Bugarska

Zaobišli Makedoniju, favoriti Srbija i Bugarska
Upravni odbor njemačkog automobilskog giganta uskoro bi, navodno, trebao donijeti odluku o izgradnji nove tvornice u kojoj bi istovremeno trebalo proizvoditi više različitih modela. Tvornica će se graditi na “istoku Europe”.

Najranije krajem travnja trebalo bi biti odlučeno hoće li “jedna strana kompanija” investirati u Srbiju, što bi bila “najveća, najvažnija i najmoćnija” investicija za cijelu zemlju, u par puta je najavljivao predsjednik Aleksandar Vučić.

Ime kompanije do sada nije otkrio, ali je zato početkom veljače izjavio da je “Srbija trenutno broj jedan u pregovorima u odnosu na druge dvije zemlje, članice EU-a iz središnje i istočne Europe”, prenosi Deutsche Welle.

Je li riječ o njemačkom Volkswagenu? Upravni odbor tog automobilskog giganta uskoro bi, navodno, trebao donijeti odluku o izgradnji nove tvornice u kojoj bi istovremeno trebalo proizvoditi više različitih modela. U autokoncernu to zovu “Mehrmarkenfabrik”.

O svemu tome pisali su i njemački mediji, spominjući samo da je riječ o “istočnoj Europi”. Možda o Bugarskoj?

Mediji u Bugarskoj uveliko pišu o tome, navodeći pri tom još neke detalje: tvornica bi trebala početi s radom 2023. godine, a proizvodila bi 300.000 automobila godišnje – pet modela Volkswagena, Škode i SEAT-a. Prvobitno su, navodno, u igri bile Bugarska, Rumunjska, Srbija, Turska, a možda i Sjeverna Makedonija, ali je u ovom trenutku, kako prenose, favorit Bugarska.

Na više upita koje je redakcija DW na bugarskom uputila u sjedište Volkswagena s pitanjima kada se očekuje odluka i koji su okvirni uvjeti koje taj koncern postavlja, odgovoreno je da “odluka još nije donesena” i da će ih “odmah obavijestiti kad nešto bude službeno”. “Volio bih da se to dogodi, ali, naravno, Bugarska je u oštroj konkurenciji sa svojim susjedima”, rekao je za DW Mitko Vasilev, predsjednik Njemačko-bugarske industrijsko-trgovinske komore (GBITK).

On kaže kako je riječ o investiciji od 1,4 milijarde eura, a trebalo bi biti zaposleno oko 5.000 ljudi uz 650 inženjera, a sve to na površini od 400.000 kvadratnih metara. “Bugarska ima prednost jer je članica Europske unije, situacija ovdje je mirna, a ekonomski odnosi su čudesni”, naglašava Vasilev.

Države zapadnog Bakana koje svoje energetske resurse i dalje u velikoj mjeri temelje na termoelektranama na ugljen time opasno ugrožavaju zdravlje svojih stanovnika ali i onih u državama-članicama Europske unije, sažetak je analize nekoliko europskih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, predstavljene u utorak.

Kako navodi Centar za ekologiju i energiju, čije je sjedište u Tuzli, organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje provele su analizu utjecaja rada termoelekrana na zapadnom Balkanu prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije.

Na području zapadnog Balkana, odnosno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno šesnaest termoelektrana na ugljen, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.

Kao ilustracija naveden je podatak iz 2016. po kojemu je samo tijekom 2016. godine iz termoelektrana na zapadnom Balkanu u zrak ispuštena količina sumpornog dioksida (SO2) jednaka onoj emitiranoj iz svih 250 termoelektrana u Europskoj uniji, a tome treba dodati i enormu količinu zagađenja česticama prašine i dušičnim oksidom.

Sve to ima i konkretnu cijenu. Zbog onečišćenja zraka procijenjeno je kako se godišnji troškovi za zdravstvo koji iz toga proistječu za države zapadnog Balkana broje u iznosima od 6 do čak 11,5 milijardi eura. “Desetljećima termoelektrane zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš te svoje, ali i stanovništvo susjednih država. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz EU da izvrše pritisak i na BiH da vlasti počnu voditi brigu o zdravlju svojih i građana EU”, izjavio je koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško.

Termoelektrane zapadnog Balkana izravna prijetnja i stanovnicima zemalja EU

Savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica izvještaja Vlatka Matković Puljić upozorila je kako je onečišćenje iz termoelektrana zapadnog Balkana izravna prijetnja i za stanovnike država u EU jer taj problem ne poznaje granice. “U Europi to i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi u zemlje Europske unije gdje dodatno negativno utječe na već lošu kvalitetu zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, izravnih susjeda regiji zapadnog Balkana, da ispune europske standarde kvaliteta zraka”, kazala je Matković Puljić.

U Bosni i Hercegovini, koja je kao dio bivše Jugoslavije izgradila brojne kapacitete za proizvodnju električne energije temeljene na eksploataciji ugljena, posebice koncetrirane na području Tuzle i u Kaknju u središnoj Bosni, gradnja tih elektrana nastavljena je i nakon rata, unatoč preporukama o potrebu smanjenja proozvodnje energije iz fosilnih goriva. Kineskom tehnologijom je u mjestu Stanari kod Doboja izgrađena i 2016. u pogon puštena potpuno nova termoelektrana koja struju proizvodi isključivo za izvoz.

Proširenje termoelektrana na ugljen pravda se radnim mjestima

Vlasti RS-a planiraju obnovu i proširenje termoelektrane u Gacku, a one u Federaciji BiH gradnju novih termoblokova u Tuzli, pri čemu se tvrtke iz Kine ponovo nameću kao najzainteresiraniji partneri.

Vlasti u oba entiteta tvrde kako je održanje priozvodnje i proširenje teermoelektrana na ugljen nužno zbog razvitka i očuvanja radnih mjesta, no analiza koju je 2018. godine objavio upravo tuzlanski Centar za ekologiju i energiji pokazala je kako su to netočne konstatacije te da to vrijedi za sve države zapadnog Balkana koje također planiraju slične projekte. “Dok predlagatelji navode da će u regiji biti sačuvano 10030 radnih mjesta i otvoreno 17600 novih, vjerojatnije je smanjene broja radnih mjesta za 5170. Razlog tome je činjenica da se i u slučaju kada se otvaraju nova radna mjesta zapravo radi o manjem broju nego što se prvobitno tvrdilo, kao i da ta brojka samo doprinosi nadomještavanju broja radnih mjesta koje je potrebno ukinuti u rudnicima radi postizanja prosječne produktivnosti rada u Europskoj uniji”, stoji u ovoj analizi.

Prema analizi koju je još 2004. godine provela Svjetska banka, broj zaposlenih u industriji ugljena na zapadnom Balkanu apsolutno nema ekonomsku osnovu i morao bi biti smanjen za najmanje 80 posto kako bi postao održiv i isplativ. U slučaju BiH to bi značilo da se s 15 tisuća broj zaposlenih mora smanjiti na svega 3 tisuće, a u Srbiji sa 25 tisuća na 8 tisuća.

U analizi podsjećaju i na to kako kod planiranja tremoelektrana na fosilna goriva okolišni faktor igra ogromnu ulogu zbog jasnih klimatskih promjena. Kako bi se izbjegla klimatska katastofa odnosno kako bi se zadržalo projecirani rast temperature ispod dva stupnja Celzijevih najmanje 80 posto geoloških rezervi ugljena diljem svijeta moralo bi ostati netaknuto. No čak je i prag rasta od dva stupnja Celzijevih neophodno sniziti kako bi se zaštitile zemlje koje su posebno izložene neželjenim utjecajima klimatskih promjena. Stoga je 2015. potpisan Pariški klimatski sporazum kojim se zemlje potpisnice pravno obvezuju da će nastojati porast globalne temperature ograničiti ispod praga od 1,5 stupnja Celzijevih.

Bugarska neće pristupiti UN-ovu sporazumu o uređenju migracija diljem svijeta i neće sudjelovati na konferenciji u Maroku na kojoj idući tjedan dokument treba biti prihvaćen, objavila je u srijedu, a iz Belgije stiže vijest da bi upravo zbog tog pitanja mogla pasti vlada, prenose agencije.
Bugarska vlada desnog centra najavila je da će se suzdržati od glasanja na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda kada na red dođe Sporazum o migracijama. Ta članica EU-a leži na glavnoj migrantskoj ruti s Bliskog istoka prema zapadnoj Europi i već poduzima korake da spriječi ilegalnu migraciju i štiti vanjske granice Unije.

Proces izrade sporazuma zvanog još i Marakeški po gradu gdje treba biti prihvaćen 10. i 11. prosinca, počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile sve 193 zemlje članice UN-a s izuzetkom Sjedinjenih Država koje su se povukle. “Na ovom stupnju, bugarska vlada vjeruje da odluka o nepristupanju Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama u najvišoj mjeri štiti interese zemlje i njezinih građana”, objavila je u srijedu vlada, prenosi agencija Reuters.

Među zemljama Europske unije Mađarska, Češka, Poljska i Slovačka već su objavile da neće pristupiti sporazumu, što je znak da europski blok sve više smanjuje otvorenost prema prihvaćanju izbjeglica i migranata nakon velikog vala 2015. godine.

Globalni kompakt napisan je zbog najvećeg priljeva migranata u Europi nakon Drugog svjetskog rata od kojih su mnogi u bijegu od ratova na Bliskom istoku. Migrantsko pitanje izazvalo je krizu u Belgiji gdje se flamanska nacionalistička stranka N-VA, članica vladajuće koalicije, protivi Marakeškom sporazumu, a premijer Charles Michel obvezao se potpisati ga.

Nakon neuspjeha da razriješe razmiricu u utorak Michel je najavio da će zatražiti mišljenje parlamenta, piše agencija dpa, ali je čelnik stranke N-Va Peter De Roover najavio: “Ova vlada neće u Marakeš potpisati sporazum” i on nije obvezujuć. Austrija je najavila da ga neće potpisati, a upitno je i pristupanje Italije jer se Kompaktu protivi potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini iz vlade desnog centra.

U Nizozemskoj je nedavna anketa pokazala da je 41 posto ispitanika protiv potpisivanja Globalnog kompakta, a 34 posto je ‘za’. I Švicarska, koja nije članica EU-a, najavila je da neće pristupiti Marakeškom sporazumu, a izvan Europe povukla se i Australija.

Komisija pomaže planovima Grčke i Bugarske za izgradnju i korištenje prekograničnog plinovoda vrijednosti 240 milijuna EUR, radi veće sigurnosti i diverzifikacije opskrbe energijom EU-a, bez nepotrebnog narušavanja tržišnog natjecanja.
Naime, financirat će se 182 km prekograničnog plinovoda između Grčke i Bugarske (IGB), odnosno između grčkog grada Komotinia i bugarskog Stara Zagora. Plinovod bi trebao od 2021. godine transportirati 3 milijarde m3 plina godišnje iz Grčke prema Bugarskoj, a u kasnijim fazama projekta ta količina bi se mogla povećati i na 5 mlrd. m3 te bi bio mogući i povratni tok plina iz Bugarske u Grčku. Projekt će financirati dioničari zajedničkog pothvata s 46 mil. EUR,

Europski energetski program za oporavak s 45 mil. EUR, kojim, zatim zajam Europske investicijske banke (EIB) od 110 mil. EUR i 39 mil. EUR iz bugarskog državnog proračuna putem operativnog programa ‘Inovacije i konkurentnost 2014-2020’. Komisija će dati potporu projektu tako da će Bugarska odobriti bezuvjetno (besplatno) državno jamstvo tvrtki ‘Bulgarian Energy Holding’ za pokriće zajma od 110 mil. EUR koje će tvrtka dobiti od Europske investicijske banke i direktnim financiranjem s 39 mil. EUR iz bugarskog operativnog programa ‘Inovacije i konkurentnost’ 2014-2020. Uz to, treba istaknuti i fiksni porezni režim koji će se primjenjivati na bugarsku tvrtku ICGB (osnovanu za izgradnju i korištenje plinovoda IGB) 25 godina od početka komercijalnih operacija, a bit će uređen međuvladinim sporazumom između Bugarske i Grčke.

Grčka tvrtka ‘Public Gas Corporation of Greece’ (DEPA) ni bugarska ‘Bulgarian Energy Holding’ neće moći rezervirati više od 40% kapaciteta novog plinovoda jer će najmanje 60% biti otvoreno za konkurente koji žele prodavati plin na tim tržištima. Projekt će udvostručiti ulazne kapacitete plina u Bugarsku i diverzificirati ulazne puteve u Jugoistočnu Europu povećanjem tranzitne sposobnosti zemalja tih regija i iskorištavanjem drugih prekograničnih pravaca s Rumunjskom i Srbijom, objavila je Komisija, a prenosi Energetika-net.

U Jugoistočnoj Europi najviše veleprodajne cijene za baznu električnu energiju u drugom kvartalu 2018. godine bile su u Grčkoj , a najniže u Bugarskoj , dok su u Srbiji i Hrvatskoj cijene bile 41, odnosno 43 eura za MWh, prema novom izvješću Europske komisije.
Veleprodajne prosječne cijene za baznu i vršnu električnu energiju u Jugoistočnoj Europi su naglo porasle od travnja, kada su bile 49 eura za MWh, do lipnju kada je zabilježeno više od 60 eura za MWh. Stalni rast cijena u tom dijelu Europe početkom ljeta je bio posljedica i temperatura, koje su za nekoliko stupnjeva bile više od prosječnih za ovo doba godine, što je povećalo potrošnju kupaca za potrebe hlađenja.

Što se tiče cijele EU, prosječne veleprodajne cijene električne energije u drugom kvartalu bile su 44 eura za MWh, što je godišnji rast od 18 posto. Niže cijene električne energije u Bugarskoj su možda bile posljedica povećanja proizvodnje u nuklearnim elektranama, koje, uz elektrane na lignit i hidroelektrane, mogu osigurati proizvodnju bazne električne energije uz niske troškove, navodi se u izvješću. Zbog takvih niskih cijena u Bugarskoj povećao se izvoz u susjedne zemlje, uglavnom u Grčku, Srbiju i Makedoniju.

U travnju 2018. godine udio obnovljivih izvora (voda, biomasa, vjetar i Sunčana energija) dostigao je 38 posto u proizvodnji električne energije EU-a, što je najviše od početka mjerenja ovih podataka, i prvenstveno rezultat dobre proizvodnje iz hidroelektrana i vjetroelektrana u najvećem dijelu Europe, naglašeno je u izvješću. Tako je u travnju ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora u EU bila veća od 80 TWh. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u drugom kvartalu 2018. udio fosilnih goriva (kombinacija krutih goriva i plina) smanjen je s 33 posto na 30 posto, dok je udio obnovljivih izvora porastao s 32% na 37%, objavio je Balkan Green Energy News.


Povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnja desetina energetskih objekata, ulaganje u prijenosnu mrežu te održivost rudnika i modernizacija proizvodnje, samo su neki od ciljeva Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koja je nedavno usvojena u Savjetu ministara BiH. Ipak, susjedna država ostat će solidno uronjena u proizvodnju energije iz fosilnih goriva. Istodobno, rast će cijena električne energije zbog veće penetracije obnovljivaca, prije svega korištenjem hidropotencijala, dok će vjetar i Sunce u finalnoj potrošnji rasti po vrlo malim stopama od 12%, odnosno 2,8% do 2035.. Ono što je gotovo sigurno, je da će zbog poticaja za ulaganja u obnovljive izvore energije samo po toj osnovi cijena električne energije u BiH do 2035. godine porasti najmanje 13% jer će za naknade trebati izdvojiti 115 mil. eura i to pod uvjetom da ostali troškovi (cijena električne energije, mrežarina i PDV) ostanu isti.

Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjeluje u utorak u Ženevi na sastanku šefova država ili vlada u okviru strateškog dijaloga o zapadnom Balkanu u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma.
Premijer Plenković je najavio da će taj sastanak, koji je počeo u utorak ujutro, biti prigoda za razgovore o posljedicama referenduma u Makedoniji, sigurnosnoj situaciji i razgovorima koji se vode između Srbije i Kosova te za analizu stanja u BiH uoči općih izbora sljedeći vikend.

Plenković je rekao da je cilj današnjeg sastanka raspraviti kako države jugoistoka Europe mogu ići naprijed prema svom temeljnom cilju, članstvu u EU-u, u čemu im Hrvatska može pomoći.

“Želimo vidjeti kako će se riješiti nekoliko bitnih političkih i sigurnosnih pitanja i također pomoći u transferu znanja u pogledu onoga što te zemlje mogu očekivati u okviru pregovora. To je naša strateška pozicija i mislim da je važno, pripremajući se za naše predsjedanje na početku mandata nove Komisije i novog Europskog parlamenta, novog predsjednika Europskog vijeća, da damo zamah tom procesu u prvoj polovici 2020. kada ćemo predsjedati Vijećem EU-a”, rekao je Plenković u ponedjeljak navečer.

Na skupu, osim Hrvatske, sudjeluju i predsjednici država ili vlada ili ministri iz Albanije, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Njemačke, Slovenije, Slovačke, Srbije, Švicarske i Turske.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio je u ponedjeljak u Ženevi da se od početka zauzima za to da se afera SMS rasvijetli do kraja.

Rekao je to komentirajući informaciju da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović po povratku iz SAD-a od nadležnih službi zatražila detaljne informacije o aferi te zahtjev oporbe da se osnuje istražno povjerenstvo za taj slučaj. “Što se tiče istrage oko SMS-a, tu se u cijelosti slažemo. Tu priču treba apsolutno rasvijetliti do kraja i to je moj stav od početka, od kada sam saznao za to. Što se tiče ove druge inicijative, vidjet ćemo koliko je primjerena”, izjavio je Plenković novinarima.

Na Brdu kod Kranja u tijeku je sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojemu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a  razgovara se o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. godine. Do sredine godine inicijativom predsjedava Slovenija koja je i domaćin ovog summita.

Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedavati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Domaćin današnjeg sastanka na vrhu, slovenski premijer Miro Cerar, imat će na marginama  skupa i bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dok njegov eventualni sastanak s hrvatskim premijerom, o kojemu se u slovenskim medijima također nagađalo, za sada nije potvrđen.

Slovenski mediji upozoravaju da Plenkovićev dolazak u Sloveniju na regionalni skup na vrhu dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa Ljubljane i Zagreba, te u osjetljivo vrijeme pred parlamentarne izbore u Sloveniji koji se održavaju za manje od 6 tjedana, što ograničava manevarski prostor za eventualni pomak u nekom od otvorenih bilateralnih pitanja između dviju država.

“Hrvatski je premijer zadnji  put u Sloveniji prije današnjeg sastanka na Brdu kod Kranja bio prije skoro godinu dana, kad je došao poručiti da su odnosi među državama dobri i prijateljski, ali da Hrvatska ne priznaje arbitražu o granici i da je za nju ta presuda nepostojeća. Slovensko-hrvatski odnosi danas ne samo da nisu ni dobri ni prijateljski nego su na najnižoj razini, a komunikacije među državama praktično ni nema”, navodi u utorak u komentaru ljubljansko Delo te dodaje da takvi odnosi dviju članica EU-a i saveznica u NATO savezu ne mogu biti uzor za druge.

Predviđeno je da će premijer Plenković nakon radnog dijela današnjeg susreta na vrhu i nakon svečanog ručka, koji za sudionike daje premijer Cerar, dati izjavu za novinare o rezultatima skupa. Prije njega, isto će učiniti i Cerar.

Pravi je trenutak da EU poruči državama zapadnog Balkana da za njih postoji europska perspektiva, rekao je u srijedu Bojko Borisov, premijer Bugarske koja idućih šest mjeseci predsjeda tim europskim savezom, dok je čelnik Europske komisije Jean-Claude Juncker istaknuo kako te države prije ulaska trebaju riješiti granična pitanja kako bi se izbjegao sadašnji scenarij Hrvatske i Slovenije.
Bugarska je početkom 2018. preuzela predsjedanje Europskom unijom od Estonije, a kao jedan od svojih glavnih prioriteta istaknula je jačanje europske perspektive zapadnog Balkana. Sofija želi biti lider na Balkanu i želi da njezino predsjedništvo ostane upamćeno prije svega kao balkansko predsjedništvo.

“Ovo je pravi trenutak da državama zapadnog Balkana kažemo da za njih postoji europska perspektiva”, rekao je Borisov u Europskom parlamentu u govoru kojim je predstavio program bugarskog predsjedništva.

“Znamo da do proširenja Unije neće doći za vrijeme mandata ove Komisije, no moramo državama kandidatkinjama jasno reći što mogu očekivati… i što točno uraditi kako bi ušli u EU”, istaknuo je bugarski premijer.

 Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ranije je dao do znanja da u vrijeme mandata ovog sastava najvišeg izvršnog tijela EU-a neće doći do proširenja saveza, no taj mandat završava već iduće godine.

Bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva je sredinom siječnja rekla kako je 2025. godina realističan scenarij za prvo novo proširenje Unije, piše EUobserver.

Crna Gora je najviše napredovala u pregovorima, otvorivši 30 poglavlja od kojih ih je zatvorila tri. Slijedi ju Srbija koja bi tijekom bugarskog predsjedanja mogla otvoriti “dva ili tri” poglavlja.

Komisija očekuje da bi tijekom 2018. Makedonija i Albanija, koje već dugo imaju status kandidata, mogle otvoriti pregovore, a za Bosnu i Hercegovinu će pripremiti mišljenje o kandidaturi nakon što dobije odgovore na upitnik koji je u Sarajevo poslala prije godinu dana. Najlošiji status ima Kosovo, a to je dodatno pogoršano u utorak ubojstvom tamošnjeg srpskog političara Olivera Ivanovića.

“Samo jedan metak može dramatično promijeniti situaciju, vidjeli ste što se dogodilo jučer”, rekao je u srijedu Borisov u parlamentu.

O europskoj perspektivi Balkana govorit će se u svibnju na summitu u Sofiji na kojemu će prisustvovati tih šest zemalja. To će biti treći takav summit koji će okupiti sve zemlje članice EU-a i regije, nakon onoga u Solunu 2003. i u Zagrebu 2000. godine.

“Ljudi na Balkanu iskreno se nadaju da će prije ili kasnije biti pozvani u Europsku uniju. Neke su postigle značajan napredak, neke ne toliko velik, no sve se trude”, rekao je Borisov, dodavši kako su zemlje poput Bugarske, kao i druge države u regiji, pokazale da se međusobnim dijalogom mogu prevladati svi problemi.

“Balkan je veoma osjetljivo i krhko područje i ako se počne tresti, počet će se tresti i čitava Europa”, upozorio je bugarski čelnik.

Ako EU ne pomogne tim državama, to će učiniti zemlje poput Rusije, Kine i Saudijske Arabije, stoga je “došao trenutak da damo šansu toj regiji”, dodao je.

I Juncker se u EP-u složio da zemlje zapadnog Balkana zaslužuju “dobivanje stvarne europske perspektive”.

“Bugarska je predodređena da vodi balkanske zemlje i da sudjeluje u procesu proširenja. Uvijek ukazujem na to koliko je Bugarska postigla od članstva u EU-u, pogotovo na gospodarskom području”, rekao je šef Komisije.

Bugarsko gospodarstvo je u proteklom razdoblju raslo za 3,9 posto, proračun je pod kontrolom, “mnogo boljom nego u drugim državama članicama”, a i zaposlenost bilježi pozitivne trendove, istaknuo je Juncker, dodavši kako je ta zemlja zbog toga spremna uskoro se pridružiti mehanizmu ERM-2, svojevrsnoj “čekaonici” za ulazak u eurozonu kojoj bi se mogla pridružiti kroz nekoliko godina.

“Moramo reći državama kandidatkinjama koja su naša očekivanja od njih ako žele pristupiti, jer članstvo ne pada s neba. Svi granični sukobi koji postoje između zemalja zapadnog Balkana moraju se riješiti prije ulaska, a ne da ih kao u slučaju Hrvatske i Slovenije rješavamo godinama nakon što su ušle u EU”, upozorio je europski čelnik.

Idući predsjedatelj EU-om je Austrija čiji je novi premijer Sebastian Kurz također veliki zagovaratelj proširenja Unije na zapadni Balkan, a poslije Beča europsko vodstvo preuzima Rumunjska, tako da će se kontinuitet težnje prema europskoj perspektivi Balkana održati.

Borisov je rekao kako će Bugarska tijekom svog predsjedanja pomoći i svojim iskustvom po pitanju migracija jer je “u godinu dana uspjela smanjiti migrantski pritisak na nulu”, a “napornim radom na granici s Turskom pokazala je kako se nositi s tim problemom”.

U tome joj je pomoglo 160 milijuna eura kojih je primila od EU-a, ali i sporazum Bruxellesa i Ankare, rekao je bugarski premijer.

“Više godina govorimo što trebamo činiti, a to je sljedeće – jedini način da se uđe u EU jest preko graničnih prijelaza, a svatko tko to čini mora biti provjeren”, naglasio je Borisov, dodavši kako je Europa spremna pomoći onima koji bježe od rata i kako se trebaju rješavati temeljni uzroci migracija i pomagati onim državama u kojima vladaju sukobi. Istaknu je i kako Europa “reagira na prijetnje umjesto da ih sprječava” i da “ostavlja drugima da donose odluke” koje su za nju veoma važne i koje ona na kraju rješava.

Bugarski čelnik vjeruje i kako Europa mora raditi na normalizaciji odnosa s Rusijom, za što će tražiti potporu drugih zemalja, a na čemu je već započeta suradnja s europskim povjerenicima i čelnicima institucija.

Borisov je, među ostalim, najavio i kako će učiniti sve da bugarski parlament ratificira Istambulsku konvenciju, konvencija Vijeća Europe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. (Agencije)

 

Najsiromašnija članica EU u narednih pet godina održat će stope rasta iznad europskog prosjeka, ali to će biti ispod potencijala zemlje. 
Iako je trenutno svijetli primjer po ekonomskom rastu, ako se ne uhvati ukoštac s visokom razinom korupcije, Bugarskoj će gospodarski potencijal ostati znatno ograničen, upozoravaju tamošnji ekonomski stručnjaci.Kako piše Financial Times, država koja od 1. siječnja predsjeda Europskom unijom ove će godine ostvariti 3,8 posto rasta BDP-a, kazuju prognoze Europske komisije.

To će biti tek neznatno manje od 3,9 posto rasta ostvarenog prošle godine dok se u 2019. očekuje blago usporavanje rasta gospodarstva na 3,6 posto. Prema tvrdnjama ekonomista, dva su osnovna pokretača procvata bugarskog gospodarstva: novac iz europskih fondova te jačanje osobne potrošnje građana izmučenih krizom prije 10 godina. U trenutnom europskom financijskom planu od 2014. do 2020. Bugarskoj je ukupno dodijeljeno 10 milijardi eura, a do kraja 2016. godine ta je država povukla 500 milijuna eura. “Velika injekcija europskog novca zaslužna je za više od polovice godišnjeg rasta bugarskog gospodarstva”, pojašnjava za FT Ivo Prokopiev, predsjednik Uprave investicijske kompanije Alfa Finance Holding.

“Nejasno je što će biti kada tog novca nestane”, dodaje Prokopiev. Rast osobne potrošnje rezultat je rasta plaća i povoljnih kredita što se najzornije vidi na ulicama bugarskih gradova s mnoštvom novih automobila. Rast plaća povezan je pak s trenutno najnižom stopom nezaposlenosti od izbijanja ekonomske krize od svega 6,1 posto. Iako je i dalje najsiromašnija članica EU-a, Bugarska je posljednjih godina ostvarila značajan napredak u podizanju životnog standarda građana. Dok su u vrijeme ulaska u članstvo 2007. imali prihode od tek 34 posto prosjeka EU-a – mjereno paritetom kupovne moći – Bugari su krajem 2016. došli na 53 posto europskog prosjeka. Bugarsko gospodarstvo orijentirano je na uslužni sektor, posebice IT i turizam koji ostvaruju snažne stope rasta, a oporavlja se i građevinski sektor.

Laka industrija pokretač je izvoza. Sve to utječe na optimizam privatnog sektora, pa je indeks poslovnog povjerenja u listopadu dosegao najvišu razinu u devet godina. “Povećane investicije u izvozno orijentirane proizvodne sektore i poboljšanje na tržištu rada održat će rast na sadašnjim razinama još najmanje dvije do tri godine”, ocjenjuje Rosen Ivanov, partner u sofijskom fondu rizičnog kapitala BlackPeak Capital. Međutim, ako želi dostići prosjek životnog standarda u naprednijim novim članicama EU-a ili u susjednoj Grčkoj, Bugarska mora ubrzati rast svoga gospodarstva. Rosen Ivanov kaže kako će u idućih pet godina Bugarska ostvarivati stope rasta iznad europskog prosjeka, ali “to će biti manje od njezina punog potencijala”.

Puni potencijal ekonomskog rasta Bugarska može ostvariti jedino uz reforme, upozoravaju analitičari. To posebno vrijedi u područjima upravljanja državnim poduzećima, razvoja aktivnih politika zapošljavanja kako bi se ublažio negativni efekt višegodišnjeg iseljavanja te uklanjanja birokratskih prepreka i korupcije. Ovo potonje posebno je važno u privlačenju stranih investicija. “U Bugarskoj nećete vidjeti da je prepuna investitora. Trebali smo biti prvi u EU po izravnim stranim ulaganjima. Problem je u regulativi i manjku dobrog upravljanja”, ocjenjuje Ruslan Stefanov, ekonomist Centra za demokratske studije, piše Poslovni dnevnik.

Krasen Stančev, predsjednik Instituta za tržišnu ekonomiju, tvrdi da korupcija poskupljuje poslovanje u Bugarskoj. “Trošak ‘poslovanja’ s državom – dozvole, nadzori, podmićivanja – veće su opterećenje za kompanije od poreza na dobit koji iznosi samo 10 posto. Mito je kvaziporez. U osnovi, rast bi bio viši bez tog kvaziporeza”, kaže Stančev. Zbog koruptivnih veza političkih garnitura i lokalnih poslovnih ljudi većina poslova s državnim kompanijama te projekata financiranih europskim novcem odlazi skupini privilegiranih tvrtki. Raspodjela poslova navodno je i motiv prošlotjednog ubojstva Petra Hristova, utjecajnog poduzetnika bliskog vladajućoj stranci Europski razvoj Bugarske.

Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bit će na razini od 2,7 posto, a trend oporavaka će se nastaviti i iduće dvije godine, no to će ovisiti o očuvanju političke stabilnosti bitne za privlačenje novih investicija, sažetak je analize Svjetske banke (WB) o ekonomskom trendovima u ovoj regiji, predstavljene u četvrtak u glavnim gradovima zemalja na koje se odnosi.
U projekcijama Svjetske banke stoji kako bi prosječni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj regiji u idućoj godini trebao biti veći nego u ovoj i iznositi 3,3 posto, dok je 2019. godine projiciran na razini od 3,6 posto.

Prognoze se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, s tim da među ovim državama postoje značajna odstupanja u odnosu na očekivanu prosječnu stopu gospodarskog rasta.

Najveći rast i to u kontinuitetu predviđen je za Kosovo i iznosi od 4,4 posto u ovoj do 4,8 posto u 2019. godini.

Zanimljiv je slučaj Crne Gore koja bi u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 4,2 posto, no za 2019. prognozirano je kako će on pasti na 2,5 posto.

BDP u Srbiji bi pak trebao rasti s ovogodišnjih skromnih dva posto na 3,5 posto u 2019. godini. Ključ gospodarskog rasta u regiji predstavljaju nove investicije koje pak znače otvaranje novih radnih mjesta.

Najsnažniji rast trenutačno bilježe gospodarstva Albanije, Kosova i Crne Gore, a ranije optimistične prognoze za BiH su u stanovitoj mjeri revidirane zbog nestabilnog političkog stanja, kao i zastoja u provedbi ranije najavljenih reformi, ali i nedovoljnog napretka u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti.

Iako je Međunarodni monetarni fond (MMF)očekivanu stopu rasta BDP-a za BiH za ovu godinu postavio na razini od 2,7 posto, u Svjetskoj banci i dalje očekuju da bi ona mogla biti tri posto da bi 2019. dosegnula 3,4 posto, no samo pod uvjetom nastavka provedbe reformi.

Političke napetosti u Makedoniji također su utjecale na gospodarstvo u toj zemlji pa bi rast u ovoj godini trebao biti najmanji u regiji i iznositi tek 1,5 posto, no postoje izgledi da će se stanje poboljšati pa bi za dvije godine rast BDP-a tamo trebao biti na razini od čak 3,9 posto.

Direktorica WB za zapadni Balkan Linda Van Gelder kazala je kako je u svemu posebice važno to što se proces zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, nakon desetljeća globalne recesije na području zapadnog Balkana vratilo na razdoblje prije kriznog razdoblja. “Za države zapadnog Balkana sada je bitnije nego ikada održati reformski zamah”, kazala je Van Gelder.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako ozbiljni rizici i dalje predstavljaju potencijalnu prijetnju. Riječ je prije svega o neizvjesnim političkim kretanjima i promjenama koje bi to moglo prouzročiti i time utjecati na investicije i gospodarski rast.

Rizike je moguće kontrolirati jačanjem fiskalne održivosti i ubrzavanjem strukturalnih reformi te jačanjem javnih financija i poboljšanjem uvjeta za investiranje i gospodarsko povezivanje te približavanjem država regije članstvu u Europskoj uniji, procjena je Svjetske banke.