Crna Gora

Izvijestio Politico

Europska unija odbila je molbu Crne Gore za pomoć u otplati kineskog kredita za nedovršenu autocestu u iznosu od milijardu dolara koji je tu zemlju uvalio u dužničku krizu, piše briselski portal Politico.

Politico navodi da su visoki crnogorski dužnosnici proteklih tjedana tražili od EU-a pomoć za vraćanje zajma, koji iznosi četvrtinu ukupnog duga zemlje i baca svjetlo na uticaj Kine na Zapadnom Balkanu ali je Bruxelles u ponedjeljak odbio taj zahtjev.

EU već priža pomoć Crnoj Gori te je njen najveći vanjskotrgovinski partner, istaknuli su i Europske komisije, te dodali kako nemaju praksu vraćati zajmove trećih strana, bez obzira što su kineski krediti veli makro i socioekonomski rizik za cijelu regiju.

Politico piše da odluka Bruxellesa riskiraotvaranje vrata kineskom državnom zajmodavcu, Izvozno-uvoznoj banci Kine za kontroliranjem imovine u vlasništvu Crne Gore.

Portal podsjeća i na kritike kako je prethodna vlada Crne Gore donijela lošu odluku kada je 2014., suprotno savjetu iz EU-a, prihvatila kineski zajam, koji pokriva 85 posto troškova za kontroverzni projekat autoceste koji još nije dovršen.

Dodaje se da su i druge zemlje poput Šri Lanke, Pakistana i Džibutija koje su prihvatile atraktivne ponude zajmova u okviru kineske inicijative Pojas i put, sada pod financijskim pritiskom da ih vrate, što otvara rizik njihovog izlaganja kineskom uticaju.

Kina drži četvrtinu crnogorskog duga, a uprkos velikim kašnjenjima u izgradnji autoceste, prva otplata dospijeva u srpnju. Ako bi Crna Gora zatajila, odredbe ugovora daju Kini pravo na pristup crnogorskom zemljištu kao garanciji.

Zastupa ih Đukanovićeva sestra

Crnogorsku državu je tužilo pet investitora zbog jednostranog raskida ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana (mHE), piše podgorička Pobjeda. U Ministarstvu kapitalnih investicija kažu da je raskinuto sedam ugovora o koncesijama za izgradnju mHE, jer koncesionari nisu poštovali ugovorene obaveze.

S tom ocenom koncesionari, kako navodi list, očito nisu saglasni, jer su za sada četiri investitora podnela tužbe za naknadu štete, a jedan tužbu za poništenje sporazumnog raskida ugovora koji je bio zaključen krajem 2019. godine.

U ministarstvu u ovom trenutku ne znaju koliko bi državu moglo da košta raskidanje ovih ugovora jer, kako kažu, odštetni zahtevi nisu precizirani.
. “Svih sedam ugovora je jednostrano raskinuto usled nepoštovanja ugovornih obaveza od strane koncesionara. Naglašavamo da se ova vlada nije obavezala nikome da nadoknadi bilo kakve troškove na osnovu predmetnih raskida, ali to u konačnom ne mora da znači da sve ovo neće doći na naplatu u zavisnosti od odluke suda”, rekli su za Pobjedu iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Podsetili su da je vlada svih sedam ugovora raskinula jednostrano na sednici 29. decembra prošle godine.

U tekstu se precizira da je postupak raskida za četiri ugovora, od kojih se dva odnose na vodotok Raštak i po jedan na Reževića Rijeku i vodotok Ljeviška, započet donošenjem zaključka vlade u oktobru 2020, kojim su utvrđeni primereni rokovi za izvršenje ugovornih obaveza.

“Kako do datog roka nisu bile otklonjene nepravilnosti i izvršene ugovorne obaveze predmetni ugovori su raskinuti”, rekli su iz ministarstva, dodajući da su tužbe podneli konzorcijumi Plava Hidro Pauer (Hydro Power), Bistrica Klin Enerdži (Clean Energy), Hidra i Dekar.

Prema pisanju Pobjede, nije došlo ni do jednog sporazumnog raskida ugovora sa investitorima niti je dogovorena odšteta. ”Trenutno se sagledavaju preostali ugovori i ukoliko se stvore uslovi za raskid nekog od njih nećemo pobeći od donošenja takvih odluka”, istakli su iz ministarstva i poručili da neće davati nove koncesije za mHE.

Predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija su saopštili da je na osnovu 17 ugovora i jedne energetske dozvole završena izgradnja 28 mHE koje imaju upotrebnu dozvolu.

“Za tri koncesiona ugovora kojima je predviđena izgradnja četiri mHE pokrenute su aktivnosti za raskid, 12 mHE je u fazi izgradnje na osnovu osam ugovora i jedne energetske dozvole, dok su četiri mHE u fazi projektovanja na osnovu četiri ugovora”, precizirali su iz ministarstva, navodi Pobjeda.

Stigla platforma za bušenje

Prvo istražno bušenje nafte u crnogorskom podmorju počinje u četvrtak, u organizaciji talijansko-ruske tvrtke “Eni-Novatek”. Platforma za bušenje ”Topaz Driller” stigla je sredinom ožujka u Crnu Goru, a operacija u moru nedaleko od Ulcinja trebala bi trajati 180 dana. Iz crnogorskog ministarstva kapitalnih investicija priopćeno je da će prva naftna bušotina biti na dubini od 6.525 metara, a druga plinska će biti na manjoj dubini.

U crnogorskoj vladi očekuju da će Crna Gora od tog posla imati značajne koristi, te da će to biti jedna od vodećih gospodarskih grana i smanjiti ovisnost crnogorskog gospodarstva o turizmu.

Koncesionari Eni i Novatek su, u skladu sa obvezama ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika koji je potpisan krajem 2016., izvršili 3D seizmička istraživanja krajem 2018. godine, a tijekom 2019. godine izvršena je obrada prikupljenih podataka, kao i geološke i geofizičke studije. Početkom 2020. godine završeno je geomehaničko ispitivanje tla na mikrolokalitetima, a u cilju utvrđivanja geomehaničkih svojstava morskog dna.

Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i plina – prvi s konzorcijem “Eni-Novatek” 2016. godine, a drugi s grčkom kompanijom “Energean” godinu kasnije. Ta je kompanija, kako je priopćeno, u fazi traženja partnera za projekt.

Nevladine udruge koje se bave zaštitom okoliša smatraju da ovo istraživanje može ugroziti životnu sredinu, a njihovo stajalište podržavaju stanovnici Ulcinja, turističkog grada s preko 15 kilometara pješčanih plaža.

Tvrtka BB Solar

Tvrtka BB Solar Blaža Đukanovića, sina predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prošle je godine poslovala s dobiti od 1,4 milijuna eura. Time je je sin lidera Demokratske partije socijalista (DPS), do lani vladajuće stranke, i službeno zaradio svoj prvi milijun eura, pišu Vijesti

Kako se navodi u financijskom izvješću kojeg je Ivan Burzanović, izvršni direktor BB Solara i poslovni partner mlađeg Đukanovića, predao Poreznoj upravi, dobit kompanije na kraju 2020. bila je 1,465.789 eura, što je tri puta više nego 2019. kada su također pozitivno poslovali s dobiti od 424.000 eura.

Đukanović i njegov poslovni partner prihodovali su prošle godine od prodaje čak 11,202.524 eura, što je tri i pol puta više nego 2019. kada je prihod iznosio 3,1 milijuna eura. Troškovi poslovanja bili su 9,189.644 eura.

Prihodi i troškovi tvrtke povećani su iako je Đukanović smanjio broj radnika sa 41 u 2019. na lanjskih 26. Ostale tvrtke u vlasništvu ili suvlasništvu Blaža Đukanovića, BB Hidro, Capital Invest i Kodio još nisu predale financijska izvješća za 2020. Upravi prihoda, ili ih ona još nije objavila na internetu.

BB Solar je prošle godine dobio više poslova preko javnih nabava, od kojih je najznačajniji onaj od Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) za obnovu termoelektrane Pljevlja vrijedan 54 milijuna eura. EPCG, u većinskom državnom vlasništvu, zaključio je ugovor o ekološkoj obnovi prvog bloka TE Pljevlja s konzorcijem kojeg čine kineski DEC International i crnogorske tvrtke Bemax, BB Solar i Permonte.

Povjerenstvo EPCG-a izabralo je njihovu ponudu vrijednu 54,427.700 eura s PDV-om. Projekt ekološke obnove termoelektrane trebao je biti realiziran do 2021. i omogućiti nastavak rada energetskog objekta u Pljevljima sljedećih 20 do 30 godina.

Međutim, počela je samo priprema projekta zbog otežanog dolaska inženjera i radnika iz Kine, te nije jasno koliko je od toga lani prihodovala Đukanovićeva tvrtka. BB Solar je 2020. samostalno dobio posao i od Crnogorskog elektrodistribucijskog sustava (CEDIS) vrijedan 1,5 milijuna eura.

Stalna imovina Đukanovićeve tvrtke lani je povećena, i procijenjena je na 1713.142 eura, što je za 400.000 eura više u odnosu na prethodnu godinu.

BB Solar je vlasnik i pet poslovnih prostora u podgoričkom naselju Kruševac od 186, 84, 76, 9 i 43 kvadrata. Vlasnik je i stana od 52 kvadrata, kao i poslovnog prostora od 33 kvadrata. Na gotovo sve nekretnine upisane su hipoteke banaka koje su davale kredite Đukanovićevoj tvrtki.

BB Solar, kako se navodi u financijskom izvješću, potražuje 1,6 milijuna eura, od čega 880.000 od kupaca. Neraspoređena dobit tvrtke je 1,3 milijuna eura. Đukanović je BB Solar registrirao s Ivanom Burzanovićem za postavljanje električnih instalacija.

S njim ima i tvrtku BB Hidro, koja je registrirana za proizvodnju električne energije. Tvrtka je izgradila malu hidroelektranu Bistrica, dok je nova vlada za tu Đukanovićevu tvrtku sredinom sredinom siječnja donijela rješenje o prekidu postupka odobravanja izgradnje male hidroelektrane Slatina, piše Poslovni dnevnik.

Pobjeda
Crnogorsko Ministarstvo kapitalnih investicija u pregovorima je s partnerima iz Europske energetske zajednice (EEZ) kako bi se osigurali dodatni radni sati za termoelektranu Pljevlja po sadašnjem režimu i očekuje povoljan ishod, priopćeno je Pobjedi iz ministarstva.

Naime, ministar Mladen Bojanić početkom prošlog tjedna upozorio je kako TE Pljevlja prijeti gašenje, da bi u srijedu priopćio da je ipak neće ugasiti. Sporazumom s EEZ-om iz 2018. godine Crna Gora je prihvatila obvezu ekološke obnove TE, čime bi se onečišćenje svelo na razinu koju dopuštaju europski standardi. Crnoj Gori odobreno je 20.000 radnih sati termoelektrane po sadašnjem režimu.

Nikola Vujović, bivši državni tajnik za energetiku, smatra da gašenje TE nije opcija za one koji se ozbiljno bave energetikom. Upozorio je da bi to bilo katastrofalno s gledišta energetske sigurnosti i stabilnosti rada sustava, kao i zbog ekonomske aktivnosti u zemlji. “Gašenje TE znači i gašenje Rudnika ugljena Berane, a to znači zatvaranje 1000 radnih mjesta u Pljevljima, što dalje znači i gubitak još toliko radnih mjesta povezanih s termoenergetskim kompleksom”, istaknuo je Vujović. Za razliku od predstavnika sadašnje i bivše vlasti, nevladina udruga Green Home smatra da je malo vjerojatan pozitivan odgovor Energetske zajednice.

Naime, planirano je da se 20.000 dodatnih radnih sati TE Pljevlja iskoristi do 2023. godine uz postojeći plan unaprjeđenja. Ti sati neplanski su potrošeni već krajem prošle godine, tako da je TE u potpunoj koliziji s preuzetim obvezama. Predstavnici Green Homea navode da bi u slučaju dobivanja pozitivnog odgovora Crna Gora bila favorizirana u odnosu na Srbiju i BiH, koje bi mogle zahtijevati produženje radnih sati i za svoje elektrane. “Zabrinjava što javnosti nije predstavljen plan niti alternative u slučaju gašenja TE, iako nam je svima jasno da će taj proces biti složen i izazvat će energetsku i ekonomsku nestabilnost”, kažu iz Green Homea.

Prema njihovom mišljenju, pogrešno je ulagati velika sredstva u obnovu i produženje životnog vijeka postrojenja koje svakako mora biti zatvoreno. “Taj novac bi trebalo usmjeriti na postupno zatvaranje TE Pljevlja, konačni prekid ovisnosti o ugljenu i osiguranje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora”, tvrdi Green Home.

S druge strane, Nikola Vujović kaže kako je poznato da najveće onečišćenja zraka dolazi iz individualnih ložišta koja koriste ugljen, a ne iz termoelektrane. “Dakle, gašenjem TE taj problem ne bi se riješio. Zato smo krenuli s ekološkom obnovom, s važnim dijelom koji se odnosi na toplifikaciju Pljevalja”, dodao je bivši državni tajnik, donosi Poslovni dnevnik.

Analiza
U Crnoj Gori su sredinom kolovoza na snagu stupile izmjene i dopune Zakona o energiji koje donose niz promjena s ciljem pojednostavljena dosadašnjih postupaka i većeg promicanja crnogorske energetike. Naravno, važan dio tih promjena je daljnje širenje proizvodnje iz obnovljivih izvora.

U skladu s time, potiče se što brže prihvaćanje novog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana kojim će se zamijeniti postojeća Strategija energetskog razvoja, a time će se odrediti ciljevi i načini iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora, energetska učinkovitost i smanjivanje emisije stakleničkih plinova. Pri tome će nadležno Ministarstvo gospodarstva propisati proračunske postupke za ukupnu potrošnju energije u prometu, energiju proizvedenu u hidroelektranama i vjetroelektranama, utjecaj biogoriva i usporedivih fosilnih goriva na emisije stakleničkih plinova i energiju proizvedenu u dizalicama topline.

Tako već do veljače 2021. godine Ministarstvo gospodarstva i Regulatorna agencija za energetiku (REGAGEN), crnogorski energetski regulator, trebaju donijeti niz dokumenata kojima se uređuje proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i proračunski postupci za razne udjele takve energije u ukupnoj proizvodnji. Istodobno, donijet će se i spomenuti Nacionalni energetski i klimatski plan i Akcijski plan za razvoj i primjenu daljinskog grijanja i/ili hlađenja i visokoučinkovite kogeneracije.

Isto tako, uvodi se bilateralno tržište električne energije, na kojem će se njome trgovati (kupovati i prodavati) bez posrednika, odnosno samo između dva sudionika koji tada sklapaju jednostavan bilateralni ugovor o kupnji ili prodaji energije. Uredit će se i projekti od zajedničkog interesa, a to su oni koji će povezivati Crnu Goru s jednom ili dvije članice Energetske zajednice Jugoistočne Europe ili Europske unije.

Također će se značajno skratiti postupci kod REGAGEN-a, npr. oni vezani uz tarife, cijene i naknade operatora prijenosnih i distribucijskih sustava i sl., a doći će i do promjena u izdavanju dozvola za energetske djelatnosti. U novim zakonima i propisima uvodi se i pojam vlastite proizvodnje iz obnovljivih izvora, jamstvo podrijetla, a na tržištu električne energije predviđa se organizirana kupnja i prodaja što obuhvaća uravnotežavanje tržišta (čime upravlja operator prijenosnog sustava) i uspostavu burze električne energije. Konačno, značajno će se pojednostaviti priključivanje na prijenosne i distribucijske sustave.

Uz sve to, do kolovoza 2022. godine trebala bi se provesti cjelokupna digitalizacija tog cijelog područja. Tako će u elektroničkom obliku bit će dostupni popisi licenci, energetskih dozvola, jamstva podrijetla i povlaštenih proizvođača, zapisi operatora elektrodistribucijskog sustsva, operatora tržišta, operatora plinskog transportnog sustava, skladišta plina i terminala za ukapljeni prirodni plin (koji, doduše, u Crnoj Gori još ne postoje), a i zapisi nadležnih lokalnih tijela zaduženih za distribuciju i opskrbu toplinskom energijom iz sustava daljinskog grijanja i/ili hlađenja, izvijestila je austrijska odvjetnička kuća Schoenherr, piše Energetika-net.

Zbog ugljena
Crnogorska nevladina udruga Green Home zatražila je od Ministarstvo ekonomije i Elektroprivrede Crne Gore da objave je li Termoelektrani Pljevlja, koja koristi ugljen, istekao broj od 20.000 dopuštenih radnih sati koje joj je početkom 2018. godine odredila Europska energetska zajednica, i da iznesu plan za daljnji rad elektrane.

Green Home navode da se rad TE nakon tog roka može nastaviti samo ako uskladi tehnologiju sa standardima i direktivom o industrijskim emisijama plinova za nova postrojenja, što se, kako smatraju, čak i sa planiranom obnovom neće dogoditi do 2023. godine. Prema proračunima Energetske zajednice iz srpnja ove godine, TE Pljevlja će sate za rad potrošiti u studenome ove godine, dok je u izvještaju o implementaciji iz 2019. godine navedeno da će ti sati dopuštenog rada isteći u listopadu 2020.

Đoko Krivokapić, predsjednik Odbora direktora EPCG-a, izjavio je ljetos kako očekuju da će Europska energetska zajednica omogućiti nastavak rada TE Pljevlja i nakon što potroši sve sate koje joj je ta organizacija odobrila za rad. Europska zajednica dopustila je termoelektranama na Zapadnom Balkanu da rade najviše 20.000 sati u razdoblju od 2018. do kraja 2023. godine.

“Termoelektrana 2021. godine izlazi iz tog modela. Vlada zajedno sa nama kod Energetske zajednice radi na tome da, zbog toga što smo mi prva termoelektrana koja je ušla u ovaj način remonta, produžimo zadani rok. Oni su prepoznali ozbiljnu namjeru da obavimo ekološku obnovu i siguran sam da će nam Energetska zajednica dopustiti novi rok i tu neće biti problema”, rekao je Krivokapić. Prema sadašnjim pravilima, nakon što iskoristi dopuštenih 20.000 radnih sati, TE Pljevlja se mora zatvoriti.

“Ministarstvo ekonomije treba obavijestiti građane je li Crna Gora doista tražila produžetak radnih sati od Energetske zajednice i kakav je ishod tog zahtjeva. Ako je dobiven negativan odgovor, postoji li plan u slučaju gašenja TE Pljevlja koji neće ići na štetu građana, npr. povećanja cijene uvozne struje? Smatramo da je ovo krizno vrijeme za TE Pljevlja i uz ekstremno skupu cijenu ugljena, izračunatu i u životima i zdravlju građana, ključni trenutak i poziv da se okrenemo čistoj energetskoj tranziciji, u kojem trebamo uz konsenzus građana, znanstvene zajednice i donositelja odluka prihvatiti održivija rješenja za proizvodnju energije i grijanje Pljevalja”, navode iz udruge Green Home.

Ugovor o ekološkoj obnovi TE Pljevlja potpisan je u lipnju ove godine s izabranim ponuđačem – konzorcijem kojeg čin kineska kompanije Dec International i crnogorske tvrtke Bemax, BB Solar (u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina predsjednika Crne Gore) i Permonte. Vrijednost posla je 54,5 milijuna eura, a obnova je trebala biti završena krajem 2022., da bi zbog panedemije koronavirusa rok bio produžen do kraja 2023. godine. “Produženje života TE Pljevlja do 2023. godine uz planiranu toplifikaciju je utopija. Čak i da se obnova obavi i dalje ulažemo novac u još 30 godina eksploatacije ugljena, onečišćenje okoliša i trovanje građana Pljevalja i Crne Gore.

Ako želimo pratiti sve ambicioznije europske klimatske i energetske ciljeve, moramo imati jasne korake i planove prema dekarbonizaciji uz postupno napuštanje ugljena i osiguravanje novih radnih mjesta za zaposlene u sektoru ugljena, na kojima se mora raditi na vrijeme i koji će u svakom trenutku biti dostupni javnosti”, kažu iz Green Homea, prenosi Poslovni dnevnik.

Milo Đukanović
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je u srijedu kako će ostati na toj poziciji bez obzira na ishod parlamnetarnih izbora upozorivši istodobno kako njegovoj zemlji prijeti oživjeli projekt velike Srbije koji ponovo kao i 90-ih godina prošlog stoljeća otvoreno podupire i za kojega radi Srpska pravoslavna crkva (SPC).

“Imam čvrstu namjeru svoj mandat koristiti do kraja”, kazao je Đukanović u intervjuu za bosanskohercegovačku redakciju televizije N1.

Podsjetio je kako njegov predsjednički mandat traje još tri godine dodajući kako je njegova Demokratska partija socijalista (DPS) nakon parlamentarnih izbora ostala uvjerljivo najveća politička stranka u Crnoj Gori a ima ambicije to i ostati. Potvrdio je kako će mandat za sastav nove vlade dati u zakonskom roku svakome onome tko mu donese potpise 41 zastupnika u nacionalnom parlamentu ali je upozorio i kako stoji iza izjave da će se svim sredstvima suprostaviti bilo kome tko pokuša ugroziti opstanak i slobodu Crne Gore usporedivši to sa odlukom da se 1941. podigne ustanak protiv fašističkih okupatora.

Za izglednog mandatara za sastav nove vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića kazao je kako on “bez sumnje predstavnik SPC-a u novoj parlamentarnoj većini a ta je crkva već 1989. godine došla s nakanom potiranja razlika između antifašista i suradnika fašista”. “Mi smo ponosni na našu antifašističku borbu… Nismo dopustili nikome da ugrozi to što je naša identitetska vrijednost”, kazao je Đukanović.

Pojasnio je kako se to posebice odnosi na eventualne pokušaje da se u sklopu promjene vlasti ugrozi državni status Crne Gore. “Protiv toga borit ćemo se svim sredstvima uključujući ona koja su koristili naši preci”, kazao je Đukanović aludirajući na svoju raniju izjavu da će se Crna Gora braniti i iz šume bude li to nužno.

Ocijenio je kako je temeljna ideja SPC-a “posrbljavanje Crne Gore” odnosno ukinuće njezinog građanskog ustroja. “I dalje je riječ o agresivnom i nacionalističkom političkom djelovanju SPC”, kazao je Đukanović dodajući kako je uvjeren da će razvoj događaja jednom od lidera oporbe Dritanu Abazoviću i drugima pomoći da shvate opasnost projekta čijim su dijelom postali.

Na pitanje o novoj sintagmi “srpski svijet” koju počinju rabiti srbijanski dužnosnici Đukanović je odgovorio konstatacijom kako ga to podsjeća zbivanja iz 90-ih godina prošlog stoljeća i forsiranja politike velkodržavnih nacionalizama. “To je eufemizam za ideju velike Srbije”, bio je jasan Đukanović dodajući kako je zabrinjavajuće to što takve sintagme izgovaraju osobe na važnim dužnostima poput srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina.

Crnogorski predsjednik je upozoprio kako je danas ponovo oživjela zamisao s početka ratova na području bivše Jugoslavije po kojoj multietičke države na Balkanu nisu moguće a sada se ta ideja “razigrava” rasparavama o mogućim “korekcijama” granica. “Tada se željelo pokazati da je multietnička demokracija na Balkanu nemoguća pa treba formirati tri entčke homogene države, veliku Srbiju, veliku Hrvatsku i velliku Albaniju a umjesto toga dobilii smo veliku tragediju i 150 tisuća žrtava”, kazao je Đukanović.

Ocijenio je kako međunarodna zajednica danas kao i prije tri desetljeća sporo i neodlučno reagira što samo ohrabruje one koji se igraju sudbinama država i naroda. “Ovo je satavni dio jedne antieuropske ofenzive koaj se vodi iz Moskve”, poručio je crnogorski predsjednik.

Vijesti.me
Novi naknadni radovi na crnogorskoj autocesti mogli bi stajati još 22 milijuna eura, a preostali poslovi teško mogu biti završeni do novog, trećeg, roka, lipnja sljedeće godine, procijenio je izvor Vijesti uključen u realizaciju projekta.

Iz Ministarstva prometa i ureda premijera Duška Markovića ne odgovaraju na pitanja o dodatnim troškovima i novim rokovima, o čemu već četiri mjeseci pregovaraju s izvođačem radova kineskom kompanijom CRBC.

Novi aneks ugovora, prema informacijama Vijesti, ostavljen je za poslije izbora. Aneks bi trebalo potpisati do kraja rujna, jer je 30. rujan sadašnji rok za završetak radova. Budući da je do sada vladajuća koalicija izgubila izbore, aneks bi mogla razmatrati nova vlada. S novim rokom kašnjenje će biti duže od dvije godine.

Prema osnovnom ugovoru, gradnja 41 kilometra prve dionice autoceste trebala je stajati 809 milijuna eura, ali uz dodatne radove, tečajne razlike i druge troškove, konačna cijena mogla bi biti 1,3 milijarde eura.

EPCG
Hidroelektrana, tvrde iz EPCG-a, neće utjecati na prirodni režim voda u zoni grada Šavnika niti će ugrožavali korištenje kanjona Nevidio.

Dragica Sekulić, ministrica ekonomije Crne Gore, uručila je Akt o koncesiji za izgradnju hidroelektrane (HE) Komarnica Igoru Noveljiću, izvršnom direktoru Elektroprivrede Crne Gore (EPCG). Izgradnja HE Komarnica predviđena je na lokaciji Lonci na istoimenoj rijeci, s lučno-betonskom branom visine 171 metar. HE Komarnica imat će instaliranu snagu od oko 172 megavata s očekivanom godišnjom proizvodnjom do 213 gigavatsati električne energije, priopćeno je iz EPCG-a.

Ministrica Sekulić je rekla da je uručenje koncesijskog akta za izgradnju hidroelektrane Komarnica državnoj Elektroprivredi “jako svjedočanstvo zrelosti naše ekonomije”. “U prethodnih 110 godina snaga naših elektrana dosegla je nešto više od 1000 megavata, a samo u posljednje četiri godine pustili smo u pogon više od 150 megavata ‘zelene’ energije. Drugim riječima, za ove četiri godine naša energetika rasla je četiri puta brže od svog stogodišnjeg prosjeka, i još važnije, u istom razdoblju, uključujući današnjih 172 megavata, ugovorili smo izgradnju nova 552 ‘zelena’ megavata”, objasnila je Sekulić.

Igor Noveljić, izvršni direktor EPCG-a, rekao je da je nacionalna energetska kompanija spremna za ulazak u izgradnju prvog velikog hidroenergetskog objekta nakon četiri desetljeća. “U odnosu na postojeću HE Piva instalirane snage 342 megavata, za čije je potrebe izgrađena lučno betonska brana Mratinje visine 220 metara, izgradit ćemo HE Komarnica poštujući sve smjernice o zaštiti okoliša, bez utjecaja na prirodnog režima voda u zoni grada Šavnika i bez negativnih utjecaja koji bi ugrožavali korištenje kanjona Nevidio”, objasnio je Noveljić.

Prema njegovim riječima, HE Komarnica gradit će 1000 radnika, na prostoru na kojem nema objekata, kućanstava niti infrastrukture, dok će se nakon njenog puštanja u rad otvoriti sto novih radnih mjesta.  “Namjera nam je da u suradnji s općinama Šavnik i Plužine za vrijeme izgradnje realiziramo program stručnog osposobljavanja radnika tako da upravo stanovnici tog područja u najvećem broju budu zaposleni u hidroelektrani”, istaknuo je izvršni direktor EPCG-a, piše Poslovni dnevnik