Bosna i Hercegovina

Jedna od najvećih svjeskih kompanija Shell iskazala je interes za poslovnu saradnju s predstavnicima Vlade FBiH kada su u pitanju istraživanja i eksploatacija nafte na području Federacije, piše Dnevni avaz.
Sastanak predstavnika Shella i Vlade FBiH zakazan je za 23. listopada u Sarajevu. Oni su iskazali volju da se vrate u pregovore s Vladom FBiH i dobiju koncesiju za istraživanje. Ovu informaciju potvrdio je federalni ministar Nermin Džindić.

“Točno je da su zakazali sastanak i vidjet ćemo što će od svega biti. Interes da se vrate u BiH postoji”, rekao je Džindić.

Ova kompanija je 2011. imala potpisan Memorandum o razumijevanju koji je produljen i 2013. i 2014., a iz pregovora s Vladom FBiH iznenada su se povukli 2015. godine. Džindić je potvrdio da će početkom sljedećeg tjedna biti održan sastanak na kojem će biti donesena konačna odluka o raspisivanju javnog poziva za izbor stručnog međunarodnog konzultanta koji će pregovarati s potencijalnim istraživačem nafte. Ministar navodi da je posao međunarodnog konzultanta da vodi pregovore i izabere najstručniju kompaniju kako bi bio potpisan najpovoljniji ugovor za Federaciju.

Beogradski mediji s velikom pozornosti izvješćuju o akciji hrvatske policije Agrokor, prateći iz sata u sat uhićenja čelnika ovog koncerna, službenih reagiranja i komentara zasad nema, ali se neslužbeno najavljuje dolazak povjerenika hrvatske vlade za Agrokor Ante Ramljaka.
Po neslužbenim saznajiima TV N1, u Beograd u srijedu trebao bi doputovati povjerenik hrvatske vlade za Agrokor Ante Ramljak, a očekuje se da će tema sastanka biti poslovanje poduzeća tog koncerna koja posluju u Srbiji.

Izvori Hine bliski srbijanskoj vladi i Gospodarskoj komori Srbije nisu mogli potvrditi vijest o dolasku Ramljaka u Beograd, ali niti isključiti tu mogućnost.

Po ocjeni N1, “što se tiče današnjih uhićenja nekadašnjeg vodstva Agrokora, ta situacija neće utjecati na Agrokorove tvrtke koje posluju u Srbiji”.

Primjena Lex Agrokora, odlukama srbijanskih sudova, nije omogućena na poduzeća Agrokora u Srbiji, tako da njihova imovina ne može biti jamstvo za eventualne nove kredite Agrokora.

Gospodarski sud u Beogradu odbio je ljetos zahtjev izvanrednog povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka, da poduzeća koja u Srbiji posluju u okviru tog koncerna, prijeđu pod njegovu upravu i Lex Agrokor.

Agrokor je u Srbiji vlasnik Merkatora S, te poduzeća Dijamant, Frikom, MG Mivela, Kikindski mlin i Nova sloga s ukupno oko 11.000 djelatnika.

Početkom travnja tadašnji srbijanski premijer, a danas predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić najavio je da će Vlada i Narodna banka Srbije (NBS) pripremiti plan kako bi se osiguralo da se novac iz poduzeća koja su povezana u sustav Agrokora ne odlijeva iz Srbije.

Akcija hrvatske policije i DORH-a u sklopu istrage o aferi Agrokor u ponedjeljak je najvažnija vanjskopolitička vijest za medije u Bosni i Hercegovini koji uglavnom zaključuju kako je riječ o procesu koji se očekivao te koji bi trebao odgovoriti na brojna pitanja otvorena nakon pada poslovnog carstva Ivice Todorića.

Javni radio-televizijski servis BHRT prenio je kako policija pretražuje šezdesetak lokacija povezanih s Todorićem, njegovom obitelji i suradnicima a istodobno citira Todorićeve komentare kako je riječ o političkom procesu.

Većina portala plasirala je tu vijest na udarnim mjestima a brojni prenose pojašnjenje kako istraga ima za cilj utvrditi pod kojim su okolnostima lažirane poslovne bilance Agrokora te tko je za to osobno odgovoran.

Posebnih komentara policijske akcije u Hrvatskoj u prvim satima nije bilo a zanimanje javnosti u BiH do sada je bilo usmjereno uglavnom na mogući utjecaj krize na poslovanje Konzuma u toj zemlji.

Ranije najavljivani plan privremene uprave Agrokora po kojemu će Konzum u BiH biti stabiliziran dokapitalizacijom te povratkom Mercatora na to tržište uspješno se provodi.

Općinski sud u Kiseljaku donio je odluke kojima je ljubljanskoj i zagrebačkoj Sberbanci odobrena ovrha dionica Sarajevskog kiseljaka, a koje su u vlasništvu Jamnice, objavila je u ponedjeljak Jamnica, iz koje najavljuju da će podzeti pravne radne za osporavanje tih rješenja.

Kako je Jamnica objavila putem Zagrebačke burze, Općinski sud u Kiseljaku donio je 9. listopada dva rješenja o izvršenju na temelju vjerodostojne isprave – mjenice, a u izvršnim postupcima tražitelja izvršenja Sberbank iz Zagreba i Sberbank iz Ljubljane, protiv Jamnice. U oba ta spora vrijednost predmeta je 67,4 milijuna konvertibilnih maraka (oko 260 milijuna kuna).

“Izvršenje je određeno pljenidbom, procjenom i prodajom dionica društva Sarajevski kiseljak, koje su vlasništvo Jamnice”, navodi se u objavi.

Jamnica će “poduzeti sve potrebne pravne radnje u cilju osporavanja predmetnih rješenja”, najavljuju iz te kompanije u sastavu Agrokor koncerna.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u ponedjeljak u intervjuu za beogradski tisak da će Srbija voditi jedinstvenu i neovisnu politiku u koju se, dok je on šef države, stranci neće miješati.
“Bit politike za koju se zalažem je neovisna Srbija. Neovisna ne samo u svojim granicama već prije svega u odlučivanju i brizi za svoj narod. Ako to netko ne može razumjeti – onda je to njegov problem. Neka svi znaju: vodit ćemo jedinstvenu – srpsku politiku, u koju se stranci neće miješati dok sam ja na čelu države!”, rekao je Vučić za Večernje novosti.

Komentirajući najavljenu deklaraciju o opstanku srpske nacije i Srba, Vučić je kazao kako “tim uglednih profesora” već radi na tom tekstu koji se očekuje do kraja godine.

Vučić se osvrnuo i na primjedbe iz regije i građanske javnosti da je deklaracija novi manifest “velike Srbije”. “Možda se svi ti plaše mogućnosti da Srbi dobiju mozak i počnu razmišljati o sebi i svojoj budućnosti. Po njima, Srbi ne da nemaju pravo promišljati svoju prošlost, već ne smiju razmišljati ni o budućnosti”, rekao je Vučić.

Srbijanski predsjednik ocijenio je realnim i da prijedlog rješenja za Kosovo bude ponuđen do ožujka 2018. godine, poručivši da će to biti “drukčije od najlakših ‘rješenja’, kao što su busanje u prsa i parole o našem milijungodišnjem teritoriju”, ili od onog “u kojem traže da kažete – živjelo neovisno Kosovo”.

“To će, dakle, biti rješenje koje zahtijeva bolne kompromise s obje strane i koje će biti napadano sa svih strana. Realno je da s prijedlogom za Kosovo izađemo u ožujku sljedeće godine”, rekao je Vučić.

“Želim čuti što ljudi misle o tome. Mi u tom dijalogu nismo sami. Pitaju se i SAD, Rusija, Kina, EU. Pitaju se i Albanci”, naglasio je Vučić.

Upitan razmišlja li o izvanrednim izborima 2018. godine, Vučić je rekao da neće “bježati sa megdana” i da ne isključuje izbore. “Ako oporba iznese valjane razloge, možda ih i bude”, rekao je Vučić u intervjuu za Večernje novosti.

Vučić je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji poslije sastanka s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Draganom Čovićem u Beogradu rekao kako je Srbija spremna za održavanje tog sastanka “na bilo kojoj razini” – predsjednika i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH ili na razini vlada, odnosno Vijeća ministara BiH.

Srbijanski predsjednik uvjeren je da bi trilateralni sastanak Srbije, Hrvatske i BiH doveo do mnogo važnijih i konkretnijih rješenja o brojnim političkim, ekonomskim i socijalnim pitanjima.

Čović je izrazio nadu da će taj trilateralni sastanak uskoro biti dogovoren “kako bi se gradila otvorenija suradnja” i sugerirao je da “povijest treba ostaviti iza sebe kako ne bi bila prepreka za budućnost”.

Najavio da će biti još sastanaka predstavnika Srbije i BiH prije 6. i 7. prosinca kada je najavljen posjet izaslanstva BiH Beogradu. “Na tim sastancima dogovorit ćemo da otvorena pitanja ostavljamo iza sebe u povijesti”, rekao je Čović, koji očekuje da tim stručnjaka Beograda ponudi rješenja o pitanju spornih granica Srbije i BiH.

Srbija poštuje cjelovitu BiH

Vučić je naglasio kako Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH i teritorijalni integritet entiteta Republike Srpske u okviru BiH, ocijenivši da su “odnosi Srbije i Republike Srpske konkretni i opipljivi”.

Komentirajući zamjerke kako Srbija samo pomaže RS, Vučić je istaknuo da će pomagati i Federaciji BiH. Komentirajući, na pitanje novinara, pripremu Deklaracije o opstanku srpskog naroda i ima li potrebe za sličnim dokumentom za Hrvate na prostoru Balkana, Čović je pripremu Deklaracije nazvao “dobrom odlukom” kako bi se kroz takav dokument definirali “odnosi jednog naroda na dva prostora”.

Deklaracija o opstanku srpske nacije trebao bi biti dokument o zaštiti srpskog naroda u regiji i u njoj će biti istaknuta prava na upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma, izučavanje i njegovanje srpske kulture, izučavanje srpske povijesti i njegovanje tradicija, očuvanje kulturnog nasljeđa. “Mislim da je (Deklaracija) dobrodošla i da ćemo time dugoročno rješavati pitanja i kada je riječ o srpskom narodu, ali i o sva tri naroda u BiH”, ocijenio je Čović koji kaže kako ne vidi razlog i za sličnu deklaraciju o hrvatskom narodu, ali da je “danas rano o tome govoriti”.

Čović je ocijenio da takvi dokumenti “nikada ne smiju biti na štetu trećeg” niti pridonositi “novim podjelama” već jačanju uzajamnih odnosa u regiji.

Gospodarska suradnja Srbije i BiH

Vučić je izjavio kako očekuje da trgovinska razmjena između Srbije iz BiH ove godine bude oko 1,6 milijardi eura, što bi bilo za oko sto milijuna više nego 2016., i istaknuo je da je BiH “jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Srbije”.

Kazao je da srbijanska vlada i Vijeće ministara BiH i dalje trebaju svakodnevno raditi kako bi se stvorili uvjeti da suradnja bude još veća. Čović je rekao da će uzvratni službeni posjet izaslanstva BiH Srbiji u prosincu biti prilika da se naglasi važnost gospodarskih odnosa.

Nadzorni odbor Mercatora u utorak je na prijedlog uprave potvrdio prekid ugovora o najmu 83 lokala trgovačkkih centara u BiH Konzumu, te podmirenju neplaćene najamnine putem preuzimanja opreme u tim trgovinama u korist Mercatora, priopćila je Uprava te tvrtke.
Time je formaliziran već ranije postignut sporazum u okviru koncerna Agrokor da trgovine koje je prilikom kupnje Mercatora u BiH preuzeo Konzum ponovo postanu dio Mercatorove mreže, odnosno brenda Mercator.

Reagirajući na nove objavljene podatke o poslovanju Agrokora koji slijede iz revizije njegova poslovanja, slovenski ministar za gospodarstvo Zdravko Počivalšek kazao je u utorak novinarima da ga negativni rezultati Agrokora koji je 2014. godine kupio Mercator ne iznenađuju jer se hrvatski koncern nije širio na zdravim temeljima, a ponovio je da će slovenska vlada i u sadašnjkoj krizi Agrokora nastojati zaštititi slovenski javni interes.

“Nećemo dopustiti da se kriza u Agrokoru prenese na Sloveniju kao zarazna bolest i vjerujem da će vlada u slučaju takvih pokušaja aktivirati sva moguća pravna sredstva da se to spriječi”, kazao je Počivalšek na konferenciji za novinare u Ljubljani.

U razgovoru za mariborski list “Večer” Počivalšek je, pak, rekao da je posebni zakon što ga je slovenska vlada donijela nakon što je u Hrvatskoj donijet “lex Agrokor” zaštitio javni interes u Sloveniji jer je slovenskim zakonom “suspendirano” pravilo po kojemu matična vlasnička kompanija može diktirati ovisnim tvrtkama poslovne odluke.

Na taj je način spriječeno financijsko iscrpljivanje Mercatora od strane vlasnika, kazao je Počivalšek.

Slovenski mediji u vezi krize Agrokora i njegova odnosa s Mercatorom navode da bi slovenska vlada voljela da u Mercatoru dođe do nove vlasničke strukture i promjena u poslovnoj politici, kako bi Mercator dugoročno mogao opstati na tržištu u jakoj konkurenciji stranih trgovačkih lanaca, budući da je kompanija od velike važnosti kao kanal prodaje slovenskog prehrambeno-industrijskog sektora, ali i za tržište rada s obzirom da Mercator samo u Sloveniji zapošljava desetak tisuća radnika.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u ponedjeljak, u prvim reakcijama na oslobađajuću presudu ratnom zapovjedniku Srebrenice Naseru Orliću, kako “životi Srba očigledno nisu vrijedni kao životi drugih” te je najavio kako će srbijansko ministarstvo pravosuđa reagirati na tu presudu, istodobno pozvavši Srbe da grade prijateljstvo i budućnost sa susjedima Bošnjacima.
Komentirajući oslobađajuću presudu Vučić je kazao kako će se Srbija morati sama boriti za pravdu. “Životi Srba očigledno nisu vrijedni kao životi drugih. Srpska suza nema roditelja”, kazao je Vučić najavivši reakciju srbijanskog ministarstva pravosuđa te istaknuvši da nije “na njemu kao predsjedniku države da izgovara najstrašnije moguće riječi”.

Istaknuvši kako su Srbi “optuživani i osuđivani”, a da “ni Haradinaj, ni Orić niti neki drugi nikada neće biti krivi za Srbe koji su stradali”, Vučić je kazao da “poziva sve Srbe da ne pokažu i ne izgovore nijednu tešku riječ protiv naših susjeda Bošnjaka, već da gradimo prijateljstvo i budućnost” dodavši da “istinu nijedan sud ne može sakriti”.

Nećemo bježati ni skrivati istinu, tako gdje smo za nešto odgovorni trebamo prihvatiti, ali i jasno i nedvosmisleno kazati ono za šta su drugi odgovorni, rekao je uz ostalo Vučić.

Dodao je da on sam nije reagirao na neke izjave koje smatra spornima, poput one albanskog premijera Edija Rame o tome da Srbija napreduje ka EU a nije priznala Kosovo te one potpredsjednika HDZ-a, koji ga je nazvao četnikom, a, kako je rekao, njegovi nisu bili ni četnici, ni partizani, već Srbi koji su stradali od ustaške ruke. “Svi su na to šutjeli, i u Hrvatskoj su šutjeli”, rekao je Vučić i dodao da ni na to nije odgovarao.

Sud Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je oslobodio optužbi za ratni zločin Nasera Orića, bivšeg zapovjednika obrane Srebrenice kojemu se sudilo zbog sumnje da je sudjelovao u ubojstvu civila srpske nacionalnosti.

Orić je bio optužen zajedno s pripadnikom srebreničkih postrojbi Armije BiH Sabahudinom Muhićem, a teretilo ih se za ubojstvo troje srpskih civila počinjeno u selima u okolici Srebrenice 1992. godine.

Sudsko vijeće nepravomoćnom presudom odlučilo je kako tužiteljstvo u postupku nije ponudilo dokaze koji bi izvan razumne sumnje potvrdili kako su Orić i Muhić sudjelovali u počinjenim ubojstvima.

Presuda kojom je ratni zapovjednik obrane Srebrenice Naser Orić oslobođen optužbi za ratne zločine dodatno će zakomplicirati ionako problematične odnose u Bosni i Hercegovini, ocijenili su u ponedjeljak u Banjoj Luci predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Dodik je istodobno najavio kako će vlasti u tom entitetu sada inzistirati na provedbi referenduma kojim bi odbacili ovlasti Suda i Tužiteljstva BiH i poštivanje presuda koje donosi državni sud.

Čović i Dodik sastali su se kako bi razmatrali trenutačno stanje u BiH, no u istupu pred novinarima dominirali su komentari o presudi kojom je Sud BiH ranije tijekom dana Orića oslobodio optužbi.

Čović je novinarima kazao kako će ta presuda sigurno dodatno zakomplicirati odnose među političkim partnerima u zemlji, jer će doliti ulje na vatru učestalih verbalnih sukoba.

Konstatirao je kako je to još jedna od tema koja će sve vratiti unatrag i potaknuti novi val negativne retorike.

“Previše je tema koje opterećuju rad pravosudnog i sigurnosnog sustava i previše političkog utjecaja”, izjavio je Čović, koji je upozorio kako je i bez toga stanje u zemlji dovoljno komplicirano.

“Objektivno, izuzetno je teška i složena politička situacija”, kazao je predsjedatelj Predsjedništva BiH upozoravajući kako je očevidna potpuna blokada funkcioniranja vlasti u toj zemlji jer u državnom parlamentu ne postoji stabilna vladajuća većina pa je oko bilo kakvog zakonskog prijedloga nemoguće okupiti više od petnaestak zastupnika koji bi to podržali.

Dodik se suglasio s Čovićevom ocjenom stanja u BiH, no ustvrdio je kako je ono u Republici Srpskoj “vrlo dobro i stabilno”.

“Zajednička je ocjena da je došlo do zastoja i potpune paralize u parlamentu BiH, da tamo nema većine i da su tamo procesi vezani za europske integracije u apsolutnom zastoju”, kazao je Dodik.

Za zastoje je okrivio intervencionizam međunarodne zajednice.

“BiH je neuspješna i propala zemlja koja jedino unutarnjim dijalogom može biti deblokirana”, kazao je Dodik zaključivši kako će se bez takvog dogovora BiH definitivno urušiti.

Dodik “sada spreman” za referendum o Sudu i Tužiteljstvu BiH

Po Dodikovim riječima BiH je “trula i propala zemlja koja širi trulež”, a kao dokaz za takvu tvrdnju poslužila mu je presuda Oriću koju je komentirao uz neskrivene aluzije na bošnjačku nacionalnost predsjedatelja sudskog vijeća koje je sudilo Oriću.

“U Sarajevu musliman sudi muslimanu za zločine nad Srbima i to je dovoljno da ga se (Orića) oslobodi”, bila je Dodikova opservacija o radu Suda BiH.

On smatra kako se tom presudom promiče praksa po kojoj je “dopušteno da musliman ubije Srbina kao u vrijeme Otomanskog imperija” odnosno kako se vratilo vrijeme “kadija te tuži, kadija ti sudi”.

Pozvao je sve Srbe koji rade u Sudu i Tužiteljstvu BiH da ih napuste i dođu raditi u RS jer je ishod suđenja Oriću točka preko koje se ne može prijeći.

Odgovarajući na novinarska pitanja Dodik je potvrdio kako je sada spreman odlučno zagovarati provedbu referenduma u RS o državnom sudu i tužiteljstvu.

Odluku o organiziranju takvog referenduma entitetski parlament donio je još 2015. i to upravo na poticaj Dodikova Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Iz nejasnih razloga odluka više od dvije godine nije objavljena u Službenom glasniku RS, a to je učinjeno tek prošlog tjedna. Prije toga je pak Dodik osobno izjavio kako sada nije vrijeme za provedbu referenduma jer o tome ne postoji jedinstvo unutar RS te da će odluka o tome biti suspendirana.

Nagađalo se kako je to izjavio pod pritiskom međunarodne zajednice jer je njegovo ranije inzistiranje na referendumu bilo jedan od razloga da ga američka administracija sankcionira i zabrani mu putovanje u SAD.

Nakon objave odluke o referendumu u Službenom glasniku RS počeo je teći zakonski rok od 45 dana za njegovu provedbu pa bi se po tome on trebao organizirati oko 15. studenog. Takav referendum nema uporišta u zakonima i Ustavu BiH.

Povodom afere prisluškivanja, želje za trećim entitetom u BIH, izjava dužnosnika iz Zagreba o Hrvatima u BIH te reakcija na njih iz Sarajeva, na svom profilu društvenih mreža oglasio se poznati bloger Ivan Pepić.
U BiH traje nevjerojatna medijska ofenziva. U samo 72 sata na televizijama gostovali su Ivo Banac, Stipe Mesić, Valentin Inzko, Dragan Mektić (SDS-ovac, ministar sigurnosti BiH) ali i drugi koji su suočeni s neprofesionalnim pitanjima poput “kako komentirate izjave predsjednice RH o radikalizaciji Bošnjaka?”

Obrazac je, dakle, poznat: treba sprati političke greške Sarajeva i prikazati aktualne hrvatske vlasti kao “pro-ruske”, “rušilačke”, “radikalizirajuće”, “ustaške” itd. To je obrazac koji se koristi u Beogradu, ali fino ga kopiraju i u Sarajevu. Tako zahtjevi kao što su, primjerice, zaustavljanje izgradnje Pelješkog mosta i protivljenje novom Izbornom zakonu postaju legitimni, kao što su s vremenom postajali legitimni i zahtjevi Beograda oko Domovinskog rata.

Ne radi se o paranoji, već o činjenicama. Grabar-Kitarović nije ništa otkrila, nego bazira svoje izjave na temelju obavještajnih podataka. Kad je 2010. Almir Džuvo (šef obavještajne agencije BiH) izjavio u parlamentu da “u BiH postoji 3.000 potencijalnih terorista, mali dio od njih su stranci”, nitko nije maknuo prstom.

Međutim, Visoki predstavnik koji će “za mjesec dana podnijeti izvješće Vijeću sigurnosti UN-a” kaže: “statistika nam uvijek pomogne kad su emocije visoke, kad pričamo o tisućama ekstremista… u prošloj godini čuo sam od nadležnih ljudi da je otišlo samo jedno jedino lice na ratište… da… jedno lice”. Kako interpretirati ovaj podatak nego kao tiho odobravanje ili prešućivanje činjenica? I: “ako pričamo o terorizmu u BiH a nije bilo bombaških napada u prošlo vrijeme… je li…” Dakle, kriva je Hrvatska, ona radikalizira ljude. Ona je uzrok radikalnog Vulina i Vučića, ona je kriva zbog Izetbegovićeve potpore autoritarnom Erdoganu i šutnje o ekstremističkim ćelijama u BiH.

Tako je i s drugim primjerima. Već je iritantno slušati dužnosnike iz Zagreba kako ponavljaju da su “za jedinstvenu i cjelovitu BiH”. Bez obzira na to, očito je kako je strategija etiketiranja iz starih vremena učinkovitija, napisao je Pepić na svom Facebook profilu.

Tvrtka “BH Gas”, koja je glavni dobavljač prirodnog plina za Bosnu i Hercegovinu i upravlja većinom plinske mreže u toj zemlji, u četvrtak je negativno reagirala na dogovor o spajanju jednog kraka plinovoda iz Hrvatske do rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, ističući kako se taj projekt ne bi smio ograničavati na jedno industrijsko postrojenje, jer cijela BiH treba biti u prilici koristiti taj novi pravac dopreme ovog energenta.
Nakon što je objavljena informacija da je u srijedu u Moskvi, na sastanku međuvladinog rusko-hrvatskog povjerenstva za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju, najavljeno kako će do 10. listopada biti potpisan sporazum sa “Zarubežnjeftom” o izgradnji kraka plinovoda kojim bi se iz Hrvatske u Bosanski Brod isporučivao plin za potrebe proizvodnje u tamošnjoj rafineriji, iz “BH Gasa” su reagirali priopćenjem u kojemu su istaknuli kako je spoj plinovoda iz Slavonskog do Bosanskog Broda u dokumentima Energetske zajednice Jugoistočne Europe označen kao točka međunarodne interkonekcije između Hrvatske i BiH i ujedno kao početak južnoeuropskog plinskog prstena.

Tim je dokumentima predviđena gradnja magistralnog plinovoda do Zenice, čime bi se zajamčila sigurnost opskrbe plinom, diverzificiranje izvora njegova dobavljanja i pravaca opskrbe te razvitak plinskog tržišta, podsjećaju iz “BH Gasa”.

Realiziranje projekta gradnje tog plinovoda do sada su uporno opstruirale vlasti Republike Srpske inzistirajući isključivo na dodatnom spajanju na plinsku mrežu koja prolazi kroz Srbiju. Na tu je mrežu BiH spojena još 80-ih godina prošlog stoljeća, a i danas ovisi o njoj, odnosno isključivo o plinu koji se može kupiti u Rusiji.

Zbog protivljenja vlasti u Banjoj Luci trpio je i proces proizvodnje naftnih derivata u rafineriji Bosanski Brod, koja nije mogla koristiti plin u tehnološkom procesu, što je uzročnik onečišćenja zraka i čije posljedice trpe i stanovnici Slavonskog Broda.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i predstavnici hrvatske vlade su, suočeni s tom činjenicom, s ruskom stranom kao kompromisno rješenje dogovorili izgradnju jednog odvojka koji bi iz Slavonskog Broda išao samo do rafinerije i koristio bi se u njenim proizvodnim pogonima.

U “BH Gasu” drže pak kako je krajnje sporno to što se takav dogovor realizira na štetu interesa bosanskohercegovačkog tržišta plinom, a spornim smatraju i to što se o svemu dogovara samo sa “Zarubežnjeftom” kao vlasnikom rafinerije.  “Međunarodne plinske interkonekcije ne mogu se graditi bez međudržavnih ugovora”, ističu iz “BH Gasa”.

Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Joseph Daul pokušao je posredovati u prevladavanju sukoba koji opterećuju unutarnje odnose u Bosni i Hercegovini, no u tome nije imao posebnog uspjeha, proizlazi iz izjave koju je član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić dao u četvrtak novinarima u Sarajevu nakon susreta tri člana državnog vrha s čelnikom europskih pučana.

Ivanić te hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH Dragan Čović i Bakir Izetbegović s Daulom su se sastali na radnom ručku, na kraju njegova višednevnog posjeta BiH, tijekom kojega je predsjednik EPP-a odvojeno razgovarao s predstavnicima pučkih stranaka koje su već članice EPP-a ili su pak istaknule kandidaturu za članstvo, poput Srpske demokratske stranke (SDS) ili Saveza za bolju budućnost (SBB).

HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA), kao i Ivanićeva Partija demokratskog progresa (PDP) već su članice EPP-a, no ni ta činjenica nije pomogla umanjenju stalnih napetosti u njihovim međusobnim odnosima unutar vladajuće koalicije u BiH.

Ivanić je kazao kako je stanje u BiH toliko komplicirano da bi se moglo dogoditi da cijela država postane Mostar nakon izbora 2018., čime je aludirao na činjenicu da se u najvećem gradu u Hercegovini već godinama ne mogu izabrati legitimna tijela vlasti zbog neusklađenosti gradskog statuta s odredbama Ustava BiH.

“Ne idu nam odgovori na pitanja iz upitnika Europske komisije, problem postaju i odnosi bošnjačkog i hrvatskog vodstva, zbog čega nema izmjena Izbornog zakona te postoji mogućnost da se cijela BiH pretvori u Mostar”, kazao je Ivanić.

Podsjetio je time na činjenicu da su vlasti u BiH odavno probile sve rokove koje su same postavile kako bi odgovorile na upitnik Europske komisije, bez čega nema ni odluke o tome može li ta zemlja dobiti status kandidata za članstvo u EU, a nema ni bilo kakve naznake da bi se HDZ BiH i SDA mogle usuglasiti o tome kako promijeniti izborni zakon.

Rok za to istječe potkraj ove godine jer u 2018., za kada su najavljeni izbori, mijenjanje izbornog zakona nije moguće, a ostane li stanje kakvo jest upitna je mogućnost uspostave nove zakonodavne i izvršne vlasti nakon novih izbora, jer je Ustavni sud BiH ranije proglasio neustavnim odredbe koje se odnose na način izbora zastupnika u domove naroda države odnosno Federacije BiH.

Ivanić je neizravno potvrdio kako je predsjednik EPP-a Daul pokušao posredovati u tim kao i u drugim otvorenim pitanjima, no pomaka ipak nije bilo.

“Stranke nisu u stanju naći rješenje”, kazao je Ivanić.

Ruski veleposlanik u Bosni i Hercegovini Peter Ivancov potvrdio je kako će se njegova zemlja nastaviti odlučno protiviti širenju utjecaja NATO-a na Balkanu pa tako i u BiH, ali je ustvrdio kako to ne znači da Moskva želi konfrontaciju sa Zapadom.
U intervjuu, kojega je u ponedjeljak objavila beogradska redakcija ruske provladine agencije Sputnjik, Ivancov je kazao kako su “sve prisutnijii i energičniji pokušaji da se BiH uvuče u NATO” i to unatoč činjenici da se pridruživanju BiH zapadnoj vojnoj alijansi protivi “pola države” odnosno vlasti u Republici Srpskoj.

“Protivimo se daljem širenju NATO-a na Balkanu, no to je svakako suvereni izbor naroda i država. I u ovom slučaju vidimo da u BiH nema jedinstva u korist članstva u NATO-u. Bar jedan dio države je protiv toga”, kazao je Ivancov.

Na pitanje je li u tom slučaju riječ o sukobu Rusije sa SAD-om na Balkanu Ivancov je odgovorio porukom kako nije sklon promatrati odnose s Amerikancima kroz prizmu konfrontacije, tim prije što i Washington i Moskva imaju interes održati stabilnost u ovom dijelu svijeta.

“Mi imamo zajedničke interese, makar u tome što i mi i oni želimo stabilnost. Ne želimo novi sukob ni u BiH, ni na Balkanu u cijelosti. Svakako, naše ocjene i pristup mnogim pitanjima razvoja BiH se razilaze, no mi razgovaramo i bar do sad smo se trudili pronaći razumne kompromise. Istina, odmah ću se ograditi: posljednjih četiri-pet mjeseci politika i retorika Amerikanaca prema Rusiji postale su oštrije”, kazao je ruski veleposlanik u Sarajevu.

SDA protiv separacije RS-a

Vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) u ponedjeljak je oštro regirala na novi verbalni ispad predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je izjavio kako očekuje da će taj entitet jednog dana biti ujedinjen sa Srbijom te mu je poručila kako se to neće nikada dogoditi jer se granica na Drini nikada neće pomaknuti.

“RS i Srbija nikada neće biti u istoj državi. To će zauvijek ostati samo pusti snovi Milorada Dodika. Entitet RS je teški daytonski kompromis i posljedica je agresije na BiH, etničkog čišćenja, masovnih zločina i genocida. To se nikada neće zaboraviti”, stoji u priopćenju kojim su iz središnjice SDA u Sarajevu reagirali na Dodikovu izjavu za srbijansku redakciju ruske provladine agencije Sputnjik da je “prirodno, fer i pošteno” da Banja Luka i Beograd budu u istoj državi i da će se to i dogoditi.

“Meni nitko ne može zabraniti vjerovati, maštati, imati ideal. A ja vjerujem. Hoće li se to dogoditi za vrijeme mene, poslije mene, dok sam ja živ, ne znam. Ali nesumnjivo je da se mora dogoditi. Zato i postoje Republika Srpska i Srbija, i zato će sasvim prirodno biti jednog dana i drugima oko nas, koji su protiv toga, da shvate da je to naše prirodno pravo, pravo nacije ovog naroda, i ovih dviju država”, kazao je Dodik.

Njemu su pak iz SDA odgovorili kako nije ni prirodno niti pošteno, a uz to bi bilo i protivno svim međunarodnim pravnim aktima, da se dio teritorija jedne države u kojoj su počinjeni masovni zločini i genocid spoji s državom koja je u tome sudjelovala.

“To je neprirodno i nepošteno i mi to nikada nećemo dopustiti. Država BiH je postojala i prije Daytonskog sporazuma i nastavit će svoje postojanje”, naveli su iz SDA.

Dodiku su poručili kako RS može biti samo dio države BiH u kojemu osim Srba žive i Bošnjaci, Hrvati i ostali koji moraju biti ravnopravni na cijelom teritoriju tog entiteta, a sve drugo bi predstavljalo rušenje Daytonskog sporazuma, a time i mira, i odvelo bi u nestanak entiteta Republike Srpske, koji je nastao tim sporazumom.

Po njegovu sudu, pred države poput BiH neumjesno je postavljati izbor između Zapada i Rusije.

Ivancov je izrijekom potvrdio kako Moskva ima interes za zbivanja na Balkanu ustvrdivši kako to “nije tako loša stvar”. “Nema ničeg lošeg u tim interesima, oni nisu upereni protiv BiH niti protiv nekog od njenih naroda. Naši interesi su u razvoju obostrano korisnih veza u različitim područjima. Kao što je poznato, mi politički podržavamo BiH. Mi smo jedan od jamaca Daytonskog sporazuma i naš utjecaj u tim pitanjima je usmjeren pre svega na poštivanje Daytona čiji je cilj stabilna, samostalna BiH”, kazao je Ivancov.

Na pitanje kako bi se Moskva odnosila prema mogućem raspadu BiH Ivancov je odgovorio konstatacijom kako je takvo što hipotetsko pitanje u koje se ne želi upuštati jer Rusija podupire BiH kao samostalnu državu, a jedina alternativa tomu je “dogovor naroda u BiH o drugačijoj teritorijalnoj organizaciji sukladno ustavnim procedurama”, što je pak, po sudu ruskog veleposlanika, danas puka teorija.

Broj o deset tisuća radikalnih islamista koji se spominje u nedavnom izvješću Hrvatske obavještajne agencije (SOA) ne odnosi se na BiH, nego na širi jugoistok Europe, objavila je u utorak bosanskohercegovačka Obavještajno-sigurnosna agencije BiH (OSA).
Taj sporni podatak, na koji su vlasti u BiH ljutito reagirale misleći da se navedena brojka odnosi samo na tu zemlju, razjasnili su na sastanku u Sarajevu ravnatelji hrvatske i bosanskohercegovačke obavještajne agencije Danijel Markić i Osman Mehmedagić.

Na sastanku je razjašnjeno kako se broj pristaša radikalnog islama spomenut u izvješću hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) nije odnosio na BiH, nego na širu jugoistočnu regiju, navodi se u priopćenju. Markić i Mehmedagić su iza zatvorenih vrata u Sarajevu razgovarali o aktualnoj sigurnosnoj situaciji u regiji s naglaskom na borbi protiv terorizma, o organiziranom kriminalu i jačanju obavještajnih potencijala.

Zaključili su da je suradnja SOA-e i OSA-e “vrlo produktivna, otvorena i intenzivna na svim poljima”, stoji u priopćenju. Ravnatelji agencija također su rekli da se treba jače angažirati u povezivanju regije u borbi protiv terorizma što uključuje i potrebu za nastavkom dobre bilateralne suradnje sa SOA-om, stoji u priopćenju OSA-e.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić ranije je rekao da su čelnici obavještajnih agencija BiH i Hrvatske također zaključili su da nije bilo nezakonitog prisluškivanja hrvatskih političara i gospodarstvenika, a sve drugo nazvao je medijskim podmetanjem.

Hrvatski tjednik Nacional nedavno je objavio je dokumente o prisluškivanju hrvatskih gospodarstvenika i dužnosnika navodeći da je OSA duže vremena nelegalno provodila mjere praćenja i prisluškivanja.

U tjedniku tvrde da su temeljem uvida u više tajnih izvještaja OSA-e došli do dokaza da ta služba “vodi specijalni rat protiv Hrvatske, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i vanjske politike hrvatske vlade, ali i hrvatskog naroda u BiH”. “Nema nikakve obavještajne afere i sve službe rade u okviru zakona”, rekao je Mektić novinarima nakon sastanka.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić odbacio je u petak optužbe da je Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA) prisluškivala hrvatske dužnosnike istaknuvši kako se radi o dezinformacijama te kako sigurnosne službe u BiH poduzimaju samo one mjere koje im dopuštaju ustav i zakoni kako bi štitile strateške državne interese.

“Nema nikakve obavještajne afere”, kazao je Mektić novinarima u Sarajevu odgovarajući na pitanja u vezi s pisanjem zagrebačkog “Nacionala” o tome da je OSA navodno nezakonito prisluškivala hrvatske dužnosnike i poduzetnike.

“Ponovit ću da je ustavna i zakonska obveza obavještajnog i sigurnosnog sektora prikupljati informacije i podatke koji se odnose na ugrožavanje ustavnog i pravnog poretka i strateških ekonomskih interesa BiH, koji za posljedice mogu imati urušavanje ekonomskih temelja države.

U tom kontekstu imamo pravo prikupljati informacije koje ugrožavaju ove interes BiH”, kazao je Mektić dodajući kako je očevidno problem u tome što se neke interesne skupine osjećaju time pogođenima.

Najavio je kako će uskoro u Sarajevo stići ravnatelj hrvatske SOA-e ili netko od visokih dužnosnika te agencije te da će se tada o svemu detaljno razgovarati. Razgovora o navednoj aferi s hrvatskom stranom bilo je i do sada i nikakvog problema nije bilo, tvrdi Mektić.

Ministar sigurnisti BiH je ipak izričit u tvrdnjama kako bosanskohercegovačka OSA nikoga nije ilegalno prisluškivala, niti je provodila bilo kakve operacije izvan granica BiH. “Ništa nismo radili izvan BiH, ništa nije bilo upereno protiv inerese druge države, a posebice ne Hrvatske”, kazao je Mektić dodajući kako su netočne ranije tvrdnje da je sam izjavio kako su prisluškivani hrvatski dužnosnici.

On je kazao kako su se na meti obavještajaca zapravo našle “pojedine skupine iz BiH, u sprezi sa skupinama izvan BiH” koje, kako je dodao, žele na nelojalan i nezakonit način ovladati dijelom strateških ekonomskih inetersa BiH, što može ugroziti ekonomske temelje države.

“Postupali smo isključivo u skladu sa zakonom i ustavom. Ako to podrazumijeva i posebne istražne mjere u smislu prisluškivanja i presretanja komunikacija i to ćemo koristiti, ali sukladno ustavi i zakonu”, kazao je Mektić.