Bugarska

Pravi je trenutak da EU poruči državama zapadnog Balkana da za njih postoji europska perspektiva, rekao je u srijedu Bojko Borisov, premijer Bugarske koja idućih šest mjeseci predsjeda tim europskim savezom, dok je čelnik Europske komisije Jean-Claude Juncker istaknuo kako te države prije ulaska trebaju riješiti granična pitanja kako bi se izbjegao sadašnji scenarij Hrvatske i Slovenije.
Bugarska je početkom 2018. preuzela predsjedanje Europskom unijom od Estonije, a kao jedan od svojih glavnih prioriteta istaknula je jačanje europske perspektive zapadnog Balkana. Sofija želi biti lider na Balkanu i želi da njezino predsjedništvo ostane upamćeno prije svega kao balkansko predsjedništvo.

“Ovo je pravi trenutak da državama zapadnog Balkana kažemo da za njih postoji europska perspektiva”, rekao je Borisov u Europskom parlamentu u govoru kojim je predstavio program bugarskog predsjedništva.

“Znamo da do proširenja Unije neće doći za vrijeme mandata ove Komisije, no moramo državama kandidatkinjama jasno reći što mogu očekivati… i što točno uraditi kako bi ušli u EU”, istaknuo je bugarski premijer.

 Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ranije je dao do znanja da u vrijeme mandata ovog sastava najvišeg izvršnog tijela EU-a neće doći do proširenja saveza, no taj mandat završava već iduće godine.

Bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva je sredinom siječnja rekla kako je 2025. godina realističan scenarij za prvo novo proširenje Unije, piše EUobserver.

Crna Gora je najviše napredovala u pregovorima, otvorivši 30 poglavlja od kojih ih je zatvorila tri. Slijedi ju Srbija koja bi tijekom bugarskog predsjedanja mogla otvoriti “dva ili tri” poglavlja.

Komisija očekuje da bi tijekom 2018. Makedonija i Albanija, koje već dugo imaju status kandidata, mogle otvoriti pregovore, a za Bosnu i Hercegovinu će pripremiti mišljenje o kandidaturi nakon što dobije odgovore na upitnik koji je u Sarajevo poslala prije godinu dana. Najlošiji status ima Kosovo, a to je dodatno pogoršano u utorak ubojstvom tamošnjeg srpskog političara Olivera Ivanovića.

“Samo jedan metak može dramatično promijeniti situaciju, vidjeli ste što se dogodilo jučer”, rekao je u srijedu Borisov u parlamentu.

O europskoj perspektivi Balkana govorit će se u svibnju na summitu u Sofiji na kojemu će prisustvovati tih šest zemalja. To će biti treći takav summit koji će okupiti sve zemlje članice EU-a i regije, nakon onoga u Solunu 2003. i u Zagrebu 2000. godine.

“Ljudi na Balkanu iskreno se nadaju da će prije ili kasnije biti pozvani u Europsku uniju. Neke su postigle značajan napredak, neke ne toliko velik, no sve se trude”, rekao je Borisov, dodavši kako su zemlje poput Bugarske, kao i druge države u regiji, pokazale da se međusobnim dijalogom mogu prevladati svi problemi.

“Balkan je veoma osjetljivo i krhko područje i ako se počne tresti, počet će se tresti i čitava Europa”, upozorio je bugarski čelnik.

Ako EU ne pomogne tim državama, to će učiniti zemlje poput Rusije, Kine i Saudijske Arabije, stoga je “došao trenutak da damo šansu toj regiji”, dodao je.

I Juncker se u EP-u složio da zemlje zapadnog Balkana zaslužuju “dobivanje stvarne europske perspektive”.

“Bugarska je predodređena da vodi balkanske zemlje i da sudjeluje u procesu proširenja. Uvijek ukazujem na to koliko je Bugarska postigla od članstva u EU-u, pogotovo na gospodarskom području”, rekao je šef Komisije.

Bugarsko gospodarstvo je u proteklom razdoblju raslo za 3,9 posto, proračun je pod kontrolom, “mnogo boljom nego u drugim državama članicama”, a i zaposlenost bilježi pozitivne trendove, istaknuo je Juncker, dodavši kako je ta zemlja zbog toga spremna uskoro se pridružiti mehanizmu ERM-2, svojevrsnoj “čekaonici” za ulazak u eurozonu kojoj bi se mogla pridružiti kroz nekoliko godina.

“Moramo reći državama kandidatkinjama koja su naša očekivanja od njih ako žele pristupiti, jer članstvo ne pada s neba. Svi granični sukobi koji postoje između zemalja zapadnog Balkana moraju se riješiti prije ulaska, a ne da ih kao u slučaju Hrvatske i Slovenije rješavamo godinama nakon što su ušle u EU”, upozorio je europski čelnik.

Idući predsjedatelj EU-om je Austrija čiji je novi premijer Sebastian Kurz također veliki zagovaratelj proširenja Unije na zapadni Balkan, a poslije Beča europsko vodstvo preuzima Rumunjska, tako da će se kontinuitet težnje prema europskoj perspektivi Balkana održati.

Borisov je rekao kako će Bugarska tijekom svog predsjedanja pomoći i svojim iskustvom po pitanju migracija jer je “u godinu dana uspjela smanjiti migrantski pritisak na nulu”, a “napornim radom na granici s Turskom pokazala je kako se nositi s tim problemom”.

U tome joj je pomoglo 160 milijuna eura kojih je primila od EU-a, ali i sporazum Bruxellesa i Ankare, rekao je bugarski premijer.

“Više godina govorimo što trebamo činiti, a to je sljedeće – jedini način da se uđe u EU jest preko graničnih prijelaza, a svatko tko to čini mora biti provjeren”, naglasio je Borisov, dodavši kako je Europa spremna pomoći onima koji bježe od rata i kako se trebaju rješavati temeljni uzroci migracija i pomagati onim državama u kojima vladaju sukobi. Istaknu je i kako Europa “reagira na prijetnje umjesto da ih sprječava” i da “ostavlja drugima da donose odluke” koje su za nju veoma važne i koje ona na kraju rješava.

Bugarski čelnik vjeruje i kako Europa mora raditi na normalizaciji odnosa s Rusijom, za što će tražiti potporu drugih zemalja, a na čemu je već započeta suradnja s europskim povjerenicima i čelnicima institucija.

Borisov je, među ostalim, najavio i kako će učiniti sve da bugarski parlament ratificira Istambulsku konvenciju, konvencija Vijeća Europe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. (Agencije)

 

Najsiromašnija članica EU u narednih pet godina održat će stope rasta iznad europskog prosjeka, ali to će biti ispod potencijala zemlje. 
Iako je trenutno svijetli primjer po ekonomskom rastu, ako se ne uhvati ukoštac s visokom razinom korupcije, Bugarskoj će gospodarski potencijal ostati znatno ograničen, upozoravaju tamošnji ekonomski stručnjaci.Kako piše Financial Times, država koja od 1. siječnja predsjeda Europskom unijom ove će godine ostvariti 3,8 posto rasta BDP-a, kazuju prognoze Europske komisije.

To će biti tek neznatno manje od 3,9 posto rasta ostvarenog prošle godine dok se u 2019. očekuje blago usporavanje rasta gospodarstva na 3,6 posto. Prema tvrdnjama ekonomista, dva su osnovna pokretača procvata bugarskog gospodarstva: novac iz europskih fondova te jačanje osobne potrošnje građana izmučenih krizom prije 10 godina. U trenutnom europskom financijskom planu od 2014. do 2020. Bugarskoj je ukupno dodijeljeno 10 milijardi eura, a do kraja 2016. godine ta je država povukla 500 milijuna eura. “Velika injekcija europskog novca zaslužna je za više od polovice godišnjeg rasta bugarskog gospodarstva”, pojašnjava za FT Ivo Prokopiev, predsjednik Uprave investicijske kompanije Alfa Finance Holding.

“Nejasno je što će biti kada tog novca nestane”, dodaje Prokopiev. Rast osobne potrošnje rezultat je rasta plaća i povoljnih kredita što se najzornije vidi na ulicama bugarskih gradova s mnoštvom novih automobila. Rast plaća povezan je pak s trenutno najnižom stopom nezaposlenosti od izbijanja ekonomske krize od svega 6,1 posto. Iako je i dalje najsiromašnija članica EU-a, Bugarska je posljednjih godina ostvarila značajan napredak u podizanju životnog standarda građana. Dok su u vrijeme ulaska u članstvo 2007. imali prihode od tek 34 posto prosjeka EU-a – mjereno paritetom kupovne moći – Bugari su krajem 2016. došli na 53 posto europskog prosjeka. Bugarsko gospodarstvo orijentirano je na uslužni sektor, posebice IT i turizam koji ostvaruju snažne stope rasta, a oporavlja se i građevinski sektor.

Laka industrija pokretač je izvoza. Sve to utječe na optimizam privatnog sektora, pa je indeks poslovnog povjerenja u listopadu dosegao najvišu razinu u devet godina. “Povećane investicije u izvozno orijentirane proizvodne sektore i poboljšanje na tržištu rada održat će rast na sadašnjim razinama još najmanje dvije do tri godine”, ocjenjuje Rosen Ivanov, partner u sofijskom fondu rizičnog kapitala BlackPeak Capital. Međutim, ako želi dostići prosjek životnog standarda u naprednijim novim članicama EU-a ili u susjednoj Grčkoj, Bugarska mora ubrzati rast svoga gospodarstva. Rosen Ivanov kaže kako će u idućih pet godina Bugarska ostvarivati stope rasta iznad europskog prosjeka, ali “to će biti manje od njezina punog potencijala”.

Puni potencijal ekonomskog rasta Bugarska može ostvariti jedino uz reforme, upozoravaju analitičari. To posebno vrijedi u područjima upravljanja državnim poduzećima, razvoja aktivnih politika zapošljavanja kako bi se ublažio negativni efekt višegodišnjeg iseljavanja te uklanjanja birokratskih prepreka i korupcije. Ovo potonje posebno je važno u privlačenju stranih investicija. “U Bugarskoj nećete vidjeti da je prepuna investitora. Trebali smo biti prvi u EU po izravnim stranim ulaganjima. Problem je u regulativi i manjku dobrog upravljanja”, ocjenjuje Ruslan Stefanov, ekonomist Centra za demokratske studije, piše Poslovni dnevnik.

Krasen Stančev, predsjednik Instituta za tržišnu ekonomiju, tvrdi da korupcija poskupljuje poslovanje u Bugarskoj. “Trošak ‘poslovanja’ s državom – dozvole, nadzori, podmićivanja – veće su opterećenje za kompanije od poreza na dobit koji iznosi samo 10 posto. Mito je kvaziporez. U osnovi, rast bi bio viši bez tog kvaziporeza”, kaže Stančev. Zbog koruptivnih veza političkih garnitura i lokalnih poslovnih ljudi većina poslova s državnim kompanijama te projekata financiranih europskim novcem odlazi skupini privilegiranih tvrtki. Raspodjela poslova navodno je i motiv prošlotjednog ubojstva Petra Hristova, utjecajnog poduzetnika bliskog vladajućoj stranci Europski razvoj Bugarske.

Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bit će na razini od 2,7 posto, a trend oporavaka će se nastaviti i iduće dvije godine, no to će ovisiti o očuvanju političke stabilnosti bitne za privlačenje novih investicija, sažetak je analize Svjetske banke (WB) o ekonomskom trendovima u ovoj regiji, predstavljene u četvrtak u glavnim gradovima zemalja na koje se odnosi.
U projekcijama Svjetske banke stoji kako bi prosječni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj regiji u idućoj godini trebao biti veći nego u ovoj i iznositi 3,3 posto, dok je 2019. godine projiciran na razini od 3,6 posto.

Prognoze se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, s tim da među ovim državama postoje značajna odstupanja u odnosu na očekivanu prosječnu stopu gospodarskog rasta.

Najveći rast i to u kontinuitetu predviđen je za Kosovo i iznosi od 4,4 posto u ovoj do 4,8 posto u 2019. godini.

Zanimljiv je slučaj Crne Gore koja bi u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 4,2 posto, no za 2019. prognozirano je kako će on pasti na 2,5 posto.

BDP u Srbiji bi pak trebao rasti s ovogodišnjih skromnih dva posto na 3,5 posto u 2019. godini. Ključ gospodarskog rasta u regiji predstavljaju nove investicije koje pak znače otvaranje novih radnih mjesta.

Najsnažniji rast trenutačno bilježe gospodarstva Albanije, Kosova i Crne Gore, a ranije optimistične prognoze za BiH su u stanovitoj mjeri revidirane zbog nestabilnog političkog stanja, kao i zastoja u provedbi ranije najavljenih reformi, ali i nedovoljnog napretka u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti.

Iako je Međunarodni monetarni fond (MMF)očekivanu stopu rasta BDP-a za BiH za ovu godinu postavio na razini od 2,7 posto, u Svjetskoj banci i dalje očekuju da bi ona mogla biti tri posto da bi 2019. dosegnula 3,4 posto, no samo pod uvjetom nastavka provedbe reformi.

Političke napetosti u Makedoniji također su utjecale na gospodarstvo u toj zemlji pa bi rast u ovoj godini trebao biti najmanji u regiji i iznositi tek 1,5 posto, no postoje izgledi da će se stanje poboljšati pa bi za dvije godine rast BDP-a tamo trebao biti na razini od čak 3,9 posto.

Direktorica WB za zapadni Balkan Linda Van Gelder kazala je kako je u svemu posebice važno to što se proces zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, nakon desetljeća globalne recesije na području zapadnog Balkana vratilo na razdoblje prije kriznog razdoblja. “Za države zapadnog Balkana sada je bitnije nego ikada održati reformski zamah”, kazala je Van Gelder.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako ozbiljni rizici i dalje predstavljaju potencijalnu prijetnju. Riječ je prije svega o neizvjesnim političkim kretanjima i promjenama koje bi to moglo prouzročiti i time utjecati na investicije i gospodarski rast.

Rizike je moguće kontrolirati jačanjem fiskalne održivosti i ubrzavanjem strukturalnih reformi te jačanjem javnih financija i poboljšanjem uvjeta za investiranje i gospodarsko povezivanje te približavanjem država regije članstvu u Europskoj uniji, procjena je Svjetske banke.

Bledski strateški forum okupit će u ponedjeljak i utorak visoke dužnosnike Ujedinjenih naroda, Europske unije i NATO-a, kao i država Zapadnog Balkana, koji će razgovarati o nizu najaktualnijih regionalnih i globalnih pitanja.
Među temama koje će biti predmet razmatranja su promjene u svijetu i izazovi koje one nose, potreba za snažnim demokratskim rukovođenjem uz prihvaćanje nove realnosti, položaju EU u izmijenjenom svetu, o Zapadnom Balkanu, ljudskim pravima u vremenima promjena, digitalnoj diplomaciji i drugim, najavljeno je uoči susreta.

Središnji događaj je panel lidera u ponedjeljak, a na kojem bi, kako je najavio organizator, trebali govoriti premijerka Srbije Ana Brnabić, glavni tajnik OECD-a Angel Gurria, potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, te bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk.

U svjetlu dramatičnih promjena u svijetu, uz globalizaciju i digitalizaciju s jedne strane i postojeće političke, ekonomske i socijalne elite koje gube uporište, lideri će raspravljati o tome kako prihvatiti novu realnost, a ne zaboraviti vrijednosti na kojima su zasnovana moderna društva, stoji u najavi.

Jedan od panela bit će posvećen Zapadnom Balkanu i procesu proširenja EU. Neki potezi EU, kako organizator navodi u najavi, kao što je neslaganje lidera EU prošlog prosinca o tradicionalnim zaključcima koji se odnose na proširenje, sugeriraju da Unija nije zainteresirana dovoljno za to da proširenje nastavi istom dinamikom.

Nova realnost bit će predmet diskusije još jednog panela – “Nova vizija za novu realnost”, na kojem se očekuje sudjelovanje šefa turske diplomacije Mevluta Cavusoglua, ministra vanjskih poslova Mađarske Petera Szijjarta i drugih. Bit će upriličeni i razgovor s predsjednikom Opće skupštine UN-a Miroslavom Lajčakom, a neće biti zaobiđena ni situacija u medijima i jedan od najvažnijih izazova suvremenog svijeta, a to su svakako lažne vijesti.

Stoga će biti održan poseban panel pod nazivom “Lažne vijesti – jesu li medijima i dalje potrebni urednici”. Drugog danas foruma bit će održan panel posvećen položaju EU u izmijenjenoj realnosti, a raspravljat će se i o digitalnoj diplomaciji 21. stoljeća. Bledski strateški forum okupit će oko 1.000 sudionika i gostiju iz gotovo 70 zemalja, a održat će se pod sloganom “Nova realnost”.

Makedonija i Bugarska usuglasile su sporazum o prijateljstvu namijenjen rješavanju dugogodišnjih sporova i napetosti, rekao je makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrovo tom aktu koji bi trebao dati vjetar u leđa zapadnim integracijama te zemlje.
Bremeniti odnosi Skopja s većim istočnim susjedom, s kojim dijeli bliske povijesne, kulturne i jezične veze, otežavali su napore Makedonije da se priključi EU-u i NATO-u. Bugarska je članica obiju organizacija.

Najveća prepreka na europskom putu ipak je spor s južnim susjedom Grčkom oko imena “Makedonija” koji prema Ateni implicira teritorijalne pretenzije Skopja na grčku sjevernu pokrajinu istog imena. “Postigli smo kompromis (s Bugarskom) oko teksta”, rekao je makedonski ministar Nikola Dimitrov na kraju balkanskog summita u Trstu. “Potpisivanje sporazuma o prijateljstvu s Bugarskom pridonijet će našoj vjerodostojnosti, pokazat će da smo ozbiljni i da želimo stvarati prijatelje u regiji”, dodao je.

Bugarsko ministrstvo je priopćilo da je postignuta “osnova” za kompromis s Makedonijom. Dužnosnici su ranije rekli kako se nadaju da bi se sporazum mogao potpisati 2. kolovoza. Dva balkanskih susjeda nadaju se da će sporazum riješiti dugogodišnja neslaganja oko povijesti, identiteta, jezika i etničkih manjina koja su s vremena na vrijeme zaoštravala njihove odnose.

Mađarska vlada i Gazprom su potpisali sporazum o produžetku plinovoda Turski tok preko teritorija Bugarske i Srbije do Mađarske.

Prema riječima mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Sijarta odobrena trasa je realnije rješenje od trase koja je trebalo ići preko Rumunjske i Hrvatske. U ovom trenutku planira se da se Mađarska priključi plinovodu do kraja 2019. godine.

U lipnju je saopšteno kako je Rusija nastavila pregovore sa Mađarskom i Srbijom o izgradnji „Južnog toka”, iako je ranije Moskva više puta priopćila da se neće vraćati na taj projekat. Također, saznalo se da Bugarska računa na ruski plin koji će puniti plinski čvor koji financira Europska komisija.

Bugarska i Hrvatska svjesne su problema i procesa na jugoistoku Europe i za države te regije nema alternative euroatlantskim integracijama, izjavio je u utorak u Sofiji bugarski premijer Bojko Borisov na sastanku s potpredsjednikom hrvatske vlade i ministrom vanjskih i europskih poslova Davorom Ivom Stierom.

“Za zemlje zapadnog Balkana nema alternative europskoj i euroatlantskoj integraciji”, izjavio je Borisov, kako ga prenosi agencija BTA, dodavši da je to stajalište koje Bugarska dosljedno zastupa. Po njegovim riječima, Bugarska će nastaviti aktivno zalagati za europsku budućnost zapadnog Balkana i poduzimati napore za stabilnost te regije.

On smatra da su Bugarska i Hrvatska svjesne problema i procesa u tom dijelu svijeta te da mogu igrati vodeću ulogu u EU-u glede postizanja mira i stabilnosti u regiji. Borisov i Stier, koji boravi u službenom posjetu Bugarskoj, složili su se da je relevantan instrument za to Proces za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP), kojemu je Bugarska bila na čelu prošle godine, a Hrvatska je ove.

Oni su također razgovarali o suradnji dviju zemalja unutar Europske unije i složili su se da postoji potreba za zajedničku europsku energetsku politiku. Istaknuli su da su Sofija i Zagreb zainteresirani i za zajedničku europsku obrambenu politiku, navodi BTA. Stier je u ponedjeljak razgovarao s bugarskom kolegicom Ekaterinom Zaharievom, a u srijedu putuje u posjet Grčkoj.

Bugarska i Hrvatska svjesne su problema i procesa na jugoistoku Europe i za države te regije nema alternative euroatlantskim integracijama, izjavio je u utorak u Sofiji bugarski premijer Bojko Borisov na sastanku s potpredsjednikom hrvatske vlade i ministrom vanjskih i europskih poslova Davorom Ivom Stierom.

“Za zemlje zapadnog Balkana nema alternative europskoj i euroatlantskoj integraciji”, izjavio je Borisov, kako ga prenosi agencija BTA, dodavši da je to stajalište koje Bugarska dosljedno zastupa.

Po njegovim riječima, Bugarska će nastaviti aktivno zalagati za europsku budućnost zapadnog Balkana i poduzimati napore za stabilnost te regije.

On smatra da su Bugarska i Hrvatska svjesne problema i procesa u tom dijelu svijeta te da mogu igrati vodeću ulogu u EU-u glede postizanja mira i stabilnosti u regiji.

Borisov i Stier, koji boravi u službenom posjetu Bugarskoj, složili su se da je relevantan instrument za to Proces za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP), kojemu je Bugarska bila na čelu prošle godine, a Hrvatska je ove.

Oni su također razgovarali o suradnji dviju zemalja unutar Europske unije i složili su se da postoji potreba za zajedničku europsku energetsku politiku. Istaknuli su da su Sofija i Zagreb zainteresirani i za zajedničku europsku obrambenu politiku, navodi BTA.

Stier je u ponedjeljak razgovarao s bugarskom kolegicom Ekaterinom Zaharievom, a u srijedu putuje u posjet Grčkoj.

Češka elektroenergetska tvrtka ČEZ priopćila je u srijedu kako je započela pregovore sa odabranim investitorima o prodaji imovine u Bugarskoj.

Imovina ČEZ Grupe u Bugarskoj uključuje ČEZ Distribution Bulgaria AD, javnog dobavljača električne energije i licenciranog trgovca ČEZ Electro Bulgaria, licenciranog trgovca električnom energijom ČEZ Trade Bulgaria i termoelektranu Varna. Poslovanjem tih preduzeća upravlja i koordinira ČEZ Bulgaria EAD.

Naime, prošloga je tjedna rumunjskienergetike Toma Petcu izjavio je u video intervjuu za portal DCnews.ro kako je lokalni dobavljač električne energije i distributer Electrica dostavio ponudu za kupnju ČEZ-ove imovine u Bugarskoj nakon što je ČEZ grupa podnijela zahtjev za   međunarodnu arbitražu vrijednu stotinu miliona eura protiv Bugarske zbog nepoštivanja Ugovora o energetskoj povelji.

Novi bugarski premijer Bojko Borisov čija je koalicijska vlada potvrđena u četvrtak u parlamentu obećao je potaknuti ekonomski rast i povećati plaće u toj najsiromašnijoj zemlji Europske unije.

Potvrda u parlamentu bila je samo formalni korak nakon što je stranka GERB Bojka Borisova koja je pobijedila na izvanrednim izborima u ožujku postigla koalicijski dogovor s Ujedinjenim domoljubima, savezom tri nacionalističke stranke.

Mala populistička stranka Will glasala je za vladu, dok su lijevi socijalisti i stranka MRF etničkih Turaka glasala protiv.

Treći puta premijer, Borisov je rekao da bi njegovi potezi koje namjerava ostvariti u sljedeće četiri godine mogli dovesti do povećanja prosječne mjesečne plaće za pedeset posto dok će porezi na dohodak i korporativni porezi ostati nepromijenjeni na 10 posto. Među ostalim obećao je posebno tijelo koje će se baviti korupcijom na visokoj razini.

“Vodit ćemo politike i provesti mjere kako bi povećali prihode ljudi”, rekao je 57-ogodišnji Borisov u parlamentu uoči glasovanja.

Bugarska je najkorumpiranija Europska zemlja, pokazuje indeks Transparency Internationala a njezin neuspjeh da se izbori sa široko rasprostranjenom korupcijom održao je zemlju izvan Schengena i dalje od interesa investitora.

Borisov je govorio o povećanju minimalnih državnih mirovina koje su  među najnižima u EU, te rekao kako planira postupno smanjiti fiskalni deficit i postići uravnoteženi proračun do 2020.

Bugarska očekuje ove godine rast od 3 posto, što po analizama neće biti dovoljno da sustigne životni standard u zapadnoj Europi.

Prosječna mjesečna plaća najniža je u EU, tri puta manja nego u Njemačkoj