Crna Gora

Termoelektrana (TE) Pljevlja i hidroelektrane Perućica i Piva su u prošloj godini, koju je zbog dugog sušnog perioda karakterisala veoma niska hidroproizvodnja, proizvele ukupno 2,19 hiljada gigavat sati (GWh) električne energije, što je 786 GWh manje od plana.
Iz Sektora za korporativne komunikacije Elektroprivrede (EPCG) agenciji Mina-business su saopštili da je veoma loša hidrološka situacija, zbog ekstremno male količine padavina koja je trajala skoro više od godinu, prozrokovala nedostatak dotoka.

“To je razlog i prepolovljene proizvodnje elektične energije iz hidroelektrana u prošloj godini”, kazali su iz EPCG.

TE Pljevlja je proizvela 1,27 hiljada GWh, što je skoro na nivou plana, dok su hidroelektrane Perućica i Piva proizvele ukupno 922 GWh, odnosno 55 odsto od planirane proizvodnje.

Iz EPCG su saopštili da, kada bi se posmatrala ukupna količina padavina za 12 mjeseci prošle godine na slivnom području rijeke Zete, oko 1,6 hiljada litara po metru kvadratnom ili 80 odsto od prosjeka, na prvi pogled moglo zaključiti da godina i nije bila tako sušna.

„Treba međutim imati u vidu činjenicu da je tokom decembra na teritoriji Nikšića ukupno palo 489 litara po metru kvadratnom vodenog taloga, što je 250 litara po kvadratu više od višegodišnjeg prosjeka.

„Potvrda takve situacije je i ostvarena proizvodnja u hidroelektrani Perućica, koja je tokom decembra bila oko 200 GWh električne energije, što je 36 odsto ukupne godišnje proizvodnje, sve iz dotoka”, objasnili su iz EPCG.

Iz EPCG su kazali da se u dvije uzastopne godine, tokom decembra, bilježe dva ekstrema vezana za količinu padavina.

U decembru 2016. godine bilo je nula litara po metru kvadratnom, a naredne u istom mjesecu 489 litara.

„Posmatrajući prošlu godinu, i pored kapitalnog remonta agregata u hidroelektrani Piva, kao i redovnih remonta, suša je glavni razlog što je proizvodnja iz hidroelektrana podbacila, i u sumi je 55 odsto od planirane proizvodnje”, smatraju u EPCG.

Iz EPCG su naveli da početak ove godine ukazuje da bi godina trebalo da bude bar na nivou bilansnog plana. „Ukupno je planirano da TE Pljevlja i hidroelektrane Perućica i Piva proizvedu tri hiljade GWh električne energije”, precizirali su iz EPCG.

Hidrološke prilike tokom decembra prošle godine popravile su nivoe akumulacija, pa je situacija, kako su objasnili, nešto bolja ako se upoređuje sa bilansom. „Proizvodne jedinice su spremne, što nam daje za pravo, da smo optimisti kada je u pitanju ova godina”, zaključili su iz EPCG.

Ministarka ekonomije i predsjednica Komisije za valorizaciju državnog zemljišta na Možuri Dragica Sekulić najavila je u intervjuu za Portal Analitika da će tender za izgradnju solarnih elektrana u Ulcinju biti raspisan najkasnije u martu, ističući da je nekoliko kompanija pokazalo interesovanje.
„U najavi je moguća realizacija projekta izgradnje velike solarne elektrane na zemljištu u blizini Ulcinja, za šta imamo veliko interesovanje nekoliko kompanija. Iz tog razloga radimo na pripremi tendera koji bi, ukoliko sve bude u skladu sa planom, trebalo da bude raspisan najkasnije u martu. Napominjem da za ove vrste elektrana– izgrađenih na zemljištu, a ne na krovnoj konstrukciji– nijesu predviđene podsticajne mjere”, kazala je Sekulić.

Portal Analitika je ranije objavio da se na Možuri, gdje se već gradi vjetro-park u vrijednosti od 87 miliona eura, planira i gradnja solarnih elektrana, kao i da su Ministarstvu ekonomije već dostavljena dva pisma namjera potencijalnih investitora zainteresovanih za izgradnju solarnih elektrana ukupne snage 2,315 MW.

Sekulić je navela da od EPCG uskoro očekuju predlog alternativnog rješenja za gradnju drugog bloka pljevaljske termoelektrane, nakon propalog dogovora sa kompanijom Škoda Praha. Ono što je u ovom trenutku izvjesnije i što se doživljava kao prioritet, prema njenim riječima, su ekološka rekonstrukcija prvog bloka TE Pljevlja i toplifikacija grada, što bi trebalo da košta 63,6 miliona eura.

Sekulić je precizirala da za ovu godinu nije planirano izdavanje nijedne nove dozvole za izgradnju novih malih hidroelektrana. Biće razmotreni samo ranije predati zahtjevi za rekonstrukcije postojećih, ugradnju hidroelektrana na postojeće vodovodne sisteme i solarne panele.

Povlaštenim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora u Crnoj Gori za poticaje je prošle godine godini isplaćeno 4,52 milijuna eura, pokazuju podaci Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTEE).
“Poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora počelo je 2014. godine i do danas je povlaštenim proizvođačima za poticaje isplaćeno 7,53 milijuna eura”, rekli su Pobjedi iz COTEE-a.

Prema podacima COTEE-a, za poticaje je prošle godine najviše novca, 2,12 milijuna eura za vjetroelektranu Krnovo dobila kompanija Krnovo Green Energy, u vlasništvu austrijske tvrtke Ivicom Consulting i francuske kompanije Akuo Energy. Kompanija Masdar iz Abu Dhabija je nedavno kupila 49% dionica te vjetroelektrane. Od vlasnika malih hidroelektrana najviše, 1,37 milijuna eura, dobila je kompanija Hidroenergija Montenegro, koja ima šest malih HE. Riječ je o Jezerštici, Bistrici, Orahu, Rmušu, Spaljeviću 1 i Šekularu u Beranama. Lokalna zajednica buni se protiv malih hidroelektrana te tvrde da ljeti imaju problema s nestašicom vode te strahuju od manjka u opskrbi, a prisnažuju ekološke organizacije.

Radovi na prioritetnoj dionici prve crnogorske autoceste, od luke Bar do granice sa Srbijom, na najtežem njenom dijelu od Podgorice do Mateševa, koje izvodi kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC), koja će graditi i Pelješki most, biti će završeni po dogovoru, u svibnju 2019., izjavio je crnogorski ministar pomorstva i prometa Osman Nurković.
Hrvatska je nedavno CRBC izabrala za izvođača izgradnje Pelješkog mosta dužeg od dva kilometra koji bi trebao zaobići teritorij BiH i povezati sjever i jug zemlje.

Kineska ponuda od 2,08 milijardi kuna i rokom završetka od 39 mjeseci bila je povoljnija od onih austrijskog Strabaga i zajednice ponuđača koju su činile jedna talijanska i turska tvrtka.

Nurković kaže da su u crnogorskoj vladi zadovoljni s kineskim parterima i njihovim suradnicima (podizvođačima) iz Crne Gore, regije i drugih zemalja, te kvalitetom rada i angažiranošću domaće radne snage, što potvrđuje njihova uvjeravanja da će čitav posao biti na vrijeme završen.

 Crnogorski premijer Duško Marković nedavno je, obilazeći gradilišta, rekao da “radovi idu odlično, da je izvođač dobro koncipirao dinamiku te da je uvjeren da će dionica biti izgrađena i predana u predviđenom roku”.

“Ovo je, uz obnovu neovisnosti 2006. godine, najznačajniji projekt u povijesti Crne Gore”, kazao je Marković.

U ministarstvu prometa ističu da je do sada završena glavnina najtežih radova, uključujući i ključne infrastrukturne objekte, od kojih su većina graditeljski poduhvati sami za sebe, poput gotovo više od kilometra dugog i 180 metara visokog mosta “Moračica”, koji spaja dvije planine u kanjonu rijeke Morače, te probijanja više dvocijevnih tunela i gradnje drugih sličnih objekata.

Ugovorena cijena za projektiranje i izgradnju ove dionice je 809,6 milijuna eura, a država kao investitor obavlja plaćanja izvođaču radova koji je odgovoran za odabir, kvalitetu rada i plaćanje svojim podizvođačima.

Ova dionica duga je 41 kilometar, s 45 mostova i vijadukata i 32 tunela, a renomirana kineska tvrtka CRBC gradi je uz financijsku pomoć Exim banke, koja osigurava 688 milijuna eura, odnosno 85 posto ukupnih sredstava, dok s preostalih 15 posto ili 122 milijuna eura sudjeluje država Crna Gora. Rok otplate kredita je 20 godina, uz poček od šest godina, a godišnja kamatna stopa iznosi dva posto.

Cijena je 19,7 milijuna eura po kilometru.

“Do sada je izvođaču radova isplaćeno 347,5 milijuna eura, odnosno 43 posto ugovorene vrijednosti, za avans i stvarno izvedene radove na terenu”, precizirao je ministar Nurković, dodajući kako je kvaliteta radova na autocesti zaista dobra i u skladu s ugovorom.

Među angažiranim tvrtkama, pored onih iz Kine, ima i onih iz Hrvatske, Italije, Švedske, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Danske, Češke, Mađarske.

Na autocesti je trenutačno angažirano 3.048 radnika, od čega je 1.886 Kineza i 1.162 iz Crne Gore i regije.

“CRBC planira uskoro povećati broj inženjera i radnika na terenu kako bi ubrzala radove i ispoštovala rokove u gradnji ove dionice, uz istu kvalitetu i poštivanje najviših sigurnosnih standarda”, najavio je glavni inženjer kompanije Vlatko Ćipranić za bilten Inženjerske komore.

Premijer Marković je rekao da se vlada naveliko bavi nastavkom gradnje, jer je cilj da odmah po završetku ove nastavi izgradnju ostalih dionica.

„Već sada stvaramo pretpostavke za nastavak gradnje. Krajem prošle godine je moj sastanak s kineskim premijerom Li Keqiangom završen suglasnošću da su obje države i vlade zainteresirane da po završetku prioritetne dionice autoceste Bar – Boljare (granica sa Srbijom) bude nastavljena gradnja idućih dionica i to po modelu javno-privatnog partnerstva države Crne Gore i zainteresiranih kineskih kompanija”.

“Uspješna realizacija prve, najteže dionice, najbolja je preporuka za nastavak”, kazao je crnogorski premijer. (Agencije)

Zatvara li se Rafinerija Sisak? Je li to gotova stvar nakon odluke INA-e da krene u poslovnu reorganizaciju spomenute rafinerije. Iz Vlade šalju umirujuće poruke kako se radnici ne trebaju bojati za svoju sudbinu. Osigurane su otpremnine a ostali mogu računati na nova radna mjesta.
Predsjednica pak poručuje zatvaranje bi bila katastrofa za grad Sisak i županiju. No, nije još sve gotovo. O ovoj temi u Studiju 4 razgovarali smo s Davorom Šternom, naftnim konzultantom i Predragom Sekulićem, nezavisnim zastupnikom u Skupštini Sisačko-Moslavačke županije i koordinatorom za obranu Rafinerije.

Na pitanje što predviđa reorganizacija rada u Rafineriji, Sekulić je rekao da predviđa ne rad. “Deloitteovu analizu je platila INA. Znači, napisat će se ono što INA želi. Nažalost ni ministar Ćorić, ni Vlada RH očito nisu dobro informirani. Ne znam koga imaju za savjetnike niti zašto ne angažiraju gospodina Šterna i Omičevića, prof. Dekanića, članove HAZU-a. Svi oni govore u jednom smjeru. INA ne može naći čovjeka koji će potvrditi ove njihove navode, a da je cijenjeni stručnjak u naftnoj branši. Ne vjerujem u ove izjave. Nije ovdje pitanje 40 ljudi, 40 radnih mjesta. Ovo je zatvaranje rafinerije Sisak i to svima u ovoj zemlji treba biti jasno”, naglasio je.

Štern smatra da je samo s gledišta poslovne odluke – ona ispravna. “To moramo otvoreno reći. Da ja radim u INA-i i na strani sam malih dioničara, bez da uzimam u obzir interese RH kao velikog dioničara – širi društveni interes. Nema dovoljno tržišta za dvije rafinerije. Najbolji put za gašenje sisačke rafinerije je ukidanje sekundarnih postrojenja, ostatak primarnih postrojenja da prerade domaću naftu dok god je bude bilo. Za višu fazu prerade bi se trebalo voziti u Rijeku, ta cijela ideja jedna rafinerija na dvije lokacije. Dok sam se bavio muzikom bila je krilatica – Tko plaća, taj naručuje muziku. Deloitte je dobio takav projektni zadatak i vjerojatno takva odluka dugoročno ima smisla, ali politički sigurno nema”, rekao je.

Na pitanje kako bi se Vlada trebala postaviti u ovom momentu, Štern je rekao da bi trebalo zatražiti moratorij na ovakve odluke kao što je ova o 40 ljudi. “Nije pitanje 40 ljudi, to nije veliki broj s obzirom na ukupni broj stanovnika, ali to stvara jednu atmosferu, psihozu koja nije potrebna u ovom momentu. Moj bi bio prijedlog, ako netko sluša, da se za sada ništa ne radi do konačnog rješenja”, poručio je, a prenosi HRT.

 Srbija i Crna Gora bi mogle postati sljedeće države koje će se pridružiti Europskoj uniji, vjerojatno 2025., rekao je dužnosnik Europske komisije zadužen za proširenje Johannes Hahn u intervjuu objavljenom u petak.
EU ulaže diplomatske napore da ubrza korake kojima bi se šest zemalja zapadnog Balkana pridružilo EU-u nakon godina u kojima se taj proces odvijao po načelu kreni-stani.

“Vrijeme je da završimo posao iz 1989.”, rekao je povjerenik EK Hahn misleći na širenje Europske unije na istok nakon pada Berlinskog zida.

“Postavili smo godinu 2025. kao indikativni datum prijema Srbije i Crne Gore što je realistično, ali i vrlo ambiciozno”, rekao je Hahn.

Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija nadaju se pristupiti Europskoj uniji no izgledi za njihovo članstvo blijedili su zadnjih godina kako su političari EU-a, suočeni s rastućim euroskepticizmom u svojim zemljama, zatim krizom eurozone 2009-2013. i odlukom Velike Britanije da napusti EU, gubili zanimanje za proširenje.

Međutim, danas kada raste utjecaj Rusije, migrantska kriza potresa regiju, a Turska sve jače naginje autoritarnosti, želja da se ojača europska integracija nakon što 2019. Velika Britanija napusti EU, pruža novu priliku Balkanu.

“Ili ćemo izvoziti stabilnost u regiju ili ćemo uvoziti nestabilnost”, rekao je Hahn u intervjuu za Reuters te dodao da je proces pristupanja EU-u najbolji put za borbu protiv korupcije, organizirana kriminala i autoritarne prijetnje regiji.

Srbiju smatraju stupom i EU se nada da bi utjecaj Beograda na Balkanu mogao pomoći drugim reformama.

Hahn treba u veljači posjetiti Srbiju nakon što Komisija objavi službenu strategiju za Balkan 6. veljače. Također je predviđeno da će predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker posjetiti svih šest zemalja kako bi im izrazio podršku.

Hahn treba u Washington otputovati u veljači i s dužnosnicima State Departmenta iscrtati strategiju kako pogurati europski put Balkana.

Susjedna Bugarska, koja od siječnja do lipnja predsjeda Unijom, održat će u svibnju posebni summit za Balkan u Sofiji. U srpnju bi Velika Britanija trebala održati drugi veliki skup o Balkanu na najvišoj razini.

Poziv na buđenje

Makedoniji bi mogla biti ponuđena pozivnica da se pridruži NATO-u što je drugi veliki poticaj u regiji, no za to je potrebno da prethodno riješi dugogodišnji spor s Grčkom oko imena. Hahn je u intervjuu izrazio uvjerenje da bi to pitanje moglo konačno biti riješeno nakon razgovora u Ujedinjenim narodima u siječnju.

Reuters napominje da zapreka za članstvo ima mnogo. Nabraja da su bankovni i pravosudni sustavi šest balkanskih zemalja slabi, da prihodi iznose 30 posto prihoda iz eurozone, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda.

Etničke napetosti i dalje postoje u regiji, a BiH je duboko podijeljena, napominje Reuters. Ubojstvo Olivera Ivanovića, čelnika kosovskih Srba u utorak, pokazalo je svu nestabilnost u regiji, ocijenio je Hahn te istaknuo: “Nadam se da je to poziv na buđenje svim odgovornim političarima. Pozivam državni vrh da shvati da je samo suradnja, pomirba jedini put naprijed”.

Predsjednik crnogorskog parlamenta Ivan Brajović raspisao je u petak predsjedničke izbore za 15. travnja, a bit će sedmi po redu od uvođenja višestranačja u toj zemlji.
Aktualnom predsjedniku Filipu Vujanoviću drugi uzastopni mandat istječe početkom travnja.

Na svim dosadašnjim izborima pobjeđivao je kandidat vladajuće Demokratske partije socijalista koju vodi Milo Đukanović.

Nijedna od stranaka još nije odredila svog kandidata.

 Prema medijskim najavama, favorit vlasti bit će vjerojatno Milo Đukanović, a s obzirom na to da se oporba ne može dogovoriti o jedinstvenom kandidatu najvjerojatnije će ih biti više.

Svaki potencijalni kandidat za predsjednika Crne Gore dužan je prikupiti najmanje 7.932 potpisa birača koji ga podržavaju.

Prema Zakonu o izboru predsjednika, kandidaturu može predložiti politička stranka ili skupina građana na temelju potpisa najmanje 1,5 posto ukupno upisanih birača.

Na parlamentarnim izborima 2016. godine u Crnoj Gori je bilo 511.405 upisanih birača.

O raspisivanju izbora Brajović je obavijestio i predsjednika države Filipa Vujanovića, a obavijestit će i relevantne međunarodne institucije.

“Vjerujem da će izbori biti održani u pozitivnoj i demokratskoj atmosferi i da ćemo svi zajedno još jednom pokazati zašto je Crna Gora lider u svom okruženju”, rekao je Brajović.

Pozvao je građane da izađu na izbore i slobodnom volje izaberu najboljeg kandidata. (Agencije)

U Crnoj Gori poskupljuju sve vrste goriva za dva do četiri centa, osim eurodizela 95, priopćila je crnogorska informativna agencija Mina.
Eurosupera 98 poskupio je za četiri centa i sad iznosi 1,34 EUR/l, a euraodizel za dva centa i sad je na 1,2 EUR/l. Lož ulje za veleprodaju skuplje je za tri centa i iznosi 1,18 EUR/l, dok će litra eurodizela 95 i u narednih 15 dana koštati 1,3 EUR. Cijene će biti važeće od 23. siječnja.

Slična situacija se događa i u Sloveniji, gdje su od utorka cijene goriva ponovno poskupile. Tako je 95-oktanski benzin poskupio za 0,7 centi (s 1,3 na 1,307 EUR/l ), a dizelsko gorivo za 13 centi (s 1,249 na 1,262 EUR/l). Prema tome, 50 litara benzina će biti 35 centi skuplje nego u prethodna dva tjedna, a ista količina dizela doći će 65 centi više

Natječaj za istraživanje nafte i plina u crnogorskom podmorju, drugi po redu, trebalo bi biti raspisan u idućoj godini, u cilju potpisivanja ugovora o istraživanju i proizvodnji ugljikovodika, priopćila je crnogorska ministrica ekonomije, Dragica Sekulić.
Što se tiče budućih aktivnosti, svakako da dosadašnjim dodjeljivanjem ugovora nismo završili ovaj proces. Naš plan je da što više koncesionara uvedemo u naš off-shore teritorij, ali taj proces mora ići ciklično – rekla je Sekulić u intervjuu agenciji Mina-business. Prema njezinim riječima, nakon završenog jednog natječajnog procesa 2014. godine, planiraju i drugi, koji bi se trebali realizirati u idućoj godini.

“Proces istraživanja nafte i plina u crnogorskom podmorju odvija se u skladu s radnim programom koji je sastavni dio ugovora o istraživanju i proizvodnji ugljikovodika. Kompanije Eni i Novatek privode kraju elaborat o procjeni utjecaja na životnu sredinu za seizmička istraživanja za koji su u proteklom razdoblju sprovedene javne rasprave”, rekla je Sekulić. Kad taj proces bude završen i nakon što Agencija za zaštitu životne sredine izda neophodnu dozvolu, započet će 3D seizmička istraživanja. Potom će uslijediti faza obrade prikupljenih podataka i interpretacija rezultata, a nakon toga, u drugoj polovici iduće godine, će se pristupiti prvom istražnom bušenju, navela je Sekulić. Grčka kompanija Energean, kako je dodala, također izvodi radove predviđenom dinamikom i u skladu s ugovorima

Otvaranje pregovaračkih poglavlja 2 i 3, uz prijem u NATO, najznačajniji su vanjskopolitički rezultati crnogorske vlade, priopćili su u utorak u Ministarstvu europskih poslova (MEP) u Podgorici, navodeći da će taj proces završiti tijekom iduće godine.
Crna Gora je u ponedjeljak, na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu, otvorila dva nova pregovaračka poglavlja, poglavlje 2 – Sloboda kretanja radnika i 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga.

“Crna Gora ovim utvrđuje poziciju lidera na Zapadnom Balkanu kad je u pitanju proces integracija u EU, s ukupno 30 otvorenih i tri privremeno zatvorena poglavlja”, rekli su iz MEP-a, dodajući da taj vladin resor ulazi u iduću godinu sa spremnošću da otvori i preostala tri poglavlja i time završi taj process.

„Smatramo da smo uradili dovoljno da bi se moglo početi sa zatvaranjem poglavlja, ali to ovisi od EU, a ne od Crne Gore”, poručili su iz MEP-a.

Europski povjerenik za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn, u izjavi za podgoričke medije pohvalio je značajan napredak koji je Crna Gora dosad postigla u području vladavine prava, u dijelu reforme zakonodavstva, kao i u pogledu izgradnje institucija i jačanja kapaciteta te inicijalnih rezultata u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Povjerenik Hahn je iznio očekivanje da će Crna Gora nastaviti pokazivati snažnu političku posvećenost i postizati uvjerljive rezultate te je ukazao na pozitivan razvoj u području javne uprave i ekonomskih i fiskalnih reformi.

Crna Gora i Albanija nemaju otvorenih pitanja, a suradnju dvije države moguće je unaprijediti, osobito u području gospodarstva i zaštiti okoliša, ocijenjuju u utorak mediji u Podgorici i Tirani, nakon posjete crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića glavnom gradu susjedne Albanije.

Vujanović je u ponedjeljak u Tirani razgovarao sa svojim kolegom, predsjednikom Albanije Ilirom Metom te predsjednikom albanskog parlamenta Gramozom Rucijem i premijerom Edijem Ramom.

Sugovornici su, navode mediji, istaknuli važnost suradnje u okviru europskih integracija, osobito zato što su Crna Gora i Albanija članice NATO-a i što su u procesu pristupanja Europskoj uniji (EU).

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović je izrazio očekivanje što skorijeg početka pregovora Albanije u procesu pristupanja EU i spremnost Crne Gore da s njom podijeli svoje iskustvo, osobito što bilateralni odnosi nisu opterećeni otvorenim pitanjima.

Najviši dužnosnici dvije države, kako navode mediji u Podgorici i Tirani, osobitu pažnju posvetili su gospodarskoj i regionalnoj suradnji.

Vujanović je insistirao na afirmaciji regionalnih, prije svega infrastrukturnih projekata u području prometa i energetike. Tu, prije svih, treba “dati šansu Jadransko-jonskoj autocesti i Jadransko-jonskom plinovodu, projektima koji povezuju ne samo ove dvije susjedne države, već i imaju regionalnu vrijednost”, ističe Vujanović.

Albanski predsjednik Ilir Meta istaknuo je kako “Albanija i Crna Gora imaju sjajnu granicu, koja ih spaja više nego što ih razdvaja”, podsjetivši kako dvije zemlje spajaju Prokletije, zajedničko Skadarsko jezero, rijeka Bojana i Jadranskog mora, što predstavlja veliko bogatstvo.