Bosna i Hercegovina

Policija i Uskok razbili su lanac krijumčarenja ljudima u kojem je 12 osumnjičenih pripadnika zločinačkog udruženja od prosinca prošle do travnja ove godine u Hrvatsku navodno prokrijumčarilo najmanje 150 stranaca.

Glasnogovornica MUP-a Marina Mandić potvrdila je Hini da je u tijeku kriminalističko istraživanje vezano uz počinjenje više kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Hrvatskoj ili nekoj drugoj članici šengenskog sporazuma. Istraživanje provode policijski službenici PU zagrebačke u suradnji s PNUSKOK-om, a u koordinaciji sa Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te Graničnom policijom BiH.

Nakon više mjeseci istraživanja policija je osumnjičila 11 hrvatskih i jednog bosanskohercegovačkog državljana, u dobi od 23 do 71 godine, među kojima su i dvije žene. Policija sumnja da su se u najmanje 25 događaja povezali u zločinačko udruženje, i od prosinca 2017. do travnja ove godine organizirali krijumčarenje i prijevoz najmanje 150 stranaca s područja Bihaća i Velike Kladuše u Hrvatsku.

Doznaje se da su u tijeku uhićenja pet osoba na području Zagreba i šest na karlovačkom području. I dok hrvatska policija provodi pretrage prostora kojima se koriste osumnjičeni Ministarstvo sigurnosti BiH i njihova granična policija temeljem međunarodne policijske suradnje na svom području također provode operativne akcije.

Osumnjičeni su u organizaciji navodno sudjelovali za nagrade od 350 do 2800 eura, ovisno o statusu. Migranti su u Hrvatsku, kako se doznaje, ulazili iz BiH kod Vaganca, Petrove Gore, Cetingrada ili Maljevca, odakle bi ih prevozili prema Zagrebu.

Na Brdu kod Kranja u tijeku je sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojemu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a  razgovara se o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. godine. Do sredine godine inicijativom predsjedava Slovenija koja je i domaćin ovog summita.

Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedavati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Domaćin današnjeg sastanka na vrhu, slovenski premijer Miro Cerar, imat će na marginama  skupa i bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dok njegov eventualni sastanak s hrvatskim premijerom, o kojemu se u slovenskim medijima također nagađalo, za sada nije potvrđen.

Slovenski mediji upozoravaju da Plenkovićev dolazak u Sloveniju na regionalni skup na vrhu dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa Ljubljane i Zagreba, te u osjetljivo vrijeme pred parlamentarne izbore u Sloveniji koji se održavaju za manje od 6 tjedana, što ograničava manevarski prostor za eventualni pomak u nekom od otvorenih bilateralnih pitanja između dviju država.

“Hrvatski je premijer zadnji  put u Sloveniji prije današnjeg sastanka na Brdu kod Kranja bio prije skoro godinu dana, kad je došao poručiti da su odnosi među državama dobri i prijateljski, ali da Hrvatska ne priznaje arbitražu o granici i da je za nju ta presuda nepostojeća. Slovensko-hrvatski odnosi danas ne samo da nisu ni dobri ni prijateljski nego su na najnižoj razini, a komunikacije među državama praktično ni nema”, navodi u utorak u komentaru ljubljansko Delo te dodaje da takvi odnosi dviju članica EU-a i saveznica u NATO savezu ne mogu biti uzor za druge.

Predviđeno je da će premijer Plenković nakon radnog dijela današnjeg susreta na vrhu i nakon svečanog ručka, koji za sudionike daje premijer Cerar, dati izjavu za novinare o rezultatima skupa. Prije njega, isto će učiniti i Cerar.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je u utorak kako je u ranim jutarnjim satima na području BiH i Hrvatske provedena zajednička policijska akcija usmjerena na razbijanje lanca krijumčara ilegalnih migranata pri čemu je uhićeno više od dvadeset osumnjičenih osoba.

Policijske operacije pod nazivima “Taurus” i “Oks” koordinirali su hrvatski USKOK i MUP te Tužiteljstvo BiH i Granična policija BiH.

Uhićene su osobe za koje se sumnja da su od početka ove godine djelujući kao organizirana skupina sudjelovale u prijevozu i skrivanju ilegalnih migranata s područja BiH prema Hrvatskoj i dalje prema ostalim državama Europske unije.

Istragom je utvrđeno kako je na ovaj način u Hrvatsku ilegalno prebačeno između 100 i 200 migranata a svaki od njih krijumčarima je morao platiti iznose koji su bili i veći od pet tisuća eura.

Većina migranata stigla je područja Turske i Kosova.

U razbijanju ovog krijumčarskog lanca sudjelovala je i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) kao i EUROPOL.

 Pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu u ponedjeljak počinje dvodnevna žalbena rasprava po žalbama tužiteljstva i bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića osuđenog na 40 godina zatvora za genocid i druge ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH.
Karadžić (72) traži ukidanje prvostupanjske presude donesene u ožujku 2016. dok tužitelji traže da se njegova kazna preinači u doživotni zatvor.

On je osuđen za neke od najgorih ratnih zločina, među kojima je masakr u Srebrenici 1995.

Bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba tijekom rata u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine proglašen je krivim po 10 od 11 točaka optužnice, uključujući i genocid nad više od 8000 Bošnjaka u Srebrenici te višegodišnju opsadu Sarajeva, gdje je ubijeno više od 10.000 ljudi. Oslobođen je po točki za genocid u sedam općina na zapadu BiH.

Karadžić je najviši političar kojemu je Haški sud, koji je lani završio s radom nakon 24 godine, izrekao presudu nakon što je bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević umro prije kraja suđenja u 2006.

Karadžić je nakon 13 godina bijega uhićen 21. srpnja 2008. godine u Beogradu, gdje je radio pod lažnim identitetom kao iscjelitelj Dragan Dabić. Vlasti su ga izručile Haškom tribunalu, a suđenje je počelo 26. listopada 2009. i završilo 7. listopada 2014. godine.

Nakon što Karadžić iznese svoju žalbu u ponedjeljak, tužitelji bi trebali govoriti u utorak. Presuda se očekuje do kraja godine.

Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu koja je u vlasništvu ruske državne tvrtke “Njeftegazinkor” nastavlja negativno poslovati i gomilati gubitke koji su, po navodima iz posljednjega revizorskog izvješća, premašili 300 milijuna eura, prenio je u utorak specijalizirani portal Capital.ba.
Po navodima iz revizorskog izvješća za 2017. godinu, u koje je portal imao uvid, rafinerija je negativno poslovala i prošle godine, kad je imala “minus” od 15 milijuna konvertibilnih maraka (7,67 milijuna eura) pa je akumulirani gubitak dosegnuo 611,6 milijuna konvertibilnih maraka ili 312 milijuna eura.

U revizorskom izvješću stoji da su kratkororočne obveze rafinerije veće od imovine kojom raspolaže, i to za 63,9 milijuna konvertibilnih maraka (32,6 milijuna eura), što upućuje na znatnu neizvjesnost kod procjene stabilnosti poslovanja.

Ocjena revizora je da poslovanje rafinerije nafte, kao i rafinerije ulja u Modriči koje imaju istog vlasnika, ovisi isključivo o kontinuiranoj financijskoj potpori “Njeftegazikora”.

Financijske obveze bosanskobrodske rafinerije procijenjene su na 633 milijuna konvertibilnih maraka, ili 323 milijuna eura, pri čemu su dugoročne obveze 540 milijuna konvertibilnih maraka, ili 276 milijuna eura, a ostalo su kratkoročne obveze, uključujući dug Poreznoj upravi Republike Srpske od 12,7 milijuna konvertibilnih maraka (oko 6,5 milijuna eura).

Taj dug čeka na naplatu godinama, a porezne vlasti Republike Srpske višekratno su ga reprogramirale, i to beskamatno, pa je novi rok za otplatu 1. srpnja 2019.

Negativno poslovanje rafinerije prati i stalno smanjivanje broja zaposlenih. U rafineriji u Bosanskome Brodu sada ih radi 930, 63 manje nego prije godinu dana.

Ljubinje u Republici Srpskoj (BiH) u sljedeće dvije godine moglo bi dobiti prvu solarnu elektranu, a za izgradnju su zainteresirani ulagači iz Turske i Austrije.
Vlada RS-a donijela je Odluku o dodjeli koncesije, a uskoro će biti izabrana najpovoljnija ponuda za investiciju vrijednu oko 150 milijuna maraka (600 mil. kuna), izvijestio je RTRS. Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva priopćili su da pripremaju natječajnu dokumentaciju kojom će biti definirani uvjeti za dodjelu koncesije i raspisivanje javnog poziva, a procjena je da bi javni poziv mogao biti raspisan u ožujku.

Zanimanje za gradnju solarne elektrane na području općine Ljubinje, osim kompanije IFS Solar, pokazala je i Schall Gruppe iz Austrije. Prednost pri bodovanju ponuda imat će turska kompanija koja je pokrenula inicijativu. Na temelju istraživanja i elaborata o uvjetima i broju sunčanih dana, izabrana je lokacija za gradnju površine oko 80 hektara, uz magistralnu cestu Ljubinje-Stolac, piše Poslovni dnevnik.

 

U srijedu u rad će biti puštena vjetroelektrana Mesihovina, prva vjetroleketrana u Bosni i Hercegovini i jedna od najvećih vjetroelektrana na prostoru jugoistočne Evrope.
“Smještena je u centralnom dijelu Općine Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje od oko 165,17 GWh. Uz prosječnu potrošnju domaćinstva od 6000 kilovat sati godišnje, VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 domaćinstava”, kazao je u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Marinko Gilja.

Podsjetio je da Elektroprivreda HZ HB 2004. godine pokrenula projekt “Analiza mogućnosti korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije u BiH” u okviru kojega su vršena mjerenja jačine vjetra na deset lokacija, od kojih su kao perspektivne odabrane tri, a prioritet je dan vjetroelektrani Mesihovina.

Ukupna vrijednost investicije je oko 82 miliona eura od čega se najveći dio, 72 miliona eura, odnosi na kredit Njemačke državne banke za razvoj (KfW), dodao je Gilja.

Po Giljinim riječima, Elektroprivreda HZ HB jedino je elektroprivredno preduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora.

“U našem sistemu je sedam hidroelektrana, a sada imamo i jednu vjetroelektranu. Dakle, korist nam je velika od VE Mesihovina, posebno što izgradnjom svojih proizvodnih kapaciteta smanjujemo uvoz energije, postajemo uspješniji tržišni konkurenti i naravno, iz svojih kapaciteta, osiguravamo kvalitetnu i kontinuiranu isporuku električne energije većem broju svojih kupaca. Prvi smo u BiH koji smo realizirali iskorištenje energije vjetra i na to smo ponosni jer, prateći nove tehnologije, idemo ukorak sa suvremenim energetskim prioritetima čuvajući okoliš i prirodne resurse”, istakao je generalni direktor Elektroprivrede HZ HB.

Gilja je najavio početak izgradnje crpne hidroelektrane Vrilo, koja se, također, nalazi u Općini Tomislavgrad. Radi se o investiciji od oko 90 miliona eura, a polaganje kamena temeljca očekuje se ovoga ljeta. Osvrnuo se i na poslovanje Elektroprivrede HZ HB u 2017. godini, kazavši kako je to bila izuzetno loša hidrološka godina, najlošija u historiji preduzeća, no uprkos tome Elektroprivreda HZ HB 2017. završila je godinu s pozitivnim poslovnim rezultatima i ostvarila dobit.

Članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović, Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović i predsjednici Srbije Aleksandar Vučić i Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović održat će danas u Mostaru trilateralni sastanak. Susret je prilika za novi početak.
U uredu predsjednice Kitarović kažu kako je riječ o susretu za koji teme nisu unaprijed precizno definirane. Ipak, drže kako je riječ o „važnom sastanku koji će pridonijeti učvršćivanju odnosa između triju država i nastaviti na najnoviji zamah u bilateralnim odnosima“.

Prema Protokolu, sastanak članova Predsjedništva BiH s Vučićem i Grabar Kitarović planiran je za 12.00 sati u kabinetu hrvatskog člana Predsjedništva BiH, najavljeno je iz Predsjedništva BiH.

Nakon toga trebao bi uslijediti sastanak članova Predsjedništva, Vučića i Grabar Kitarović sa šefovima diplomacije BiH Igorom Crnadkom, Srbije Ivicom Dačićem i Hrvatske Marijom Pejčinović Burić.

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić u Mostar je stigla u ponedjeljak, s porukama uoči Trilaterale kojoj je cilj pogurati zajednički rad za dobrobit sve tri države pri čemu je ključan europski put Srbije i BIH na kojem Hrvatska može i želi pomoći.

 U 2017. godini broj katolika u Bosni i Hercegovini, koji su u najvećem broju Hrvati, smanjio se za 13.650 i sada ih je 376.591, što je posljedica nastavka trenda iseljavanja i negativnih demografskih kretanja izazvanih lošim stanjem u zemlji, piše u četvrtak Večernji list BiH.
Sve četiri biskupije Vrhbosanska, Banjolučka , Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska zabilježile su negativne rezultate, piše list pozivajući se na podatke Katoličkog tjednika prikupljene nakon blagoslova kuća početkom siječnja.

Iz podataka o broju rođenih i umrlih može se izračunati kako je ipak najviše ljudi napustilo svoja ognjišta u potrazi za boljim životom.

Prirodni pad, odnosno razlika između umrlih i krštenih iznosi 2.279 pa se može zaključiti da je 11.371 Hrvata katolika u prošloj godini napustilo zemlju.

U 2017., najnegativniji rezultat ponovno je imala Vrhbosanska nadbiskupija. U odnosu na 2016., u prošloj godini u toj biskupiji bilo je 7.991 katolika manje.

U Banjolučkoj biskupiji je 321 više umrlih nego rođenih, a 1.029 je iselilo iz nje. Mostarsko-duvanjska biskupija je jedina imala neznatno pozitivan prirodni priraštaj, s tek deset više krštenih nego umrlih. No, na kraju 2017. godine je bilo manje 3.447 katolika nego godinu dana ranije. Mostarsko-duvanjska biskupija ima sada 173.142 katolika.

Trebinjsko-mrkanska biskupija je na kraju prošle godine imala 18.578 katolika i u odnosu na 2016., to je 832 manje. U posljednje tri godine ukupno se broj Hrvata katolika u BiH smanjio za 43.703. Iako se taj negativni usporava, ako bi se nastavilo i ‘usporeno’ curenje Hrvata iz BiH, onda će oni potpuno nestati za 27 godina, navodi Večernji list.

Vojni biskup Tomo Vukšić, koji godinama prati demografska kretanja pozvao je na hitno poduzimanje mjera. “Važno je staviti snažni naglasak na zaustavljanje iseljavanja i podizanje nataliteta. Jednako važno je stvaranje ozračja sigurnosti BiH, kako za pojedince tako za nacije. U okviru toga, posebice bi bilo korisno podizanje političke i pravne sigurnosti, koja će pogodovati gospodarskom razvitku”, rekao je biskup Vukšić.

Iz katoličke Crkve su ranije upozorili da podaci o broju katolika nisu do kraja točni, jer u pojedinim župama djeluju svećenici koji su razriješeni ili svećenici ne zateknu sve obitelji kod kuća za vrijeme blagoslova. Računa se da oko 15 posto Hrvata u BiH nisu katolici. Prema podacima dobivenim popisom pučanstva 2013. godine u BiH je tada živjelo više od 553.000 Hrvata.

 Međunarodna agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service potvrdila je dosadašnji kreditni rejting Bosne i Hercegovine s oznakom B3 uz stabilne izglede, objavili su u ponedjeljak iz Središnje banke BiH.
Analitičari agencije Moody’s tu su ocjenu temeljili na stabilnom ekonomskom rastu BiH iako strukturni izazovi, u koje se ubraja visoka nezaposlenost, negativno utječu na ekonomsku snagu te zemlje.

U procjeni je navedeno kako je BiH umjereno zadužena država i s relativno niskim kamatnim izdacima, što doprinosi njenoj fiskalnoj snazi.

No analitičari Moody’s-a upozoravaju i na to da trenutačna politička nestabilnost u BiH otežava učinkovitost u donošenju i provedbi odluka što posebice utječe na provedbu dogovorenog programa reformi.

Ocjena “stabilnih izgleda” utemeljena je na očekivanju kako će BiH nastaviti ispunjavati uvjete, prvenstveno Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), za povoljno vanjsko financiranje koje će omogućiti potrebnu financijsku i tehničku pomoć za postupnu provedbu plana reformi.

Zadržavanje sadašnjeg kreditnog rejtinga BiH ovisit će i napretku kojega će vlasti te zemlje postići u procesu europskih integracija, posebice u svjetlu nedavno objavljene strategije Europske komisije za zapadni Balkan.

Moody’s kreditni rejting BiH analizira od 2004. godine i on je od tada na sličnoj razini.

Kreditni rejting BiH procjenjuje i agencija Standard&Poor’s a prema njenoj ljestvici on je u posljednjoj objavi iz 2017. godine bio na razini B, također sa stabilnim izgledima.

Otvaranje pitanja granice između Hrvatske i Bosne i i Hercegovine bilo bi otvaranje Pandorine kutije pri čemu bi BiH prošla puno lošije nego Hrvatska, upozorio je u ponedjeljak u Sarajevu predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Miro Kovač.

Izaslanstvo odbora predvođeno Kovačem boravi u dvodnevom radnom posjetu Bosni i Hercegovini, a njegovi članovi, među kojima su i Davor Ivo Stier te Arsen Bauk, prvog dana su se sastali s članovima Povjerenstva za vanjsku politiku Zastupničkog doma parlamenta BiH te s predsjedateljima i zamjenicima predsjedatelja tog doma i Doma naroda.

Kovač je novinarima nakon toga kazao kako su na dnevnom redu bila brojna otvorena pitanja u međudržavnim odnosima, posebice spomenuvši pitanje granice i istaknuvši kako je to jedan od dokaza za konstataciju po kojoj je otvaranje nekih pitanja bespotrebno trošenje vremena.

“Postoji ugovor o državnoj granici kojega su dva državnika, odnosno tadašnji predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, potkraj 90-ih godina potpisali i on se od tada primjenjuje i funkcionira”, bio je izričit Kovač dodajući kako, kada je granica jednom definirana, nema smisla to pitanje ponovo otvarati.

Istaknuo je kako ugovorom o granici na njezinom pomorskom dijelu jasno utvrđeno kakva su prava BiH te kako iz toga proizlazi kako eventualni projekt gradnje luke u Neumu ni u čemu ne bi bio ugrožen jer bi brodovi tamo mogli uplovljavati bez ikakvih zapreka.

“Uvjeren sam da bi to (otvaranje pitanja granice) bilo štetnije za BiH nego za Hrvatsku”, kazao je Kovač istaknuvši kako je BiH za Hrvatsku prijateljska zemlja koja će iz Zagreba dobiti svaku potrebnu pomoć na putu ka euroatlanstkim integracijama što će jamčiti njenu trajnu stabilnost.

Kovač je dodao i kako je za Hrvatsku važno da BiH bude funkcionalna i pravna država pa očekuje od aktera koji predstavljaju narode i građane dogovor o izmjenama izbornog zakona kojima bi se osigurala ravopravnost svih naroda u BiH i omogućilo da se formira zakonita vlast nakon listopadskih izbora.

Komentirajući tvrdnje o pogoršanim odnosima između dvije zemlje u posljednje vrijeme Kovač ih je nazvao neutemeljenima. “Svjesno odbacujem tezu o narušenim odnosima,. To jednostavno nije tako”,kazao je Kovač koji je “širenje negativne energije” u odnosima među dvjema susjednim državama nazvao “glupošću”.

Nermina Kapetanović, zamjenica predsjedatelja Povjerenstva za vanjske poslove Zastupničkog doma parlamenta BiH, kazala je ipak kako je stajalište njene zemlje da se pitanje granice mora riješiti odlukama dvije vlade.

Dodala je kako je za BiH to iznimno važno tim prije jer nova strategija EU za zapadni Balkan predviđa da niti jedna država regije neće moći postati članicom Unije dok ne riješi bilateralne sporove sa susjedima, uključujući utvrđivanje granice.

Dodala je kako, unatoč postojanju otvorenih pitanja, postoji puna spremnost na razini parlamenata dvije države da se surađuje, a problemi rješavaju na obostranu korist.

“Nastavit ćemo raditi na unaprjeđenju bilateralnih odnosa poštujući suverenitet i teritorijalni integritet dviju država”, kazala je Kapetanović ističući kako je Hrvatska dala veliki doprinos nastojanjima BiH da napreduje na europskom putu.

Članovi saborskog Odbora za vanjsku politku razgovarat će i s članovima Predsjedništva BiH, predstavnicima vjerskih zajednica u toj zemlji te posjetiti središnjicu Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”.