Crna Gora

Uprava za ugljikovodike
Prvo istražno bušenje koje treba da pokaže da li ima nafte u crnogorskom podmorju, a koje je bilo planirano za ovo ljeto, odloženo je za 2021. godinu zbog pandemije korona virusa, rečeno je u Upravi za ugljovodike Crne Gore.

Prema trenutnim procjenama Uprave, očekuje se da taj posao počne u prvom kvartalu naredne godine, odnosno od januara do kraja marta. Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa – prvi s konzorcijumom Eni/Novatek 2016. godine, a drugi s grčkom kompanijom Energean godinu kasnije.

Iz uprave za podgoričke Vijesti navode da je prvo istražno bušenje odloženo zbog operativnih teškoća nastalih zbog aktuelne epidemiološke situacije, kao što su zatvaranje granica i nemogućnost dolaska podizvođača u Crnu Goru.

Dodaju da se, iako u izmijenjenim okolnostima, u toj zemlji nesmetano obavlja veliki broj aktivnosti u vezi s istraživanjem nafte i gasa. Navode i da je u Luci Bar formirana logistička baza gdje se već doprema materijal koji će biti korišten za istražno bušenje. Iz Uprave kažu da su, s obzirom da je prvo istražno bušenje bilo planirano za ljeto ove godine, završene sve aktivnosti u vezi sa 3D seizmičkim ispitivanjem.

Eni-Novatek
Prvo je u potragu za ugljikovodicima krenuo taljansko-ruski konzorcij Eni-Novatek, zatim je došao i grčki Energean.

Razvoj epidemiološke situacije u vezi s koronavirusom dat će odgovor o dinamici istražnih aktivnosti nafte i plina u crnogorskom podmorju, rečeno je Dnevnim novinama u Upravi za ugljikovodike.

Naime, mnogi podizvođači koji su dio lanca nužnih aktivnosti vezanih za planirano bušenje, ne mogu doputovati u Crnu Goru. “Iako se u ovom trenutku veliki broj aktivnosti odvija normalno, nitko ne može jamčiti da će tako i ostati. Predstavnici velikih američkih servisnih kompanija koje bi ususret istražnom bušenju trebale otvoriti svoja predstavništva u Crnoj Gori, u ovom trenutku ne mogu to uraditi”, rekli su u Upravi.

Prvo istraživanje nafte i plina, koje je realizirano krajem 2018. godine, povjereno je talijansko-ruskom koncesionaru, konzorciju Eni-Novatek. U Upravi ističu da je teško odgovoriti na pitanje hoće li istraživanje biti obustavljeno do daljnjeg, zbog trajanja izvanrednih mjera uslijed Covida-19. Sjedište je Enija, koji bi trebao obaviti istražno bušenje, u Lombardiji, velikom središtu pandemije.

“S ciljem suzbijanja pandemije zatvorene su granice, ograničeno kretanje, smanjena poslovna aktivnost i ništa od toga ne ide u prilog niti jednom poslu u Crnoj Gori, pa ni istraživanju nafte i plina. Prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju ovisi o više čimbenika, koji su u ovom trenutku neizvjesni”, objasnili su iz Uprave. Prvo ispitivanje podmorja realizirano je na norveškom brodu Polar Empress koji je prikupljao podatke s blokova 4, 5, 9 i 10.

“Obrađeni podaci protumačeni su i utvrđene su lokacije na kojima će biti obavljena prva istražna bušenja, provobitno planirana za ljeto ove godine. Može se smatrati da su sve aktivnosti vezane za 3D seizmičko ispitivanje završene”, objasnili su u Upravi.

“Jedna bušotina, i to ona za koju je planirano da ide do dubine od 6500 metara, bit će na udaljenosti od oko 25 km od obale. Druga, koja bi trebala utvrditi postojanje plina, bit će nešto bliža, na udaljenosti od oko 18 kilometara”, naveli su u Upravi, dodajući da je Agencija za zaštitu okoliša usvojila Elaborat o procjeni utjecaja istražnog bušenja na okoliš čime su ispunjeni uvjeti za prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju.

Kada je riječ o drugom istraživanju, koje je na blokovima 30 i 26, lani realizirao grčki Energean, traje obrada podataka koji su prikupljeni 3D geofizičkim istraživanjem.

“Koncesionar Energean takođe obavlja i robradu starijih podataka kako bi se upotpunila interpretacija novih 3D podataka, a sve s ciljem dobivanja što preciznije slike o potencijalima za pronalaženje nafte i plina na blokovima 30 i 26, dodali su iz Uprave. Kompanija Energean realizirala je istraživanje na brodu Ramform Titan, a u skladu s radnim programom ugovora o koncesiji iz 2017. godine, prenosi Poslovni dnevnik.

U projekt će biti uključeno više od 200 ljudi.
Potpisivanje ugovora o zakupu zemljišta za potrebe izgradnje vjetroelektrane na Brajićima očekuje se ovog mjeseca, priopćeno je iz crnogorskog Ministarstva ekonomije.

Budući energetski objekt gradit će konzorcij njemačke kompanije WPD i crnogorske tvrtke Vjetroelektrana Budva koji je, kako je utvrdilo Natječajno povjerenstvo, jedini dostavio formalno ispravnu i tehnički prihvatljivu ponudu, te za izgradnju vjetroparka ponudio 101,3 milijuna eura.

“Vlada je zadužila Ministarstvo ekonomije da osnuje Povjerenstvo za pregovore po Nacrtu ugovora o zakupu zemljišta u vlasništvu države za izgradnju vjetroelektrane na lokalitetu Brajići, u općinama Budva i Bar, s prvorangiranim ponuđačem konzorcijem WPD Brajići”, rekli su iz Ministarstva Dnevnim novinama. Prema zaključku vlade, Ministarstvo je osnovalo Povjerenstvo i počelo postupak pregovora. Pregovori o usaglašavanju teksta su pri kraju i veći dio ugovora je usaglašen, te se potpisivanje očekuje u ožujku. Konzorcij WPD Brajići zakupit će zemljište na 30 godina i za to vrijeme platiti državi, kako je to kazao izvršni direktor Vjetroelektrane Budva Golub Senić, 16,5 milijuna eura, odnosno oko 550.000 eura godišnje.

On je ranije Dnevnim novinama rekao da se početak izgradnje očekuje u lipnju ili srpnju. Rok za završetak vjetroelektrane i početak proizvodnje struje je, kako je dodao, tri godine od potpisivanja ugovora. “Nećemo čekati tri godine, već ćemo se potruditi da projekt završimo što prije”, rekao je ranije Senić, a donosi Poslovni dnevnik.

Dragica Sekulić
 Utjecaj Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) na rast i razvoj crnogorskog gospodarstva je od posebnog značaja, istaknula je crnogorska ministrica gospodarstva Dragica Sekulić u razgovoru za časopis Elektroprivreda.

Ona je dodala kako to nije samo zbog toga što EPCG već dvije godine zaredom od poreza i dividende uplaćuje u proračun 200 milijuna eura, nego i zbog drugih višestrukih učinaka na gospodarstvo Crne Gore.

Posebice je važno napomenuti kako je ona u tom razgovoru naglasila kako se u sadašnjem mandatu vlade “neće tražiti kupac za EPCG, već će se razmišljati jesu li Elektroprivredi Crne Gore potrebni zapadnoeuropski ili svjetski partneri za ulaganje u određene projekte”, prenosi portal Energetika-net.

NGO-ovska tužba
Nevladine organizacije Eko-tim i Akcija za socijalnu pravdu (ASP), uz podršku WWF Adrije, podnijeli su Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o energetici, koja se odnosi na status privremenih povlaštenih proizvođača električne energije iz malih hidroelektrana (mHE).

Osnovne poticajne mjere koje ostvaruju proizvođači električne energije su subvencije u razdoblju od 12 godina, zajamčen otkup električne energije te prednost u preuzimanju električne energije u energetski sustav. “Zakonom o energetici, usvojenim 2016. godine, prvi put je definiran status privremenih povlaštenih proizvođača, koji može trajati dvije godine, s mogućnošću produženja za još godinu. Taj status može ostvariti koncesionar koji je pribavio građevinsku dozvolu ili drugi akt za izgradnju male hidroelektrane.

Njima se jamči pravo na poticajne mjere koje su važile na dan podnošenja zahtjeva za stjecanje statusa privremenog povlaštenog proizvođača, čime se stavljaju u privilegirani pravni položaj u odnosu na status povlaštenih proizvođača. Na taj način se krši načelo jednakosti, kao jedno od osnovnih ustavnih načela”, priopćili su iz tih nevladinih organizacija, prenose Vijesti.

“Važno je napomenuti da se prošlih godina od povlaštenih proizvođača električne energije iz malih hidroelektrana energija otkupljivala po cijeni koja je 61% do 2,14 puta veća od cijena na međunarodnom tržištu, a izravno na štetu građana Crne Gore koji zbog toga imaju povećane račune za električnu energiju.

Prema podacima s web stranice crnogorske Regulatorne agencije za energetiku (RAE), u ovom trenutku čak 17 koncesionara ima status privremenih povlaštenih proizvođača i imaju pravo izgraditi 26 malih hidroelektrana. Pojedinim koncesionarima su prvi put odobreni ovi statusi prije pune četiri godine, ali su neshvatljivo još u tom statusu”, navedeno je u priopćenju.

Nevladine organizacije tvrde i da su zahvaljujući priznavanju prava na poticajne mjere od podnošenja zahtjeva, a ne od trenutka kada ispune potrebne uvjete, koncesionari u praksi lakše dolazili do kredita za gradnju malih hidroelektrana, jer su otplatu mogli jamčiti prihodima od subvencije.

“WWF Adria, Eko-tim i ASP se nadaju da će Ustavni sud što prije razmotriti inicijativu, posebno imajući u vidu ukupnu štetnost projekata malih hidroelektrana koje su do sada utvrđene, ne samo kada je riječ o uništenim rijekama, već i ogromnim subvencijama na štetu potrošača. Napominjemo da su građani Crne Gore u 2018. godini, kroz račune za električnu energiju platili investitorima u male hidroelektrane više od četiri milijuna eura, dok je društveni gubitak bio veći od 1,3 milijuna eura.

Ukupna šteta koja će po društvo nastupiti u sljedećih 10 godina korištenjem postojećeg modela poticaja proizvodnje električne energije iz malih hidroelektrana, samo na temelju poticanja sadašnjeg broja proizvođača i elektrana, može se procijeniti na više od 13 milijuna eura”, navode iz WWF Adria.

Potpisnici inicijative smatraju da Regulatorna agencija za energetiku treba obustaviti sve postupke u vezi odlučivanja po osnovu izdanih statusa privremenih povlaštenih proizvođača, do odluke Ustavnog suda, kako bi barem privremeno zaustavili daljnju ekonomsku štetu crnogorskom društvu i nesagledive posljedice po okoliš.

Izgradnjom malih hidrolektrana u Crnoj Gori, uglavnom se bave poduzetnici bliski vladajućem DPS-u jer je riječ o profitabilnom poslu, objašnjavaju Vijesti. Među graditeljima svakako je najzanimljivi slučaj tvrtke BB Hidro, u suvlasništvu Blaža Đukanovića, sina predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Kompanija mlađeg Đukanovića podnijela je Ministarstvu održivog turizma i razvoja 22. studenoga prošle godine zahtjev za gradnju trafo-stanice u sklopu elektrane, kao i priključnog kabelskog voda, da bi Direktorat za građevinarstvo već 19. prosinca donio rješenje o izdavanju građevinske dozvole. Riječ je o objektu Bistrica u Kolašinu. Koncesiju za gradnju te male hiroelektrane tvrtka BB Hidro dobila je 2016., pred kraj mandata vlade na čijem je čelu bio Milo Đukanović, koji je i potpisao suglasnost sinovoj tvrtki, piše Poslovni dnevnik.

Crna Gora
U Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) očekuju da će Europska energetska zajednica omogućiti nastavak rada Termoelektrani Pljevlja i nakon što potroši sve sate koje joj je ta organizacija odobrila za rad, budući da sada ne ispunjava direktive EU o industrijskim emisijama.

Energetska zajednica dopustila je termoelektranama na Zapadnom Balkanu da rade maksimalno 20.000 sati u razdoblju od 2018. do kraja 2023. godine. pišu Vijesti. TE Pljevlja do sada je potrošila oko 13.000 sati i do kraja godine potrošit će ostalih 7000.

Vladimir Šestović, pomoćnik izvršnog voditelja za poslove termoenergetike u TE Pljevlja, smatra da krajem godine neće doći do prekida proizvodnje struje i da će energetski objekt i nakon što potroši sve sate nastaviti raditi. “Budući da zemlja ne može ostati bez struje vjerovatno će Europska energetska zajednica odobriti dodatne sate. Nitko nije ograničavao rad termoelektrana da bi ih isključio već da bi nas se primoralo da uđemo u zakonske okvire koji se na Zapadu koriste već 10-20 godina”, rekao je Šestović.

Da bi termoelektrana nastavila raditi nakon tih rokova potrebna je ekološka rekonstrukcija. “Do kraja veljače ili početkom ožujka imat ćemo potpisan ugovor s kineskim konzorcijem o ekološkoj rekonstrukciji”, dodao je Šestović. Riječ je o konzorciju kojeg predvodi kineski Dec International, a u kojem je i tvrtka BB Solar, u suvlasništvu Blaža Đukanovića, sina crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Njihova ponuda EPCG-u iznosila je 54,427.700 eura (s PDV-om), što je daleko niže od ponuda preostala dva sudionika natječaja, i čak manje od procijenjene vrijednosti nabave.

List Pobjeda
Davanjem na raspolaganje trgovcima električnom energijom samo dio svog kapaciteta u podmorskom energetskom kabelu između Crne Gore i Italije, kompanija Crnogorski elektroprijenosni sustav (CGES) već je prihodovala oko tri milijuna eura, rekla je listu Pobjeda Vesna Bracanović, predsjednica Odbora direktora CGES-a.

“Prva potvrda opravdanosti ovog pothvata stigla je već u prosincu prošle godine puštanjem podmorskog kabela između Italije i Crne Gore u komercijalni rad, u kojem CGES raspolaže sa 200 megavata. Dajući trgovcima električnom energijom samo dio svog kapaciteta na ovoj novoj električnoj granici (70 megavata), CGES je već na godišnjim dražbama za 2020. godinu prihodovao oko tri milijuna eura”, objasnila je Vesna Bracanović.

Prema njenim riječima, to znači da je komercijalnom eksploatacijom jedne trećine kapaciteta na novoj granici između Crne Gore i Italije, CGES prihodovao više od pola ukupnog prihoda kojeg je ostvario prošle godine na već postojećim granicama. “Dosadašnji rezultati govore da projekt kojeg smo realizirali kroz strateško partnerstvo s talijanskom kompanijom Terna daje dobre rezultate, a nastavljamo dalje intenzivno raditi na Transbalkanskom koridoru, odnosno 400 kV dalekovodu od Čeva do Pljevalja”, dodala je Bracanović.

Ukupna dužina kabela iznosi 455 kilometara, od čega je podmorski dio dug 433 kilometra. Ugovor o povezivanju Italije i Crne Gore energetskim kabelom potpisan je sredinom studenoga 2010. godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi oko milijardu eura. Bracanović je podsjetila da je CGES izgradnjom trafostanice Lastva i njenim povezivanjem na postojeću elektroenergetsku mrežu dalekovodom 400 kV Podgorica 2 Trebinje, odnosno izgradnjom dvosistemskog dalekovoda 400 kV Lastva Cevo, stvorio preduvjete za puštanje u rad podmorske interkonekcije s Italijom.

“Intenzivno smo radili na projektu povezivanja prijenosnih sustava Crne Gore i Italije, uložili velike napore i opravdali očekivanja. Izgradili smo prvo 400 kV postrojenje u posljednjih 30 godina, po najsuvremenijoj tehnologiji i to na Crnogorskom primorju gdje je bilo najpotrebnije”, istaknula je Bracanović. Ona je dodala da je CGES lani uložio 18 milijuna eura i završio 16 investicijskih projekata.

Aktiviranjem podmorskog elektroenergetskog kabela prema Italiji Crna Gora ima mogućnost postati energetsko čvorište regije, a korištenjem te infrastrukture može postati značajan izvoznik električne energije, ocijenjeno je iz Privredne komore Crne Gore (PKCG). Predstavnici PKCG-a rekli su da je najveće ostvarenje u energetici prošle godine bilo upravo puštanje u rad podmorskog kabela koji povezuje tržišta Zapadnog Balkana s Europskom unijom.

“Kabel će posebno pridonijeti elektroenergetskoj sigurnosti Crne Gore, većoj iskorištenosti mreže, rastu prihoda, smanjenju gubitaka i troškova prijenosnog sustava, te održivijem integriranom tržištu električne energije”, objašnjavaju u PKCG-u. Potrebe crnogorskog tržišta, već drugu godinu zaredom, zadovoljavaju se iz domaćih izvora električne energije, donosi Poslovni dnevnik..

Dnevne novine
Izgradnja vjetroelektrane na Brajićima počeće u junu-julu iduće godine, kazao je u razgovoru za Dnevne novine Golub Senić, izvršni direktor firme Vjetroelektrana Budva, koja sa njemačkom kompanijom WPD čini konzorcijum zadužen za izgradnju novog energetskog objekta između Bara i Budve.

Konzorcijum WPD Brajići je, kako je utvrdila Tenderska komisija, jedini dostavio formalno ispravnu i tehnički prihvatljivu ponudu i za izgradnju vjetroparka ponudio 101,3 miliona eura. Senić očekuje da Vlada ove nedjelje donese odluku o potpisivanju ugovora sa Ministarstvom ekonomije.

“Očekujemo na narednoj sjednici Vlade, 5. decembra, odluku o potpisivanju ugovora sa Ministarstvom ekonomije i da u naredne dvije nedjelje zvanično potpišemo ugovor o zakupu zemljišta u trajanju od 30 godina. Očekujem da u junu-julu naredne godine krenemo sa građevinskim radovima”, rekao je Senić.

Rok za završetak vjetroelektrane na Brajićima i početak proizvodnje struje je, kako je dodao, tri godine od dana potpisivanja ugovora sa Vladom.

“Nećemo čekati tri godine, već ćemo se truditi da projekat završimo što prije. Spremni smo da sjutra počnemo radove, ali moramo završiti zakonsku regulativu koja podrazumijeva dobijanje građevinske dozvole i ostalih saglasnosti koje su neophodne da bi mogli da krenemo sa građevinskim radovima”, istakao je Senić.

Izvršni direktor podgoričke kompanije navodi da je idejni projekat u izradi, nakon čijeg završetka će konzorcijum objaviti tender za izvođača radova. Projektom izgradnje elektrane je predviđeno i 22 miliona eura učešća domaćih kompanija.

Konzorcijum je za izgradnju vjetroelektrane ponudio 235.462 kvadrata, od čega je, kako Senić navodi, oko 20.000 kvadrata u privatnom vlasništvu. On navodi da danom potpisivanja ugovora sa Ministarstvom, moraju da riješe imovinski odnos sa privatnicima.

“Nadam se da ćemo se dogovoriti sa vlasnicima. Nakon toga, slijedi konsultacija oko ugovora o zakupu zemljišta. Ukoliko se sa njima ne dogovorimo, to mora da riješi država. Riječ je o zemljištu koje se ne koristi, koje je zapušteno”, rekao je Senić, dodajući da će prije postavljanja turbina uslijediti radovi na prilaznom putu i temeljima.

On je naveo da će u projekat biti uključeno više od 200 ljudi, te da će konzorcijum državi uplatiti 16,5 miliona eura za 30 godina zakupa zemljišta, odnosno oko 550.000 na godišnjem nivou.

Senić tvrdi da se izgradnja nove elektrane neće odraziti na račune za električnu energiju, te da će vjetropark raditi po tržišnim principima.

“Cijena električne energije je berzanska. Nemamo subvencija, niti bilo kakvu pomoć ili kredit. Sav rizik jena investitoru. Mi dajemo garancije državi za izvođenje, održavanje, da vodimo računa o zaštiti životne sredine. Ne postoje negativne posljedice za građane i okolinu”, naveo je Senić.

On je rekao da će najprije razgovarati sa Elektroprivredom (EPCG) o sklapanju ugovora o otkupu struje, ali i da postoje drugi ponuđači.

“Imamo više ponuđača koji su željni da sa nama sklope ugovor o otkupu energije. Javljaju se i strane firme koje su zainteresovane da otkupe struju putem podmorskog kabla za Italiju”, istakao je Senić ne navodeći imena kompanija.

Prema njegovim riječima, budućnost proizvodnje struje je u čistoj energiji i Crna Gora ima kapaciteta da zadovolji svoje potrebe, pišu crnogorski mediji.

Vjetroelektrana
Ponuda konzorcijuma WPD Brajići jedina je formalno ispravna, tehnički i finansijski prihvatljiva za izgradnju vjetroelektrane na Brajićima, lokalitetu između Bara i Budve, navodi se u Odluci o utvrđivanju rang liste ponuđača.

U dokumentu Ministarstva ekonomije ističe se da je konzorcijum, koji čine njemačka kompanija WPD AG iz Bremena i njena ćerka firma Vjetroelektrana Budva iz Podgorice, jedini blagovremeno dostavio ponudu na tender i za izgradnju vjetroelektrane ponudio 101,3 miliona eura. “Tenderska komisija je, uvidom u dostavljenu ponudu, konstatovala da je ponuđena visina zakupnine od 2,5 EUR po kvadratu, finansijska sposobnost od oko 366,64 miliona EUR, tehnička sposobnost od 4,4 hiljade megavati, instalisana snaga elektrane od 100,8 megavati”, navodi se u Odluci.

Konzorcijum je ponudio i 21,6 miliona eura učešća domaćih kompanija i izgradnju nove vjetroelektrane na površini od oko 235,46 hiljada kvadrata. Kompanije i konzorcijumi zainteresovani za izgradnju energetskog objekta u Budvi i Baru dostavljali su ponude do 11. oktobra.

Njemačka kompanija WPD saopštila je početkom godine da je zainteresovana za gradnju vjetroelektrane na Brajićima u koju bi uložila od 100 do 110 miliona eura. Direktor WPD-a za Evropu Andreas Šole sastao se u februaru sa premijerom Duškom Markovićem i tom prilikom kazao da žele investiciju u Crnoj Gori, te da imaju znanja i mogućnosti s obzirom da su u cijeloj Evropi instalirali oko 4,5 hiljada megavata vjetrogeneratora.

U Crnoj Gori u pogonu je dvije godine vjetroelektrana Krnovo, dok je Možura komercijalnu proizvodnju struje počela prošle sedmice. U najavi je i izgradnja vjetroelektrane Gvozd, piše Investitor.me.

Interkonekcija
Predsjednici Crne Gore i Italije Milo Đukanović i Sergio Mattarella simboličkim su istovremenim pritiskanjem dugmeta, svaki sa svoje strane Jadrana, u petak svečano pustili u rad podmorski elektroenergetski kabel između Crne Gore i Italije.

Ukupna dužina kabla između Pescare i Tivta iznosi 455 kilometara, dok dužina podmorskog dijela iznosi 433 kilometra. Investicija je vrijedna oko milijardu eura, a za izgradnju je bila zadužena talijanska kompanija Terna u partnerstvu s Crnogorskim elektroprijenosnim sistemom (CGES).

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović rekao je, na ceremoniji puštanja u rad interkonekcije u Konvertorskoj postaji u Lastvi Grbaljskoj, kako je ovaj projekt od izuzetnog strateškog značenja za regiju Zapadnog Balkana, a naročito za Crnu Goru, jer je to prva interkonekcija Crne Gore s Italijom i Europom.

Sa druge strane Jadrana, u konvertorskom postrojenju Cepagatti u Pescari, talijanski predsjednik Sergio Mattarella rekao je da kabel predstavlja prvi „energetski most” između EU i Balkana te da je riječ o projektu od zajedničkog europskog interesa.

Glavni izvršni direktor Terne Luigi Ferraris kazao je da je procjena da će u razdoblju od 2020-2025 godine u Europskoj uniji potreba za električnom energijom rasti dva posto godišnje, a da će se usporedno na Balkanu za oko 10 posto povećati broj postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Projekt izgradnje podmorskog kabla dogovorili su 2009. tadašnji premijeri Crne Gore i Italije Milo Đukanović i Silvio Berlusconi. Ugovor o povezivanju dvije države energetskim kablom potpisan je u studenome 2010., a izgradnja je počela u listopadu 2016. Talijanska kompanija Terna obavezala se da će investirati oko 800 milijuna eura, dok je Crnogorski elektroprijenosni sistem uložio oko 100 milijuna.

Kabl je maksimalnog kapaciteta 1.000 megavata istosmjerne struje, a ugovorom je predviđeno da 80 posto prihoda koje ostvari energetska konekcija pripadne Talijanima, a 20 posto CGES-u. Crnogorski dužnosnici ranije su priopćili da će Crna Gora imati još povoljnih učinaka polaganja ovog kabla poput „prihoda od prijenosa električne energije iz regije preko ove interkonekcije te uvezivanja crnogorskog elektroenergetskog sustava u regionalno i europsko tržište“.