Crna Gora

 Nakon jučerašnjuh šokantnih događaja koji je uzbunio cijelu regiju i o kojem predstavnici raznih političkih stranaka, država i naroda imaju različito mišljenje, ostaje gorka činjenica kako zemlje jugoistočne Europe gospodarski kasne za zemljama osnivačicama Europske unije i do šest desetljeća. 
Zemljama zapadnog Balkana trebat će 60 godina da dostignu nivo prihoda Europske unije ako nastave rasti prosječnom brzinom ostvarenom između 1995. i 2015. godine, navodi izvještaj Svjetske banke  “Zapadni Balkan: Ubrzanje motora rasta i prosperiteta”, koji je predstavljen u Beču, razmatra kako Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija – šest zemalja zapadnog Balkana – mogu ubrzati ekonomski rast i ostvariti brže približavanje prihoda nivoima u EU.

“Zemlje zapadnog Balkana su zadnjih godina ostvarile pomake na reformi javnih finansija i oživljavanju ekonomskog rasta, ali građani možda još uvijek ne osjećaju koristi od tog napretka”, rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

“Fokusiranje na strukturalne reforme može ubrzati ekonomski rast i poboljšati egzistenciju, tako da nivoi prihoda dostignu prihode u EU.”

Reforme i makroekonomska stabilnost mogu dovesti do prosječnih stopa rasta od pet posto godišnje, koji bi omogućili zemljama zapadnog Balkana približavanje EU za samo 20 godina, umjesto šest desetljeća, navodi se izvještaju.

Dok je prosječni rast u regiji od pet-šest postotaka godišnje u periodu prije 2008. godine bio brži i od rasta EU i od svjetskog rasta, nakon svjetske financijske krize se prepolovio – zaustavljajući predkrizno približavanje zemalja zapadnog Balkana životnom standardu EU-a i namećući iznalaženje novih modela rasta, zasnovanih na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većoj ulozi za privatni sektor.

Povećanje izvoza, investicije, zapošljavanje – sve su to, prema izvještaju, prioriteti za kreatore ekonomske politike. Jača regionalna integracija može pomoći povećanju izvoza kao udjela u bruto domaćem proizvodu, koji bi se trebao udvostručiti da bi dostigao udio izvoza u BDP-u ostalih malih ekonomija u tranziciji, koje su sada u EU, a i privatne investicije, u zemljama gdje je javni sektor još uvijek glavni pokretač ekonomije, također će se morati povećati.

Niska produktivnost u zemljama zapadnog Balkana, koja se sporo povećava, zahtijeva unapređenje poslovnog okruženja, da bi mogao privući privatne investicije i potaknutui rast preduzeća, navodi se u priopćenju Svjetske banke.

Stopa nezaposlenosti je u regiji skoro dvostruko veća nego u ostalim malim ekonomijama u tranziciji koje su sada u Uniji. Kad polovina stanovništva radno-aktivne dobi traži posao, a četvrtina onih koji traže posao ne mogu ga naći, potreba za povećanjem učestvovanja na tržištu rada u regiji ostaje od ključnog značaja.

To se može postići otklanjanjem destimulacija za rad, uz istovremeno uklanjanje barijera za zapošljavanje s kojima se suočavaju stariji radnici, mladi, žene i manjine, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bit će na razini od 2,7 posto, a trend oporavaka će se nastaviti i iduće dvije godine, no to će ovisiti o očuvanju političke stabilnosti bitne za privlačenje novih investicija, sažetak je analize Svjetske banke (WB) o ekonomskom trendovima u ovoj regiji, predstavljene u četvrtak u glavnim gradovima zemalja na koje se odnosi.
U projekcijama Svjetske banke stoji kako bi prosječni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj regiji u idućoj godini trebao biti veći nego u ovoj i iznositi 3,3 posto, dok je 2019. godine projiciran na razini od 3,6 posto.

Prognoze se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, s tim da među ovim državama postoje značajna odstupanja u odnosu na očekivanu prosječnu stopu gospodarskog rasta.

Najveći rast i to u kontinuitetu predviđen je za Kosovo i iznosi od 4,4 posto u ovoj do 4,8 posto u 2019. godini.

Zanimljiv je slučaj Crne Gore koja bi u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 4,2 posto, no za 2019. prognozirano je kako će on pasti na 2,5 posto.

BDP u Srbiji bi pak trebao rasti s ovogodišnjih skromnih dva posto na 3,5 posto u 2019. godini. Ključ gospodarskog rasta u regiji predstavljaju nove investicije koje pak znače otvaranje novih radnih mjesta.

Najsnažniji rast trenutačno bilježe gospodarstva Albanije, Kosova i Crne Gore, a ranije optimistične prognoze za BiH su u stanovitoj mjeri revidirane zbog nestabilnog političkog stanja, kao i zastoja u provedbi ranije najavljenih reformi, ali i nedovoljnog napretka u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti.

Iako je Međunarodni monetarni fond (MMF)očekivanu stopu rasta BDP-a za BiH za ovu godinu postavio na razini od 2,7 posto, u Svjetskoj banci i dalje očekuju da bi ona mogla biti tri posto da bi 2019. dosegnula 3,4 posto, no samo pod uvjetom nastavka provedbe reformi.

Političke napetosti u Makedoniji također su utjecale na gospodarstvo u toj zemlji pa bi rast u ovoj godini trebao biti najmanji u regiji i iznositi tek 1,5 posto, no postoje izgledi da će se stanje poboljšati pa bi za dvije godine rast BDP-a tamo trebao biti na razini od čak 3,9 posto.

Direktorica WB za zapadni Balkan Linda Van Gelder kazala je kako je u svemu posebice važno to što se proces zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, nakon desetljeća globalne recesije na području zapadnog Balkana vratilo na razdoblje prije kriznog razdoblja. “Za države zapadnog Balkana sada je bitnije nego ikada održati reformski zamah”, kazala je Van Gelder.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako ozbiljni rizici i dalje predstavljaju potencijalnu prijetnju. Riječ je prije svega o neizvjesnim političkim kretanjima i promjenama koje bi to moglo prouzročiti i time utjecati na investicije i gospodarski rast.

Rizike je moguće kontrolirati jačanjem fiskalne održivosti i ubrzavanjem strukturalnih reformi te jačanjem javnih financija i poboljšanjem uvjeta za investiranje i gospodarsko povezivanje te približavanjem država regije članstvu u Europskoj uniji, procjena je Svjetske banke.

Privremeni granični sporazum o Prevlaci između Hrvatske i Crne Gore dobro funkcionira i pokazuje kako su privremena rješenja najtrajnija, rekao je u srijedu crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.
Govoreći o razgraničenju na Prevlaci s Hrvatskom koje je riješeno privremenim sporazumom iz 2002. Darmanović je upozorio na izreku da su „u politici najtrajnija privremena rješenja“.

„To se može primijeniti na privremeni sporazum o Prevlaci koji dobro funkcionira i ne opterećuje odlične odnose dvije zemlje“, kazao je Darmanović za Radio Crne Gore.

On je rekao kako je Hrvatska snažno podržavala Crnu Goru da postane članica NATO-a, da vojnici dvije države zajedno vrše misije u Afganistanu, kako se dvije zemlje podržavaju u međunarodnim organizacijama te da Zagreb podržava Crnu Goru da postane članica EU-a.

„Postoji načelna suglasnost da ukoliko možemo naći bilateralno rješenje bez uvlačenja bilo koje treće strane to uradimo. Ukoliko ne možemo da smo spremni pristupiti međunarodnoj arbitraži. Ovo pitanje ne opterećuje naše odnose“, kazao je Darmanović.

Darmanović je ocijenio kako je realno očekivati da proces pristupanja Crne Gore Europskoj uniji bude završen za četiri do pet godina, te da su “za ovu regiju zainteresirani i drugi međunarodni igrači”.

Rekao je da je Podgorica do sada otvorila 28 od 33 pregovaračka poglavlja, te da očekuje da će ostala otvoriti do iduće godine. “Proširenje ima i geopolitičku dimenziju. Za ovu regiju su zainteresirani i drugi međunarodni igrači. EU se s time već suočio. Europa nikada neće biti slobodna cjelovita i u miru ako ne apsorbira zapadni Balkan“, ocijenio je Darmanović.

Komentirajući izjavu predsjednika Srbija Aleksandra Vučića da se Crna Gora vara da će prije drugih ući u EU, ministar je kazao da „vjerujemo da ćemo ulaziti onim redom kako budemo uspješni“, te da Crna Gora nema aspiracija prolaziti prva kroz neki cilj.

„Razlika u procesu koji je do sada ostvaren između nas i svih ostalih je velika. Za sada smo uvjerljivo lider proširenja na Balkanu“, rekao je Darmanović.

Upitan da li je očekivao nakon crnogorskog ulaska u NATO otopljavanje odnosa sa Rusijom koja se tome protivila Darmanović je rekao da nije.

„Rusija je velika sila koja ne voli neuspjehe u tome u čemu sudjeluje i iza čega stoji. U Crnoj Gori se radilo o jasnom neuspjehu da se svrgne legalna vlada i da se izazove kaos u zemlji sa važnom ulogom koju su imali pripadnici ruskog sigurnosnog sektora“, rekao je Darmanović aludirajući na pokušaj državnog udara na dan izbora 16. listopada prošle godine.

Specijalno tužiteljstvo je za pokušaj državnog udara optužilo dvojicu ruskih državljana, devet srbijanskih i tri državljana Crne Gore, čelnici prosrpske oporbene Demokratske fronte i protiv njih se vodi sudski proces.

Komentirajući stajalište ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova da je proces protiv čelnika Demokratske fronte politički motiviran, Darmanović je rekao da je dok se slučaj istraživao Crna Gora dobila znatnu pomoć i podatke od prijatelja iz Srbije i više zemalja NATO-a.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović rekao je u ponedjeljak, reagirajući na izjavu kosovskog premijera Ramusha Haradinaja da će se pitanje razgraničenja dviju država riješiti putem međunarodne arbitraže, da je “za Crnu Goru pitanje demarkacije granice sa Kosovom završeno” te istaknuo da takvo stajalište imaju i EU i SAD.
Darmanović je ponovio da je za Crnu Goru pitanje granice „riješena stvar“ te istaknuo da njegova zemlja nije niti neće poništiti već ratificirani međunarodni ugovor.

Haradinaj je u subotu izjavio da rješenje za pitanje razgraničenja s Crnom Gorom ostaje međunarodna arbitraža pošto u kosovskom parlamentu nema dovoljno glasova za usvajanje sadašnjeg prijedloga sporazuma, kojemu se i on sam protivi.

Razgraničenje s Crnom Gorom i uspjeh u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala dva su preostala uvjeta o kojima ovisi mogućnost kretanja građana Kosova bez viza u zemljama Schengena.

Dio kosovske javnosti i političkih stranaka, uključujući i Haradinaja, smatraju da je Kosovo razgraničenjem oštećeno za 8000 hektara teritorija i zbog toga dvije godine kosovska skupština nije usvojila sporazum o razgraničenju, koji je potpisan u Beču u kolovozu 2015., iako je crnogorski parlament to učinio.

Šef crnogorske diplomacije je rekao kako službena Podgorica ne želi raditi pritisak oko toga kada će kosovski parlament naći formulu po kojoj će taj međunarodni ugovor raticirati. “Nije mi poznato da je Crna Gora ikada poništila ratificirani međunarodni ugovor tako da se to neće dogoditi ni ovoga puta. Mi smo naravno strpljivi i čekamo eventualni pozitivan razvoj događaja na Kosovu pošto je ovo njihovo unutrašnje pitanje”, kazao je on.

“Što se tiče eventualne međunarodne arbitraže – za arbitražu je potrebna suglasnost, volja, potrebne su dvije strane, a već sam rekao da smo mi taj posao završili“, kazao je Darmanović u Podgorici.

Šef crnogorske diplomacije Srđan Darmanović izjavio je u srijedu u Podgorici da Crna Gora i Hrvatska imaju otvoreno pitanje Prevlake koje bi trebalo riješiti bilateralno.

Crna Gora s Hrvatskom, rekao je Darmanović na “Građanskom satu” Centra za demokratsku tranziciju, ima otvoreno pitanje Prevlake, ali da privremeni sporazum jako dobro funkcionira.

“Priželjkujemo da to riješimo bilateralnim putem, ako ne, idemo na međunarodne mehanizme koji su poznati i u koje moramo vjerovati. Ovo pitanje neće ugroziti naše odnose”, rekao je Darmanović.

Šef crnogorske diplomacije govorio je o “jako dobrim odnosima sa svim svojim susjedima i zemljama ove regije”, što ne znači, kako je rekao, da ni s jednim nema pitanja koja treba riješiti”.

On je kazao, da što se tiče pitanja demarkacije granice s Kosovom, Crna Gora ne može utjecati na stajališta bilo koje kosovske vlade pa ni ove sadašnje.

“Imamo jako dobre odnose s Kosovom i ne sumnjamo da će se tako nastaviti. Za Crnu Goru ovo pitanje je završeno i nećemo se više na to vraćati. Vjerujemo u demokratski kapacitet institucija u Kosovu i strpljivo ćemo čekati konačno rješenje razgraničenja s Kosovom”, naveo je Darmanović.

Prvi put u svojoj povijesti,  članstvom u NATO-u, Crna je Gora postala i formalno dio Zapada, rekao je.

Dodao je kako je “Crna Gora postala članica NATO-a pod teškim okolnostima i nijedna zemlja u postkomunističkoj eri nije morala proći kroz takve probleme”.
Govoreći o dostignućima, Darmanovič je rekao kako je Crna Gora podigla stupanj, ne samo svoje, već i sigurnosti cijele regije.
“Susjedi koji su aspiranti za prijam u NATO, dobili su potvrdu politike otvorenih vrata. NATO i zemlje koje žele članstvo ne dozvoljavaju miješanje trećih zemalja u taj odnos, a jadranska i europsko-mediteranska obala je postala dio NATO-ova kišobrana”, kazao je Darmanović.

Bledski strateški forum okupit će u ponedjeljak i utorak visoke dužnosnike Ujedinjenih naroda, Europske unije i NATO-a, kao i država Zapadnog Balkana, koji će razgovarati o nizu najaktualnijih regionalnih i globalnih pitanja.
Među temama koje će biti predmet razmatranja su promjene u svijetu i izazovi koje one nose, potreba za snažnim demokratskim rukovođenjem uz prihvaćanje nove realnosti, položaju EU u izmijenjenom svetu, o Zapadnom Balkanu, ljudskim pravima u vremenima promjena, digitalnoj diplomaciji i drugim, najavljeno je uoči susreta.

Središnji događaj je panel lidera u ponedjeljak, a na kojem bi, kako je najavio organizator, trebali govoriti premijerka Srbije Ana Brnabić, glavni tajnik OECD-a Angel Gurria, potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, te bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk.

U svjetlu dramatičnih promjena u svijetu, uz globalizaciju i digitalizaciju s jedne strane i postojeće političke, ekonomske i socijalne elite koje gube uporište, lideri će raspravljati o tome kako prihvatiti novu realnost, a ne zaboraviti vrijednosti na kojima su zasnovana moderna društva, stoji u najavi.

Jedan od panela bit će posvećen Zapadnom Balkanu i procesu proširenja EU. Neki potezi EU, kako organizator navodi u najavi, kao što je neslaganje lidera EU prošlog prosinca o tradicionalnim zaključcima koji se odnose na proširenje, sugeriraju da Unija nije zainteresirana dovoljno za to da proširenje nastavi istom dinamikom.

Nova realnost bit će predmet diskusije još jednog panela – “Nova vizija za novu realnost”, na kojem se očekuje sudjelovanje šefa turske diplomacije Mevluta Cavusoglua, ministra vanjskih poslova Mađarske Petera Szijjarta i drugih. Bit će upriličeni i razgovor s predsjednikom Opće skupštine UN-a Miroslavom Lajčakom, a neće biti zaobiđena ni situacija u medijima i jedan od najvažnijih izazova suvremenog svijeta, a to su svakako lažne vijesti.

Stoga će biti održan poseban panel pod nazivom “Lažne vijesti – jesu li medijima i dalje potrebni urednici”. Drugog danas foruma bit će održan panel posvećen položaju EU u izmijenjenoj realnosti, a raspravljat će se i o digitalnoj diplomaciji 21. stoljeća. Bledski strateški forum okupit će oko 1.000 sudionika i gostiju iz gotovo 70 zemalja, a održat će se pod sloganom “Nova realnost”.

U posljednje vrijeme pojačano je zanimanje arapskih investitora za Crnu Goru, pa su nedavno u toj zemlji boravili milijarder Husain Sajvani iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), vlasnik kompanije Damac, lidera u izgradnji luksuznih nekretnina u arapskim zemljama, i saudijski princ, vjerojatno najbogatiji arapski poduzetnik Al Valid bin Talal bin Abdulaziz Al Saud koji se zanimao i za veća ulaganja.

Investitori iz arapskih zemalja dosad su u Crnoj Gori uložili oko 650 milijuna eura, a realizacijom planiranih investicija mogli bi dosegnuti 2,2 milijarde eura, javlja Radio Slobodna Europa.

“Investicijsko i tržište turizma sada su značajno drukčiji nego prije osam ili deset godina. Sada imamo mnogo više velikih, institucionalnih investicija koje mogu pokrenuti ekonomske tokove u Crnoj Gori. Postoji optimizam i smatramo da bi investicije iz arapskih zemalja mogle biti intenzivnije u sljedećem razdoblju”, navodi glasnogovornik crnogorskog Ministarstva turizma Marko Mirović.

Iz ministarstva kaže da su u prvih šest mjeseci ove godine na prvom mjestu popisa zemalja stranih investitora u Crnoj Gori Ujedinjeni Arapski Emirati s gotovo 61 milijunom eura, a tu su i Katar s nešto manje od tri milijuna eura i Libanon s gotovo milijun eura. Službeni podaci o ukupnoj vrijednosti arapskih ulaganja u Crnoj Gori ne postoje jer u određivanje prodajne cijene marine za mega jahte – Porto Montenegro u Tivtu, koja je jedna od njihovih najznačajnijih akvizicija, država nije bila uključena, tvrdi Radio Slobodna Europa, a prenosi Poslovni dnevnik.

Cijena je bila rezultat pregovora prodavača – kompanije Adriatic Marinas kanadskog poduzetnika Petera Munka i kupca – Investment Corporation of Dubai iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji važi za najozbiljnijeg kandidata na dugoročan zakup tivatskog aerodroma.

No budući da se tržišna vrijednost Porto Montenegra procjenjuje na oko 400 milijuna eura, može se zaključiti kolika je bila kupoprodajna cijena. Najveća planirana arapska investicija u Crnoj Gori je turističko naselje Luštica Bay kod Tivta, egipatske kompanije Orascom, čiji je vlasnik Samih Saviris najavio ulaganje od 1,4 milijardi eura, od čega je dosada realizirano oko 100 milijuna.

Prva arapska investicija u Crnoj Gori je projekt Abu Dhabi Capital Groupa iz UAE-a – poslovno stambeni kompleks s hotelom – Kapital Plaza u Podgorici u koji je uloženo 140 milijuna eura. U turistički kompleks Plavi horizonti kod Tivta katarska kompanija Qatari Diar planirala je uložiti između 250 i 300 milijuna eura, ali je projekt još uvijek na čekanju uslijed imovinsko-pravnih sporova, zbog čega je nedavno još jednom najavljeno napuštanje projekta. Kompanija Qatari Diar tužila je Osnovnom sudu u Kotoru državu Crnu Goru zbog bespravnog oduzimanja njihove, kako su naveli, zakonito stečene imovine. Iz Ujedinjenih Arapskih Emirata je stigla i investicija od deset milijuna eura za izgradnju Novog duhanskog kombinata u vlasništvu BMJ Industries.

Usto, Royal Groupe iz UAE-a namjeravala je uložiti između 180 i 300 milijuna eura u turistički kompleks Kraljičina plaža – Dubovica, ali je projekt pao zbog kontroverznih detalja. Blokirala ga je oporba koja je s tadašnjom članicom vladajuće koalicije, Socijaldemokratskom strankom, oko tog pitanja imala većinu u Skupštini.

Predrag Jelušić, poznati turistički gospodarstvenik i bivši državni tajnik u Ministarstvu turizma, vjeruje da dosadašnje aktivnosti arapskih investitora govore o mogućem novom valu investicija koji bi mogao imati utjecaj ne samo na turizam, već na ukupno gospodarstvo Crne Gore.

 Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani izjavio je u srijedu, drugog dana posjeta Podgorici, kako Crna Gora aktivno doprinosi stabilnosti na Balkanu istaknuvši da stabilnost ove regije znači i stabilnost za Europu. 
Add content here

Predsjednik Europskog parlamenta je, u razgovoru s crnogorskim premijerom Duškom Markovićem, kazao da su u EU spremni za integraciju Crne Gore u najkraćem roku, ovisno o brzini ispunjavanja zadataka iz crnogorske europske agende.

Tajani je ponovio ocjene o tome da Crna Gora napreduje na putu ka EU i da u tim naporima ima potporu Bruxellesa, europskih dužnosnika i administracije, istaknuvši da je njegov posjet Podgorici snažna poruka ne samo ovoj državi, već i cijeloj regiji.

Crnogorski premijer Duško Marković je ocijenio kako će dolazak predsjednika EP u Podgoricu dati dodatan impuls crnogorskoj administraciji da snažnije radi na ispunjavanju europske agende. On je podsjetio da Crna Gora danas ima 28 otvorenih i tri privremeno zatvorena poglavlja, a snažno je posvećena ispunjavanju mjerila za otvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja.

„Namjera vlade je da dodatnim radom osigura ne samo zatvaranje poglavlja, već prije svega implementaciju europskih vrijednosti i standarda koji će doprinijeti promjenama crnogorskog društva“, kazao je Marković.

Tajani je insistirao na snaženju gospodarske diplomacije i istaknuo potencijale u crnogorskom turizmu koje treba dodatno valorizirati, dok je premijer Marković podsjetio da se na primorju realiziraju investicije vrijedne preko tri milijarde eura.

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn najavio je da će čelnici država zapadnog Balkana na summitu u Trstu potvrditi osnivanje regionalnog ekonomskog područja i istaknuo da to nije suprotno ideji njihova integriranja u EU.

Predstavnici sedam zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku, i šest zemalja zapadnog Balkana u srijedu poslije podne će na 4. summitu Berlinskog procesa u Trstu razgovarati o jačanju suradnje i veza u regiji kako bi ona brže napredovala prema članstvu u EU.

Uoči sastanka na vrhu održan je poslovni forum na kojem je Hahn rekao da će regionalni čelnici potvrditi uspostavu zajedničkog ekonomskog područja.

“To znači stvaranje područja od oko dvadeset milijuna ljudi gde će konačno postojati slobodan protok roba i usluga”, rekao je europski povjerenik. Ono bi trebalo pospješiti trgovinsku razmjenu na zapadnom Balkanu koja je za razliku od one s EU-om, trenutno u stagnaciji, dodao je Hahn.

Po njegovim riječima, oni koji smatraju da će regionalno ekonomsko tržište ometati ideju budućeg članstva zapadnog Balkana u EU, griješe. “Upravo suprotno. Ovdje je riječ o pripremi podneblja za jedinstveno tržište EU-a, onda kada će te zemlje postati članice”, istaknuo je Hahn.

Summitu Berlinskog procesa prethodit će sastanak čelnika Francuske i Njemačke te Italije koja, prema pisanju tamošnjih medija, želi u središte rasprava staviti pitanje migranata kojih ona snosi najveći teret. “To je vrlo važan summit”, rekao je na konferenciji za novinare talijanski ministar vanjskih poslova Angelino Alfano koji je uvjeren da “zemlje zapadnog Balkana mogu pridonijeti izgradnji sigurnije Europe”.

“Naš je glavni cilj prenijeti jasnu poruku našim partnerima u regiji i njihovim građanima: dragi građani zapadnog Balkana, vaše je mjesto u Europi, nema boljeg mjesta od Europe”, rekao je Alfano.

Međutim, zemlje jugoistočne Europe smatraju da proces napredovanja prema članstvu teče presporo i da je sastanak Berlinske inicijative tek skup koji bi ih trebao umiriti, piše agencija dpa. Njemačka agencija dodaje da zemlje u regiji zabrinjava što je prevelik fokus stavljen na Srbiju, kada je riječ o projektima. Hahn je nedavno spomenuo izjavu predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera, koji je na početku svoga mandata rekao da proširenja za vrijeme aktualne Europske komisije neće biti.

Pojasnio je da je to zbog tehničke strane pristupnih pregovora jer nije realno da ijedna zemlja završi pregovore do 2019. do kada traje mandat ove komisije, ali da nije isključeno da se neka priključi EU-u u mandatu slijedeće, od 2019. do 2024.

Na skupu će biti riječi o infrastrukturnim projektima u energetici i prometu, a neki od njih su brža autocesta između Beograda i Prištine te Beograda i Sarajeva, kao i plinovod između Bugarske i južne Srbije. Trebaju biti potpisani projekti u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura.

Šefovi država i vlada zapadnog Balkana i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini potpisat će ugovor “Transport Community Treaty”. U međuvremenu je iz Republike Srpske stigao ultimatum zbog kojeg je upitno sudjelovanje BiH u projektu prometne zajednice jugoistočne Europe

Banja Luka je predložila da se željezničkim operaterima iz regije i EU-a zabrani korištenje željezničke prometne infrastrukture u RS-u sve dok BiH ne postane punopravna članica EU. Obrazloženje za takav protekcionistički ultimatum jest da bi ulazak konkurencije ugrozio poslovanje željeznica RS-a koje su u financijskim problemima.

Na četvrtom godišnjem summitu koji okuplja čelnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije sudjeluju i i čelnici sedam članica EU: Austrije, Francuske, Hrvatske koju predstavlja premijer Andrej Plenković, Italije, Njemačke, te ove godine i Velike Britanije. Summit u Trstu četvrti je koji se održava u okviru sastanaka “Berlinske inicijative”, pokrenute 2014. kako bi se ohrabrile reforme i razvoj zapadnog Balkana.

Rusija je u ponedjeljak, nakon ulaska Crne Gore u članstvo NATO-a, upozorila tu zemlju zbog “neprijateljskog smjera” i osudila je “antirusku histeriju” u Crnoj Gori.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je kako Crno Gora “ima punu odgovornost” nakon pridruživanja sankcijama EU protiv Rusije 2014. “U svjetlu neprijateljskog smjera koji su izabrale crnogorske vlasti ruska strana zadržava pravo na poduzimanje mjera odmazde na recipročnoj bazi. U politici kao i u fizici za svaku akciju postoji reakcija”, napisalo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Na svečanosti ulaska Crne Gore u NATO pomoćnik američkog državnog tajnika Thomas Shannon rekao je kako je “pohvalno… što je ostvarila svoje suvereno pravo da izabere vlastite saveze u svjetlu udruženog pritiska izvana”.

Veze Crne Gore i Rusije, njezina glavnog slavenskog i pravoslavnog partnera i najvećeg ulagača pogoršale su se nakon što je zemlja zatražila pristupnicu NATO-u. Prošlog listopada Crna Gora je objavila kako su ruski špijuni i lokalne proruske stranke pokušavale zaustaviti taj put i ubiti tadašnjeg premijera Milu Đukanovića što je Kremlj odbacio kako apsurdno.

Prošloga tjedna zastupnik vladajućih socijalista nakratko je zadržan u moskovskoj zračnoj luci i Crna Gora tvrdi da postoji popis crnogorskih dužnosnika kojima je zabranjen ulazak u Rusiju.