Ekonomija

Dvojici od ukupno troje sudaca u utorak istječe mandat, što je bila tema jučerašnjeg kriznog sastanka u Ženevi. Za to je kriva jedna zemlja-članica.

Washington će ustrajati u svom zahtjevu da WTO-ovo Vijeće za žalbe više ne tretira svoje presude kao pravni presedan i da se ne ponaša kao međunarodni sud, odgovorio je američki diplomat pri WTO-u Dennis Shea.

Spor je eskalirao paralelno trgovinskim sporovima koje je SAD pokrenuo s glavnim partnerima, poput Kine i Europske unije, primjećuje dpa.

Direktor WTO-a Roberto Azevedo poručio je krajem prošlog tjedna zemljama članicama da mogu obnoviti mehanizam za rješavanje sporova ili „alternativno, Vaš izbor može otvoriti vrata još višem stupnju nesigurnosti, neobuzdanim unilateralnim recipročnim mjerama – i manjim ulaganjima, skromnijem rastu i slabijem otvaranju radnih mjesta“.

Napomenuo je da ne može komentirati odluku suda jer je nije vidio. Upitan kako će se namaknuti novac kazao je da nema tih skrivenih novaca raznoraznih u proračunu pa svaku od tih stvari treba uvijek sagledavati u širem kontekstu. Na daljnja pitanja kako riješiti to pitanje zdravstva čijim djelatnicima prema procjenama treba za prekovremeni rad isplatiti oko milijardu i pol kuna kazao je da nije toliko sretan što se, kao nedavno u području obrazovanja, fokusiraju isključivo na plaće, tj. financijski dio na čemu se u pravilu i zadrže.

Kad je riječ o policajcima koji također traže veće plaće, ministar je poručio javnost čuti sve detalje o čemu sad ne može govoriti javno dok se na internim sastancima sve ne dogovori. Ministar je uvjeren da policajci neće štrajkati, kao što su to radili prosvjetni djelatnici.

Indeks očekivanja financijskih stručnjaka za najveće europsko gospodarstvo porastao je u prosincu za 12,8 bodova u odnosu na prošli mjesec, na 10,7 bodova, što je njegova najviša vrijednost od veljače prošle godine.

Ujedno je osjetno nadmašio očekivanja analitičara koji su predviđali da će dosegnuti 3,5 bodova. Porastao je i indeks koji mjeri ocjenu aktualnog stanja u gospodarstvu, za 4,8 bodova, na minus 19,9 bodova. Opetovano znatno poboljšanje očekivanja možda će nekoga iznenaditi a počiva na nadi da će njemački izvoz i osobna potrošnja biti bolji nego što se do sada očekivalo, kazao je predsjednik ZEW-a Achim Wambach.

Ta nada izvire iz neočekivano velikog rasta njemačkog trgovinskog viška u listopadu, relativno snažnog gospodarskog rasta u Europskoj uniji u trećem tromjesečju i stabilnog domaćeg tržišta rada, dodao je Wambach.

Većina njemačkih iseljenika odlazi u inozemstvo zbog posla i više novca. Među njima je najviše visokoobrazovanih, a najpopularnija destinacija za Nijemce je susjedna zemlja koja ima njemačko govorno područje.

Njemački iseljenici pretežno su visokoobrazovani građani u ‘najboljim godinama’: 76 posto njih ima sveučilišnu diplomu ili su doktori znanosti, dakle tri četvrtine, mada samo četvrtina njemačkog stanovništva ima visoko obrazovanje. Većina je stara između 20 i 40 godina. To proizlazi iz studije Saveznog zavoda za istraživanje stanovništva, piše Deutsche Welle.

Prema ovoj studiji veliki dio ispitanika je iseljava iz profesionalnih razloga. “Često se radi o sljedećem koraku u karijeri”, kazao je politolog Andreas Ette prilikom predstavljanju rezultata studije u Berlinu.

Samo 18 posto ispitanika je odgovorilo da Njemačku napušta zbog nezadovoljstva životom u zemlji. “Više od 60 posto ispitanika reklo je da im je neto prihod kućanstva u inozemstvu ‘bolji’ ili ‘puno bolji’ od plaće koju su imali posljednjih mjeseci u Njemačkoj”, rekao je Ette.

U prosjeku se neto osobni prihod povećao za 1.186 eura mjesečno. To veliko povećanje prihoda ostaje čak i kada se u obzir uzme različita kupovna moć zemalja u koje su Nijemci emigrirali. Pokazalo se da su od povećanja neto prihoda u inozemstvu profitirali svi emigranti, a pogotovo oni koji nemaju visoku stručnu spremu.

Međutim, postoje i negativne posljedice emigracije: za 40 posto iseljenika društveni kontakti su se u inozemstvu malo pogoršali.

Prema Saveznom zavodu za istraživanje stanovništva, u inozemstvu trenutno živi oko četiri milijuna Nijemaca. Svake godine u prosjeku 180.000 njemačkih građana napusti zemlju. U istom razdoblju oko 130.000 se vrati. Studija pokazuje da je boravak u inozemstvu obično privremen i traje samo nekoliko godina.

U proteklih deset godina Švicarska je bila daleko najpopularnije odredište njemačkih emigranata. Skoro 200.000 Nijemaca preselilo je u susjednu zemlju. 127.000 je otišlo u Sjedinjene Američke Države, 108.000 u Austriju i 82.000 u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Stopa iseljenika iz Njemačke je s 5,1 posto relativno visoka u odnosu na druge industrijske zemlje. Tako se na primjer iz SAD-a iseljava 0,7 posto stanovništva, iz Japana 0,6, dok Poljska bilježi visokih 10 posto.

Ova studija German Emigration and Remigration Panel Study (GERPS) potpuno je preokrenula tradicionalni pristup istraživanja migracije: ne istražuje imigrante u njihovoj ciljnoj zemlji, već se koncentrira na emigrante iz određene zemlje koji odlaze na različita odredišta u svijetu.

Ovu studiju je Savezni zavod za istraživanje stanovništva iz Wiesbadena radio zajedno sa sociolozima sa Sveučilišta Duisburg-Essen. Anketirano je više od 10.000 njemačkih državljana u dobi od 20 do 70 godina koji su preselili u inozemstvo u razdoblju između srpnja 2017. i lipnja 2018. godine ili su se u istom razdoblju iz inozemstva vratili u Njemačku, javlja Deutsche Welle.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja je u vrlo kritički intoniranom govoru ocijenila da Vlada nije učinila dovoljno kako bi znatnije unaprijedila uvjete poslovanja, a za 2020. godinu rekla je kako poslodavci “ne očekuju puno pozitivnog, ali se boje negativnih učinaka”, s obzirom da su na redu parlamentarni izbori.

Čelnica HUP-a rekla je da poslodavci mogu “pod borom” očekivati samo ono što su privrijedili, no to, kako je istaknula, zahvaljujući Vladinim popuštanjima i ustupcima nije tako u javnom sektoru. Pritom je spomenula i Vladi zamjerila “velikodušnost” potaknutu štrajkom u školama, zbog čega će zaposleni u javnom sektoru “pod bor” dobiti povećanje plaća i drugih prihoda znatno veće od stope gospodarskog rasta. Među poslodavcima to je po njezinim riječima izazvalo nevjericu i negodovanje te spoznaju da će zapravo oni financirati narasle apetite javnog sektora.

Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, održala je govor na tradicionalnom novogodišnjem susretu poslodavaca.

Govor prenosimo u cijelosti.

“Poštovane dame i gospodo, kolegice i kolege poslodavci, drage gošće i gosti,

srdačno vas pozdravljam u ime Hrvatske udruge poslodavaca na našem posljednjem okupljanju u ovoj godini.

Kraju godine vrijeme je za podvlačenje crte, ocjenu postignutog i razmišljanje o tome što nas čeka u narednih 12 mjeseci i dolazećim godinama.

To ćemo napraviti i danas s tim da osim pod ovu, želimo podvući crtu i na prethodne tri godine. Sljedeća 2020. donosi nam parlamentarne izbore, nakon kojih će započeti novi 4-godišnji ciklus vlade koju će oformiti pobjednička opcija. Ova vlada, ulazi dakle u svoju zadnju godinu mandata u kojoj ne očekujemo puno pozitivnih, ali se bojimo negativnih iznenađenja.

Dok Vlada misli da je napravila puno, mi mislimo da nije napravila dovoljno da bi bitnije popravila uvjete poslovanja i poziciju Hrvatske. Nekih je pomaka bilo i gospodarski rast se nastavlja – to treba pošteno i korektno priznati. Međutim problem je što su ti koraci i poboljšanja premali i prespori da bismo sustigli one za kojima trčimo. Gotovo sve druge članice Europske unije su u boljoj formi i trče brže, a mi šećemo laganim korakom dok se razdaljina među nama ne smanjuje.

U uvjetima koji i dalje nisu osobito dobri, usprkos tome što nam mnogo toga još uvijek otežava poslovanje poduzetnici i poslodavci trude se napraviti najviše i najbolje što mogu. Za sebe, za svoje vlasnike, za svoje radnike, za svoje partnere i za čitavo društvo.

Drage kolegice i kolege, svima vama koji ste u ovoj godini dobro poslovali, koji ste uspjeli rasti, koji ste povećavali plaće, a osobito onima koji su pritom ulagali u razvoj, u digitalizaciju i inovacije – od srca čestitam! Trebamo biti ponosni na to što postižemo i kad već neće nitko drugi moramo si čestitati makar mi međusobno.

Naše uspjehe ne bismo trebali priznavati i slaviti samo mi. Naše uspjehe bi trebali priznati i podržavati i drugi dijelovi društva. Jer što smo mi uspješniji to je proračun puniji. Naši bolji rezultati znače i puniju državnu blagajnu.

Zahvaljujući tome što smo je obilno punili i ove godine, nekima je Djed božićnjak uranio i donio fantastične darove. Zahvaljujući velikodušnosti Vlade, pritisku štrajka u školama i prijetnjama drugim štrajkovima, ove godine javni sektor pod bor dobiva nevjerojatna povećanja plaća i materijalnih prava. Kažem nevjerojatna jer se radi o povećanjima koja su značajno veća od stopa gospodarskog rasta. Svi mi koji živimo od tržišta i svoga rada na to ne možemo gledati nikako drugačije nego s nevjericom i negodovanjem.

Pokloni koje mi dobivamo i možemo očekivati od vlade bitno su skromniji. Mi ćemo pod bor sebi i našim radnicima staviti samo ono što možemo zaraditi sami i to iz onoga što ostane dok namirimo potrebe ove ranije spomenute i vrlo brojne grupe zaposlenih u javnom sektoru.

Njihova su prava zajamčena, nemoguće ih je smanjivati, mogu samo rasti, za rezultate i kvalitetu rada nitko ih ne pita, radili ne radili oni svoje dobivaju. I među njima ima sjajnih i vrijednih ljudi, ali su u neravnopravnom položaju – jer njihov dobar rad nije nagrađen boljim uvjetima. Upravo suprotno često su izloženi i mobingu i nekorektnim postupcima većine koja ne želi da im itko remeti njihovu idilu u kojoj se nikad ništa ne mijenja.

Zašto su svim našim vladama i politici ti građani važniji od svih nas drugih koji radimo u privatnom sektoru? Zašto se naše nezadovoljstvo ne računa? Zašto ono nikome nije bitno.

Zato što nismo na ulici? Vjerojatno.

Ljudi koji nisu zadovoljni pakiraju kofere i odlaze. Ne iz državnih službi, iz lokalne uprave i samouprave, iz javnih poduzeća – odlaze uglavnom oni iz privatnog, realnog sektora. Odlaze oni koji trebaju napuniti proračun i osigurati sredstva iz kojih će se plaćati sve veći i veći troškovi države.

Svima koji su svladali barem osnove matematike u osnovnoj školi trebalo bi biti jasno da ta računica ne može držati vodu. Bez ljudi koji rade, bez onih koji stvaraju dodanu vrijednost, koji izvoze, inoviraju – nitko ne može računati ne na bolju budućnost, nego niti na održivost ovakvog stanja.

Promjene i reforme u Hrvatskoj ostaju na čekanju, a vrijeme curi.

U takvim okolnostima, kada govorimo o našim željama i očekivanjima, mi poslodavci želimo da nam 2020. ne donese promjene na gore. Da se Vlada uspije othrvati daljnjim pritiscima i vlastitim porivima za nova povećanja privilegija i troškova proračuna.

Osim toga želimo i nama i svim našim sugrađanima da nam sljedeća godina i izbori koji slijede donesu mudrije i odgovornije saborske zastupnike, hrabriju i odlučniju vladu.

Svima nama drage kolege želim da ostanemo fokusirani na naše poslove i tvrtke, da nastavimo raditi na poboljšanju svega onoga što je u našim vlastitim rukama i za što smo sami odgovorni.

Bez obzira na vladu, na vanjske okolnosti svi smo pred sebe za 2020. postavili određene ciljeve i oni su u skladu s našim poduzetničkim duhom – usmjereni na rast, na nove uspjehe bez obzira na sve izazove i prepreke koji su pred nama.

Od srca vam želim da ih sve ispunite ili premašite!”, poručila je Deranja.

Ministar gospodarstva Darko Horvat odgovorio je kako je Vlada učinila puno, ali kako i on misli da se može i više. Kako je rekao, tijekom ove godine stvorene su dobre pretpostavke za bolju 2020. U 2019. po njegovim su se riječima ostvarile Vladine prognoze i obećanja. Spomenuo je omogućavanje otvaranja tvrtki elektronskim putem te najavio daljnje unapređenje poslovanja putem e-računa. Istaknuo je da je 2019. godina prva u kojoj gospodarski rast nije zasnovan samo na osobnoj potrošnji, nego i doprinosu izvoza i investicija. Gospodarskim rastom od 3,1 posto u prva tri kvartala po njegovim riječima ne mogu se pohvaliti Njemačka, Italija, Austrija ni Slovenija, a Hrvatska ga je ostvarila.

No treba doći do rasta između 4 i 5 posto, kaže Horvat i najavljuje pojeftinjenje cijene rada i smanjenje neporeznih davanja te liberalizaciju usluga zbog čega će niz profesija izići na tržište, kao i daljnje korake u poreznoj reformi.

Velimir Šonje iz Arhivanalitike predstavio je analizu i ocjenu dosadašnjeg Vladina mandata. Podsjetio je da su ciljevi Vlade prilikom preuzimanja dužnosti proklamirani kao gospodarski rast, zaposlenost, socijalna uključenost te demografska obnova i povratak iseljenika.

Hrvatska je, kako je rekao, rasla presporo (ocjena 2 od 5), a presporo je rasla i zaposlenost (također 2 od 5) , socijalnu uključenost ocijenio je trojkom, a demografsku obnovu i povrataka jedinicom, uz napomenu da za to nije odgovorna samo aktualna vlada.

Govoreći o instrumentima za realizaciju Vladinih ciljeva, poreznoj reformi dao je ocjenu 3, aktivaciji državne imovine jedinicu zbog pretjerane usredotočenosti na nekretnine i izostanka značajnih privatizacija, održivosti javnih financija dao je trojku, a povećanju investicija dvojku. Obrazovnu reformu ostavio je bez ocjene, jer, kako je rekao, o tome se vrlo malo zna.

Agan Begić iz Promocije Plusa iznio je rezultate ankete prema kojima 58 poslodavaca ovu godinu ocjenjuje osrednjom, 16 posto malo gorom, 6 posto puno gorom te 16 posto boljom i četiri posto puno boljom od prošle. Prosječna ocjena koju poslodavci na skali od 1 do 5 daju ovoj godini je 2,96, slično kao lani kada je bila 3,01.

Što se tiče očekivanja za 2020., 58 posto anketiranih poslodavaca očekuje da će biti poput ove, 22 posto očekuje malo, a dva posto puno bolju godinu, te 16 posto malo, a dva posto puno goru.

Najoptimističniji su građevinari, a najrezerviraniji poslodavci iz proizvodnje. Pet glavnih prepreka za bolje poslovanje su visoki porezi i doprinosi, problemi s radnom snagom, pravosuđem, javnom upravom i korupcijom, pokazala je anketa.

Hrvatski poslodavci tijekom prvog tromjesečja 2020. godine očekuju usporavanje dinamike zapošljavanja, a planirana je stopa zapošljavanja 2 postotna boda manja nego u tekućem tromjesečju, pokazuje izvješće tvrtke za zapošljavanja Manpower objavljenom u utorak.

Planirana stopa zapošljavanja u prvom kvartalu 2020. godine manja je za 2 postotna boda u odnosu na zadnje tromjesečje ove godine, dok pregled unazad nekoliko godina govori o smanjivanju stope zapošljavanja do 9 postotnih bodova, navodi se u priopćenju Manpowera.

Ta je tvrtka anketu “ManpowerGroup Employment Outlook Survey” o prognozama zapošljavanja za prvo tromjesečje 2020. provela na uzorku od 620 poslodavaca u Hrvatskoj. Sudionicima je postavljeno pitanje kakve promjene u zaposlenosti, gledano ukupno, očekuju u sljedeća tri mjeseca, do kraja ožujka 2020. godine, u usporedbi s tekućim tromjesečjem.

Rezultati ankete pokazuju da 15 posto ispitanih hrvatskih poslodavaca očekuje porast broja zaposlenika u idućem tromjesečju, 10 posto smanjenje, a 72 posto stagnaciju, što rezultira neto prognozom zapošljavanja od 5 posto.

Neto prognoza zapošljavanja, pojašnjavaju u Manpoweru, broj je koji se dobiva tako da se postotak poslodavaca koji očekuju porast zapošljavanja oduzme od postotka poslodavaca koji predviđaju smanjenje stope zapošljavanja, u sljedećem tromjesečju.

Anketa dalje pokazuje da se očekuje porast zapošljavanja u sedam od osam industrijskih sektora u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do ožujka, dok će jedino u turizmu i ugostiteljstvu doći do smanjenja broja radnika.

Kao najjače tržište poslodavci izdvajaju građevinski sektor, s vrlo stabilnim izgledima porasta zapošljavanja od 32 posto. Proizvodni sektor također bilježi tempo porasta s izgledima od 20 posto porasta stope zapošljavanja, što je povećanje od 18 posto gledano usporedno s prethodnim kvartalom. Rast zapošljavanja očekuje se i u području financija, osiguranja, nekretnina i poslovnih usluga, i to za 9 posto.

Međutim, u hotelsko-ugostiteljskom sektoru očekuje se smanjenje broja zaposlenih za 17 posto – hotelskom za 13 posto, a u ugostiteljskom za 6 posto u odnosu na aktualno tromjesečje, ističu iz Manpowera.

Po podacima Manpowera o globalnim izgledima za zapošljavanje, poslodavci u 42 od 43 države obuhvaćene istraživanjem očekuju porast plaća u prvom kvartalu 2020. godine. Isto predviđa i svih 26 država EMEA-e (Europa, Bliski Istok, Afrika). Također, u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, u 10 država EMEA-e planovi zapošljavanja jačaju, dok u njih 12 slabe. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, izgledi za zapošljavanje su jači u 8, a slabiji u 13 država. Najveći rast tržišta rada u iduća tri mjeseca očekuje se u Grčkoj i Rumunjskoj, dok će najsporiji tempo zapošljavanja biti u Italiji i Španjolskoj, navodi se u priopćenju.

Hyundai je u siječnju najavio spajanje kojim će nastati najveći brodograditelj u svijetu s tržišnim udjelom od 21 posto. Potez je dijelom motiviran prekomjernim kapacitetima u brodogradnji. Europska komisija pokrenut će idućeg tjedna istragu o tom sporazumu, nakon preliminarne analize koja će biti zaključena 17. prosinca, kazala su u ponedjeljak za Reuters dva anonimna izvora.

Temeljita istraga može potrajati do pet mjeseci i u većini slučajeva završava zahtjevom kompanijama da prodaju dio imovine, prenesu tehnologiju ili prepuste određene ugovore konkurenciji kako bi se otklonila bojazan da će biti narušena ravnopravna tržišna utakmica.

U Europskoj komisiji nisu željeli komentirati navode neimenovanih izvora. Dvije tvrtke moraju ishoditi i dozvole regulatora u matičnoj Južnoj Koreji, te u Singapuru, Kini i Japanu. Kazahstan je već dao zeleno svjetlo. Hyundai je prošlog tjedna priopćio da surađuje sa singapurskim regulatorima kako bi otklonio njihove bojazni.

Južnoorejska razvojna banka KDB vlasnik je 55,7 posto udjela u Daewoo Shipbuilding and Marine Engineering Co-u koji nije želio komentirati informaciju o europskoj istrazi. Poručili su da postupak pribavljanja regulatornih dozvola vodi Hyundai. Hyundai nastoji nagovoriti regulatore u EU da uzmu u obzir moguću prijetnju po tržišno natjecanje koju predstavlja spajanje China Shipbuilding Industry Corpa (CSIC) i China State Shipbuilding Corpa, kazali su prethodno drugi izvori.

Prihodi novonastale kineske kompanije više su nego tri puta veći od onih koje bi ostvarivala nova južnokorejska tvrtka, podsjećaju. Dvije korejske tvrtke tvrde da će se nakon spajanja neovisno natjecati na tržištu i da će svaka moći sama s kupcima i dobavljačima pregovarati o ugovorima

„CoPres – Council of presidents“ okupit će sto delegata, gospodarstvenika i direktora poslodavačkih udruženja koji dolaze u Hrvatsku kako bi u povodu rotirajućeg predsjedanja Hrvatske Europskom unijom razgovarali o temama važnim za europsko gospodarstvo i trgovačke odnose s drugim ekonomskim silama; Amerikom i Kinom. Hrvatska udruga poslodavaca tom će prilikom ugostiti Businesseruope i Pierrea Gattaza predsjednika tog najvećeg poslodavačkog udruženja koji na EU razini brani interese tvrtki i sudjeluje u kreiranju europskih politika i zakona zajedno s Europskom komisijom, Europskim Parlamentom i Vijećem EU.

Delegati u svom rasporedu imaju posjet predsjednici Republike Hrvatske i svečanu večeru s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske te ministrima, kao i posjet tvornici Rimac automobili i posjet HNB-u. Tijekom posjeta Zagrebu održat će sastanak predsjednika svih udruženja kao i zajednički sastanak s delegatima iz svih zemalja Europe na kojem će donijeti zaključke i prioritete poslodavaca u nadolazećem periodu presjedanja Hrvatske Europskom Unijom.

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca u povodu okupljanja izjavila je: „Hrvatska udruga poslodavaca okuplja više od 6000 članica- malih, srednjih i velikih tvrtki koje zapošljavaju više od pola milijuna radnika i ostvaruju 70% prihoda privatnog sektora. U rad Businesseruopa uključeni smo od 1994., a zajedno vjerujemo da štiteći interese naših članova – tvrtki i poslodavaca – istodobno moramo voditi računa i o interesima drugih članova društva kao i resursima koje koristimo u izradi naših proizvoda ili oblikovanju naših usluga. Svjesni smo da naše članice u svome poslovanju moraju biti društveno odgovorne i da svi zajedno moramo razmišljati dugoročno i održivo. Svaka zemlja pa tako i Unija u cjelini treba jako gospodarstvo jer samo u tom slučaju može svojim građanima osigurati dobar život. Jakog gospodarstva nema bez uspješnih tvrtki, pa ni čuvanja europskog načina života na koji smo s pravom ponosni.“

Operativna je dobit proizvođača automobila u trećem tromjesečju porasla 16 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavio je Ernst and Young u srijedu. No, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci manja je 11,5 posto nego u prvih devet mjeseci 2018.

Prodaja automobila i dalje zaostaje za prošlogodišnjem, iako je razlika donekle ublažena zahvaljujući povećanoj prodaji skupljih vozila. Prema analizi EY-a, najprofitabilnija je u trećem tromjesečju bila japanska Toyota, koja je prodala i najviše automobila, ostvarila najveće prihode i najveću operativnu dobit.

U stopu je slijedi BMW. Među njemačkim je proizvođačima Volkswagen na četvrtom, a Daimler na sedmom mjestu.

Na skupu o prvom stupu prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije na konferenciji “Europa koja se razvija”, osim ministra Darka Horvata, sudjelovale su i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

– Godina u kojoj ćemo imati zaokret u sustavu strukovnog obrazovanja, godina u kojoj ćemo investirati više od 200 milijuna kuna u novi naraštaj hrvatskih majstora, godina u kojoj nećemo improvizirati i eksperimentirati, godina u kojoj će se u Hrvatskoj primjenjivati sve ono što je u Europi već primijenjeno, najavio je Horvat, dodajući da će sve to rezultirati jačim i bržim gospodarskim rastom u Hrvatskoj.

Na predstavljanju je bila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je istaknula da će njezino ministarstvo u sljedećih šest mjeseci imati vrlo odgovornu ulogu te je najavila neke teme.

– Vrlo važno pitanje je zdravlje bilja, sigurnost hrane, bolesti i dobrobit životinja. Naši hrvatski stavovi, što se tiče naše buduće zajedničke poljoprivredne politike, ne smanjenju potpora, da većim potporama za mlade, da generacijskoj obnovi gospodarstva, da okolišno održivoj i prihvatljivoj poljoprivrednoj politici, istaknula je ministrica te ocijenila da teret takve odgovornosti ne bi smjeli nositi samo poljoprivrednici.

– Naravno da ćemo u ovom predsjedanju, gdje nas čekaju rasprave o vrlo važnim zakonodavnim paketima i druge teme, nastojati politikom kompromisa doći barem do prijedloga rješenja što većeg broja otvorenih pitanja, najavila je Vučković.

Ministrica Bedeković je istaknula da je upravo zahvaljujući Hrvatskoj demografija prvi put u povijesti Europske unije stavljena kao portfelj i kao dio njezine strateške agende za sljedeće razdoblje. Samim time, dodala je, demografija će biti u fokusu u šest mjeseci hrvatskog predsjedanja Europskom unijom i jedan od prioriteta Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

– Svjesni smo činjenice da se Hrvatska, jednako kao i velik broj članica Europske unije, čak više od polovice, susreće sa sličnim problemima, a to su negativni demografski trendovi, istaknula je te najavila da će se za vrijeme predsjedanja održati mnoge aktivnosti vezane za demografiju.

Među ostalim, najavila je pokretanje cjelovite rasprave o demografskim trendovima te razmjenu iskustva s drugim zemljama članicama.

Govoreći o Vladinim mjerama usmjerenima prema demografskoj obnovi, ministrica Bedeković je istaknula kako je bitno razlikovati što su demografske mjere koje se trenutačno provode i što je strategija demografske revitalizacije Hrvatske koja je trenutačno u izradi. Za mjere koje se provode rekla je kako će se učinci tek vidjeti, piše HRT.