Bugarska

Makedonija i Bugarska usuglasile su sporazum o prijateljstvu namijenjen rješavanju dugogodišnjih sporova i napetosti, rekao je makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrovo tom aktu koji bi trebao dati vjetar u leđa zapadnim integracijama te zemlje.
Bremeniti odnosi Skopja s većim istočnim susjedom, s kojim dijeli bliske povijesne, kulturne i jezične veze, otežavali su napore Makedonije da se priključi EU-u i NATO-u. Bugarska je članica obiju organizacija.

Najveća prepreka na europskom putu ipak je spor s južnim susjedom Grčkom oko imena “Makedonija” koji prema Ateni implicira teritorijalne pretenzije Skopja na grčku sjevernu pokrajinu istog imena. “Postigli smo kompromis (s Bugarskom) oko teksta”, rekao je makedonski ministar Nikola Dimitrov na kraju balkanskog summita u Trstu. “Potpisivanje sporazuma o prijateljstvu s Bugarskom pridonijet će našoj vjerodostojnosti, pokazat će da smo ozbiljni i da želimo stvarati prijatelje u regiji”, dodao je.

Bugarsko ministrstvo je priopćilo da je postignuta “osnova” za kompromis s Makedonijom. Dužnosnici su ranije rekli kako se nadaju da bi se sporazum mogao potpisati 2. kolovoza. Dva balkanskih susjeda nadaju se da će sporazum riješiti dugogodišnja neslaganja oko povijesti, identiteta, jezika i etničkih manjina koja su s vremena na vrijeme zaoštravala njihove odnose.

Mađarska vlada i Gazprom su potpisali sporazum o produžetku plinovoda Turski tok preko teritorija Bugarske i Srbije do Mađarske.

Prema riječima mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Sijarta odobrena trasa je realnije rješenje od trase koja je trebalo ići preko Rumunjske i Hrvatske. U ovom trenutku planira se da se Mađarska priključi plinovodu do kraja 2019. godine.

U lipnju je saopšteno kako je Rusija nastavila pregovore sa Mađarskom i Srbijom o izgradnji „Južnog toka”, iako je ranije Moskva više puta priopćila da se neće vraćati na taj projekat. Također, saznalo se da Bugarska računa na ruski plin koji će puniti plinski čvor koji financira Europska komisija.

Bugarska i Hrvatska svjesne su problema i procesa na jugoistoku Europe i za države te regije nema alternative euroatlantskim integracijama, izjavio je u utorak u Sofiji bugarski premijer Bojko Borisov na sastanku s potpredsjednikom hrvatske vlade i ministrom vanjskih i europskih poslova Davorom Ivom Stierom.

“Za zemlje zapadnog Balkana nema alternative europskoj i euroatlantskoj integraciji”, izjavio je Borisov, kako ga prenosi agencija BTA, dodavši da je to stajalište koje Bugarska dosljedno zastupa. Po njegovim riječima, Bugarska će nastaviti aktivno zalagati za europsku budućnost zapadnog Balkana i poduzimati napore za stabilnost te regije.

On smatra da su Bugarska i Hrvatska svjesne problema i procesa u tom dijelu svijeta te da mogu igrati vodeću ulogu u EU-u glede postizanja mira i stabilnosti u regiji. Borisov i Stier, koji boravi u službenom posjetu Bugarskoj, složili su se da je relevantan instrument za to Proces za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP), kojemu je Bugarska bila na čelu prošle godine, a Hrvatska je ove.

Oni su također razgovarali o suradnji dviju zemalja unutar Europske unije i složili su se da postoji potreba za zajedničku europsku energetsku politiku. Istaknuli su da su Sofija i Zagreb zainteresirani i za zajedničku europsku obrambenu politiku, navodi BTA. Stier je u ponedjeljak razgovarao s bugarskom kolegicom Ekaterinom Zaharievom, a u srijedu putuje u posjet Grčkoj.

Bugarska i Hrvatska svjesne su problema i procesa na jugoistoku Europe i za države te regije nema alternative euroatlantskim integracijama, izjavio je u utorak u Sofiji bugarski premijer Bojko Borisov na sastanku s potpredsjednikom hrvatske vlade i ministrom vanjskih i europskih poslova Davorom Ivom Stierom.

“Za zemlje zapadnog Balkana nema alternative europskoj i euroatlantskoj integraciji”, izjavio je Borisov, kako ga prenosi agencija BTA, dodavši da je to stajalište koje Bugarska dosljedno zastupa.

Po njegovim riječima, Bugarska će nastaviti aktivno zalagati za europsku budućnost zapadnog Balkana i poduzimati napore za stabilnost te regije.

On smatra da su Bugarska i Hrvatska svjesne problema i procesa u tom dijelu svijeta te da mogu igrati vodeću ulogu u EU-u glede postizanja mira i stabilnosti u regiji.

Borisov i Stier, koji boravi u službenom posjetu Bugarskoj, složili su se da je relevantan instrument za to Proces za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP), kojemu je Bugarska bila na čelu prošle godine, a Hrvatska je ove.

Oni su također razgovarali o suradnji dviju zemalja unutar Europske unije i složili su se da postoji potreba za zajedničku europsku energetsku politiku. Istaknuli su da su Sofija i Zagreb zainteresirani i za zajedničku europsku obrambenu politiku, navodi BTA.

Stier je u ponedjeljak razgovarao s bugarskom kolegicom Ekaterinom Zaharievom, a u srijedu putuje u posjet Grčkoj.

Češka elektroenergetska tvrtka ČEZ priopćila je u srijedu kako je započela pregovore sa odabranim investitorima o prodaji imovine u Bugarskoj.

Imovina ČEZ Grupe u Bugarskoj uključuje ČEZ Distribution Bulgaria AD, javnog dobavljača električne energije i licenciranog trgovca ČEZ Electro Bulgaria, licenciranog trgovca električnom energijom ČEZ Trade Bulgaria i termoelektranu Varna. Poslovanjem tih preduzeća upravlja i koordinira ČEZ Bulgaria EAD.

Naime, prošloga je tjedna rumunjskienergetike Toma Petcu izjavio je u video intervjuu za portal DCnews.ro kako je lokalni dobavljač električne energije i distributer Electrica dostavio ponudu za kupnju ČEZ-ove imovine u Bugarskoj nakon što je ČEZ grupa podnijela zahtjev za   međunarodnu arbitražu vrijednu stotinu miliona eura protiv Bugarske zbog nepoštivanja Ugovora o energetskoj povelji.

Novi bugarski premijer Bojko Borisov čija je koalicijska vlada potvrđena u četvrtak u parlamentu obećao je potaknuti ekonomski rast i povećati plaće u toj najsiromašnijoj zemlji Europske unije.

Potvrda u parlamentu bila je samo formalni korak nakon što je stranka GERB Bojka Borisova koja je pobijedila na izvanrednim izborima u ožujku postigla koalicijski dogovor s Ujedinjenim domoljubima, savezom tri nacionalističke stranke.

Mala populistička stranka Will glasala je za vladu, dok su lijevi socijalisti i stranka MRF etničkih Turaka glasala protiv.

Treći puta premijer, Borisov je rekao da bi njegovi potezi koje namjerava ostvariti u sljedeće četiri godine mogli dovesti do povećanja prosječne mjesečne plaće za pedeset posto dok će porezi na dohodak i korporativni porezi ostati nepromijenjeni na 10 posto. Među ostalim obećao je posebno tijelo koje će se baviti korupcijom na visokoj razini.

“Vodit ćemo politike i provesti mjere kako bi povećali prihode ljudi”, rekao je 57-ogodišnji Borisov u parlamentu uoči glasovanja.

Bugarska je najkorumpiranija Europska zemlja, pokazuje indeks Transparency Internationala a njezin neuspjeh da se izbori sa široko rasprostranjenom korupcijom održao je zemlju izvan Schengena i dalje od interesa investitora.

Borisov je govorio o povećanju minimalnih državnih mirovina koje su  među najnižima u EU, te rekao kako planira postupno smanjiti fiskalni deficit i postići uravnoteženi proračun do 2020.

Bugarska očekuje ove godine rast od 3 posto, što po analizama neće biti dovoljno da sustigne životni standard u zapadnoj Europi.

Prosječna mjesečna plaća najniža je u EU, tri puta manja nego u Njemačkoj

Ugledni Financial Times u opširnom je članku proučio ulaganja tvrtki s Bliskog istoka u nekretninske projekte na Balkanu, te otkrio razloge zašto je Balkan interesantno tržište za ulaganje, ali i koji su izazovi s kojima se tvrtke tamo susreću.

FT navodi kako neki misle da je interes ulagača iz Perzijskog zaljeva potaknut strateškim ili religijskim ciljevima, no potom citira Ivana Cakarevića iz tvrte Rooftop Capital, koji vjeruje da pravi razlog ulaganja znatno prizemniji. “Radi se o pogodnoj lokaciji na sjecištu puteva, gdje je cijena rada konkurentna, a nakana pristupanja Europskoj uniji čini cijelu regiju privlačnom za ulaganja”, tvrdi Cakarević.

Investicijska tvrtka Dubaija (ICD) je u svibnju prošle godine kupila odmaralište Porto Montenegro za oko 200 milijuna dolara, što je bilo prvo ulaganje u tu balkansku državu. U međuvremenu, egipatski poduzetnik Samih Sawiris uložio je 1,1 milijun eura u elitno odmaralište Lustica Bay, a još dva arapska ulaganja: Plavi Horizonti i Montrose Montenegro su u pripremi.
Plave Horizonte muče problemi s vlasništvom zemljišta, što FT prepoznaje kao čest problem za investitore u regiji.

Investicija u Beograd na vodi, projekt vrijedan 3 milijarde dolara, je najvidljivije zaljevsko ulaganje u regiju. Iza projekta stoji tvrtka Eagle Hills iz Abu Dhabija, no okružen je brojnim kontroverzama, od činjenice da je tvrtka odabrana bez javnog natječaja, do načina na koji je srpska vlada mijenjala zakone kako bi omogućila izgradnju.

No, dok je pozornost medija na tvrtkama iz arapskih zemalja, direktor tvrtke Coreside Srđan Vujčić procjenjuje kako je za čak 80 posto investicija u nekretnine u regiji zaslužan – Izrael. “Izraelski investitori su se fokusirali na maloprodajne parkove i trgovačke centre”, rekao je James Gunn, direktor Poseidon grupe, koji ima 10-godišnje iskustvo u regiji.

Gunn je za FT naglasio kako raste i interes južnoafričkih ulagača, koji u svojoj zemlji imaju problema s valutnim rizicima i ekonomskom nestabilnošću. Tvrtka Reit Hyprop iz Johannesburga kupila je 60 posto beogradskog trgovačkog centra Delta City u veljači prošle godine. Ista tvrtka kupila je i crnogorski Delta City u Podgorici, a u kolovozu je kupila i trgovački centar u Skoplju.

Južnoafrički New Europe Property Investments kupio je zagrebački Arena Centar krajem prošle godine. Bosna i Hercegovina omiljena je meta investitora iz Perzijskog zaljeva, pogotovo u nekretnine za odmor, stanovanje i trgovinu. Saudijski Al Shiddi Trading uložio je u sarajevski City Centre. Izgradnja na turističkom gradu Buroj Ozone pokraj Sarajeva počela je krajem prošle godine – investiciji vrijednoj 2,3 milijarde eura iza koje stoje ulagači iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Unatoč sredstvima koja pristižu u oslabljelu ekonomiju BiH, ove arapske investicije nisu naišle na univerzalnu dobrodošlicu, piše FT. Neki se građani žale na sraz kultura s posjetiteljima, i puzajući nalet konzervativizma u zajednicama gdje se započinju projekti. No, državna Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) tvrdi kako su ti problemi prenapuhani, a zaljevske tvrtke ne spadaju ni među najvećih 10 investitora u BiH, prenosi Jutarnji list.

Bivši konzervativni premijer Bojko Borisov ostvario je u nedjelju pobjednički povratak na parlamentarnim izborima u Bugarskoj, na kojima je njegova stranka GERB osvojila 32,6 posto glasova ispred oporbenih socijalista (BSP) s 26,8 posto, objavilo je u ponedjeljak izborno povjerenstvo, prenose agencije.

Nakon prebrojanih gotovo 90 posto glasačkih listića, izborno povjerenstvo je objavilo da je na trećem mjestu s 9,2 posto glasova nacionalistički blok Ujedinjenih domoljuba, savez nekoliko protueuropskih stranka koje žele suzbiti useljavanje u zemlju.

U parlament bi trebale ući još dvije stranke – MRF bugarskih Turaka s 8,9 posto glasova i populistička stranka “Volja” poduzetnika Veselina Mareškog koja je osvojila 4,1 posto glasova, pokazali su podaci izbornog povjerenstva.

Izborna pobjeda proeuropskog GERB-a ispred BPS-a sklonog zbližavanju s Rusijom trebala bi Borisovu omogućiti treći premijerski mandat na čelu koalicije s manjim strankama. Bivši 57-godišnji premijer u nedjelju navečer proglasio je pobjedu i najavio konzultacije s ciljem “brzog formiranja vlade”. “Ovaj rezultat pokazuje kategorički da bi GERB trebao biti vodeća vladajuća stranka”, rekao je Borisov, dodajući da će napraviti “krajnji napor” kako bi s potencijalnim partnerima što prije sastavio vladu.

Čelnica oporbenih socijalista Kornelija Ninova priznala je poraz i naglasila da je BPS spreman na moguću opciju pokušaja sastavljanja vlade ako Borisov u tome ne uspije. “Želimo čestitati izbornim pobjednicima GERB-u”, rekla je Ninova. “Ako oni ne uspiju sastaviti vladu i mi dobijemo mandat, pokušat ćemo sastaviti vladu kako bi se osigurala stabilnost zemlje”, dodala je Ninova, prenosi Reuters.

Tijekom tjedna uoči izbora GERB i BPS su bili doslovno u mrtvoj utrci, ostavljajući socijalistima nadu u povratak na političku pozornicu kojom su osam godina dominirali konzervativci. Uz najavljenu pobjedu GERB-a sačuvan je prozapadni konsenzus, ocijenio je za državnu televiziju BNT Parvan Simeonov iz instituta Gallup i dodao da je porast ambicija ruske vanjske politike odigrao važnu ulogu u mobiliziranju izbornog tijela.

Bojko Borisov je odstupio je u studenom 2016., dvije godine prije isteka mandata zbog neuspjeha na predsjedničkim izborima njegove kandidatkinje Cecke Cačeve. Nju je porazio Rumen Radev, koji se natjecao kao neovisni kandidat uz podršku socijalista. Bugarsku je u međuvremenu do nedjeljnih izbora vodila prijelazna vlada na čelu s Ognjenom Gerdžikovim.

Bila je to druga ostavka Borisova, koji je skratio i svoj prvi premijerski mandat 2013. godine nakon masovnih prosvjeda protiv nametnutih mjera štednje, da bi krajem 2014. bio ponovno izabran. Za treće parlamentarne izbore u četiri godine, međunarodni ulozi, napetosti s Ankarom i teret ruskog upliva, dominirali su kampanjom iako korupcija i niski životni standardi brinu birače te najsiromašnije zemlje Europske unije.

Borisov, uvjereni proeuropejac, bivši tjelohranitelj, vatrogasac, policajac i gradonačelnik Sofije koji se često borio s optužbama za korupciju i povezanost s organiziranim kriminalom, obećao je brži gospodarski rast ako osvoji treći mandat. Ninova je pak bliska Rusiji i sušta je suprotnost Borisovu. Tvrdi da bi Bugarska trebala iskoristiti svoje pravo veta u EU-u ako Bruxelles pokuša nametnuti dodatne sankcije Moskvi. Socijalisti kažu da te sankcije izuzetno štete bugarskoj ekonomiji.

Austrijska odvjetnička tvrtka Schoenherr je izvijestila kako je bugarsko Povjerenstvo za regulaciju energetike i vodoprivrede (KEVR) napravilo još jedan važan korak prema potpunoj liberalizaciji tržišta plina.

Kako se ističe, bugarski je energetski regulator još u prosincu 2016. godine donio izmjene i dopune Pravilnika o trgovini prirodnim plinom i Pravilnika o pretpostavkama za pristup plinskoj transportnoj i/ili distribucijskoj mreži i za pristup postrojenjima za skladištenje prirodnog plina. Uz to, prihvaćen je i novi Pravilnik o uravnotežavanju tržišta prirodnog plina. U skladu s Pravilnikom o trgovini, trgovci energijom mogu trgovati prirodnim plinom po slobodno ugovorenim cijenama s javnim opskrbljivačem, konačnim opskrbljivačima, ostalim trgovcima i krajnjim kupcima.

Pri tome za trgovanje nije potrebno imati posebnu dozvolu ili biti fizički prisutan, bez obzira na to radi li se o veleprodaji ili maloprodaji. Takav način prodaje stoga ide u prilog i stranim trgovcima. Uz to, u skladu s Pravilnikom o uravnotežavnju tržišta, bugarski operator plinskog transportnog sustava, tvrtka Bulgartransgaz je obvezna osnovati i voditi zasebnu virtualnu točku trgovanja za svaku od dvije bilančne skupine u bugarskom plinskom transportnom sustavu (nacionalnu i tranzitnu). Isto tako, Pravilnik o pretpostavkama za pristup je uveo posve nove načine za pristupanje transportnom sustavu i rezervaciji kapaciteta. U skladu s time, svatko tko taj pristup želi mora podnijeti uobičajenu prijavu Bulgartransgazu, dok je za kapacitete mreže uveden natječaj koji se objavljuje na Regionalnoj natječajnoj platformi (RBP), kojom upravlja mađarski operator plinskog transportnog sustava FGSZ.

Srbija radi na plinskoj interkonekciji s Bugarskom i očekuje se da će prvi plin iz tog pravca proteći Srbijom od 2020. godine, rekao je srpski ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić.

“Idemo sada svom silom na plinsku interkonekciju s Bugarskom, ali i pravimo planove za neke iduće korake. Najbliži sam tome da to bude dodatna plinska interkonekcija s Rumunjskom”, rekao je Antić. On je za TV Pink rekao da za plinsko povezivanje s Rumunjskom ne treba mnogo infrastrukture i da Rumunjska ima dobre rezultate istraživanja plina u Crnom moru, što može biti potencijalni treći pravac – pored postojećeg iz Rusije i budućeg iz Bugarske. On je dodao da će s plinom iz Bugarske Srbija biti energetski sigurnija, jer će imati dva pravca opskrbe. Srbija za sada ima samo jedan pravac, iz Mađarske, zapravo iz Rusije preko Ukrajine, objavila je Srna.