Bosna i Hercegovina

Srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin potvrdio je u ponedjeljak u Banjoj Luci kako će vlada njegove zemlje uložiti najmanje sedam milijuna eura u obnovu i jačanje vojne industrije u Republici Srpskoj, a predsjednik tog entiteta Milorad Dodik istodobno je najavio kako će poduzeti korake čiji je cilj obnoviti vojne tvornice s ciljem uspostave balansa s kapacitetima koje na tom području ima drugi bosanskohercegovački entitet, Federacija BiH.

“Ministarstvo obrane Srbije je osiguralo 850 milijuna dinara (7,2 milijuna eura) za različite potrebe poduzeća obrambene industrije RS-a”, kazao je Vulin novinarima nakon sastanka s Dodikom.

Pojasnio je kako se u ovoj fazi suradnja vojnih industrija odnosi na remont strojeva za tenkove i zrakoplove, a sve je urađeno na temelju naloga kojega je dao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Vulin je dodao kako će svi gospodarski, politički i diplomatski kapaciteti Srbije trajno biti na raspolaganju RS i bosanskim Srbima.

Dodik je sve to prokomentirao konstatacijom kako u RS žele obnoviti vojnu industriju “devastiranu intervencijom međunarodnog faktora”. Ocijenio je kako je time uspostavljena neravnoteža u BiH, s obzirom da je u Federaciji u pogonu šest tvornica oružja i streljiva, koje puno proizvode i dobro posluju, a takvo stanje, drži Dodik, mora se promijeniti.

Veća skupina ilegalnih migranata u ponedjeljak je pokušala prijeći iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku na području graničnog prijelaza Maljevac kod Velike Kladuše gdje ih je zaustavila policija a gradonačelnik Bihaća upozorio je kako stanje postupno izmiče kontroli te zatražio jače angažiranje angažiranje entitetskih i državnih vlasti kako bi se spriječila eskalacija krize.
Gotovo dvije stotine migranata koji su su boravili na području Unsko-sanske županije zaustavljeno je oko podneva kada su pokušali zajednički nastaviti put ka Hrvatskoj a bosanskohercegovačka policija s njima je pregovarala kako bi ih uvjerila da se vrate u objekte u kojima su boravili.

Najveća koncentracija ilegalnih migranata zabilježena je na području Velike Kladuše i Bihaća a bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić je upozorio kako se lokalne vlasti više ne mogu same nositi s tim problemom.

“Zahtijevamo punu i stalnu prisutnost snaga zakona i reda u gradu. Ukoliko MUP Unsko-sanske županije nema dovoljno kapaciteta za to neka se uključi policija Federacije BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) kako bi se građani osjećali sigurnije ali i radi prevencije nemilih zbivanja poput onog u Velikoj Kladuši”, kazao je Fazlić na konferenciji za novinstvo.

Time je podsjetio na činjenicu da je proteklog vikenda u Velikoj Kladuši u međusobnom obračunu migranata jedan od njih podrijetlom iz Maroka ubijen. Policija je nakon toga pretražila objekte u kojima su ilegalni migranti smješteni a lokalni su mediji izvijestili kako je pronađena veća količina hladnog oružja.

Gradonačelnik Bihaća je kazao kako su lokalne vlasti svjesne da se ne smije dopustiti širenje ksenofobije niti poticati neprijateljstvo prema migrantima no građani imaju pravo na zaštitu a vlasti im to moraju osigurati.

Migrantska kriza bila je i na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH koja je održana u Sarajevu.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić predstavio je podatke iz kojih proistječe kako je u BiH od početka godine ušlo nešto više od 6600 ilegalnih migranata a njih oko šest tisuća je izjavilo kako kani zatražiti azil iako većina to nikada nije učinila.

Novinarima je nakon toga potvrdio kako se poduzimaju mjere ne bi li se osigurali dodatni kapaciteti za smještaj uključujući uporabu jednog od napuštenih tvorničkih kompleksa “Agrokomerca” u Velikoj Kladuši.

Mektić je kazao i kako se policija u BiH do sada suzdržavala od uporabe sile protiv migranata ali je istaknuo kako je jasno da su neki među njima skloni izgredima te će ih se morati tretirati na poseban način odnosno smještati “u izolaciju” u objekte zatvorenoga tipa.

Najavio je i da će se u Bruxellesu već u ponedjeljak sastati s europskim povjerenikom za migracije Dimitrisom Avramopoulosom i zatražiti pomoć kako bi se migrantska kriza učinkovito riješila.

Osim političke, posjet predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogan BiH imao je i važnu gospodarsku dimenziju.
Nakon susreta Erdogana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića objavljeno je da će ovog ljeta biti raspisan natječaj za izgradnju autoceste od Sarajeva do Beograda. Erdogan je izjavio kako će razina investicije u tu autocestu iznositi više od tri milijarde eura:

“Imat ćemo podršku Exim banke, jer bez nje ne bismo mogli. Sve građevinske kompanije koje budu radile doprinijet će. Imat ćemo 15-20 posto investicija, a ostalo će biti kredit Exim banke. Kada ostvarimo infrastrukturu, to će biti put mira. Projekt će sam sebe isplatiti, a cijeli Balkan će imati veliku korist i zadovoljstvo”, rekao je turski predsjednik.

Oko trase buduće ceste već dugo se vodi polemika u stručnoj i političkoj javnosti. Prema pisanju portala Indikator.ba, cost benefit analize pokazale su da je trasa za buduću prometnicu Sarajevo-Beograd preko Zenice, Žepča, Tuzle prema Brčkom i Bijeljini društveno-ekonomski isplativija nego dionica od Sarajeva do Vardišta. To je rekao Amir Fejzić, viši stručni saradnik u JP Autoceste FBiH na okruglom stolu o temi “Razvojni koridori i privredne zone od regionalnog značaja – Autocesta Sarajevo – Beograd” koji je nedavno održan u Sarajevu.

O tome će sigurno još biti riječi, a izvjesno je da će i Turska imati što za reći. Međutim, u BiH često se mogu čuti komentari kako Turska samo politički podržava BiH, dok novac izravno investira u susjednu Srbiju, piše portal Klix.ba. Brojni BiH državljani smatraju kako BiH nema nikakve izravne koristi od političke podrške Turske, odnosno da nitko u BiH ne živi bolje jer službena Ankara podržava teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

Turski predsjednik razočarao je dio građana BiH koji vjeruju kako je BiH najvažnija zemlja Turskoj na Balkanu izjavom da je to ipak Srbija, navodi portal. Erdogan je dodao i da je trgovinska razmjena Turske i Srbije prošle godine iznosila više od milijardu dolara te da je trenutni cilj povećanje na dvije milijarde dolara. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2017. godini obujam razmjene s Turskom iznosio je blizu 1,08 milijardi KM (oko 4,3 mlrd. kuna) te da je među tzv. “ostalim tržištima” ili “trećim zemljama” Turska najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, a zatim Ruska Federacija, piše Poslovni dnevnik

Podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) pokazuju da su prema službenim podacima Centralne banke BiH (CBBH), u razdoblju od svibnja 1994. do prosinca 2016. godine, investicije iz Turske iznosile 389,5 milijuna KM (199,1 milijun eura). Turska se nalazi tek na jedanaestom mjestu na popisu zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH s udjelom od tri posto u ukupnim investicijama u BiH.

Prema ukupnim iznosima zaključno s prosincem 2016. godine, zemlje koje su najviše ulagale u BiH su Austrija, Hrvatska i Srbija. I uz povećanje ulaganja s Bliskog istoka, najznačajniji ulagači u BiH ostaju zemlje Europe. Ipak, kako smatraju analitičari, raste turske nazočnost na Balkanu, gdje se mnogi pitaju što njihov nekadašnji gospodar iz osmanskog doba zapravo ima u planu za tu regiju. Turske tvrtke uz velika ulaganja u brojne projekte u regiji kontroliraju i aerodrom u Prištini i namjeravaju izgraditi jedan u Valoni, u južnoj Albaniji.

Imaju u vlasništvu i kosovsku energetsku kompaniju KEDS/KESCO. Reuters navodi da je jedna turska kompanija već otvorila 300 radnih mjesta u tvornici tekstila u Krupnju, pri čemu političke veze između Beograda i Ankare pomažu da se osigura najveća investicija u posljednjih 30 godina za grad koji je teško pogođen poplavama 2014. “Nisu tražili subvencije”, rekao je Ivan Isailović, predsjednik općine Krupanj.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan potvrdio je u petak kako tijekom svibnja u Sarajevu planira održati središnji predizborni skup s Turcima koji žive u inozemstvu, no bosanskohercegovačke vlasti za sada nemaju nikakvu službenu najavu takvog događaja.
Erdogan koji se priprema za izvanredne parlamentarne i predsjedničke izbore u svojoj zemlji je, prema turskom listu “Hurriyet”, kazao kako je Sarajevo postalo izborom odredišta za predizborno okupljanje turske dijaspore nakon što su neke druge europske države najavile kako neće dopustiti da se na njihovom tlu organiziraju takvi skupovi.

“U situaciji u kojoj neke zemlje raspravljaju hoće li nam dopustiti voditi kampanju, više volimo okupiti se s našim građanima u BiH”, kazao je Erdogan novinarima 3. svibnja po povratku s puta u Južnu Koreju.

Dodao je kako očekuje da na to okupljanje dođu i Turci koji borave u drugim europskim državama.

Turski su mediji ranije najavili kako bi Erdoganov predizborni miting mogao biti organiziran 20. svibnja, vjerojatno u nekoj od većih dvorana u Sarajevu, no vlasti u BiH o tome nisu dobile nikakvu najavu ili obavijest.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova BiH Nebojša Regoje kazao je Hini kako do njih nije stigla nikakva informacija iz Ankare, a pretpostavka je da bi u ovom slučaju domaćin Erdoganu svakako bilo Predsjedništvo BiH s obzirom da je riječ o šefu države.

Pretpostavka je i to kako bi u slučaju održavanja ovakvog skupa organizator moglo biti tursko veleposlanstvo ili neka od nevladinih organizacija, a procedura je takva da bi oni za to morali tražiti dopuštenje lokalnih vlasti u Sarajevu. “Lokalne vlasti, naravno i policija, daju dopuštenje za takve skupove”, kazao je Regoje.

Erdogan bi se na takvom skupu mogao pojaviti kao govornik, a to je opet stvar organizatora. U BiH živi veliki broj turskih državljana, a organizacije koje ih okupljaju izrazito su aktivne u iskazivanju potpore Erdoganu, posebice nakon prošlogodišnjeg neuspjelog pokušaja državnog udara.

Pod pritiskom Ankare aktivnosti u BiH bio je prisiljen prekinuti Fetulah Gullen, Erdoganov glavni politički oponent koji je financijski pomagao funkcioniranje mreže obrazovnih institucija koje su djelovale pod nazivom “Bosna – Sema”.

Erdogan je uspostavio izrazito bliske veze s Bakirom Izetbegovićem, aktualnim predsjedateljem Predsjedništva BiH i predsjednikom vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA)

Izvanredni predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj, kojima Erdogan planira učvrstiti svoju vlast, trebali bi biti održani 24. lipnja.

Vlasti u Njemačkoj i Austriji, gdje također živi veliki broj Turaka, zabranile su održavanje predizbornih skupova Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP) strahujući od nasilja koje bi moglo izbiti između Erdoganovih pristalica i protivnika.

Umirovljeni general Armije BiH i bivši zapovjednik njezina Petog korpusa koji je branio Bihać uhićen je u petak u tom gradu, potvrđeno je iz policijskih izvora.
Dudakovića su priveli pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu pod sumnjom da je odgovoran za ratne zločine koji su od 1992. do 1995. godine počinjeni nad Srbima.

U Sarajevu je istodobno uhićen Ibrahim Nadarević, također bivši časnik Armije BiH koje je obnašao i dužnost ministra za pitanja branitelja Federacije BiH.

Nadarević je bio zapovjednikom brigade u Petom korupusu a sada je na dužnosti savjetnika zamjenika predsjedatelja Doma naroda parlamenta BiH.

U sklopu policijske akcije, kako prenose lokalni mediji, privedeno je još desetak osoba a tijekom dana se očekuje potvrda iz Tužiteljstva BiH koje vodi istragu.

Policija i Uskok razbili su lanac krijumčarenja ljudima u kojem je 12 osumnjičenih pripadnika zločinačkog udruženja od prosinca prošle do travnja ove godine u Hrvatsku navodno prokrijumčarilo najmanje 150 stranaca.

Glasnogovornica MUP-a Marina Mandić potvrdila je Hini da je u tijeku kriminalističko istraživanje vezano uz počinjenje više kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Hrvatskoj ili nekoj drugoj članici šengenskog sporazuma. Istraživanje provode policijski službenici PU zagrebačke u suradnji s PNUSKOK-om, a u koordinaciji sa Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te Graničnom policijom BiH.

Nakon više mjeseci istraživanja policija je osumnjičila 11 hrvatskih i jednog bosanskohercegovačkog državljana, u dobi od 23 do 71 godine, među kojima su i dvije žene. Policija sumnja da su se u najmanje 25 događaja povezali u zločinačko udruženje, i od prosinca 2017. do travnja ove godine organizirali krijumčarenje i prijevoz najmanje 150 stranaca s područja Bihaća i Velike Kladuše u Hrvatsku.

Doznaje se da su u tijeku uhićenja pet osoba na području Zagreba i šest na karlovačkom području. I dok hrvatska policija provodi pretrage prostora kojima se koriste osumnjičeni Ministarstvo sigurnosti BiH i njihova granična policija temeljem međunarodne policijske suradnje na svom području također provode operativne akcije.

Osumnjičeni su u organizaciji navodno sudjelovali za nagrade od 350 do 2800 eura, ovisno o statusu. Migranti su u Hrvatsku, kako se doznaje, ulazili iz BiH kod Vaganca, Petrove Gore, Cetingrada ili Maljevca, odakle bi ih prevozili prema Zagrebu.

Na Brdu kod Kranja u tijeku je sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojemu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a  razgovara se o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. godine. Do sredine godine inicijativom predsjedava Slovenija koja je i domaćin ovog summita.

Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedavati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Domaćin današnjeg sastanka na vrhu, slovenski premijer Miro Cerar, imat će na marginama  skupa i bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dok njegov eventualni sastanak s hrvatskim premijerom, o kojemu se u slovenskim medijima također nagađalo, za sada nije potvrđen.

Slovenski mediji upozoravaju da Plenkovićev dolazak u Sloveniju na regionalni skup na vrhu dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa Ljubljane i Zagreba, te u osjetljivo vrijeme pred parlamentarne izbore u Sloveniji koji se održavaju za manje od 6 tjedana, što ograničava manevarski prostor za eventualni pomak u nekom od otvorenih bilateralnih pitanja između dviju država.

“Hrvatski je premijer zadnji  put u Sloveniji prije današnjeg sastanka na Brdu kod Kranja bio prije skoro godinu dana, kad je došao poručiti da su odnosi među državama dobri i prijateljski, ali da Hrvatska ne priznaje arbitražu o granici i da je za nju ta presuda nepostojeća. Slovensko-hrvatski odnosi danas ne samo da nisu ni dobri ni prijateljski nego su na najnižoj razini, a komunikacije među državama praktično ni nema”, navodi u utorak u komentaru ljubljansko Delo te dodaje da takvi odnosi dviju članica EU-a i saveznica u NATO savezu ne mogu biti uzor za druge.

Predviđeno je da će premijer Plenković nakon radnog dijela današnjeg susreta na vrhu i nakon svečanog ručka, koji za sudionike daje premijer Cerar, dati izjavu za novinare o rezultatima skupa. Prije njega, isto će učiniti i Cerar.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je u utorak kako je u ranim jutarnjim satima na području BiH i Hrvatske provedena zajednička policijska akcija usmjerena na razbijanje lanca krijumčara ilegalnih migranata pri čemu je uhićeno više od dvadeset osumnjičenih osoba.

Policijske operacije pod nazivima “Taurus” i “Oks” koordinirali su hrvatski USKOK i MUP te Tužiteljstvo BiH i Granična policija BiH.

Uhićene su osobe za koje se sumnja da su od početka ove godine djelujući kao organizirana skupina sudjelovale u prijevozu i skrivanju ilegalnih migranata s područja BiH prema Hrvatskoj i dalje prema ostalim državama Europske unije.

Istragom je utvrđeno kako je na ovaj način u Hrvatsku ilegalno prebačeno između 100 i 200 migranata a svaki od njih krijumčarima je morao platiti iznose koji su bili i veći od pet tisuća eura.

Većina migranata stigla je područja Turske i Kosova.

U razbijanju ovog krijumčarskog lanca sudjelovala je i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) kao i EUROPOL.

 Pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu u ponedjeljak počinje dvodnevna žalbena rasprava po žalbama tužiteljstva i bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića osuđenog na 40 godina zatvora za genocid i druge ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH.
Karadžić (72) traži ukidanje prvostupanjske presude donesene u ožujku 2016. dok tužitelji traže da se njegova kazna preinači u doživotni zatvor.

On je osuđen za neke od najgorih ratnih zločina, među kojima je masakr u Srebrenici 1995.

Bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba tijekom rata u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine proglašen je krivim po 10 od 11 točaka optužnice, uključujući i genocid nad više od 8000 Bošnjaka u Srebrenici te višegodišnju opsadu Sarajeva, gdje je ubijeno više od 10.000 ljudi. Oslobođen je po točki za genocid u sedam općina na zapadu BiH.

Karadžić je najviši političar kojemu je Haški sud, koji je lani završio s radom nakon 24 godine, izrekao presudu nakon što je bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević umro prije kraja suđenja u 2006.

Karadžić je nakon 13 godina bijega uhićen 21. srpnja 2008. godine u Beogradu, gdje je radio pod lažnim identitetom kao iscjelitelj Dragan Dabić. Vlasti su ga izručile Haškom tribunalu, a suđenje je počelo 26. listopada 2009. i završilo 7. listopada 2014. godine.

Nakon što Karadžić iznese svoju žalbu u ponedjeljak, tužitelji bi trebali govoriti u utorak. Presuda se očekuje do kraja godine.

Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu koja je u vlasništvu ruske državne tvrtke “Njeftegazinkor” nastavlja negativno poslovati i gomilati gubitke koji su, po navodima iz posljednjega revizorskog izvješća, premašili 300 milijuna eura, prenio je u utorak specijalizirani portal Capital.ba.
Po navodima iz revizorskog izvješća za 2017. godinu, u koje je portal imao uvid, rafinerija je negativno poslovala i prošle godine, kad je imala “minus” od 15 milijuna konvertibilnih maraka (7,67 milijuna eura) pa je akumulirani gubitak dosegnuo 611,6 milijuna konvertibilnih maraka ili 312 milijuna eura.

U revizorskom izvješću stoji da su kratkororočne obveze rafinerije veće od imovine kojom raspolaže, i to za 63,9 milijuna konvertibilnih maraka (32,6 milijuna eura), što upućuje na znatnu neizvjesnost kod procjene stabilnosti poslovanja.

Ocjena revizora je da poslovanje rafinerije nafte, kao i rafinerije ulja u Modriči koje imaju istog vlasnika, ovisi isključivo o kontinuiranoj financijskoj potpori “Njeftegazikora”.

Financijske obveze bosanskobrodske rafinerije procijenjene su na 633 milijuna konvertibilnih maraka, ili 323 milijuna eura, pri čemu su dugoročne obveze 540 milijuna konvertibilnih maraka, ili 276 milijuna eura, a ostalo su kratkoročne obveze, uključujući dug Poreznoj upravi Republike Srpske od 12,7 milijuna konvertibilnih maraka (oko 6,5 milijuna eura).

Taj dug čeka na naplatu godinama, a porezne vlasti Republike Srpske višekratno su ga reprogramirale, i to beskamatno, pa je novi rok za otplatu 1. srpnja 2019.

Negativno poslovanje rafinerije prati i stalno smanjivanje broja zaposlenih. U rafineriji u Bosanskome Brodu sada ih radi 930, 63 manje nego prije godinu dana.