Crna Gora

Šef crnogorske diplomacije Srđan Darmanović izjavio je u srijedu u Podgorici da Crna Gora i Hrvatska imaju otvoreno pitanje Prevlake koje bi trebalo riješiti bilateralno.

Crna Gora s Hrvatskom, rekao je Darmanović na “Građanskom satu” Centra za demokratsku tranziciju, ima otvoreno pitanje Prevlake, ali da privremeni sporazum jako dobro funkcionira.

“Priželjkujemo da to riješimo bilateralnim putem, ako ne, idemo na međunarodne mehanizme koji su poznati i u koje moramo vjerovati. Ovo pitanje neće ugroziti naše odnose”, rekao je Darmanović.

Šef crnogorske diplomacije govorio je o “jako dobrim odnosima sa svim svojim susjedima i zemljama ove regije”, što ne znači, kako je rekao, da ni s jednim nema pitanja koja treba riješiti”.

On je kazao, da što se tiče pitanja demarkacije granice s Kosovom, Crna Gora ne može utjecati na stajališta bilo koje kosovske vlade pa ni ove sadašnje.

“Imamo jako dobre odnose s Kosovom i ne sumnjamo da će se tako nastaviti. Za Crnu Goru ovo pitanje je završeno i nećemo se više na to vraćati. Vjerujemo u demokratski kapacitet institucija u Kosovu i strpljivo ćemo čekati konačno rješenje razgraničenja s Kosovom”, naveo je Darmanović.

Prvi put u svojoj povijesti,  članstvom u NATO-u, Crna je Gora postala i formalno dio Zapada, rekao je.

Dodao je kako je “Crna Gora postala članica NATO-a pod teškim okolnostima i nijedna zemlja u postkomunističkoj eri nije morala proći kroz takve probleme”.
Govoreći o dostignućima, Darmanovič je rekao kako je Crna Gora podigla stupanj, ne samo svoje, već i sigurnosti cijele regije.
“Susjedi koji su aspiranti za prijam u NATO, dobili su potvrdu politike otvorenih vrata. NATO i zemlje koje žele članstvo ne dozvoljavaju miješanje trećih zemalja u taj odnos, a jadranska i europsko-mediteranska obala je postala dio NATO-ova kišobrana”, kazao je Darmanović.

Bledski strateški forum okupit će u ponedjeljak i utorak visoke dužnosnike Ujedinjenih naroda, Europske unije i NATO-a, kao i država Zapadnog Balkana, koji će razgovarati o nizu najaktualnijih regionalnih i globalnih pitanja.
Među temama koje će biti predmet razmatranja su promjene u svijetu i izazovi koje one nose, potreba za snažnim demokratskim rukovođenjem uz prihvaćanje nove realnosti, položaju EU u izmijenjenom svetu, o Zapadnom Balkanu, ljudskim pravima u vremenima promjena, digitalnoj diplomaciji i drugim, najavljeno je uoči susreta.

Središnji događaj je panel lidera u ponedjeljak, a na kojem bi, kako je najavio organizator, trebali govoriti premijerka Srbije Ana Brnabić, glavni tajnik OECD-a Angel Gurria, potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, te bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk.

U svjetlu dramatičnih promjena u svijetu, uz globalizaciju i digitalizaciju s jedne strane i postojeće političke, ekonomske i socijalne elite koje gube uporište, lideri će raspravljati o tome kako prihvatiti novu realnost, a ne zaboraviti vrijednosti na kojima su zasnovana moderna društva, stoji u najavi.

Jedan od panela bit će posvećen Zapadnom Balkanu i procesu proširenja EU. Neki potezi EU, kako organizator navodi u najavi, kao što je neslaganje lidera EU prošlog prosinca o tradicionalnim zaključcima koji se odnose na proširenje, sugeriraju da Unija nije zainteresirana dovoljno za to da proširenje nastavi istom dinamikom.

Nova realnost bit će predmet diskusije još jednog panela – “Nova vizija za novu realnost”, na kojem se očekuje sudjelovanje šefa turske diplomacije Mevluta Cavusoglua, ministra vanjskih poslova Mađarske Petera Szijjarta i drugih. Bit će upriličeni i razgovor s predsjednikom Opće skupštine UN-a Miroslavom Lajčakom, a neće biti zaobiđena ni situacija u medijima i jedan od najvažnijih izazova suvremenog svijeta, a to su svakako lažne vijesti.

Stoga će biti održan poseban panel pod nazivom “Lažne vijesti – jesu li medijima i dalje potrebni urednici”. Drugog danas foruma bit će održan panel posvećen položaju EU u izmijenjenoj realnosti, a raspravljat će se i o digitalnoj diplomaciji 21. stoljeća. Bledski strateški forum okupit će oko 1.000 sudionika i gostiju iz gotovo 70 zemalja, a održat će se pod sloganom “Nova realnost”.

U posljednje vrijeme pojačano je zanimanje arapskih investitora za Crnu Goru, pa su nedavno u toj zemlji boravili milijarder Husain Sajvani iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), vlasnik kompanije Damac, lidera u izgradnji luksuznih nekretnina u arapskim zemljama, i saudijski princ, vjerojatno najbogatiji arapski poduzetnik Al Valid bin Talal bin Abdulaziz Al Saud koji se zanimao i za veća ulaganja.

Investitori iz arapskih zemalja dosad su u Crnoj Gori uložili oko 650 milijuna eura, a realizacijom planiranih investicija mogli bi dosegnuti 2,2 milijarde eura, javlja Radio Slobodna Europa.

“Investicijsko i tržište turizma sada su značajno drukčiji nego prije osam ili deset godina. Sada imamo mnogo više velikih, institucionalnih investicija koje mogu pokrenuti ekonomske tokove u Crnoj Gori. Postoji optimizam i smatramo da bi investicije iz arapskih zemalja mogle biti intenzivnije u sljedećem razdoblju”, navodi glasnogovornik crnogorskog Ministarstva turizma Marko Mirović.

Iz ministarstva kaže da su u prvih šest mjeseci ove godine na prvom mjestu popisa zemalja stranih investitora u Crnoj Gori Ujedinjeni Arapski Emirati s gotovo 61 milijunom eura, a tu su i Katar s nešto manje od tri milijuna eura i Libanon s gotovo milijun eura. Službeni podaci o ukupnoj vrijednosti arapskih ulaganja u Crnoj Gori ne postoje jer u određivanje prodajne cijene marine za mega jahte – Porto Montenegro u Tivtu, koja je jedna od njihovih najznačajnijih akvizicija, država nije bila uključena, tvrdi Radio Slobodna Europa, a prenosi Poslovni dnevnik.

Cijena je bila rezultat pregovora prodavača – kompanije Adriatic Marinas kanadskog poduzetnika Petera Munka i kupca – Investment Corporation of Dubai iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji važi za najozbiljnijeg kandidata na dugoročan zakup tivatskog aerodroma.

No budući da se tržišna vrijednost Porto Montenegra procjenjuje na oko 400 milijuna eura, može se zaključiti kolika je bila kupoprodajna cijena. Najveća planirana arapska investicija u Crnoj Gori je turističko naselje Luštica Bay kod Tivta, egipatske kompanije Orascom, čiji je vlasnik Samih Saviris najavio ulaganje od 1,4 milijardi eura, od čega je dosada realizirano oko 100 milijuna.

Prva arapska investicija u Crnoj Gori je projekt Abu Dhabi Capital Groupa iz UAE-a – poslovno stambeni kompleks s hotelom – Kapital Plaza u Podgorici u koji je uloženo 140 milijuna eura. U turistički kompleks Plavi horizonti kod Tivta katarska kompanija Qatari Diar planirala je uložiti između 250 i 300 milijuna eura, ali je projekt još uvijek na čekanju uslijed imovinsko-pravnih sporova, zbog čega je nedavno još jednom najavljeno napuštanje projekta. Kompanija Qatari Diar tužila je Osnovnom sudu u Kotoru državu Crnu Goru zbog bespravnog oduzimanja njihove, kako su naveli, zakonito stečene imovine. Iz Ujedinjenih Arapskih Emirata je stigla i investicija od deset milijuna eura za izgradnju Novog duhanskog kombinata u vlasništvu BMJ Industries.

Usto, Royal Groupe iz UAE-a namjeravala je uložiti između 180 i 300 milijuna eura u turistički kompleks Kraljičina plaža – Dubovica, ali je projekt pao zbog kontroverznih detalja. Blokirala ga je oporba koja je s tadašnjom članicom vladajuće koalicije, Socijaldemokratskom strankom, oko tog pitanja imala većinu u Skupštini.

Predrag Jelušić, poznati turistički gospodarstvenik i bivši državni tajnik u Ministarstvu turizma, vjeruje da dosadašnje aktivnosti arapskih investitora govore o mogućem novom valu investicija koji bi mogao imati utjecaj ne samo na turizam, već na ukupno gospodarstvo Crne Gore.

 Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani izjavio je u srijedu, drugog dana posjeta Podgorici, kako Crna Gora aktivno doprinosi stabilnosti na Balkanu istaknuvši da stabilnost ove regije znači i stabilnost za Europu. 
Add content here

Predsjednik Europskog parlamenta je, u razgovoru s crnogorskim premijerom Duškom Markovićem, kazao da su u EU spremni za integraciju Crne Gore u najkraćem roku, ovisno o brzini ispunjavanja zadataka iz crnogorske europske agende.

Tajani je ponovio ocjene o tome da Crna Gora napreduje na putu ka EU i da u tim naporima ima potporu Bruxellesa, europskih dužnosnika i administracije, istaknuvši da je njegov posjet Podgorici snažna poruka ne samo ovoj državi, već i cijeloj regiji.

Crnogorski premijer Duško Marković je ocijenio kako će dolazak predsjednika EP u Podgoricu dati dodatan impuls crnogorskoj administraciji da snažnije radi na ispunjavanju europske agende. On je podsjetio da Crna Gora danas ima 28 otvorenih i tri privremeno zatvorena poglavlja, a snažno je posvećena ispunjavanju mjerila za otvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja.

„Namjera vlade je da dodatnim radom osigura ne samo zatvaranje poglavlja, već prije svega implementaciju europskih vrijednosti i standarda koji će doprinijeti promjenama crnogorskog društva“, kazao je Marković.

Tajani je insistirao na snaženju gospodarske diplomacije i istaknuo potencijale u crnogorskom turizmu koje treba dodatno valorizirati, dok je premijer Marković podsjetio da se na primorju realiziraju investicije vrijedne preko tri milijarde eura.

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn najavio je da će čelnici država zapadnog Balkana na summitu u Trstu potvrditi osnivanje regionalnog ekonomskog područja i istaknuo da to nije suprotno ideji njihova integriranja u EU.

Predstavnici sedam zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku, i šest zemalja zapadnog Balkana u srijedu poslije podne će na 4. summitu Berlinskog procesa u Trstu razgovarati o jačanju suradnje i veza u regiji kako bi ona brže napredovala prema članstvu u EU.

Uoči sastanka na vrhu održan je poslovni forum na kojem je Hahn rekao da će regionalni čelnici potvrditi uspostavu zajedničkog ekonomskog područja.

“To znači stvaranje područja od oko dvadeset milijuna ljudi gde će konačno postojati slobodan protok roba i usluga”, rekao je europski povjerenik. Ono bi trebalo pospješiti trgovinsku razmjenu na zapadnom Balkanu koja je za razliku od one s EU-om, trenutno u stagnaciji, dodao je Hahn.

Po njegovim riječima, oni koji smatraju da će regionalno ekonomsko tržište ometati ideju budućeg članstva zapadnog Balkana u EU, griješe. “Upravo suprotno. Ovdje je riječ o pripremi podneblja za jedinstveno tržište EU-a, onda kada će te zemlje postati članice”, istaknuo je Hahn.

Summitu Berlinskog procesa prethodit će sastanak čelnika Francuske i Njemačke te Italije koja, prema pisanju tamošnjih medija, želi u središte rasprava staviti pitanje migranata kojih ona snosi najveći teret. “To je vrlo važan summit”, rekao je na konferenciji za novinare talijanski ministar vanjskih poslova Angelino Alfano koji je uvjeren da “zemlje zapadnog Balkana mogu pridonijeti izgradnji sigurnije Europe”.

“Naš je glavni cilj prenijeti jasnu poruku našim partnerima u regiji i njihovim građanima: dragi građani zapadnog Balkana, vaše je mjesto u Europi, nema boljeg mjesta od Europe”, rekao je Alfano.

Međutim, zemlje jugoistočne Europe smatraju da proces napredovanja prema članstvu teče presporo i da je sastanak Berlinske inicijative tek skup koji bi ih trebao umiriti, piše agencija dpa. Njemačka agencija dodaje da zemlje u regiji zabrinjava što je prevelik fokus stavljen na Srbiju, kada je riječ o projektima. Hahn je nedavno spomenuo izjavu predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera, koji je na početku svoga mandata rekao da proširenja za vrijeme aktualne Europske komisije neće biti.

Pojasnio je da je to zbog tehničke strane pristupnih pregovora jer nije realno da ijedna zemlja završi pregovore do 2019. do kada traje mandat ove komisije, ali da nije isključeno da se neka priključi EU-u u mandatu slijedeće, od 2019. do 2024.

Na skupu će biti riječi o infrastrukturnim projektima u energetici i prometu, a neki od njih su brža autocesta između Beograda i Prištine te Beograda i Sarajeva, kao i plinovod između Bugarske i južne Srbije. Trebaju biti potpisani projekti u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura.

Šefovi država i vlada zapadnog Balkana i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini potpisat će ugovor “Transport Community Treaty”. U međuvremenu je iz Republike Srpske stigao ultimatum zbog kojeg je upitno sudjelovanje BiH u projektu prometne zajednice jugoistočne Europe

Banja Luka je predložila da se željezničkim operaterima iz regije i EU-a zabrani korištenje željezničke prometne infrastrukture u RS-u sve dok BiH ne postane punopravna članica EU. Obrazloženje za takav protekcionistički ultimatum jest da bi ulazak konkurencije ugrozio poslovanje željeznica RS-a koje su u financijskim problemima.

Na četvrtom godišnjem summitu koji okuplja čelnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije sudjeluju i i čelnici sedam članica EU: Austrije, Francuske, Hrvatske koju predstavlja premijer Andrej Plenković, Italije, Njemačke, te ove godine i Velike Britanije. Summit u Trstu četvrti je koji se održava u okviru sastanaka “Berlinske inicijative”, pokrenute 2014. kako bi se ohrabrile reforme i razvoj zapadnog Balkana.

Rusija je u ponedjeljak, nakon ulaska Crne Gore u članstvo NATO-a, upozorila tu zemlju zbog “neprijateljskog smjera” i osudila je “antirusku histeriju” u Crnoj Gori.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je kako Crno Gora “ima punu odgovornost” nakon pridruživanja sankcijama EU protiv Rusije 2014. “U svjetlu neprijateljskog smjera koji su izabrale crnogorske vlasti ruska strana zadržava pravo na poduzimanje mjera odmazde na recipročnoj bazi. U politici kao i u fizici za svaku akciju postoji reakcija”, napisalo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Na svečanosti ulaska Crne Gore u NATO pomoćnik američkog državnog tajnika Thomas Shannon rekao je kako je “pohvalno… što je ostvarila svoje suvereno pravo da izabere vlastite saveze u svjetlu udruženog pritiska izvana”.

Veze Crne Gore i Rusije, njezina glavnog slavenskog i pravoslavnog partnera i najvećeg ulagača pogoršale su se nakon što je zemlja zatražila pristupnicu NATO-u. Prošlog listopada Crna Gora je objavila kako su ruski špijuni i lokalne proruske stranke pokušavale zaustaviti taj put i ubiti tadašnjeg premijera Milu Đukanovića što je Kremlj odbacio kako apsurdno.

Prošloga tjedna zastupnik vladajućih socijalista nakratko je zadržan u moskovskoj zračnoj luci i Crna Gora tvrdi da postoji popis crnogorskih dužnosnika kojima je zabranjen ulazak u Rusiju.

Predajom akreditiva Sjedinjenim Američkim Državama,, Crna Gora je u ponedjeljak službeno postala 29. članica NATO-a. Dokument je u State Department u Washingtonu u ime Crne Gore predao ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Svečanosti, koju je izravno predosila TV Crne Gore, prisustvovali su glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, zamjenik američkog državnog tajnika Tomas Shannon i crnogorski premijer Duško Marković. “To je povijesni događaj za jednu zemlju i narod koji su podnijeli ogromne žrtve u 19. i 20. stoljeći braneći svoje pravo na slobodan život, pravo da sam odlučuje o svojoj budućnosti, pravo da nas svijet prepoznaje pod našim imenom i našim znamenjem”, rekao je Marković.

“Mi danas slavimo činjenicu da se nikad više o nama, našoj državi neće odlučivati iza naših leđa, kao što se to događalo puno puta u prošlosti”, dodao je. Stoltenberg je poručio da je NATO savez demokratskih država koje ponekad imaju različite političke perspective, ali su ujedinjene oko zajedničke svrhe, “da štitimo jedni druge i, ako je potrebno, da se borimo da bi štitili jedni druge”.

Pristupanje Crne Gore dobro je za državu, stabilnost Zapadnog Balkana i međunarodni mir i sigurnost, ocijenio je glavni tajnik. Tomas Shannon je rekao da je pristupanje Crne Gore važna poruka da vrata NATO-a ostaju otvorena za zemlje sposobne provesti nužne reforme.

Proces ratificiranje Protokola o pristupanju počeo je u državama članicama u lipnju 2016. godine, a samo dva dana nakon toga, prva zemlja koja je to uradila bila je Island, koji je, točno prije deset godina, bio i prva država koja je priznala neovisnost Crne Gore.

Crnogorski parlament je jednoglasno usvojo Predlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora 28. travnja 2017. Službeni odnosi Crne Gore i NATO počeli su 29. studenog 2006., pozivom Crnoj Gori da pristupi Partnerstvu za mir, a ministri vanjskih poslova država članica su na sastanku u Buxellesu 2. prosinca 2015. donijeli odluku o upućivanju poziva Crnoj Gori za punopravno članstvo u Savezu.

Na Balkanu će, prije ili kasnije, doći do promijene granica, izjavio je bivši zamjenik šefa CIA-e za Balkan Steven Meyer. Nove će granice, kaže, najvjerojatnije biti u Makedoniji i na Kosovu.

– BiH je danas udaljenija od toga da bude jedinstvena država nego ikada u prošlosti. Pitanje Kosova postaje ozbiljnije, a situacija u Makedonija pogoršava se već mjesecima. U isto vrijeme EU nema odgovore na pitanja koja muče Balkan – kaže Meyer u intervjuu za srbijanske Novosti. Govoreći o situaciji o BiH, kaže da bi ona, poslije odbacivanja tužbe protiv Srbije, mogla postati nestabilnija.

– Bošnjaci su razočarani i ljuti, a Srbi ushićeni. Ovo posebno otežava odnos između Federacije i Republike Srpske – kaže. Meyer također smatra će biti vrlo teško, možda i nemoguće, ostvariti bolje odnose između Republike Srpske i Washingtona. Bivši zamjenik šefa CIA-e za Balkan objašnjava kako bi promjena granica između Albanije i Makedonije mogla dovesti do stvaranja veće Albanije, ali da to ne bi imalo podršku SAD.

– Ipak, važno je imati na umu da Washington više nije previše zainteresiran za Balkan. Trumpova administracija neće reagirati ako se ove promjene dogode mirnim putem, slično načinu na koji je, recimo, Crna Gora došla do neovisnosti – kaže ovaj analitičar. Na pitanje kakva sudbina očekuje Makedoniju on preporučuje ulazak u neku vrstu federacije sa Srbijom. Na pitanje kako bi sadašnja američka administracija reagirala u slučaju stvaranja vojske Kosova Meyer je kazao da američka vlada nije naklonjena tome, ali da se to može lako promijeniti. Meyer je i prije iznosio slične tvrdnje. Od njegove izjave da su male nade za opstanak BiH ogradilo se američko veleposlanstvo u toj državi. Potom je tvrdio da je BiH “fiktivna država”, dok je za Oluju rekao da se “tijekom nje dogodilo etničko čišćenje”, piše Večernji list.

Crnogorski premijer Duško Marković izjavio je u utorak da Crna Gora neće pogoršavati odnose sa Rusijom, ali i poručio da službenoj Podgorici “nitko sa strane ne može odlučivati kojim će putem ići”.

“Desilo se neviđeno upletanje u naše političke ciljeve. Nećemo ništa uraditi da bi pogoršali odnose, ali Crnoj Gori ne može nitko sa strane odlučivati kojim će putem ići. Ako Moskva to ne razumije, bit ćemo strpljivi da to prihvate i bit ćemo spremni za taj dijalog«, rekao je Marković.

Crna Gora je ranije optužila vojno-sigurnosne strukture povezane s Rusijom za pokušaj terorizma i državnog udara na dan izbora 16. listopada prošle godine. Rusija je bila protiv pristupanja Crne Gore NATO-u, a nakon što je crnogorski parlament u travnju donio odluku o ulasku u savez rusko ministarstvo vanjskih poslova je reklo kako time provodi planove sila koje teže zabiti klin u prijateljske odnose Crnogoraca sa Srbima i Rusima te upozorilo da Moskva zadržava pravo donositi odluke o zaštiti svoje nacionalne sigurnosti.

Za 11 godina samostalnosti, kazao je Marković, Crna Gora je ostvarila tri velika cilja. “To su članstvo u NATO-u, za koji smatram da je najbolji rezultat za ovih 11 godina. Drugo je uspjeh u integracijama Crne Gore u EU, gdje smo napravili izuzetan rezultat i snažno i ubrzano idemo ka integraciji, te treći cilj je izgradnja autoceste”, naveo je Marković.

On je, u susret summitu NATO-a kazao da će Crna Gora u četvrtak imati poziciju kao stalna članica NATO-a i to je, smatra premijer, veliki dan za sve građane.
“Ulazimo u obitelj najrazvijenijih zemalja današnjice. Naša vizija je pretvorena u realnost i od te naše nove pozicije očekujemo velike koristi. Ovaj tjedan i deset dana lipnja će biti povijesni za Crnu Goru u svakom smislu«, rekao je Marković, dodajući “da Crna Gora nema dilema kad je riječ o EU, te da želi postati članica EU bez obzira kako ona izgledala narednih pet godina”.

Ugledni Financial Times u opširnom je članku proučio ulaganja tvrtki s Bliskog istoka u nekretninske projekte na Balkanu, te otkrio razloge zašto je Balkan interesantno tržište za ulaganje, ali i koji su izazovi s kojima se tvrtke tamo susreću.

FT navodi kako neki misle da je interes ulagača iz Perzijskog zaljeva potaknut strateškim ili religijskim ciljevima, no potom citira Ivana Cakarevića iz tvrte Rooftop Capital, koji vjeruje da pravi razlog ulaganja znatno prizemniji. “Radi se o pogodnoj lokaciji na sjecištu puteva, gdje je cijena rada konkurentna, a nakana pristupanja Europskoj uniji čini cijelu regiju privlačnom za ulaganja”, tvrdi Cakarević.

Investicijska tvrtka Dubaija (ICD) je u svibnju prošle godine kupila odmaralište Porto Montenegro za oko 200 milijuna dolara, što je bilo prvo ulaganje u tu balkansku državu. U međuvremenu, egipatski poduzetnik Samih Sawiris uložio je 1,1 milijun eura u elitno odmaralište Lustica Bay, a još dva arapska ulaganja: Plavi Horizonti i Montrose Montenegro su u pripremi.
Plave Horizonte muče problemi s vlasništvom zemljišta, što FT prepoznaje kao čest problem za investitore u regiji.

Investicija u Beograd na vodi, projekt vrijedan 3 milijarde dolara, je najvidljivije zaljevsko ulaganje u regiju. Iza projekta stoji tvrtka Eagle Hills iz Abu Dhabija, no okružen je brojnim kontroverzama, od činjenice da je tvrtka odabrana bez javnog natječaja, do načina na koji je srpska vlada mijenjala zakone kako bi omogućila izgradnju.

No, dok je pozornost medija na tvrtkama iz arapskih zemalja, direktor tvrtke Coreside Srđan Vujčić procjenjuje kako je za čak 80 posto investicija u nekretnine u regiji zaslužan – Izrael. “Izraelski investitori su se fokusirali na maloprodajne parkove i trgovačke centre”, rekao je James Gunn, direktor Poseidon grupe, koji ima 10-godišnje iskustvo u regiji.

Gunn je za FT naglasio kako raste i interes južnoafričkih ulagača, koji u svojoj zemlji imaju problema s valutnim rizicima i ekonomskom nestabilnošću. Tvrtka Reit Hyprop iz Johannesburga kupila je 60 posto beogradskog trgovačkog centra Delta City u veljači prošle godine. Ista tvrtka kupila je i crnogorski Delta City u Podgorici, a u kolovozu je kupila i trgovački centar u Skoplju.

Južnoafrički New Europe Property Investments kupio je zagrebački Arena Centar krajem prošle godine. Bosna i Hercegovina omiljena je meta investitora iz Perzijskog zaljeva, pogotovo u nekretnine za odmor, stanovanje i trgovinu. Saudijski Al Shiddi Trading uložio je u sarajevski City Centre. Izgradnja na turističkom gradu Buroj Ozone pokraj Sarajeva počela je krajem prošle godine – investiciji vrijednoj 2,3 milijarde eura iza koje stoje ulagači iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Unatoč sredstvima koja pristižu u oslabljelu ekonomiju BiH, ove arapske investicije nisu naišle na univerzalnu dobrodošlicu, piše FT. Neki se građani žale na sraz kultura s posjetiteljima, i puzajući nalet konzervativizma u zajednicama gdje se započinju projekti. No, državna Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) tvrdi kako su ti problemi prenapuhani, a zaljevske tvrtke ne spadaju ni među najvećih 10 investitora u BiH, prenosi Jutarnji list.