Crna Gora

Vijesti.me

Vlada je, nakon uspješno završenog istraživanja na prvoj bušotini i odustajanja od istraživanja na drugoj, odlučila smanjiti garanciju u iznosu od 73 milijuna.

Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) naplatilo je od talijansko-ruskog konzorcija Eni-Novatek šest milijuna eura zbog odustajanja od daljeg istraživanja nafte i plina u crnogorskom podmorju, dok se naplata preostalih šest milijuna očekuje sljedećih dana, javlja portal vijesti.me.

Iz Ministarstva podsjećaju da je 13. rujna završena prva faza, koja je podrazumijevala istraživanja na dvije bušotine, za koje je konzorcij položio bankarske garancije i to 73 milijuna eura za prvu i 12 milijuna za drugu.

Vlada je, nakon uspješno završenog istraživanja na prvoj bušotini i odustanka od istraživanja na drugoj, odlučila smanjiti garanciju u iznosu od 73 milijuna i naplatiti 12 milijuna eura za drugu bušotinu.

Ističu da provode sve potrebne radnje kako bi Crna Gora iz ovog pravnog posla izvukla maksimum i kako bi u budućem periodu mogla da računa na renomirane investitore.

Donose Vijesti.me

Ako talijansko-ruski konzorcij Eni-Novatek izađe u potpunosti iz projekta istraživanja nafte i plina u crnogorskom podmorju vlada ima pravo aktivirati bankarsko jamstvo od 12 milijuna eura za nedovršeni posao, a ako u poslu ostane kompanija Eni ona treba pronaći novog partnera za nastavak projekta, neslužbeno je objasnio izvor Vijesti, upućen u taj posao.

Naime, Leonid Mihelson, vlasnik proizvođača plina Novateka i jedan od najbogatijih Rusa, najavio je da će se postupno povući iz projekta u Crnoj Gori, prenio je ruski portal 1prime.ru. Mihelson je planove za postupno povlačenje priopćio novinarima na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku.

Crnogorsko Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) nije odgovorilo na pitanja Vijesti je li ih rusko-talijanski konzorcij Eni-Novatek službeno informirao o planu da se ruska kompanija povlači iz projekta istraživanja nafte i plina u crnogorskom podmorju i ako jeste koji su razlozi za to.

“Ugovorom koji je potpisan s tim konzorcijem država se osigurala bankarskim jamstvom od 85 milijuna eura. To je jamstvo traženo da bi se osigurali za slučaj neobavljenog posla. Od te svote 73 milijuna eura je jamstvo za prvu fazu istraživanja, a za drugu fazu iznosi 12 milijuna eura. Prema ugovoru, konzorcij ima pravo izaći iz posla nakon završetka prve faze”, objasnio je izvor Vijesti.

Vlada je s tim konzorcijem 2016. godine zaključila ugovor o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i plina. Ugovor se odnosi na četiri lokacije u podmorju pokraj Ulcinja. Konzorcij je prošle godine obavio istražno bušenje koje je pokazalo da proizvodnja ugljikovodika neće biti moguća jer je bušotina suha.

Prema ugovoru, konzorcij mora nakon prve faze ući u drugu te treba obaviti bušenje druge, pliće plinske bušotine, od 1500 metara.

Kada je potpisan ugovor 2016. godine moskovski list Kommersant je, pozivajući se na neimenovani izvor iz vlade Crne Gore, izvijestio da je tim potpisom Crna Gora pokazala kako je spremna održavati dobre odnose s Rusijom, bez obzira na planove o ulasku u NATO.

List je naveo da je time, nakon sedam godina od kada je raspisan natječaj, upaljeno zeleno svjetlo za istraživanje nafte i plina uz obalu Crne Gore.

Kommersant je naveo ocjenu lokalnih analitičara da će u uvjetima određene napetosti u odnosima između Podgorice i Moskve u vezi s ulaskom Crne Gore u NATO, davanje koncesije imati ne samo ekonomski, već i politički značaj.

“Uvijek smo govorili da članstvo u NATO-u neće ometati naše prijateljske odnose. Potpisani sporazum to upravo dokazuje”, rekao je neimenovani izvor iz crnogorske vlade Kommersantu.

Vlada Crne Gore je u travnju ove godine, slijedeći politiku Europske unije, uvela sankcije Rusiji zbog vojne agresije na Ukrajinu.

Drugi ugovor o istraživanju nafte i plina u crnogorskom podmorju crnogorska vlada je potpisala s grčkom kompanijom Energean u ožujku 2017. godine.

Taj koncesionar još nije pronašao partnera, što je bila ugovorena obveza, s kojim bi ušao u istraživanja plina i nafte. Poslednji naknadni rok koji kompaniji odobrila vlada Crne Gore za pronalazak partnera bio je 15. srpanj ove godine.

Iako Energean nije našao partnera, iz Ministarstva kapitalnih investicija je krajem srpnja Vijestima rečeno da neće raskidati ugovor.

Koncesionar je vladi prije istjecanja tog roka dostavio prijedlog kako riješiti problem, ali o tome nema detaljnijih informacija.

Crnogorski mediji

Kompanija Toščelik, koja u svom vlasništvu ima nikšićku Željezaru, prošle godine je u Srbiji osnovala dvije firme Nova Solar Energy i Nu tehnology and investments čija je namjena proizvodnja električne energije.

Prema podacima Agencije za privredne registre Republike Srbije (APR) Nova Solar Energy kompanija osnovana je 14. travnja 2021. i sjedište joj je u Beogradu na Savskom vencu.

Radnici Željezare koji već više od tri mjeseca protestiraju zbog otkaza koje im je Toščelik uručio i otpremnina koje je počeo isplaćivati, osnovano sumnjaju da turski investitor nije ni namjeravao prodati Željezaru, već ima u planu preko beogradskih tvrtki kćeri u nikšićkoj tvornici pokrenuti proizvodnju električne energije i solarnih panela.

U pregovorima s Turcima sada sudjeluje državna energetska kompanija Elektroprivreda (EPCG) koja je također planirala prenamjenu tvornice, također u smjeru proizvodnje električne energije i solarnih panela.

Na sajtu APR-a, nisu pronađeni financijski izvještaji kompanije, ali se kao članovi društva spominju turski državljani Erkut Alkaya, Mustafa Karaman i načelnica ljudskih resursa u Željezari Jovana Tomić. Prema upravljačkoj strukturi, Alkaya i Karaman imaju po 40, dok Tomić ima 20% vlasništva.

Želite zaraditi dodatnih 6500 eura mjesečno? Registrirajte se na HIT platformu, kliknite na START i krenite zarađivati.Želite zaraditi dodatnih 6500 eura mjesečno? Registrirajte se na HIT platformu, kliknite na START i krenite zarađivati.

Dan je pokušao kontaktirati Jovanu Tomić kako bi komentirala navode radnika, ali nije odgovarala na pozive. Druga kompanija, osnovana 1. veljače iste godine, registrirana je na istoj adresi, ali je njen stopostotni vlasnik Alkaya.

Prema neslužbenim tvrdnjama radnika, projekti izrade solarnih panela, koji bi pomogli u opskrbi Željezare električnom energijom, turskim ulagačima predočena je 2018. u trenutku rasta cijena struje, ali oni su to tada odbili, no nakon više od dvije godine promijenili su mišljenje i usvojili projekt.

Radnici sumnjaju i da je osnivanje ove dvije kompanije upravo razlog zbog kojih su njima potpisana rješenja o otkazu, a da će iste firme donijeti i značajnu financijsku dobit investitoru.

Ministarstvo kapitalnih investicija

Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore formiraće pregovarački tim za pronalaženje strateškog partnera kojem će biti prodato 10 odsto akcija Elektroprivrede Crne Gore, piše bankar.me.

U Informaciji koju je Vlada CG juče usvojila navodi se da je EPCG akcionarsko društvo u kome je država vlasnik 88,65 odsto akcijskog kapitala, a od 26. 09. 2019. godine po osnovu istog ima 98 odsto upravljačkih i svih ostalih akcija koje iz toga proizilaze.

EPCG je na 26.09.2019. godine stekla 11.813.238 sopstvenih akcija koje su vrijednosti 10 odsto osnovnog kapitala. Ove akcije ne daju pravo glasa, pravo na dividendu i druga prava i ne računaju se u kvorum Skupštine pa država kao većinski akcionar po tom osnovu de facto stiče uvećano učešće u EPCG, saopšteno je iz Vlade.

EPCG je dužna, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, dionice otuđiti u roku od tri godine (najkasnije do 26. 09. 2022. godine) ili će biti poništene uz adekvatno smanjenje akcijskog kapitala.

Raspolaže li Crna Gora tom strujom

Ministarstvo za kapitalna ulaganja Crne Gore predložilo je Vladi pokretanje postupka za utvrđivanje prava Crne Gore na valorizaciju voda hidro akumulacijskog Bilećkog jezera i hidropotencijala rijeke Trebišnjice.

Vlada je na sjednici usvojila Informaciju o valorizaciji u kojoj se ukazuje na potrebu da se poslije 57 godina višenamjenskog korištenja voda međugranične rijeke Trebišnjica između BiH, Republike Srpske i Hrvatske utvrde i potom zaštite prava Crna Gora.

Ustvrdili su u priopćenju Vladi da je “krajnje vrijeme da se taj potencijal vrjednuje radi energetskog, vodnog i općeg gospodarskog razvoja”, a sve u skladu sa zakonodavstvom Europske unije (EU), odnosno Okvirnom direktivom EU o vodama i Konvencijom o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Helsinška konvencija).

Upozoravaju iz Ministarstva da Crna Gora ima hidroenergetski potencijal u HS-u Trebišnjica koji koriste druge zemlje, dok se istovremeno država suočava s deficitom električne energije. Stoga smatraju da je rješavanje ove pravne raspodjele važno pitanje za Crnu Goru, kao i da im pravo korištenja voda Bilećkog jezera pripada prema svim domaćim i međunarodnim propisima i zakonima.

“Imajući u vidu da je u Prijedlogu navedeno da je energetski sustav Crne Gore strateška grana razvoja Crne Gore, te da je hidroenergija prepoznata kao jedan od ključnih obnovljivih izvora energije, Upravni odbor Elektroprivrede Crne Gore ukazuje na potrebu za 57 godina višenamjenskog korištenja vode prekogranične rijeke Trebišnjice od BiH, Republike Srpske i Hrvatske određuju prava Crne Gore i da ako ta prava postoje, da ih na adekvatan način štiti i vrjednuje”, navodi se u priopćenju Ministarstva.

“Vodni resursi, a time i hidroenergetski potencijal, dio su nacionalnog, prirodnog bogatstva jedne zemlje. Suradnja između susjednih zemalja najbolje se ogleda u suverenosti nad zajedničkim vodnim resursima. Crna Gora se već 48 godina odriče svog dijela suvereniteta”, poručili su iz Elektroprivrede Crne Gore AD (EPCG) koja podržava ovu inicijativu.

Napominje se da je Prostornim planom Crne Gore i Strategijom razvoja energetike do 2025. godine predviđen projekt valorizacije hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera izgradnjom hidroelektrane HE “Boka”, sa strojogradnjom kod Risna. Procjenjuje se da površina slijeva Bilećkog jezera koja pripada Crnoj Gori iznosi oko 40 posto, a zapremina akumulacije koja pripada Crnoj Gori iznosi 24 posto ukupne akumulacije Bileća.

Ministarstvo kapitalnih ulaganja predlaže formiranje stručnog tima koji će “pridonijeti značajnim gospodarskim i energetskim koristima u cilju rješavanja valorizacije voda hidro akumulacijskog Bilećkog jezera”.

“Navedeni tim potrebno je formirati kako bi se strateški važno pitanje valorizacije voda s aspekta razvoja energetskog potencijala riješilo na što učinkovitiji način, a s ciljem ekonomske koristi i zaštite državnih interesa”, zaključuje se u priopćenju, piše Poslovni dnevnik.

Elektroprivreda Crne Gore

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) ne razmišlja o povećanju cijene struje i uvođenju restrikcija, rekao je Nikola Rovčanin, izvršni direktor kompanije. On je za Radio Crne Gore izjavio da će EPCG zadržati i popuste za sve redovne platiše.

Izvršni direktor EPCG-a ukazao je na ključne poteze kompanije u borbi za energetsku stabilnost.

“Prije svega, borba za očuvanje rada TE Pljevlja i nastavak ekološke obnove. Druga važna odluka bila je ukidanje privilegiranog položaja Uniprom KAP-a u isporuci električne energije, i treća je pokretanje zelenih investicijskih projekata”, objasnio je Rovčanin.

On je istaknuo i da je Crna Gora jedina zemlja u regiji čije građane nije pogodila energetska kriza.

“Na svim burzama snažne su oscilacije. Prošlog tjedna cijena struje je dostizala 500 eura pa padala na 260 eura do 300 eura. Kada je struja bila 500 eura mi smo je isporučivali po 45 eura, znači isporučujemo je po 11 puta nižoj cijeni od one na burzi i još uračunamo popuste”, rekao je Rovčanin i dodao da je u siječnju Crna Gora povećala izvoza struje za 233%.

EPCG je 2021. godine ostvarila dobit od 45 milijuna eura, a prema projekcijama dobit će ove godine iznositi 75 milijuna eura.

Donosi portal eKapija

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) dobit će koncesiju za izgradnju hidroelektrane na rijeci Komarnici, čija je vrijednost procijenjena na oko 246,53 milijuna eura, piše u odluci koju je donijelo Ministarstvo kapitalnih investicija.

Vlada Crne Gore je 27. kolovoza 2020. usvojila koncesijski akt za izgradnju hidroelektrane na Komarnici, kojim je predviđeno da se koncesija za korištenje vodotoka dodijeli EPCG-u bez objavljivanja javnog oglasa, kao dioničkom društvu u kojem država ima više od 50% udjela, piše Dan, a prenosi portal eKapija.

Elektroprivreda je još u rujnu 2020. godine tadašnjem Ministarstvu održivog razvoja uputila zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uvjeta (UTU) za izradu tehničke dokumentacije za građenje HE Komarnica.

U zahtjevu su naveli da će se akumulacija nalaziti na prostoru općina Šavnik i Plužine, u sklopu katastarskih parcela u granicama obuhvata detaljnog prostornog plana (DPP) za prostor višenamjenske akumulacije na rijeci Komarnici, odnosno u katastarskim općinama Dubrovsko, Duži, Pošćenje, Petnjica, Mljetičak, Šavnik, Mokro, Duba, Gornja Brezna, Donja Brezna i Bajovo Polje.

Izgradnja HE Komarnica predviđena je na rijeci Komarnici, s lučno-betonskom branom visine 171 metar. Hidroelektrana će imati instaliranu snagu od oko 172 megavata s očekivanom godišnjom proizvodnjom do 213 gigavatsati električne energije.

Tadašnja vlada je tvrdila da će realizacija projekta HE Komarnica omogućiti višenamjensko korištenje hidroakumulacije u svrhu energetske opskrbe, vodoopskrbe, poboljšanje uvjeta razvoja poljoprivrede i turizma, kao i daljnji razvoj prometne i druge infrastrukture.

Krajem prošle godine EPCG je na sastanku s kolegama iz Elektroprivrede Srbije (EPS) najavio realizaciju te investicije, kako bi se postigla energetska stabilnost i sigurnost regije.

U izgradnji te hidroelektrane na području Crne Gore, kako je tada najavljeno, EPCG bi sudjelovao sa 51%, dok bi EPS imao 49%. Tada je najavljeno i da EPCG planira izgradnju HE Kruševo, kao i da sa Elektroprivredom Republike Srpske razgovara o zajedničkoj izgradnji HE Sutorina u Boki kotorskoj.

Projekt izgradnje hidroelektrane na Komarnici najavljuje se od 1972. godine, a izgradnja tog energetskog objekta, kako su ranije tvrdili ekolozi, pretvorit će veći dio toka rijeka Komarnice i Pridvorice u umjetno jezero koje će se protezati na 14 kilometara u pravcu kanjona Nevidio i 17 kilometara u pravcu Šavnika.

Tadašnjim planom bilo je predviđeno prevođenje dijela voda u HE Perućica preko podzemnog kanala, ispod planine Vojnik u umjetne akumulacije Krupac i Slano u Nikšićkom polju.

Izvješća

Zakonska ograničenja emisija sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugljen širom Zapadnog Balkana su u 2020. godini višestruko prekoračena, navodi se u novom izvještaju CEE Bankwatch-a i Centra za Istraživanje energetike i čistog zraka (CREA).

U dokumentu, načinjenom u suradnji s Centrom za ekologiju i energiju i Centrom za životnu sredinu, navodi se da je izostao očekivani utjecaj smanjene ekonomske aktivnosti zbog COVID-19 na smanjenje ovog zagađenja.

Termoelektrane koje su u Bosni i Hercegovini, (tzv. Sjevernoj) Makedoniji, Srbiji i na Kosovu obuhvaćene NERP-om emitirale su 2020. godine 6,4 puta više sumpor-dioksida.

Navodi se kako su prošle godine ukupne emisije sumpor-dioksida TE na ugljen na Zapadnom Balkanu bile 2,5 puta veće od emisija iz svih termoelektrana na ugljen u Europskoj uniji.

Objavljeni su i podaci da su u 2020. godini srbijanske TE obuhvaćene NERP-om u zbiru imale su najveće emisije sumpor-dioksida, sa 333.602 tone, a druga je bila Bosna i Hercegovina sa 220.411 tona.

Regionalni apsolutni rekorder u prekoračenju je Ugljevik u Bosni i Hercegovini, sa 107.402 tone sumpor-dioksida u prošloj godini, čime je premašen zbroj regionalnih nacionalnih ograničenja.

TE Ugljevik i Kostolac B1 i B2 u Srbiji emitirali su skoro 12 puta više od dozvoljenih vrijednosti, uprkos tome što su imali ugrađenu opremu za odsumporavanje.

Uvoz električne energije u EU iz zemalja Zapadnog Balkana čini samo 0,3 procenta ukupne potrošnje električne energije Unije, ali emisije sumpor-dioksida povezane s tim uvozom iznose 50 procenata ukupne emisije iz svih postrojenja u EU u 2020. godini, donosi Al Jazeera Balkans.

Izvijestio Politico

Europska unija odbila je molbu Crne Gore za pomoć u otplati kineskog kredita za nedovršenu autocestu u iznosu od milijardu dolara koji je tu zemlju uvalio u dužničku krizu, piše briselski portal Politico.

Politico navodi da su visoki crnogorski dužnosnici proteklih tjedana tražili od EU-a pomoć za vraćanje zajma, koji iznosi četvrtinu ukupnog duga zemlje i baca svjetlo na uticaj Kine na Zapadnom Balkanu ali je Bruxelles u ponedjeljak odbio taj zahtjev.

EU već priža pomoć Crnoj Gori te je njen najveći vanjskotrgovinski partner, istaknuli su i Europske komisije, te dodali kako nemaju praksu vraćati zajmove trećih strana, bez obzira što su kineski krediti veli makro i socioekonomski rizik za cijelu regiju.

Politico piše da odluka Bruxellesa riskiraotvaranje vrata kineskom državnom zajmodavcu, Izvozno-uvoznoj banci Kine za kontroliranjem imovine u vlasništvu Crne Gore.

Portal podsjeća i na kritike kako je prethodna vlada Crne Gore donijela lošu odluku kada je 2014., suprotno savjetu iz EU-a, prihvatila kineski zajam, koji pokriva 85 posto troškova za kontroverzni projekat autoceste koji još nije dovršen.

Dodaje se da su i druge zemlje poput Šri Lanke, Pakistana i Džibutija koje su prihvatile atraktivne ponude zajmova u okviru kineske inicijative Pojas i put, sada pod financijskim pritiskom da ih vrate, što otvara rizik njihovog izlaganja kineskom uticaju.

Kina drži četvrtinu crnogorskog duga, a uprkos velikim kašnjenjima u izgradnji autoceste, prva otplata dospijeva u srpnju. Ako bi Crna Gora zatajila, odredbe ugovora daju Kini pravo na pristup crnogorskom zemljištu kao garanciji.

Zastupa ih Đukanovićeva sestra

Crnogorsku državu je tužilo pet investitora zbog jednostranog raskida ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana (mHE), piše podgorička Pobjeda. U Ministarstvu kapitalnih investicija kažu da je raskinuto sedam ugovora o koncesijama za izgradnju mHE, jer koncesionari nisu poštovali ugovorene obaveze.

S tom ocenom koncesionari, kako navodi list, očito nisu saglasni, jer su za sada četiri investitora podnela tužbe za naknadu štete, a jedan tužbu za poništenje sporazumnog raskida ugovora koji je bio zaključen krajem 2019. godine.

U ministarstvu u ovom trenutku ne znaju koliko bi državu moglo da košta raskidanje ovih ugovora jer, kako kažu, odštetni zahtevi nisu precizirani.
. “Svih sedam ugovora je jednostrano raskinuto usled nepoštovanja ugovornih obaveza od strane koncesionara. Naglašavamo da se ova vlada nije obavezala nikome da nadoknadi bilo kakve troškove na osnovu predmetnih raskida, ali to u konačnom ne mora da znači da sve ovo neće doći na naplatu u zavisnosti od odluke suda”, rekli su za Pobjedu iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Podsetili su da je vlada svih sedam ugovora raskinula jednostrano na sednici 29. decembra prošle godine.

U tekstu se precizira da je postupak raskida za četiri ugovora, od kojih se dva odnose na vodotok Raštak i po jedan na Reževića Rijeku i vodotok Ljeviška, započet donošenjem zaključka vlade u oktobru 2020, kojim su utvrđeni primereni rokovi za izvršenje ugovornih obaveza.

“Kako do datog roka nisu bile otklonjene nepravilnosti i izvršene ugovorne obaveze predmetni ugovori su raskinuti”, rekli su iz ministarstva, dodajući da su tužbe podneli konzorcijumi Plava Hidro Pauer (Hydro Power), Bistrica Klin Enerdži (Clean Energy), Hidra i Dekar.

Prema pisanju Pobjede, nije došlo ni do jednog sporazumnog raskida ugovora sa investitorima niti je dogovorena odšteta. ”Trenutno se sagledavaju preostali ugovori i ukoliko se stvore uslovi za raskid nekog od njih nećemo pobeći od donošenja takvih odluka”, istakli su iz ministarstva i poručili da neće davati nove koncesije za mHE.

Predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija su saopštili da je na osnovu 17 ugovora i jedne energetske dozvole završena izgradnja 28 mHE koje imaju upotrebnu dozvolu.

“Za tri koncesiona ugovora kojima je predviđena izgradnja četiri mHE pokrenute su aktivnosti za raskid, 12 mHE je u fazi izgradnje na osnovu osam ugovora i jedne energetske dozvole, dok su četiri mHE u fazi projektovanja na osnovu četiri ugovora”, precizirali su iz ministarstva, navodi Pobjeda.