Ekonomija

Velika Britanija zauzima šesto mjesto među najkrupnijim svjetskim ekonomijama, a na ljestvici je pala za jedno mjesto, izjavio je britanski ministar financija Philip Hammond.
S petog mjesta, na kojemu je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo od 2013. godine, potisnula ga je Francuska.

Na prvom mjestu je SAD, a slijede Kina, Japan i Njemačka.

Hammond je napomenuo da će po prognozama MMF-a britanski BDP nagodinu rasti za 1,5 posto, a ove godine za 1,7 posto.

Britanska Uprava za proračunsku odgovornost je, na valu neizvjesnosti s Brexitom, pogoršala prognozu rasta BDP-a te će po tim prognozama rast u 2017. biti 1,5 posto umjesto prethodno očekivanog 2 posto, 2018. godine 1,4 posto, a 2019. godine 1,3 posto.

Ukupni krediti u prerađivačkoj industriji iznosili su polovicom ove godine oko 19,3 milijarde kuna, pri čemu djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti iznose 4,3 milijarde, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Udio loših kredita od 22,1 posto polovicom ove godine znatno je veći u odnosu na 13,9 posto, koliko je iznosio polovicom 2010. godine.

Promatrano po djelatnostima, sam iznos tih kredita drugi je, poslije građevinarstva po veličini, odnosno čini 18,8 posto ukupnih djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita nefinancijskih društava, navodi se u analizi pod nazivom “Kvaliteta kredita u prerađivačkoj industriji”.

No, zahvaljujući pozitivnim kretanjima u prerađivačkoj industriji od 2014. godine, udio loših kredita u tom sektoru kontinuirano pada. Tako je iznos loših kredita od 4,3 milijarde kuna znatno manji u odnosu na njihovu najveću razinu od 7 milijardi kuna, zabilježenu u rujnu 2015. godine.

U analizi HGK navodi se i da je pad udjela loših kredita djelomično rezultat prodaje potraživanja banaka. “Tijekom drugog kvartala ove godine prodano je djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u bruto iznosu od 471,8 milijuna kuna”, navode analitičari HGK.

Trendovi u prerađivačkoj industriji

Promatrano po djelatnostima, prerađivačka industrija ima najveći iznos kredita, a čini 23 posto ukupnih kredita nefinancijskim društvima. “Toliki je udio i očekivan, s obzirom na to da je po određenim pokazateljima prerađivačka industrija najveća ili druga najveća djelatnost po broju zaposlenih i prihodima poduzetnika”, navode analitičari HGK.

U prerađivačkoj industriji ima najviše zaposlenih, nešto više od 236 tisuća, što čini 17 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj. Unatoč visokom udjelu u ukupnim kreditima nefinancijskim društvima u Hrvatskoj, u prerađivačkoj se industriji posljednjih godina smanjuje zaduženost.

Tako se u 2010. godini iznos kredita u toj industriji kretao oko 27 milijardi kuna da bi polovicom ove godine pao na 19,3 milijarde. U analizi HGK navodi se i da je posljednjih petnaestak godina prerađivačka industrija imala trend neprestanog rasta od 2000. do 2008., zatim petogodišnji trend pada u kriznim godinama, a od 2014. do danas trend je ponovno uzlazni.

Ipak, “zbog višegodišnjeg negativnoga trenda, koji se bilježio u kriznim godinama, većina grana prerađivačke industrije nalazi se na razini koja je manja od one iz 2008. godine”, navode analitičari HGK.

No, ističu da se kod proizvodnje prehrambenih proizvoda, kože, papira, kemikalija, farmaceutskih proizvoda, proizvoda od gume i plastike te kod popravka i instaliranja strojeva i opreme, u prošloj godini bilježi veća razina proizvodnje u odnosu na 2008. godinu.

Nema razloga za zabrinutost da bi novi zakon o braniteljima predstavljao rizik za rashodovnu stranu proračuna i sve je u skladu s procjenom financijskog učinka toga zakona, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Što se tiče proračuna za Ministarstvo hrvatskih branitelja, sve je u skladu s procjenom financijskog učinka ovoga zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2018., sredstva su alocirana i tu ne vidim nikakvih problema i mislim da bilo kakva zabrinutost s te strane nije utemeljena”, rekao je Plenković, odgovarajući na pitanje novinara.

Plenković je doputovao u Bruxelles, gdje će u petak sudjelovati na summitu čelnika EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva, a u četvrtak navečer sudjelovao je na sastanku čelnika Europske pučke stranke. Europska komisija je u jesenskim gospodarskim prognozama ocijenila da su rizici za prihodovnu stranu povezani s očekivanim pojačanim učinkom krize u Agrokoru na porezne prihode od toga koncerna, a na rashodovnoj strani rizici dolaze od većeg povećanja plaća i socijalnih troškova, posebice na ratne veterane.

“Što se Agrokora tiče, mi vodimo računa da proces restrukturiranja traje i da se ide prema nagodbi. Ono što je najvažnije jest da je sve ovo što se da sada uradilo, a uradilo se jako puno da se spriječe posljedice za hrvatsku ekonomiju i sustav, bilo bez troškova za državni proračun i za sve naše ljude”, rekao je Plenković.

Premijer Plenković će u petak sudjelovati na 5. sastanku na vrhu Istočnog partnerstva, koji će biti prigoda da šefovi država ili vlada iz država članica EU-a i šest istočnih partnerskih zemalja ocijene postignuća ostvarena od posljednjeg sastanka na vrhu u Rigi 2015.

Naglasak u razgovorima bit će na konkretnoj koristi koju su ta postignuća donijela građanima šest zemalja Istočnog partnerstva: Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldovi i Ukrajini.

Ivica Todorić opet se oglasio na svom blogu.
Objasnio je koje su odredbe zakona o sistemskim kompanijama te koje je nepravilnosti uočio glede vijeća vjerovnika, ali i postupaka izvanrednog upravitelja Ante Ramljaka.

Donosimo naznake:

  • izbor članova vjerovničkog vijeća krajnje je netransparentan,
  • o broju članova i skupinama vjerovnika odlučuje isključivo izvanredni povjerenik,
  • ovlasti vjerovničkog vijeće su nejasne,
  • prvi predstavnik Knighthead fonda u vjerovničkom vijeću bio je Tin Dolički, pravni savjetnik Ante Ramljaka, što predstavlja sukob interesa.
  • predstavnik skupine «velikih dobavljača» (Kraš) čiji je savjetnik upravo bio Ante Ramljak, što predstavlja sukob interesa
  • vjerovničko vijeće Ante Ramljak koristi za provedbu plana raznih skupina na čelu s Knighthedom, a sponzoriranih od premijera Plenkovića i ministara Dalić, Božinović , što će rezultirati velikim otuđenjem novaca za te iste skupine.

Cijela objava OVDJE.

Očekivanja potrošača Europskoj uniji i eurozoni osjetno su poboljšana u studenom, dosegnuvši najvišu razinu od ožujka 2001. godine, pokazale su u četvrtak procjene Europske komisije.
Indeks povjerenja potrošača u EU porastao je u studenom za 0,9 bodova u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši minus 0,7 bodova, izračunali su u Komisiji.

To je njegova najviša vrijednost od ožujka 2001. godine kada je iznosio jedan bod.

Na razini eurozone indeks je poskočio za 1,2 boda u odnosu na blago sniženu vrijednost u listopadu, zakoračivši time u pozitivni teritorij, na 0,1 boda.

Njegova je vrijednost u studenom također najviša od ožujka 2001. godine, pokazuju podaci Europske komisije. Kompletno izvješće o ekonomskoj klimi u EU i eurozoni i pojedinim zemljama članicama, uključujući i očekivanja u maloprodaji, industriji, uslužnom i građevinskom sektoru, bit će objavljeno krajem idućeg tjedna.

Njemački industrijski gigant Thyssenkrupp objavio je u četvrtak da je fiskalnu godinu zaključio s gubitkom od 649 milijuna eura uglavnom zbog jednokratnog troška vezanog za prodaju brazilske čeličane CSA.
Thyssenkrupp proizvodi široku lepezu proizvoda, od podmornica do dijelova automobila i dizala. U svibnju upozorili su na mogući gubitak zbog jednokratnog troška.

Njegov je gubitak u fiskalnoj godini koja je završila u rujnu ipak nadmašio očekivanja analitičara koji su u anketi Factseta prognozirali da će iznositi 554 milijuna eura.

Prihodi su pak porasli solidnih devet posto, na 43 milijarde eura i nadmašili su očekivanja. Vrijednost narudžbi zabilježila je dvostruko snažniji skok, na 44 milijarde eura, potaknuta potražnjom za dizalima i industrijskim komponentama.

“Prošla poslovna godina bila je godina važnih odluka”, izjavio je izvršni direktor grupe Heinrich Hiesinger. “Prodaja brazilske čeličane CSA i memorandum o razumijevanju o zajedničkom projektu našeg europskog poslovanja sa čelikom s Tata Steelom donijeli su stratešku jasnoću”, dodao je.

Nije ojbavio nikakve dodatne pojedinosti o spornom spajanju s indijskom Tatom. Dva diva u segmentu čelika odlučila su udružiti snage u nadi da će postati otporniji na poplavu subvencioniranog kineskog čelika na zapadnim tržištima. Radnici i političari strahuju pak za oko 4.000 radnih mjesta u proizvodnji i administraciji.

Očekuje se da će se tisuće radnika odazvati pozivu sindikata IG Metall na prosvjed pred Thyssenkruppovim pogonom u Andernachu na zapadu Njemačke.

Na Vladin prijedlog državnog proračuna saborski su klubovi i zastupnici podnijeli 147 amandmana, petnaestak više nego godinu prije, o svima njima očitovat će se Vlada, a potom i Hrvatski sabor, najvjerojatnije krajem idućeg tjedna.
Glavninu amandmana, očekivano je predložila oporba, no nekolicina je došla i iz redova vladajućih. Klub HDZ-a traži tako da se iznos za centre izvrsnosti – društevno humanističkog područja poveća za 1,1 milijun kuna, a Klub HNS-a da se više sredstva izdvoji za sanaciju klizišta koja su osobito aktivna na sjeveru Hrvatske.

Uzeti od zrakoplova i SOA-e

Skidanje sredstava MORH-u, odnosno poziciji Opremanje višenamjenskim borbenim avionom (VBA) te Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA) zajedničko je nizu oporbenih amandmana.

Živi zid, koji je podnio 14 amandmana, traži da se proračunski iznos za Imunološki zavod poveća za 70 milijuna (35 na 105), a da se toliko uzme VBA-u. Sa iste bi stavke uzeo još 20, pa još sto milijuna kuna i usmjerio ih za programe nacionalnih manjina i jačanje konkurentnosti malog i srednjeg gospodarstva.

Milijun kuna koje bi usmjerio na poticanje alternativnih goriva, Zid bi uzeo Ministarstvu vanjskih poslova, odnosno informiranju o EU.

I Klub IDS-a, koji ima 25 amandamana, cilja na pozicije VBA-a i SOA-e te traži da država pomogne gradnju domova za starije u nizu istarskih mjesta od Rovinja, preko Pule do Buzeta, ali i gradnju osnovnih i srednjih škola u Puli, Marčani, Medulinu, te bolnice za ortopediju u Rovinju.

Smanjiti poziciju Opremanje VBA poručuju i SDP-ovi Sabina Glasovac, Bojan Glavašević i Peđa Grbin, koji traže više proračunskog novca za podršku svjedocima i žrtvama kaznenih djela te za besplatnu pravnu pomoć, ukupno 2, 5 milijuna kuna.

Od klizišta do znanosti

Nedopustivo je da se ulaže u zrakoplove prije nego se osigura dostojanstvena plaća za zaposlene u obrazovnom sustavu, poručuje Gordan Maras (SDP) i predlaže da se 350 milijuna kuna za zaposlene u obrazovanju osigura rezanjem VBA.

SDP-ovi su amandamni najbrojniji, njima se traži više novca za sanaciju klizišta (Siniša Hajdaš-Dončič, Marko Vešligaj), gospodarsku diplomaciju (Joško Klisović), bolje financiranje znanosti (Željko Jovanović), osvjetljavanje đakovačke katedrale, (Domagoj Hajduković, Damir Tomić), vodičku obilaznicu (Franko Vidović).

Gotovo da i nema SDP-ovca koji nema amandman, podnijela ih je i “najfriškija” njihova zastupnica Marija Alfirev, koja bi uzela po 50 milijuna kuna VBA-u i SOA-i i za taj iznos povećala stavku Zajamčena minimalna naknada.

Ni Mostovi zastupnici, međutim, nisu sjedili skrštenih ruku.

Više za metkovske projekte

Božo Petrov traži da proračun snažnije prepozna metkovske projekte, konkretno Centar za agrume, izgradnju drugog mosta u Metkoviću, raskrižja u Starčevićevoj ulici i nastavak spojne ceste Ravča-Drvenik. Sredstva bi uzeo Poreznoj upravi, odnosno Županijskoj upravi za ceste.

Na tu poziciju računa i Miro Bulj koji traži pet milijuna kuna više za stipendiranje siromašnih studenata, ali i proračunsku pomoć za cestovnu infrastrukturu u Drnišu, Imotskom, Kninu i Sinju, ukupno 16 milijuna kuna.

Bulj, kojem sličan amandaman nije prošao kod rebalansa proračuna, traži da se iznos za naknadu šteta od elementarnih nepogoda poveća za čak 200 milijuna kuna, sa 20 na 220 milijuna kuna, a da se toliko uzme SOA-i i VBA.

Na posve drugačije stavke, konkretno onu za Duhovnu skrb u MORH-u te za Ured komisije za odnose s vjerskim zajednicama, računa SDP-ova Marta Luc Polanc koja se zauzima za više sredstva za osobne invalidnine i državno sufinanciranje izgradnje OŠ Milana Amruša u Slavonskom Brodu za učenike s posebnim potrebama.

Uprava Uljanika je sindikate koji djeluju u tom brodogradilištu u četvrtak upoznala s planovima restrukturiranja te ulasku strateškog partnera koji bi s državom podijelio troškove restrukturiranja i ojačao pregovaračku poziciju pred Europskom komisijom.
“Imali smo konstruktivan i dobar sastanak s vodstvom Sindikata metalaca Hrvatske, kojemu smo prezentirali sve ključne okolnosti poslovanja Uljanik grupe i planove restrukturiranja Uljanik brodogradilišta. Sindikatu smo potvrdili interes za ulaganjem više strateških partnera, odnosno nastavkom razvijanja brodogradnje na obje lokacije, u Puli i Rijeci”, rekao je nakon sastanka direktor poslovno-informacijskih sustava Uljanika Hrvoje Markulinčić.

Uljanik po njegovim riječima razgovara s nekoliko ozbiljnih domaćih i stranih tvrtki u branši i izvan nje. “Za program restrukturiranja koji u sebi sadrži diverzifikaciju brodogradnje itekako se nailazi na interes budućih investitora”, ustvrdio je Markulinčić dodajući da se to odnosi na gradnju visokosofisticiranih brodova.

Naglasio je kako je Uljanik jedino među hrvatskim brodogradilištima koje još nije restrukturirano. “Uljanik brodogradilište, u zadnjih deset godina iscrpljeno krizom, ipak je učinilo neke ozbiljne i važne korake, kako za brodogradnju tako i državu u cjelini. Sada, kada su knjige narudžbi i navozi puni, pravo je vrijeme za početak restrukturiranja. Restrukturirati brodogradilište kada su navozi prazni, vjerujte mi, jako je teško”, zaključio je Markulinčić.

Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata Vedran Dragičević ocijenio je trenutno stanje u Uljaniku dobrim, ali smatra da bi ga Vlada trebala financijski poduprijeti dok ne dođe strateški partner. Bilo dobro da strateški partner bude iz Hrvatske, kaže Dragičević.

Vlada je u četvrtak formalno donijela odluku o 1,275 milijardi eura vrijednog izdanja obveznice namijenjene refinanciranju dijela duga cestarskog sustava, koje je ministar financija Zdravko Marić zaključio u Londonu prošlog tjedna.
Hrvatska je u prošli četvrtak izdala 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice, dospijeća 2030. godine, uz prinos od 2,953 posto i kupon od 2,75 posto, što je najpovoljnije do sada.

Ministar Marić kazao je na sjednici Vlade da će se sredstva iz tog izdanja u potpunosti usmjeriti u refinanciranje dijela od 5,1 milijarde eura duga cestarskih tvrtki – Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta te Autoceste Rijeka-Zagreb.

“Na taj način unaprjeđujemo njihovu ročnost, ali činimo i značajno smanjenje postojeće cijene duga, dakle kamatnu stopu, te činimo uštedu od minimalno 160 milijuna eura godišnje“, istaknuo je ministar financija.

Obveznice se uplaćuju 27. studenog 2017. godine, a kamata po obveznicama isplaćivat će se jednom godišnje, počevši od 27. siječnja 2019. godine, dok će se glavnica u cijelosti isplatiti po dospijeću, stoji u odluci Vlade.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić predstavila je izvješće o ovogodišnjeg Nacionalnog programa reformi u razdoblju od svibnja do listopada.

Programom je planirano 220 aktivnosti, a Dalić je istaknula paket zakonskih izmjena usmjerenih na poboljšanje poslovnog okruženja – zakona o strateškim investicijama te o izmjenama zakona o poticanju ulaganja koji su u saborskoj proceduri, te zakon o znanstveno istraživačkoj potpori u gospodarstvu, odnosno inovacije i znanstveno istraživački rad koji je u javnoj raspravi.

Također, navela je da je ojačan sustav procjene učinaka propisa na gospodarstvo uspostavom standardiziranog sustava pri odlučivanju državne administracije, kako bi se izbjeglo nepotrebno generiranja novih nameta pri donošenju novih propisa. U testnoj je fazi i bit će dostupan u slijedećih nekoliko dana i međuresorni portal za vođenje i praćenje različitih nameta u okviru registra neporeznih davanja, a u završnoj je fazi i propis koji će urediti inspekcijske poslove u gospodarstvu, rekla je Dalić.

Podsjetila je i da su u saborskoj proceduri izmjene zakona o zemljišnim knjigama, kao i da je u vladinoj proceduri prijedlog zakona o strukovnom obrazovanju.

Provedba mjera iz Nacionalnog programa reformi tema je zatvorenog dijela svih sjednica Vlade, a premijer Andrej Plenković najavio da će se slijedećeg četvrtka, uoči sjednice u petak, održati posebna, neformalna zatvorena sjednica na tu temu, kao i na temu apsorpcije sredstava EU.

Uz ostalo, Vlada je na sjednici odbila prijedlog dopune Ovršnog zakona kojim je Klub zastupnika SDP-a predlagao da se onemogući ovrha na cijeloj plaći, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je pritom podsjetio da je osnovana radna skupina koja radi na sveobuhvatnijem rješenju tog pitanja.

U Sabor je upućen i konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Umirovljeničkom fondu temeljem kojeg taj fond prestaje postojati, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje preuzima njegovu imovinu, prava i obveze i predmete u postupcima. Riječ je o šest sudskih postupaka ukupne vrijednosti 436,6 tisuća kuna.

Donesena je i odluka da se za potrebe financijskog restrukturiranja i konsolidacije nogometnog kluba Hajduk od prodaje izuzme 52.690 dionica Hajduka, koje će država prenijeti na Grad Split. Riječ je o dionicama nominalne vrijednosti 26,3 milijuna kuna, koje čine 9,8 posto temeljnog kapitala Hajduka.

Gospodarske aktivnosti u eurozoni ponovo su ubrzale u studenom, utirući put najsnažnijem rastu u četvrtom tromjesečju u gotovo sedam godina, pokazale su u četvrtak prve procjene londonske tvrtke Markit.
Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u studenom na 57,5 bodova, s 56 bodova u listopadu. Njegova je procijenjena vrijednost za mjesec na izmaku najviša od travnja 2011. godine, napominju u Markitu.

“Gospodarstvo eurozone pokazuje naznake ubrzavanja u četvrtom tromjesečju, pri čemu ključni pokazatelji proizvodnje, potražnje, zapošljavanja i inflacije u studenom redom bilježe najviše razine u više godina”, konstatiraju u londonskoj tvrtki za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka.

Vrijednost PMI-ja u studenom utire put najboljem rezultatu u četvrtom tromjesečju od početka 2011. godine, pojašnjavaju. “Najnoviji PMI za eurozonu šalje jasnu poruku: posao cvate”, konstatira glavni poslovni ekonomist Markita Chris Williamson.

“Uzlet predvodi proizvodni sektor, a uvjeti poslovanja poboljšavaju se tempom koji je nadmašen tek jednom u dva desetljeća dugoj povijesti istraživanja, uz rekordan rast izvoza i zapošljavanja”, dodaje Williamson.

Snažan priljev novih narudžbi u industriji ublažio je blago posustajanje u uslužnom sektoru a oba sektora gomilala su nerealizirane narudžbe najsnažnijim tempom od srpnja 2006. godine, konstatiraju u londonskoj tvrtki.

“Postoje naznake da je politička neizvjesnost po svemu sudeći blago prigušila poslovni optimizam, ali široka osnova uzleta i tempo prelijevanja jače potražnje na tržište rada upućuju na zaključak da će završetak 2017. godine u eurozoni biti snažan i da će 2018. započeti na čvrstoj osnovi”, konstatira Markitov ekonomist.