Crna Gora

Ministar energetike

Crna Gora ima potencijal za razvoj novih projekata u sektoru plina, pa je planirano da do kraja godine bude raspisan javni poziv za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje, najavio je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović.

Kako je rekao, s kolegama iz Uprave za ugljikovodike aktivno rade na tom pozivu. Odgovarajući na pitanje hoćemo li ikada vidjeti koristi od istraživanja i eksploatacije nafte, odn. hoćemo li ikada imati značajniji prihod od nafte ili je to kraj priče, podsjetio je Mujović u razgovoru za Dan da su koncesionari Eni i Novatek u šest godina istraživanja u ovaj projekt utrošili gotovo 153 milijuna eura, uključujući i bušenje prve istražne bušotine, dok je tvrtka Energean, koja je radila istraživanja na dva manja bloka (338 km2), potrošila oko 7,5 milijuna eura.

– Crna Gora nije imala ni eura troškova tijekom ovih istraživanja, dok je u istom razdoblju prihodovala od naknade za prostor, te je po tom osnovu u razdoblju 2016. – 2022. gotovo 2,9 milijuna eura (2.840.644 eura). slio u državni proračun.- izjavio je.

No, kako je kazao, glavna korist od istraživanja crnogorskog podmorja jesu značajna saznanja o geološkom potencijalu istraženih blokova, koja se mjere terabajtima podataka koje posjeduje Crna Gora i koja će biti okosnica daljnjih istraživanja u budućnosti..

– Imajući u vidu da susjedne zemlje (Hrvatska, Italija, Albanija) na svom teritoriju imaju više od 1.000 bušotina i desetljećima eksploatiraju naftu i plin, smatramo da i Crna Gora ima potencijala u ovoj oblasti. Uzmemo li u obzir europski trend zelene tranzicije, vjerujemo da imamo potencijal za razvoj novih projekata u području istraživanja plina.

U tom smislu, tijekom ove godine planirano je i raspisivanje javnog poziva za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje, na čemu aktivno radimo s kolegama iz Uprave za ugljikovodike.– naglasio je Mujović.

Vodstvo Energetske zajednice

Vodstvo Energetske zajednice upozorilo je Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Kosovo da punih pet godina krše propise kojima su se obvezale ograničiti onečišćenje zraka i okoliša iz termoelektrana.

Kako su u utorak priopćili iz Aarhus centra u BiH, Ministarsko vijeće Energetske zajednice, koja u primjeni i poštovanju propisa energetskih zakona i zaštite okoliša obuhvaća zemlje članice EU i jugoistoka Europe, na svojoj sjednici istaknulo je da u čak osam blokova termoelektrana u Bosni i Hercegovini nije smanjena emisija sumporova diokisida, ugljičnog dioksida i lebdećih čestica.

Podsjetili su i da je Tajništvo Energetske zajednice još 2021. godine pokrenulo proces protiv BiH na koji vlasti nisu reagirale. Prema tim navodima, u 2022., kao i godinu ranije, emisije sumpor dioksida iz velikih zagađivača u BiH bile su gotovo osam puta veće od dopuštenih.

Ponajviše zbog toga te korištenja fosilnih goriva u sezoni grijanja, zrak u BiH je u većini sredina nezdrav tijekom zimskih mjeseci.

Inače, Energetska zajednica uspostavljena je 2006. godine te omogućava kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i plin na svijetu, u kojem efektivno sudjeluje Europska unija te osam ugovornih strana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.

Dobar potencijal

Energetski sektor Crne Gore obradovala je nedavna izjava predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da bi naša zemlja mogla postati glavni opskrbljivač električnom energijom u regiji. Iz Elektroprivrede kažu da im je drago što europski dužnosnici prepoznaju potencijal Crne Gore u ovoj oblasti, te da je ovo velika prilika za nas.

Novi ministar energetike Saša Mujović kaže da mu je čast započeti mandat s ispruženom rukom Europske unije, te kaže da će nastojati poboljšati stanje u energetici, ali i suradnju s unija.

Ministar energetike Saša Mujović iskoristio je svoj prvi radni dan na novoj dužnosti da zajedno s predsjednicom Europske komisije obiđe jedan od 15 elektroprijenosnih objekata u Crnoj Gori koji se uređuje zahvaljujući sredstvima Europske unije.

Kako bi Crna Gora mogla ostvariti značajne prihode izvozom električne energije u zemlje regije, rekao je predsjednik Europske komisije. U Elektroprivredi pozdravljaju njenu izjavu.

Pismo Ursuli von der Leyen

Crnogorske nevladine organizacije, njih 27, poslale su zajedničko pismo predsjednici Eu ropske komisije Ursuli von der Leyen, pozivajući je da ne podrži projekat izgradnje terminala zatekući plin (LNG) u luci Bar.

U pismu se navodi da Crna Gora nije povezana na međunarodne plinske mreže i koristi samo male količine fosilnog goriva, što je stavlja u povoljniji položaj za dekarbonizaciju od EU, koja se bori da se oslobodi uvoza fosilnog plina nakon rata u Ukrajini.

Nedavno je komesar za proširenje Oliver Varhelyi priopćio da će EU pomoći Crnoj Gori da izgradi terminal za tekući plin (LNG) u luci Bar.

Te NVO su rekle da bi trebalo izgraditi čitavu mrežu novih plinovoda, a Vlada će predložiti i tri nove plinskeelektrane.

Nataša Kovačević iz CEE Bankwatch-a rekla je da se nada da izjava komesara Varhelyija ne predstavlja stav Europske komisije o crnogorskom LNG projektu – on je i nedavno govorio i iznosio stavove bez prethodnog konzultiranja sa svojim kolegama.

Diana Milev Čavor iz Eko-Tima ocijenila je da nema smisla da povećavamo zavisnost od uvoza energije, bez obzira na izvor plina.

Zenepa Lika iz organizacije Martin Schneider-Jacoby (MSJA) navela je da se energetski efikasan prelazak na 100% obnovljive izvore energije može relativno brzo desiti u Crnoj Gori ako postoji politička volja

Analiza S&P-a

Za razliku od mnogih europskih zemalja, Crna Gora je uspješno prebrodila energetsku krizu zahvaljujući raznolikoj domaćoj proizvodnji električne energije iz različitih izvora – hidroelektrana, ugljena i vjetroelektrana, ocijenila je američka bonitetna agencija S&P.

S&P, koji je nedavno potvrdio kreditni rejting Crne Gore ‘B/B’ i zadržao stabilne izglede, objavio je kako očekuje da će energetski sektor igrati važnu ulogu u pokretanju gospodarskog rasta u srednjem roku, zahvaljujući značajnom potencijalu zemlje za proizvodnju solarne energije i vjetra.

Vijesti su imale uvid u to izvješće u kojem stoji da se kreditni rejting može podići ako dođe do brže konsolidacije proračuna.

“Ovaj energetski portfelj – hidroenergija (40 posto), ugljen (40 posto) i energija vjetra (20 posto) – pomogao je izolirati zemlju od paneuropskih problema opskrbe prirodnim plinom koji su se pokazali kao prepreka za druge zemlje, “ navodi se. izvješće. Također je ocijenjeno da je turizam, koji je okosnica crnogorskog gospodarstva, održan unatoč sukobu Rusije i Ukrajine.

Agencija očekuje da će crnogorsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 3,2 posto, za razliku od prošlogodišnjih 6,1 posto.

“Rast će ostati dominantno podržan privatnom potrošnjom i investicijama, ali i ključnim sektorom turizma. Dok gospodarstvo još uvijek uvelike ovisi o turizmu i izravnim stranim ulaganjima (FDI), u tijeku su inicijative za povećanje izravnih stranih ulaganja u područjima kao što su solarna i proizvodnja energije iz vjetra. Crnogorsko gospodarstvo nastavlja privlačiti visoke razine izravnih stranih ulaganja.

Vlasti ulažu napore da ih povećaju u drugim sektorima, posebno onima koji se odnose na energetsku tranziciju, poput proizvodnje solarne energije i energije vjetra. Očekujemo da će se razine tih ulaganja zadržati na oko deset posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje”, navodi se u izvješću.

S&P je naveo da će još uvijek visoka razina inflacije vjerojatno dovesti do odgode nekih investicija. U prosincu prošle godine stopa inflacije u Crnoj Gori dosegnula je vrhunac od 17,15 posto, potaknuta, prema S&P-u, skokovima cijena hrane i energije.

“Međutim, do srpnja je inflacija značajno umjerena, pala je na 6,9 posto zbog baznih učinaka i nižih cijena roba. S obzirom na omekšavanje globalnih cijena sirovina i pooštravanje uvjeta kreditiranja, očekujemo nastavak usporavanja inflacije i prosječno oko 8,5 posto ove godine”, navodi se u izvješću.

Povećani državni dug Crne Gore i oslanjanje na vanjsko financiranje ostaju ključni rizici, a Agencija očekuje da će se proračunski deficit ove godine smanjiti na 3,2 posto BDP-a.

Procjenjuje se da će proračunski deficit do 2026. ostati na oko 3,7 posto BDP-a, a državni dug na oko 62 posto u 2025. godini.

Agencija ističe da 2025. godine na naplatu dolazi pola milijarde euroobveznica, a da se crnogorskim euroobveznicama, koje dospijevaju 2027. godine, trguje po približnom prinosu do dospijeća od sedam posto. Zbog toga će, kako stoji u izvješću, eskalirajući troškovi kamata u prosjeku iznositi oko šest posto državnih prihoda do 2026. godine.

“Naša prognoza duga ne uključuje pretpostavljene dugove za daljnje dionice autoputa Bar – Boljare”, navodi se u dokumentu.

Velik porast u odnosu na 2021. godinu

Ukupna ulaganja Elektroprivrede (EPCG) u prošloj godini iznosila su 47.308.879 eura, što je četiri puta više nego 2021. godine, kada je uloženo 11.753.380 eura.

Od ukupnih ulaganja u prošloj godini, gotovo polovica odnosila se na kupnju industrijskog kompleksa nikšićke Željezare.

Pokazalo je to službeno dostupno Izvješće o stanju u energetskom sektoru za 2020. godinu koje je izradila Regulatorna agencija za energetiku i regulirane komunalne djelatnosti (REGAGEN) čijim Upravnim odborom predsjeda Branislav Prelević.

Regulator je napomenuo da su proizvodni kapaciteti ove državne tvrtke prošle godine ostali na istoj razini kao i 2019. godine, a značajan pomak u realizaciji investicija dogodio se 2023. godine, kada je energetska kompanija dobila kredit EBRD za financiranje vjetroelektrane “Gvozd”.

Kada je u pitanju Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), ta je kompanija lani imala ukupne investicije od 14.772.750 eura, od čega se 7.415.745 eura odnosi na investicije koje su Ažuriranim planom investicija planirane za 2022. godinu. godine, a preostali iznos (7.357.005) na investicije čija je realizacija bila predviđena za prethodne godine.

Ulazak u investicijski ciklus

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) će se zadužiti kod konzorcija nekoliko stranih banaka s predstavništvom u Crnoj Gori ili kod Investiciono-razvojnog fonda za financiranje 70 milijuna eura vrijednog projekta Solari 5000+.

To je službeno potvrđeno Vijestima iz EPCG, navodeći da su do 13. veljače, kada je poziv završen, stigle dvije valjane ponude. U EPCG su rekli da su pregovori oko izbora kreditora još u tijeku, te da ne mogu iznositi detalje iz ponuda.

Na poziv su se mogle prijaviti banke koje su u cijelosti ili djelomično sudjelovale s minimalnom ponudom od 10 milijuna eura. Predmet ugovora trebao je sadržavati bespovratna sredstva, uvjete i rok povrata kredita, kamatnu stopu i poček. U pozivu je navedeno da će ovlaštena lica iz EPCG donijeti odluku o izboru najpovoljnije ponude na prijedlog Komisije za provođenje postupka u roku od 30 dana od dana pregovora.

Osim ovog poziva, istekao je i rok za natječaj namijenjen građanima i gospodarstvu za ugradnju fotonaponskih sustava. Kako je saopćeno iz EPCG News, prijavilo se 5.286 potrošača, a budućim korisnicima bit će omogućena subvencija od 20 posto ugovorene vrijednosti investicije.

Ukupna odobrena snaga iz sustava obračuna je 4242,62 kilovata (kW), a ukupna planirana godišnja proizvodnja je 212.614.320 kW – pojašnjavaju iz EPCG. Projektom je predviđeno da korisnik otplaćuje fotonaponski sustav u jednakim mjesečnim iznosima u visini prosječnog mjesečnog računa za električnu energiju, a maksimalni rok povrata investicije je 10 godina.

Za još uvijek aktualni projekt Solari 3000+ prijavilo se više od 14.500 građana, a svi oni koji nisu postali korisnici unutar tog projekta automatski su se prijavili za novi i imaju pravo prvenstva pri instalaciji. Osim u kućanstvima i poslovnim subjektima, projektom Solari 5000+ planira se ugradnja sustava u zgrade do četiri etaže – za etažne vlasnike, no to će ovisiti o tehničkim mogućnostima.

Susret ministara

Potrebno je intenzivirati aktivnosti na realizaciji Jadransko-jonskog plinovoda, odnosno povezivanju postojećeg hrvatskog plinovodnog sustava preko Crne Gore i Albanije s Transjadranskim plinovodom.

Priopćeno je to na sastanku potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj i ministra kapitalnih ulaganja Ervina Ibrahimovića i ministra gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske Davora Filipovića.

Ibahimović i Filipović izrazili su namjeru intenziviranja aktivnosti na realizaciji izuzetno važnih infrastrukturnih projekata iz sektora energetike, pri čemu su razmijenjena i iskustva, navodi se u priopćenju Ministarstva kapitalnih investicija.

Ibrahimović je istaknuo opredijeljenost Crne Gore da postane članica EU, te da je na tom putu opredijeljena za očuvanje i jačanje dobrosusjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i međusobne suradnje.

Ibrahimović je naglasio da su pokrenute aktivnosti na izradi studija izvodljivosti za izgradnju plinskih elektrana u Crnoj Gori, pri čemu je od posebnog značaja lokacija Luke Bar.

Nekoliko zainteresiranih

Izgradnja LNG terminala u Luci Bar pozicionirala bi grad Bar, ali i cijelu Crnu Goru, kao svojevrsno energetsko čvorište ovog dijela Zapadnog Balkana, zaključeno je na sastanku ministra financija Aleksandra Damjanovića. s predstavnicima State Departmenta.

Damjanović se u Washingtonu sastao s predstavnicima State Departmenta (United States Department of State) Michaelom Tracktonom, direktorom Ureda za investicije Jayom Lovellom, zamjenikom direktora Bureau of Energy Jonathanom. C. Thompson, direktor Programa za olakšavanje poslovanja Ureda za komercijalne poslove, Michael R. Rusek, financijski ekonomist u Uredu za ekonomiju i poslovne poslove, te Tom Moore, europski energetski savjetnik u Uredu za energetiku. Tema sastanka bili su ekonomski odnosi Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), s naglaskom na suradnju u oblasti energetike.

Zajednički je ocijenjeno da su pitanja energetske sigurnosti, diversifikacije i transformacije prema obnovljivim izvorima i tzv. “čiste” energije od neprocjenjive važnosti za obje zemlje. U tom smislu razgovarano je o mogućnosti izgradnje LNG terminala (terminala za tečni plin) u Luci Bar, čime bi se Bar i Crna Gora pozicionirali kao svojevrsno energetsko čvorište ovog dijela Zapadnog Balkana.

Na sastanku su dogovoreni i konkretni koraci prema realizaciji ove ideje. Bilo je riječi i o potencijalnom sudjelovanju američkih kompanija u ovom, ali i drugim energetskim i prometnim infrastrukturnim projektima, a ministar Damjanović je izrazio spremnost Crne Gore da u partnerstvu s američkim kompanijama i uz podršku američkih razvojnih agencija pristupi realizaciji konkretne projekte.

Podsjetimo, krajem prošle godine objavljeno je kako će singapurska tvrtka LNG Alliance u prvom kvartalu 2023. donijeti konačnu odluku o izgradnji terminala za LNG u Luci Bar.

Singapurska tvrtka je u svibnju 2022. završila primarnu studiju izvodivosti izgradnje i opremanja LNG terminala u Baru i potpisala memorandum o razumijevanju s Lukom Bar o izradi detaljnijih studija za novi terminal preko kojeg će za potrebe Crne Gore, ali i nekoliko drugih zemalja, osigurati opskrbu plinom kao novim energentom.

Ta je tvrtka u prosincu 2021. potpisala memorandum o razumijevanju s EPCG kojim je predviđena izrada studija izvodivosti za izgradnju LNG terminala u Baru, ali i novih plinskih elektrana u Baru i eventualno u Podgorici.

Prema tom aranžmanu, LNG Alliance bi izgradio infrastrukturu potrebnu za uvoz plina koji bi u Bar stizao brodovima – LNG tankerima, kao i infrastrukturu potrebnu za dovoz plina do novih elektrana kojima bi upravljala EPCG.

Računa se da bi novi LNG terminal u Baru za početak trebao imati kapacitet od 400.000 tona godišnje, a njegov bi se kapacitet mogao relativno lako i brzo povećati tri puta, piše Poslovni dnevnik.

Portal Dan

Vlasnici vjetroelektrana (VE), mini-hidroelektrana (mHE) i solarnih elektrana (SE) u prošloj su godini su prihodovali 42,5 milijuna eura, pri čemu su preko poticaja koje plaćaju građani i privreda dobili 5,46 milijuna eura, dok je tržišna vrijednost struje koju su proizveli i prodali bila 37,1 milijun eura, pokazuju podaci Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE), izvijestio je portal dan.me.

U 2021. godini su od proizvodnje struje povlašteni vlasnici prihodovali 46,3 milijuna eura, od čega se na poticaje odnosilo 21,8 milijuna eura, dok je tržišna vrijednost struje bila 24,5 milijuna. Poticaji se plaćaju preko računa za struju – stavke OIE1 i OIE2.

“Povećanje tržišne cijene električne energije smanjuje dio dijela koji se odnosi na poticaj i obrnuto. U 2022. godini nije bilo isplata za povlaštene proizvođače”, izjavili su iz COTEE.

Povlašteni proizvođači njih 26 koji upravljaju s 39 elektroenergetskih objekata, od 2014. godine dobivaju poticaje od građana i privrede preko računa za struju – stavke OIE1 i OIE2. Čim steknu povlašteni status, imaju zajamčen otkup svakog proizvedenog kilovat-sata električne energije po poticajnoj cijeni.

Najviše novca od proizvedene električne energije lani je prihodovala vjetroelektrana Krnovo. Vlasnici vjetroparka Krnovo Green Energy lani su prihodovali 17,8 milijuna eura, od čega se na poticaje odnosilo 2,8 milijuna eura, a 15 milijuna na tržišnu vrijednost struje. Osnivači te firme su Akuo Energy iz Francuske i Masdar Energy iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Vlasnici vjetroelektrana na Možuri lani su prihodovali 11,66 milijuna eura, od čega 1,33 milijuna preko poticaja, a 10,3 milijuna je bila tržišna vrijednost električne energije koju su proizveli i prodali. Projekt na Možuri je pod lupom Europola. Vlasnici Možura wind farm su Malta Montenegro Wind Power JV and Enemalta.

Od mini-hidroelektrana, standardno, najviše novca je prihodovala Hidroenergija Montenegro, koja upravlja sa osam mHE. Oni su lani prihodovali 3,38 milijuna eura, od čega se na poticaje odnosilo 271,6 tisuća eura. Prema podacima CRPS-a, vlasnik 60% poduzeća je Ranko Radović, dok je 40% u vlasništvu Hemere Olega Obradovića.

Poduzeće Kronor je lani prihodovalo 1,74 milijuna eura, od čega se na poticaje odnosilo samo 32,9 hiljada eura. Većinski vlasnik Kronora je tvrtka Kroling Željka Miškovića, dok po 10% imaju Mont hidro i Gama.

Small hydro power Mojanska je prihodovala 1,6 milijuna eura, od čega se 210,9 tisuća odnosi na poticaje. Po 33,33% udjela u ovoj tvrtki imaju Popović elektro sistem, TM Energy i Igma Energy.

MHE Vrbnica, čiji su vlasnici iz Slovenije, prihodovala je 1,04 miliona i sav novac im je isplaćen kroz tržišnu cijenu, jer je njihova poticajna cijena bila manja od tržišne. Isti slučaj bio je i s tvrtkom Benergo, koja je prihodovala 144.000 eura.

Hidrobistrica prihodovala je 930,7 tisuća eura, a Small hydro power plant Kutska 673,8 tisuće. Većinski vlasnik Small hydro power plant Kutska je Green Solutions, čiji su vlasnici Popović elektro sistem, TM Energy i Igma Energy.

Upravo je Igma Energy, vlasnika Igora Mašovića, lani prihodovala 630.000 eura, od čega 146.000 preko poticaja. Ostali povlašteni proizvođači su prihodovali ispod pola milijuna eura.

Kompanija BB hidro (u kojoj je suvlasnik Blažo Đukanović sin šefa države) lani je od proizvodnje električne energije prihodovala 224,4 tisuće eura, od čega su 45,4 tisuće bili poticaji. Zeta Energy prihodovala je 447,4 tisuće eura, Hidroenergija Andrijevica 379.000 eura, a Nord Energy 298,3 tisuće eura.

Kompanija Synergy, u kojoj je jadan od suvlasnika Vuk Rajković, kum Mila Đukanovića, prihodovala je 213,5 tisuća eura, od čega je 50.000 eura poticaja.