Crna Gora

Analiza
U Crnoj Gori su sredinom kolovoza na snagu stupile izmjene i dopune Zakona o energiji koje donose niz promjena s ciljem pojednostavljena dosadašnjih postupaka i većeg promicanja crnogorske energetike. Naravno, važan dio tih promjena je daljnje širenje proizvodnje iz obnovljivih izvora.

U skladu s time, potiče se što brže prihvaćanje novog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana kojim će se zamijeniti postojeća Strategija energetskog razvoja, a time će se odrediti ciljevi i načini iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora, energetska učinkovitost i smanjivanje emisije stakleničkih plinova. Pri tome će nadležno Ministarstvo gospodarstva propisati proračunske postupke za ukupnu potrošnju energije u prometu, energiju proizvedenu u hidroelektranama i vjetroelektranama, utjecaj biogoriva i usporedivih fosilnih goriva na emisije stakleničkih plinova i energiju proizvedenu u dizalicama topline.

Tako već do veljače 2021. godine Ministarstvo gospodarstva i Regulatorna agencija za energetiku (REGAGEN), crnogorski energetski regulator, trebaju donijeti niz dokumenata kojima se uređuje proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i proračunski postupci za razne udjele takve energije u ukupnoj proizvodnji. Istodobno, donijet će se i spomenuti Nacionalni energetski i klimatski plan i Akcijski plan za razvoj i primjenu daljinskog grijanja i/ili hlađenja i visokoučinkovite kogeneracije.

Isto tako, uvodi se bilateralno tržište električne energije, na kojem će se njome trgovati (kupovati i prodavati) bez posrednika, odnosno samo između dva sudionika koji tada sklapaju jednostavan bilateralni ugovor o kupnji ili prodaji energije. Uredit će se i projekti od zajedničkog interesa, a to su oni koji će povezivati Crnu Goru s jednom ili dvije članice Energetske zajednice Jugoistočne Europe ili Europske unije.

Također će se značajno skratiti postupci kod REGAGEN-a, npr. oni vezani uz tarife, cijene i naknade operatora prijenosnih i distribucijskih sustava i sl., a doći će i do promjena u izdavanju dozvola za energetske djelatnosti. U novim zakonima i propisima uvodi se i pojam vlastite proizvodnje iz obnovljivih izvora, jamstvo podrijetla, a na tržištu električne energije predviđa se organizirana kupnja i prodaja što obuhvaća uravnotežavanje tržišta (čime upravlja operator prijenosnog sustava) i uspostavu burze električne energije. Konačno, značajno će se pojednostaviti priključivanje na prijenosne i distribucijske sustave.

Uz sve to, do kolovoza 2022. godine trebala bi se provesti cjelokupna digitalizacija tog cijelog područja. Tako će u elektroničkom obliku bit će dostupni popisi licenci, energetskih dozvola, jamstva podrijetla i povlaštenih proizvođača, zapisi operatora elektrodistribucijskog sustsva, operatora tržišta, operatora plinskog transportnog sustava, skladišta plina i terminala za ukapljeni prirodni plin (koji, doduše, u Crnoj Gori još ne postoje), a i zapisi nadležnih lokalnih tijela zaduženih za distribuciju i opskrbu toplinskom energijom iz sustava daljinskog grijanja i/ili hlađenja, izvijestila je austrijska odvjetnička kuća Schoenherr, piše Energetika-net.

Zbog ugljena
Crnogorska nevladina udruga Green Home zatražila je od Ministarstvo ekonomije i Elektroprivrede Crne Gore da objave je li Termoelektrani Pljevlja, koja koristi ugljen, istekao broj od 20.000 dopuštenih radnih sati koje joj je početkom 2018. godine odredila Europska energetska zajednica, i da iznesu plan za daljnji rad elektrane.

Green Home navode da se rad TE nakon tog roka može nastaviti samo ako uskladi tehnologiju sa standardima i direktivom o industrijskim emisijama plinova za nova postrojenja, što se, kako smatraju, čak i sa planiranom obnovom neće dogoditi do 2023. godine. Prema proračunima Energetske zajednice iz srpnja ove godine, TE Pljevlja će sate za rad potrošiti u studenome ove godine, dok je u izvještaju o implementaciji iz 2019. godine navedeno da će ti sati dopuštenog rada isteći u listopadu 2020.

Đoko Krivokapić, predsjednik Odbora direktora EPCG-a, izjavio je ljetos kako očekuju da će Europska energetska zajednica omogućiti nastavak rada TE Pljevlja i nakon što potroši sve sate koje joj je ta organizacija odobrila za rad. Europska zajednica dopustila je termoelektranama na Zapadnom Balkanu da rade najviše 20.000 sati u razdoblju od 2018. do kraja 2023. godine.

“Termoelektrana 2021. godine izlazi iz tog modela. Vlada zajedno sa nama kod Energetske zajednice radi na tome da, zbog toga što smo mi prva termoelektrana koja je ušla u ovaj način remonta, produžimo zadani rok. Oni su prepoznali ozbiljnu namjeru da obavimo ekološku obnovu i siguran sam da će nam Energetska zajednica dopustiti novi rok i tu neće biti problema”, rekao je Krivokapić. Prema sadašnjim pravilima, nakon što iskoristi dopuštenih 20.000 radnih sati, TE Pljevlja se mora zatvoriti.

“Ministarstvo ekonomije treba obavijestiti građane je li Crna Gora doista tražila produžetak radnih sati od Energetske zajednice i kakav je ishod tog zahtjeva. Ako je dobiven negativan odgovor, postoji li plan u slučaju gašenja TE Pljevlja koji neće ići na štetu građana, npr. povećanja cijene uvozne struje? Smatramo da je ovo krizno vrijeme za TE Pljevlja i uz ekstremno skupu cijenu ugljena, izračunatu i u životima i zdravlju građana, ključni trenutak i poziv da se okrenemo čistoj energetskoj tranziciji, u kojem trebamo uz konsenzus građana, znanstvene zajednice i donositelja odluka prihvatiti održivija rješenja za proizvodnju energije i grijanje Pljevalja”, navode iz udruge Green Home.

Ugovor o ekološkoj obnovi TE Pljevlja potpisan je u lipnju ove godine s izabranim ponuđačem – konzorcijem kojeg čin kineska kompanije Dec International i crnogorske tvrtke Bemax, BB Solar (u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina predsjednika Crne Gore) i Permonte. Vrijednost posla je 54,5 milijuna eura, a obnova je trebala biti završena krajem 2022., da bi zbog panedemije koronavirusa rok bio produžen do kraja 2023. godine. “Produženje života TE Pljevlja do 2023. godine uz planiranu toplifikaciju je utopija. Čak i da se obnova obavi i dalje ulažemo novac u još 30 godina eksploatacije ugljena, onečišćenje okoliša i trovanje građana Pljevalja i Crne Gore.

Ako želimo pratiti sve ambicioznije europske klimatske i energetske ciljeve, moramo imati jasne korake i planove prema dekarbonizaciji uz postupno napuštanje ugljena i osiguravanje novih radnih mjesta za zaposlene u sektoru ugljena, na kojima se mora raditi na vrijeme i koji će u svakom trenutku biti dostupni javnosti”, kažu iz Green Homea, prenosi Poslovni dnevnik.

Milo Đukanović
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je u srijedu kako će ostati na toj poziciji bez obzira na ishod parlamnetarnih izbora upozorivši istodobno kako njegovoj zemlji prijeti oživjeli projekt velike Srbije koji ponovo kao i 90-ih godina prošlog stoljeća otvoreno podupire i za kojega radi Srpska pravoslavna crkva (SPC).

“Imam čvrstu namjeru svoj mandat koristiti do kraja”, kazao je Đukanović u intervjuu za bosanskohercegovačku redakciju televizije N1.

Podsjetio je kako njegov predsjednički mandat traje još tri godine dodajući kako je njegova Demokratska partija socijalista (DPS) nakon parlamentarnih izbora ostala uvjerljivo najveća politička stranka u Crnoj Gori a ima ambicije to i ostati. Potvrdio je kako će mandat za sastav nove vlade dati u zakonskom roku svakome onome tko mu donese potpise 41 zastupnika u nacionalnom parlamentu ali je upozorio i kako stoji iza izjave da će se svim sredstvima suprostaviti bilo kome tko pokuša ugroziti opstanak i slobodu Crne Gore usporedivši to sa odlukom da se 1941. podigne ustanak protiv fašističkih okupatora.

Za izglednog mandatara za sastav nove vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića kazao je kako on “bez sumnje predstavnik SPC-a u novoj parlamentarnoj većini a ta je crkva već 1989. godine došla s nakanom potiranja razlika između antifašista i suradnika fašista”. “Mi smo ponosni na našu antifašističku borbu… Nismo dopustili nikome da ugrozi to što je naša identitetska vrijednost”, kazao je Đukanović.

Pojasnio je kako se to posebice odnosi na eventualne pokušaje da se u sklopu promjene vlasti ugrozi državni status Crne Gore. “Protiv toga borit ćemo se svim sredstvima uključujući ona koja su koristili naši preci”, kazao je Đukanović aludirajući na svoju raniju izjavu da će se Crna Gora braniti i iz šume bude li to nužno.

Ocijenio je kako je temeljna ideja SPC-a “posrbljavanje Crne Gore” odnosno ukinuće njezinog građanskog ustroja. “I dalje je riječ o agresivnom i nacionalističkom političkom djelovanju SPC”, kazao je Đukanović dodajući kako je uvjeren da će razvoj događaja jednom od lidera oporbe Dritanu Abazoviću i drugima pomoći da shvate opasnost projekta čijim su dijelom postali.

Na pitanje o novoj sintagmi “srpski svijet” koju počinju rabiti srbijanski dužnosnici Đukanović je odgovorio konstatacijom kako ga to podsjeća zbivanja iz 90-ih godina prošlog stoljeća i forsiranja politike velkodržavnih nacionalizama. “To je eufemizam za ideju velike Srbije”, bio je jasan Đukanović dodajući kako je zabrinjavajuće to što takve sintagme izgovaraju osobe na važnim dužnostima poput srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina.

Crnogorski predsjednik je upozoprio kako je danas ponovo oživjela zamisao s početka ratova na području bivše Jugoslavije po kojoj multietičke države na Balkanu nisu moguće a sada se ta ideja “razigrava” rasparavama o mogućim “korekcijama” granica. “Tada se željelo pokazati da je multietnička demokracija na Balkanu nemoguća pa treba formirati tri entčke homogene države, veliku Srbiju, veliku Hrvatsku i velliku Albaniju a umjesto toga dobilii smo veliku tragediju i 150 tisuća žrtava”, kazao je Đukanović.

Ocijenio je kako međunarodna zajednica danas kao i prije tri desetljeća sporo i neodlučno reagira što samo ohrabruje one koji se igraju sudbinama država i naroda. “Ovo je satavni dio jedne antieuropske ofenzive koaj se vodi iz Moskve”, poručio je crnogorski predsjednik.

Vijesti.me
Novi naknadni radovi na crnogorskoj autocesti mogli bi stajati još 22 milijuna eura, a preostali poslovi teško mogu biti završeni do novog, trećeg, roka, lipnja sljedeće godine, procijenio je izvor Vijesti uključen u realizaciju projekta.

Iz Ministarstva prometa i ureda premijera Duška Markovića ne odgovaraju na pitanja o dodatnim troškovima i novim rokovima, o čemu već četiri mjeseci pregovaraju s izvođačem radova kineskom kompanijom CRBC.

Novi aneks ugovora, prema informacijama Vijesti, ostavljen je za poslije izbora. Aneks bi trebalo potpisati do kraja rujna, jer je 30. rujan sadašnji rok za završetak radova. Budući da je do sada vladajuća koalicija izgubila izbore, aneks bi mogla razmatrati nova vlada. S novim rokom kašnjenje će biti duže od dvije godine.

Prema osnovnom ugovoru, gradnja 41 kilometra prve dionice autoceste trebala je stajati 809 milijuna eura, ali uz dodatne radove, tečajne razlike i druge troškove, konačna cijena mogla bi biti 1,3 milijarde eura.

EPCG
Hidroelektrana, tvrde iz EPCG-a, neće utjecati na prirodni režim voda u zoni grada Šavnika niti će ugrožavali korištenje kanjona Nevidio.

Dragica Sekulić, ministrica ekonomije Crne Gore, uručila je Akt o koncesiji za izgradnju hidroelektrane (HE) Komarnica Igoru Noveljiću, izvršnom direktoru Elektroprivrede Crne Gore (EPCG). Izgradnja HE Komarnica predviđena je na lokaciji Lonci na istoimenoj rijeci, s lučno-betonskom branom visine 171 metar. HE Komarnica imat će instaliranu snagu od oko 172 megavata s očekivanom godišnjom proizvodnjom do 213 gigavatsati električne energije, priopćeno je iz EPCG-a.

Ministrica Sekulić je rekla da je uručenje koncesijskog akta za izgradnju hidroelektrane Komarnica državnoj Elektroprivredi “jako svjedočanstvo zrelosti naše ekonomije”. “U prethodnih 110 godina snaga naših elektrana dosegla je nešto više od 1000 megavata, a samo u posljednje četiri godine pustili smo u pogon više od 150 megavata ‘zelene’ energije. Drugim riječima, za ove četiri godine naša energetika rasla je četiri puta brže od svog stogodišnjeg prosjeka, i još važnije, u istom razdoblju, uključujući današnjih 172 megavata, ugovorili smo izgradnju nova 552 ‘zelena’ megavata”, objasnila je Sekulić.

Igor Noveljić, izvršni direktor EPCG-a, rekao je da je nacionalna energetska kompanija spremna za ulazak u izgradnju prvog velikog hidroenergetskog objekta nakon četiri desetljeća. “U odnosu na postojeću HE Piva instalirane snage 342 megavata, za čije je potrebe izgrađena lučno betonska brana Mratinje visine 220 metara, izgradit ćemo HE Komarnica poštujući sve smjernice o zaštiti okoliša, bez utjecaja na prirodnog režima voda u zoni grada Šavnika i bez negativnih utjecaja koji bi ugrožavali korištenje kanjona Nevidio”, objasnio je Noveljić.

Prema njegovim riječima, HE Komarnica gradit će 1000 radnika, na prostoru na kojem nema objekata, kućanstava niti infrastrukture, dok će se nakon njenog puštanja u rad otvoriti sto novih radnih mjesta.  “Namjera nam je da u suradnji s općinama Šavnik i Plužine za vrijeme izgradnje realiziramo program stručnog osposobljavanja radnika tako da upravo stanovnici tog područja u najvećem broju budu zaposleni u hidroelektrani”, istaknuo je izvršni direktor EPCG-a, piše Poslovni dnevnik

Investitor.me
Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, uručila je Akt o koncesiji za izgradnju HE “Komarnica” izvršnom direktoru Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Igoru Noveljiću.

Izgradnja HE “Komarnica” predviđena je na profilu Lonci na istoimenoj rijeci, sa lučno-betonskom branom visine 171 m i kotom normalnog uspora 811 mnm. HE “Komarnica” će imati instalisanu snagu od oko 172 MW sa očekivanom godišnjom proizvodnjom do 213 GWh električne energije.

Ministarka Sekulić je rekla da je uručenje Koncesionog akta za izgradnju hidroelektrane Komarnica državnoj Elektroprivredi jako svjedočanstvo zrelosti naše ekonomije. Nije to posljedica ideoloških opredjeljenja, već suštinski dokaz da je crnogorsko društvo doseglo nivo na kojem može da bira, navela je Sekulić.

“Vjerujem da ni sami nijesmo dovoljno svjesni značaja ovog dostignuća. U prethodnih 110 godina snaga naših elektrana dosegla je nešto preko 1000 megavata, a samo u posljednje četiri godine, pustili smo u pogon preko 150 megavata „zelene“ energije. Drugim riječima, za ove četiri godine naša energetika rasla je četiri puta brže od svog stogodišnjeg prosjeka i još važnije u istom periodu, uključujući današnjih 172 MW, ugovorili smo izgradnju nova 552 „zelena“ megavata“, saopštila je Sekulić.

Izvršni direktor EPCG, Igor Noveljić, istakao je da je nacionalna energetska kompanija spremna da uđe u investiciju izgradnje prvog velikog hidroenergetskog objekta nakon četiri decenije.

‘’U odnosu na postojeću HE “Piva” instalisane snage 342 MW za čije je potrebe izgrađena lučno betonska brana Mratinje visine 220 m, jedna od najčuvenijih brana u Evropi i svijetu, izgradićemo HE “Komarnica” čeonu elektranu sa instalisanom snagom od 172 MW i jednako impozantnom branom visine od 171 m poštujući sve smjernice zaštite životne sredine bez remećenja prirodnog režima voda u zoni grada Šavnika i bez negativnih uticaja koji bi ugrožavali korišćenje kanjona Nevidio. HE “Komarnica” gradiće hiljadu radnika, na prostoru na kome nema objekata, domaćinstava niti infrastrukture, dok će se nakon njenog puštanja u rad otvoriti stotinu novih radnih mjesta. Namjera nam je da u saradnji sa lokalnim samoupravama opštinama, Šavnik i Plužine tokom perioda izgradnje realizujemo program stručnog osposobljavanja kadra tako da upravo mještani tog područja u najvećem broju i budu zaposleni u hidroelektrani’’, rekao je Noveljić.

Svečanosti u prostoru prve centrale na Cetinju, iz koje su potekli prvi kilovat sati električne energije 1910. godine, što je bio jedan od centralnih događaja dvorskih svečanosti povodom proglašenja Crne Gore kraljevinom, prisustvovao je i gradonačelnik Cetinja, Aleksandar Kašćelan.

‘’Ponosan sam što svjedočim da 110 godina nakon obnove kraljevine Crne Gore, mi danas na Cetinju obilježavamo taj veliki datum u slobodnoj, demokratskoj, multietničkoj i u multikonfesionalnoj Crnoj Gori, članici NATO i zemlji kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji. Što je vizija jednog kralja – da nema napretka bez inovacija – opravdala sva očekivanja, pa je Elektroprivreda Crne Gore uspješno preduzeće, koje se razvija i pokreće nove projekte’’, istakao je Kašćelan.

Uručenjem Akta o koncesiji i simboličnim pokretanjem stare mašine u prvoj centrali, obilježena je 110. godišnjica postojanja nacionalne elektroenergetske kompanije i početak modernog razvoja Crne Gore. Povodom velikog jubileja EPCG je izdala i monografiju ‘’Istorija crnogorske elektroprivrede’’, koju potpisuje autorski tim predvođen prof. dr Živkom Andrijaševićem.

Crna Gora
Gradnja vjetroelektrane (VE) Gvozd, koja će se nalaziti na istoimenoj lokaciji, trebalo bi početi sljedeće godine i završiti za 18 mjeseci, rekao je Ivan Mrvaljević, izvršni voditelj Direkcije za razvoj i inženjering u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG).

“Na krnovskoj visoravni, na lokaciji buduće VE Gvozd, završeni su geološko-istraživački radovi koji će projektantu osigurati kvalitetnu podlogu za izradu tehničke dokumentacije. Do kraja mjeseca očekujemo završetak geološkog elaborata za početak izrade idejnog projekta, čime će se stvoriti tehnički uvjeti za dobivanje građevinske dozvole”, rekao je Mrvaljević.

U rujnu prošle godine EPCG je s kompanijom Ivicom Holding potpisala ugovor o zajedničkom razvoju projekta VE Gvozd. Kompanija Ivicom sudjelovala je u gradnji vjetroparka na Krnovu, tako da će Gvozd biti nastavak posla. n“Izgradnjom VE Krnovo iskorišten je samo dio vjetropotencijala krnovske visoravni. U srpnju 2018. godine izrađena je studija lokacije koja predviđa izgradnju vjetroelektrane Gvozd”, rekao je Mrvaljević.

U projekt izgradnje vjetroparka na Krnovu EPCG će uložiti 60 milijuna eura. Vjetroelektrana će imati ukupnu instaliranu snagu od 54,6 megavata, a očekivana godišnja proizvodnja je oko 150 gigavatsati struje. Projekt predviđa faznu izgradnju i puštanje u rad 13 vjetroturbina, transformatorske stanice i izgradnju dva dalekovoda dužine tri i 14,7 kilometara.

Za potrebe buduće vjetroelektrane predviđa se izgradnja prometne infrastrukture, odnosno obnova postojećih i izgradnja novih cesta, s ciljem povezivanja pojedinih vjetroturbina.

Predviđa se i izgradnja platoa u skladu s tehnološkim potrebama montaže vjetroturbina, kao i temelja na koji će se postaviti stupovi. Kako su naveli iz EPCG-a, počeli su pregovori s Europskom bankom za obnovu i razvoj o financiranju projekta. “Svi natječaji za nabavku glavne opreme za vjetropark, uključujući onaj za nabavku vjetroturbina, izvođenje građevinskih radova, priključenja na prijenosnu mrežu i ostale infrastrukture bit će provedeni u skladu s pravilima EBRD-a”, rekli su iz Elektroprivrede CG.

Na Krnovu je u studenome 2017. godine puštena u rad prva vjetroelektrana u Crnoj Gori, koja ima 26 vjetroturbina i instaliranu snagu od 72 megavata. Projekt je vrijedan 120 milijuna eura, a gradnja vjetroelektrane počela je sredinom 2015. Prošle godine VE Krnovo ostvarila je proizvodnju od 96% godišnje prijavljenog plana proizvodnje električne energije.

Uprava za ugljikovodike
Prvo istražno bušenje koje treba da pokaže da li ima nafte u crnogorskom podmorju, a koje je bilo planirano za ovo ljeto, odloženo je za 2021. godinu zbog pandemije korona virusa, rečeno je u Upravi za ugljovodike Crne Gore.

Prema trenutnim procjenama Uprave, očekuje se da taj posao počne u prvom kvartalu naredne godine, odnosno od januara do kraja marta. Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa – prvi s konzorcijumom Eni/Novatek 2016. godine, a drugi s grčkom kompanijom Energean godinu kasnije.

Iz uprave za podgoričke Vijesti navode da je prvo istražno bušenje odloženo zbog operativnih teškoća nastalih zbog aktuelne epidemiološke situacije, kao što su zatvaranje granica i nemogućnost dolaska podizvođača u Crnu Goru.

Dodaju da se, iako u izmijenjenim okolnostima, u toj zemlji nesmetano obavlja veliki broj aktivnosti u vezi s istraživanjem nafte i gasa. Navode i da je u Luci Bar formirana logistička baza gdje se već doprema materijal koji će biti korišten za istražno bušenje. Iz Uprave kažu da su, s obzirom da je prvo istražno bušenje bilo planirano za ljeto ove godine, završene sve aktivnosti u vezi sa 3D seizmičkim ispitivanjem.

Eni-Novatek
Prvo je u potragu za ugljikovodicima krenuo taljansko-ruski konzorcij Eni-Novatek, zatim je došao i grčki Energean.

Razvoj epidemiološke situacije u vezi s koronavirusom dat će odgovor o dinamici istražnih aktivnosti nafte i plina u crnogorskom podmorju, rečeno je Dnevnim novinama u Upravi za ugljikovodike.

Naime, mnogi podizvođači koji su dio lanca nužnih aktivnosti vezanih za planirano bušenje, ne mogu doputovati u Crnu Goru. “Iako se u ovom trenutku veliki broj aktivnosti odvija normalno, nitko ne može jamčiti da će tako i ostati. Predstavnici velikih američkih servisnih kompanija koje bi ususret istražnom bušenju trebale otvoriti svoja predstavništva u Crnoj Gori, u ovom trenutku ne mogu to uraditi”, rekli su u Upravi.

Prvo istraživanje nafte i plina, koje je realizirano krajem 2018. godine, povjereno je talijansko-ruskom koncesionaru, konzorciju Eni-Novatek. U Upravi ističu da je teško odgovoriti na pitanje hoće li istraživanje biti obustavljeno do daljnjeg, zbog trajanja izvanrednih mjera uslijed Covida-19. Sjedište je Enija, koji bi trebao obaviti istražno bušenje, u Lombardiji, velikom središtu pandemije.

“S ciljem suzbijanja pandemije zatvorene su granice, ograničeno kretanje, smanjena poslovna aktivnost i ništa od toga ne ide u prilog niti jednom poslu u Crnoj Gori, pa ni istraživanju nafte i plina. Prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju ovisi o više čimbenika, koji su u ovom trenutku neizvjesni”, objasnili su iz Uprave. Prvo ispitivanje podmorja realizirano je na norveškom brodu Polar Empress koji je prikupljao podatke s blokova 4, 5, 9 i 10.

“Obrađeni podaci protumačeni su i utvrđene su lokacije na kojima će biti obavljena prva istražna bušenja, provobitno planirana za ljeto ove godine. Može se smatrati da su sve aktivnosti vezane za 3D seizmičko ispitivanje završene”, objasnili su u Upravi.

“Jedna bušotina, i to ona za koju je planirano da ide do dubine od 6500 metara, bit će na udaljenosti od oko 25 km od obale. Druga, koja bi trebala utvrditi postojanje plina, bit će nešto bliža, na udaljenosti od oko 18 kilometara”, naveli su u Upravi, dodajući da je Agencija za zaštitu okoliša usvojila Elaborat o procjeni utjecaja istražnog bušenja na okoliš čime su ispunjeni uvjeti za prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju.

Kada je riječ o drugom istraživanju, koje je na blokovima 30 i 26, lani realizirao grčki Energean, traje obrada podataka koji su prikupljeni 3D geofizičkim istraživanjem.

“Koncesionar Energean takođe obavlja i robradu starijih podataka kako bi se upotpunila interpretacija novih 3D podataka, a sve s ciljem dobivanja što preciznije slike o potencijalima za pronalaženje nafte i plina na blokovima 30 i 26, dodali su iz Uprave. Kompanija Energean realizirala je istraživanje na brodu Ramform Titan, a u skladu s radnim programom ugovora o koncesiji iz 2017. godine, prenosi Poslovni dnevnik.

U projekt će biti uključeno više od 200 ljudi.
Potpisivanje ugovora o zakupu zemljišta za potrebe izgradnje vjetroelektrane na Brajićima očekuje se ovog mjeseca, priopćeno je iz crnogorskog Ministarstva ekonomije.

Budući energetski objekt gradit će konzorcij njemačke kompanije WPD i crnogorske tvrtke Vjetroelektrana Budva koji je, kako je utvrdilo Natječajno povjerenstvo, jedini dostavio formalno ispravnu i tehnički prihvatljivu ponudu, te za izgradnju vjetroparka ponudio 101,3 milijuna eura.

“Vlada je zadužila Ministarstvo ekonomije da osnuje Povjerenstvo za pregovore po Nacrtu ugovora o zakupu zemljišta u vlasništvu države za izgradnju vjetroelektrane na lokalitetu Brajići, u općinama Budva i Bar, s prvorangiranim ponuđačem konzorcijem WPD Brajići”, rekli su iz Ministarstva Dnevnim novinama. Prema zaključku vlade, Ministarstvo je osnovalo Povjerenstvo i počelo postupak pregovora. Pregovori o usaglašavanju teksta su pri kraju i veći dio ugovora je usaglašen, te se potpisivanje očekuje u ožujku. Konzorcij WPD Brajići zakupit će zemljište na 30 godina i za to vrijeme platiti državi, kako je to kazao izvršni direktor Vjetroelektrane Budva Golub Senić, 16,5 milijuna eura, odnosno oko 550.000 eura godišnje.

On je ranije Dnevnim novinama rekao da se početak izgradnje očekuje u lipnju ili srpnju. Rok za završetak vjetroelektrane i početak proizvodnje struje je, kako je dodao, tri godine od potpisivanja ugovora. “Nećemo čekati tri godine, već ćemo se potruditi da projekt završimo što prije”, rekao je ranije Senić, a donosi Poslovni dnevnik.