Crna Gora

Velik porast u odnosu na 2021. godinu

Ukupna ulaganja Elektroprivrede (EPCG) u prošloj godini iznosila su 47.308.879 eura, što je četiri puta više nego 2021. godine, kada je uloženo 11.753.380 eura.

Od ukupnih ulaganja u prošloj godini, gotovo polovica odnosila se na kupnju industrijskog kompleksa nikšićke Željezare.

Pokazalo je to službeno dostupno Izvješće o stanju u energetskom sektoru za 2020. godinu koje je izradila Regulatorna agencija za energetiku i regulirane komunalne djelatnosti (REGAGEN) čijim Upravnim odborom predsjeda Branislav Prelević.

Regulator je napomenuo da su proizvodni kapaciteti ove državne tvrtke prošle godine ostali na istoj razini kao i 2019. godine, a značajan pomak u realizaciji investicija dogodio se 2023. godine, kada je energetska kompanija dobila kredit EBRD za financiranje vjetroelektrane “Gvozd”.

Kada je u pitanju Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), ta je kompanija lani imala ukupne investicije od 14.772.750 eura, od čega se 7.415.745 eura odnosi na investicije koje su Ažuriranim planom investicija planirane za 2022. godinu. godine, a preostali iznos (7.357.005) na investicije čija je realizacija bila predviđena za prethodne godine.

Ulazak u investicijski ciklus

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) će se zadužiti kod konzorcija nekoliko stranih banaka s predstavništvom u Crnoj Gori ili kod Investiciono-razvojnog fonda za financiranje 70 milijuna eura vrijednog projekta Solari 5000+.

To je službeno potvrđeno Vijestima iz EPCG, navodeći da su do 13. veljače, kada je poziv završen, stigle dvije valjane ponude. U EPCG su rekli da su pregovori oko izbora kreditora još u tijeku, te da ne mogu iznositi detalje iz ponuda.

Na poziv su se mogle prijaviti banke koje su u cijelosti ili djelomično sudjelovale s minimalnom ponudom od 10 milijuna eura. Predmet ugovora trebao je sadržavati bespovratna sredstva, uvjete i rok povrata kredita, kamatnu stopu i poček. U pozivu je navedeno da će ovlaštena lica iz EPCG donijeti odluku o izboru najpovoljnije ponude na prijedlog Komisije za provođenje postupka u roku od 30 dana od dana pregovora.

Osim ovog poziva, istekao je i rok za natječaj namijenjen građanima i gospodarstvu za ugradnju fotonaponskih sustava. Kako je saopćeno iz EPCG News, prijavilo se 5.286 potrošača, a budućim korisnicima bit će omogućena subvencija od 20 posto ugovorene vrijednosti investicije.

Ukupna odobrena snaga iz sustava obračuna je 4242,62 kilovata (kW), a ukupna planirana godišnja proizvodnja je 212.614.320 kW – pojašnjavaju iz EPCG. Projektom je predviđeno da korisnik otplaćuje fotonaponski sustav u jednakim mjesečnim iznosima u visini prosječnog mjesečnog računa za električnu energiju, a maksimalni rok povrata investicije je 10 godina.

Za još uvijek aktualni projekt Solari 3000+ prijavilo se više od 14.500 građana, a svi oni koji nisu postali korisnici unutar tog projekta automatski su se prijavili za novi i imaju pravo prvenstva pri instalaciji. Osim u kućanstvima i poslovnim subjektima, projektom Solari 5000+ planira se ugradnja sustava u zgrade do četiri etaže – za etažne vlasnike, no to će ovisiti o tehničkim mogućnostima.

Susret ministara

Potrebno je intenzivirati aktivnosti na realizaciji Jadransko-jonskog plinovoda, odnosno povezivanju postojećeg hrvatskog plinovodnog sustava preko Crne Gore i Albanije s Transjadranskim plinovodom.

Priopćeno je to na sastanku potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj i ministra kapitalnih ulaganja Ervina Ibrahimovića i ministra gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske Davora Filipovića.

Ibahimović i Filipović izrazili su namjeru intenziviranja aktivnosti na realizaciji izuzetno važnih infrastrukturnih projekata iz sektora energetike, pri čemu su razmijenjena i iskustva, navodi se u priopćenju Ministarstva kapitalnih investicija.

Ibrahimović je istaknuo opredijeljenost Crne Gore da postane članica EU, te da je na tom putu opredijeljena za očuvanje i jačanje dobrosusjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i međusobne suradnje.

Ibrahimović je naglasio da su pokrenute aktivnosti na izradi studija izvodljivosti za izgradnju plinskih elektrana u Crnoj Gori, pri čemu je od posebnog značaja lokacija Luke Bar.

Nekoliko zainteresiranih

Izgradnja LNG terminala u Luci Bar pozicionirala bi grad Bar, ali i cijelu Crnu Goru, kao svojevrsno energetsko čvorište ovog dijela Zapadnog Balkana, zaključeno je na sastanku ministra financija Aleksandra Damjanovića. s predstavnicima State Departmenta.

Damjanović se u Washingtonu sastao s predstavnicima State Departmenta (United States Department of State) Michaelom Tracktonom, direktorom Ureda za investicije Jayom Lovellom, zamjenikom direktora Bureau of Energy Jonathanom. C. Thompson, direktor Programa za olakšavanje poslovanja Ureda za komercijalne poslove, Michael R. Rusek, financijski ekonomist u Uredu za ekonomiju i poslovne poslove, te Tom Moore, europski energetski savjetnik u Uredu za energetiku. Tema sastanka bili su ekonomski odnosi Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), s naglaskom na suradnju u oblasti energetike.

Zajednički je ocijenjeno da su pitanja energetske sigurnosti, diversifikacije i transformacije prema obnovljivim izvorima i tzv. “čiste” energije od neprocjenjive važnosti za obje zemlje. U tom smislu razgovarano je o mogućnosti izgradnje LNG terminala (terminala za tečni plin) u Luci Bar, čime bi se Bar i Crna Gora pozicionirali kao svojevrsno energetsko čvorište ovog dijela Zapadnog Balkana.

Na sastanku su dogovoreni i konkretni koraci prema realizaciji ove ideje. Bilo je riječi i o potencijalnom sudjelovanju američkih kompanija u ovom, ali i drugim energetskim i prometnim infrastrukturnim projektima, a ministar Damjanović je izrazio spremnost Crne Gore da u partnerstvu s američkim kompanijama i uz podršku američkih razvojnih agencija pristupi realizaciji konkretne projekte.

Podsjetimo, krajem prošle godine objavljeno je kako će singapurska tvrtka LNG Alliance u prvom kvartalu 2023. donijeti konačnu odluku o izgradnji terminala za LNG u Luci Bar.

Singapurska tvrtka je u svibnju 2022. završila primarnu studiju izvodivosti izgradnje i opremanja LNG terminala u Baru i potpisala memorandum o razumijevanju s Lukom Bar o izradi detaljnijih studija za novi terminal preko kojeg će za potrebe Crne Gore, ali i nekoliko drugih zemalja, osigurati opskrbu plinom kao novim energentom.

Ta je tvrtka u prosincu 2021. potpisala memorandum o razumijevanju s EPCG kojim je predviđena izrada studija izvodivosti za izgradnju LNG terminala u Baru, ali i novih plinskih elektrana u Baru i eventualno u Podgorici.

Prema tom aranžmanu, LNG Alliance bi izgradio infrastrukturu potrebnu za uvoz plina koji bi u Bar stizao brodovima – LNG tankerima, kao i infrastrukturu potrebnu za dovoz plina do novih elektrana kojima bi upravljala EPCG.

Računa se da bi novi LNG terminal u Baru za početak trebao imati kapacitet od 400.000 tona godišnje, a njegov bi se kapacitet mogao relativno lako i brzo povećati tri puta, piše Poslovni dnevnik.

Portal Dan

Vlasnici vjetroelektrana (VE), mini-hidroelektrana (mHE) i solarnih elektrana (SE) u prošloj su godini su prihodovali 42,5 milijuna eura, pri čemu su preko poticaja koje plaćaju građani i privreda dobili 5,46 milijuna eura, dok je tržišna vrijednost struje koju su proizveli i prodali bila 37,1 milijun eura, pokazuju podaci Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE), izvijestio je portal dan.me.

U 2021. godini su od proizvodnje struje povlašteni vlasnici prihodovali 46,3 milijuna eura, od čega se na poticaje odnosilo 21,8 milijuna eura, dok je tržišna vrijednost struje bila 24,5 milijuna. Poticaji se plaćaju preko računa za struju – stavke OIE1 i OIE2.

“Povećanje tržišne cijene električne energije smanjuje dio dijela koji se odnosi na poticaj i obrnuto. U 2022. godini nije bilo isplata za povlaštene proizvođače”, izjavili su iz COTEE.

Povlašteni proizvođači njih 26 koji upravljaju s 39 elektroenergetskih objekata, od 2014. godine dobivaju poticaje od građana i privrede preko računa za struju – stavke OIE1 i OIE2. Čim steknu povlašteni status, imaju zajamčen otkup svakog proizvedenog kilovat-sata električne energije po poticajnoj cijeni.

Najviše novca od proizvedene električne energije lani je prihodovala vjetroelektrana Krnovo. Vlasnici vjetroparka Krnovo Green Energy lani su prihodovali 17,8 milijuna eura, od čega se na poticaje odnosilo 2,8 milijuna eura, a 15 milijuna na tržišnu vrijednost struje. Osnivači te firme su Akuo Energy iz Francuske i Masdar Energy iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Vlasnici vjetroelektrana na Možuri lani su prihodovali 11,66 milijuna eura, od čega 1,33 milijuna preko poticaja, a 10,3 milijuna je bila tržišna vrijednost električne energije koju su proizveli i prodali. Projekt na Možuri je pod lupom Europola. Vlasnici Možura wind farm su Malta Montenegro Wind Power JV and Enemalta.

Od mini-hidroelektrana, standardno, najviše novca je prihodovala Hidroenergija Montenegro, koja upravlja sa osam mHE. Oni su lani prihodovali 3,38 milijuna eura, od čega se na poticaje odnosilo 271,6 tisuća eura. Prema podacima CRPS-a, vlasnik 60% poduzeća je Ranko Radović, dok je 40% u vlasništvu Hemere Olega Obradovića.

Poduzeće Kronor je lani prihodovalo 1,74 milijuna eura, od čega se na poticaje odnosilo samo 32,9 hiljada eura. Većinski vlasnik Kronora je tvrtka Kroling Željka Miškovića, dok po 10% imaju Mont hidro i Gama.

Small hydro power Mojanska je prihodovala 1,6 milijuna eura, od čega se 210,9 tisuća odnosi na poticaje. Po 33,33% udjela u ovoj tvrtki imaju Popović elektro sistem, TM Energy i Igma Energy.

MHE Vrbnica, čiji su vlasnici iz Slovenije, prihodovala je 1,04 miliona i sav novac im je isplaćen kroz tržišnu cijenu, jer je njihova poticajna cijena bila manja od tržišne. Isti slučaj bio je i s tvrtkom Benergo, koja je prihodovala 144.000 eura.

Hidrobistrica prihodovala je 930,7 tisuća eura, a Small hydro power plant Kutska 673,8 tisuće. Većinski vlasnik Small hydro power plant Kutska je Green Solutions, čiji su vlasnici Popović elektro sistem, TM Energy i Igma Energy.

Upravo je Igma Energy, vlasnika Igora Mašovića, lani prihodovala 630.000 eura, od čega 146.000 preko poticaja. Ostali povlašteni proizvođači su prihodovali ispod pola milijuna eura.

Kompanija BB hidro (u kojoj je suvlasnik Blažo Đukanović sin šefa države) lani je od proizvodnje električne energije prihodovala 224,4 tisuće eura, od čega su 45,4 tisuće bili poticaji. Zeta Energy prihodovala je 447,4 tisuće eura, Hidroenergija Andrijevica 379.000 eura, a Nord Energy 298,3 tisuće eura.

Kompanija Synergy, u kojoj je jadan od suvlasnika Vuk Rajković, kum Mila Đukanovića, prihodovala je 213,5 tisuća eura, od čega je 50.000 eura poticaja.

EKapija

Elektroprivreda Crne Gore raspisat će javni poziv za učešće u projektu Solari 5000+ (70MW), čija vrijednost iznosi 70 milijuna eura, piše internetski portal ekapija.

Kako je priopćeno na konferenciji za novinare, javni poziv bit će objavljen u dnevnim novinama Pobjeda, Vijesti i Dan, na internet stranici EPCG (www.epcg.com), a rok za podnošenje prijava važi do 31. siječnja 2023. godine.

Pravo sudjelovanja u projektu Solari 5000+ (70MW) imaju fizička i pravna lica – vlasnici/suvlasnici individualnih objekata i stambenih jedinica u zgradama do četiri kata, koji redovno izmiruju mjesečne račune za utrošenu električnu energiju i mjesečne rate za otplatu duga, ukoliko postoji ta obaveza.

“Objekti moraju biti izgrađeni u skladu sa zakonskom regulativom u oblasti prostornog planiranja i izgradnje objekata, sa odobrenom priključnom snagom koja, shodno važećem Zakonu o energetici, mora biti jednaka ili veća od snage fotonaponskog sistema koji se planira instalirati. Objekti moraju imati trofazni priključak na distributivnu mrežu te krovne površine koje imaju dobar solarni potencijal”, naveli su iz kompanije.

Također, pravo učešća u Projektu imaju i korisnici čiji objekti posjeduju jednu ili više krovnih površina orijentiranih južno, jugoistočno ili jugozapadno (krovne površine sa dobrim solarnim potencijalom), kao i korisnici čiji objekti posjeduju ravne krovne površine koje nisu zasjenčene od strane susjednih objekata (zgrade, drveća,..).

“Pozitivni efekti projekta su višestruki, kako sa financijskog aspekta za domaćinstva, privredu, fizička lica i EPCG, tako i sa aspekta očekivanja međunarodne zajednice u cilju smanjenja emisije štetnih gasova i povećanja korištenja obnovljivih izvora energije – navode iz Elektroprivrede Crne Gore.

Budućem korisniku projekta pruža se mogućnost da instalira odgovarajući fotonaponski sistem i otplaćuje ga u jednakim mjesečnim iznosima kroz kreditni aranžman koji osigurava EPCG, maksimalno na period do 10 godina, u visini svog prosječnog mjesečnog računa za električnu energiju.

“Korisnici koji posjeduju obračunsko brojilo sa mjerenjem snage (tzv.maksigraf), pored mjesečnog iznosa za otplatu fotonaponskog sistema, zadržavaju obavezu mjesečnog izmirivanja stavke “Angažovanje mrežnog kapaciteta”, što će u konačnom mjesečnom iznosu biti u ravni prosječnog mjesečnog račun za električnu energiju”, dodaju.

U priopćenju se navodi i da će EPCG budućim vlasnicima fotonaponskih sistema obezbijediti i popust u iznosu od 20 posto od ugovorene vrijednosti investicije. Na ovaj način korisnik u projektu postaje vlasnik male solarne elektrane, koja je kapacitetom predviđena da približno (ili u potpunosti) zadovoljava njegove potrebe za električnom energijom.

Fotonaponski sistem, koji u smislu ovog javnog poziva, uključuje fotonaponske panele (module), montažnu potkonstrukciju za potrebe pričvršćenja fotonaponskih panela na krovnu površinu objekta, invertore, kablovske vodove za priključenje sistema, ormare i zaštitnu energetsku opremu, sistem nadzora/monitoringa nad fotonaponskim sistemom, pametno brojilo, ostali materijal za stavljanje sistema u funkcionalno stanje, biće priključen u skladu sa tehničkim mogućnostima i zahtjevima budućih korisnika.

Iz kompanije su naveli da su na konferenciji učestvovali predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, glavni financijski direktor Miro Vračar i izvršni voditelj Direkcije za OIE i menadžer projekta Željko Pekić

REGAGEN

Na cijenu električne energije u 2023. utječe niz odluka, a za skoro polovinu računa za utrošenu struju, odluku donosi Elektroprivreda samostalno, i to u ulozi opskrbljivača.

Energetske kompanije su za rad u sljedeće tri godine ukupno tražile 435,3 milijuna eura, od čega je Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) osnovanim ocijenila 380,88 milijuna eura, piše RT Crne Gore.

Iz REGAGEN-a su agenciji Mina-business kazali da su regulirane kompanije – Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) ukupno za rad u sljedeće tri godine zahtijevale 435,3 miliona eura.

“REGAGEN je ocijenila osnovanim 380,88 milijuna eura, što je 54,43 milijuna, odnosno 12,5% manje od zahtijevanog”, precizirali su predstavnici regulatora.

Te tvrtke su u roku, odnosno 31. kolovoza, dostavile regulatoru zahtjeve za utvrđivanje prihoda za sljedeću, 2024. i 2025. godinu, koje je REGAGEN analizirao i objavio na svom sajtu u formi izvještaja. Na cijenu električne energije u 2023. utječe niz odluka, a za skoro polovinu računa za utrošenu struju, odluku donosi Elektroprivreda samostalno, i to u ulozi opskrbljivača.

Iznos stavki na računu koje se odnose na korištenje sustava i rad operatora tržišta električne energije utvrđuje REGAGEN na osnovu zahtjeva koje dostavljaju regulirane kompanije.

Iz REGAGEN-a su kazali da je CGES zahtijevao regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponira u tarife za sljedeću godinu od 26,65 milijuna eura, za 2024. od 33,85 milijuna, a za 2025. od 35,6 milijuna eura. U prosjeku, CGES je zahtjevom tražio oko 6% više prihoda u odnosu na odobreni za ovu godinu.

“REGAGEN je na osnovu dokumentacije koju je dostavio CGES u toj fazi postupka, ocijenio osnovanim regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponira u tarife za sljedeću godinu od 23,84 milijuna eura, što je 2,8 milijuna, odnosno 10,54% manje od zahtijevanog iznosa”, kazali su predstavnici regulatora.

Crnogorski mediji

Preliminarni podaci Monstata o ukupnoj vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni u prvih osam mjeseci ove godine pokazuju da u crnogorskom izvozu i dalje dominiraju električna energija (Elektroprivreda) i aluminij (Unipromov Kombinat aluminija), pišu crnogorski mediji.

Istodobno Crna Gora najviše troši na uvoz hrane, nafte, automobila i električne energije. Ukupna vanjskotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih osam mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 2,76 milijardi eura, što je 48,2% više u odnosu na isti period prošle godine.

Drastično povećana vrijednost ukupne vanjskotrgovinske robne razmjene za prvih osam mjeseci u najvećoj je mjeri posljedica drastičnog rasta svih cijena – u Crnoj Gori i na međunarodnoj razini.

Iz Monstata je priopćeno da je izvezena roba vrijedna 470,2 milijuna eura, što je 76,6% više u odnosu na usporedni period. Uvoz je bio veći 43,5% i iznosio je 2,29 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 20,5% i veća je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 16,7%.

U strukturi izvoza prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK) najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 149,4 milijuna eura, koje čine električna energija sa 127,3 milijuna eura i ostalo.

Vrijednost izvezene električne energije je u prvih osam mjeseci ove godine uvećana čak 163,2% u odnosu na isti period lani. To je prvenstveno posljedica gašenja primarne proizvodnje u Kombinatu aluminija i drastičnog skoka cijena električne energije na međunarodnim tržištima u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.

Pored električne energije u izvozu dominiraju obojeni metali, odnosno aluminij s izvozom vrijednim 122,8 milijuna eura.

To je povećanje za čak 179% u odnosu na prvih osam mjeseci lani. Izvoz mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksit je u prvih osam mjeseci iznosio 30,9 milijuna eura i smanjen je 12,8% u odnosu na isti period prošle godine.

Vijesti.me

Vlada je, nakon uspješno završenog istraživanja na prvoj bušotini i odustajanja od istraživanja na drugoj, odlučila smanjiti garanciju u iznosu od 73 milijuna.

Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) naplatilo je od talijansko-ruskog konzorcija Eni-Novatek šest milijuna eura zbog odustajanja od daljeg istraživanja nafte i plina u crnogorskom podmorju, dok se naplata preostalih šest milijuna očekuje sljedećih dana, javlja portal vijesti.me.

Iz Ministarstva podsjećaju da je 13. rujna završena prva faza, koja je podrazumijevala istraživanja na dvije bušotine, za koje je konzorcij položio bankarske garancije i to 73 milijuna eura za prvu i 12 milijuna za drugu.

Vlada je, nakon uspješno završenog istraživanja na prvoj bušotini i odustanka od istraživanja na drugoj, odlučila smanjiti garanciju u iznosu od 73 milijuna i naplatiti 12 milijuna eura za drugu bušotinu.

Ističu da provode sve potrebne radnje kako bi Crna Gora iz ovog pravnog posla izvukla maksimum i kako bi u budućem periodu mogla da računa na renomirane investitore.

Donose Vijesti.me

Ako talijansko-ruski konzorcij Eni-Novatek izađe u potpunosti iz projekta istraživanja nafte i plina u crnogorskom podmorju vlada ima pravo aktivirati bankarsko jamstvo od 12 milijuna eura za nedovršeni posao, a ako u poslu ostane kompanija Eni ona treba pronaći novog partnera za nastavak projekta, neslužbeno je objasnio izvor Vijesti, upućen u taj posao.

Naime, Leonid Mihelson, vlasnik proizvođača plina Novateka i jedan od najbogatijih Rusa, najavio je da će se postupno povući iz projekta u Crnoj Gori, prenio je ruski portal 1prime.ru. Mihelson je planove za postupno povlačenje priopćio novinarima na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku.

Crnogorsko Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) nije odgovorilo na pitanja Vijesti je li ih rusko-talijanski konzorcij Eni-Novatek službeno informirao o planu da se ruska kompanija povlači iz projekta istraživanja nafte i plina u crnogorskom podmorju i ako jeste koji su razlozi za to.

“Ugovorom koji je potpisan s tim konzorcijem država se osigurala bankarskim jamstvom od 85 milijuna eura. To je jamstvo traženo da bi se osigurali za slučaj neobavljenog posla. Od te svote 73 milijuna eura je jamstvo za prvu fazu istraživanja, a za drugu fazu iznosi 12 milijuna eura. Prema ugovoru, konzorcij ima pravo izaći iz posla nakon završetka prve faze”, objasnio je izvor Vijesti.

Vlada je s tim konzorcijem 2016. godine zaključila ugovor o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i plina. Ugovor se odnosi na četiri lokacije u podmorju pokraj Ulcinja. Konzorcij je prošle godine obavio istražno bušenje koje je pokazalo da proizvodnja ugljikovodika neće biti moguća jer je bušotina suha.

Prema ugovoru, konzorcij mora nakon prve faze ući u drugu te treba obaviti bušenje druge, pliće plinske bušotine, od 1500 metara.

Kada je potpisan ugovor 2016. godine moskovski list Kommersant je, pozivajući se na neimenovani izvor iz vlade Crne Gore, izvijestio da je tim potpisom Crna Gora pokazala kako je spremna održavati dobre odnose s Rusijom, bez obzira na planove o ulasku u NATO.

List je naveo da je time, nakon sedam godina od kada je raspisan natječaj, upaljeno zeleno svjetlo za istraživanje nafte i plina uz obalu Crne Gore.

Kommersant je naveo ocjenu lokalnih analitičara da će u uvjetima određene napetosti u odnosima između Podgorice i Moskve u vezi s ulaskom Crne Gore u NATO, davanje koncesije imati ne samo ekonomski, već i politički značaj.

“Uvijek smo govorili da članstvo u NATO-u neće ometati naše prijateljske odnose. Potpisani sporazum to upravo dokazuje”, rekao je neimenovani izvor iz crnogorske vlade Kommersantu.

Vlada Crne Gore je u travnju ove godine, slijedeći politiku Europske unije, uvela sankcije Rusiji zbog vojne agresije na Ukrajinu.

Drugi ugovor o istraživanju nafte i plina u crnogorskom podmorju crnogorska vlada je potpisala s grčkom kompanijom Energean u ožujku 2017. godine.

Taj koncesionar još nije pronašao partnera, što je bila ugovorena obveza, s kojim bi ušao u istraživanja plina i nafte. Poslednji naknadni rok koji kompaniji odobrila vlada Crne Gore za pronalazak partnera bio je 15. srpanj ove godine.

Iako Energean nije našao partnera, iz Ministarstva kapitalnih investicija je krajem srpnja Vijestima rečeno da neće raskidati ugovor.

Koncesionar je vladi prije istjecanja tog roka dostavio prijedlog kako riješiti problem, ali o tome nema detaljnijih informacija.