zainteresirano za stalni posao, dok ih je 23% zainteresirano za rad na određeno. Također, 7% tražitelja posla bilo je zainteresirano za honorarni rad, a gotovo jednak broj posloprimaca je iskazalo interes za sezonskim zaposlenjem.

Pojačani napori
Vlade Japana, Sjedinjenih Država i Velike Britanije pojačat će suradnju u promicanju opreme i tehnologija koje su razvile japanske tvrtke u području 5G bežičnih komunikacijskih mreža, a to bi moglo utjecati na istiskivanje kineskog Huaweija, piše u ponedjeljak japanski dnevnik Yomiuri.

Sjedinjene Države i Britanija započele su aktivnosti na isključivanju opreme kineskog Huaweija iz njihovih 5G mreža. Za japanske proizvođače poput NEC-a i Fujitsua koji su patuljci u usporedbi sa stranim rivalima u smislu globalnog tržišnog udjela, to je zlatna prilika, piše Yomiuri.

Velika trojka mobilne industrije – Huawei, Ericsson i Nokia, drži oko 80 posto udjela na globalnom tržištu opreme povezane s baznim komunikacijskim stanicama, uključujući 5G mreže. Isključe li se Huaweijevi proizvodi isključe iz 5G mreža, čiji će se razvoj u budućnosti zahuktati, izvori za nabavu proizvoda postat će ograničeni i tu japanske tvrtke vide svoju priliku.

Britanska vlada najavila je u studenom prošle godine da će pokrenuti pokusno ispitivanje s NEC-om kako bi testirala njegovu opremu u izgradnji 5G komunikacijskih mreža u zemlji. Japanska novina podsjeća i na japansko-američki sastanak prošle jeseni, kada se razgovaralo o suradnji na diversifikaciji izvora opskrbe 5G opremom, imajući na umu proizvode japanskih proizvođača, umjesto Huaweija čiju opremu SAD smatra problematičnom sa sigurnosnog aspekta.

Naime, SAD, Velika Britanija i još neke zemlje tvrde da je ugradnja Huaweijeve opreme povezana s mogućnošću prikupljanja osjetljivih podataka važnih za nacionalnu sigurnost. Kina to dosljedno negira. Američka i japanska vlada također su odlučile pojačati suradnju u bežičnim mrežama “Beyond 5G” ili šestoj generaciji. Japanska vlada namjerava pojačati prisutnost japanskih proizvođača na globalnom tržištu opreme 5G i omogućiti im da preuzmu vodeću ulogu i u industriji 6G, piše Yomiuri.

Prema britanskoj tvrtki za istraživanje tržišta Omdia, Huawei je u 2019. godini zauzimao 33 posto globalnog tržišnog udjela za opremu koja se odnosi na bazne stanice mobilnih telefona, uključujući 5G mreže. Slijede Ericsson sa 25 i Nokia s 20 posto. Među japanskim proizvođačima NEC ima 0,7, a Fujitsu 0,6 posto udjela. Huawei, koji je na prvom mjestu, ima široku paletu proizvoda i opreme, zahvaljujući velikoj potrošnji na istraživanje i ulaganja. Za dobavljača ga je odabrao širok spektar kupaca širom svijeta i zbog relativno niskih cijena.

Japanski proizvođači do sada nisu mogli računati na značajnije prisustvo na globalnom tržištu telekomunikacijske opreme. Međutim, promjena sigurnosne situacije povezana s usponom Kine na globalnoj sceni, pridonosi tretiranju japanskih proizvođača kao pouzdanih dobavljača među japanskim saveznicima i prijateljima. Očekuje se da će se 5G bežični uređaji koristiti na svim poljima, od automobila i medicinskih usluga do opskrbe električnom energijom i vodom. Zbog sigurnosnih razloga, poput cyber špijuniranja i cyber terorizma, Sjedinjene Države i druge zemlje odlučile su isključiti kineske proizvođače, uključujući Huawei, iz svojih 5G mreža.

Naznaka Sjedinjenih Država i Britanije o njihovoj spremnosti da diversificiraju svoje izvore opreme za svoje 5G mreže pružit će japanskim tvrtkama zlatnu priliku da povrate izgubljene pozicije, zaključuje Yomiuri.

U svibnju 2019. godine američki predsjednik Donald Trump potpisao je ukaz kojim se uvodi zaštita informacijske i komunikacijske infrastrukture zemlje od stranih prijetnji. Nakon toga je američko ministarstvo trgovine Huawei stavilo na crnu listu zbog prijetnji nacionalnoj sigurnosti. Vlada Velike Britanije također je najavila da od 31. prosinca prošle godine telekom operateri u zemlji neće moći kupiti 5G opremu od Huaweija, a do 2027. godine svu opremu te tvrtke u britanskim mrežama pete generacije zamijenit će proizvodi drugih proizvođača.

SAD i saveznici su kinesku tvrtku optužili za vezu s obavještajnim službama NR Kine i u tome vide opasnost, dok Kina takve optužbe dosljedno negira. Yomiuri Shimbun, japanske su dnevne novine s dnevnom nakladom od devet milijuna primjeraka. Sjedište novina je u Tokiju, ali se tiskaju i u Osaki i Fukuoki. Konzervativnog su političkog usmjerenja, donosi Poslovni dnevnik.

Udruženje industrije
Njemačko gospodarstvo porast će ove godine 3,5 posto, nakon pada za nekih pet posto u 2020., a pretpandemijskz razinu trebalo bi dosegnuti najranije u prvoj polovini iduće godine, predviđaju u njemačkom udruženju industrije (BDI).

Njihova prognoza za ovu godinu manje je optimistična od one njemačke vlade, koja je u listopadu predvidjela da bi gospodarstvo trebalo porasti 4,4 posto. Zbog drugog vala pandemije gospodarstvo se ove godine neće vratiti na pretkriznu razinu, ali dobri su izgledi da je dosegne u prvoj polovini 2022. godine, rekao je predsjednik BDI-ja Siegfried Russwurm.

U BDI-ju očekuju da će motor oporavka u ovoj godini biti izvozno orijentiran industrijski sektor, zahvaljujući poboljšanim izgledima za globalno gospodarstvo. Očekuju da će izvoz ove godine poskočiti za šest posto, nakon oštrog pada u 2020., procijenjenog na nekih 11 posto. Osvrnuli su se i na američku politiku nakon izbora demokrata Joea Bidena za novog predsjednika.

BDI je ujedno pozvao vladu da u idućih 10 godina poveća državna ulaganja u infrastrukturu, smanji korporativne poreze i birokraciju za tvrtke koje nastoje uvesti inovacije. Upozorili su pak da bi nedavno uvedena cijena za emisiju ugljičnog dioksida mogla prisiliti energetski intenzivne sektore da se presele u druge zemlje s manje rigoroznim režimima zaštite klime.

Berlin bi stoga trebao razmisliti o “mehanizmu korekcije” kako bi se izbjegao gubitak radnih mjesta, poručili su iz BDI-ja. Njemački statistički ured Destatis objavit će u četvrtak prvu procjenu o BDP-u u 2020. godini. Vlada će do kraja mjeseca ažurirati svoju prognozu rasta BDP-a za 2021. godinu, podsjeća Reuters.

Njemačka kancelarka Angela Merkel se zalaže za dodatnih osam do deset tjedana strogog zatvaranja kako bi se spriječilo brzo širenje mutirajućeg koronavirusa, javlja dnevnik Bild.