Bosna i Hercegovina

Međunarodna zajednica neće nametati nikakva rješenja za izmjene izbornog zakona u Bosni i Hercegovini i očekuje od političara u toj zemlji da sami riješe taj problem i tako pokažu kako su u stanju postići nužan kompromis, izjavio je šef delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark kako ga u ponedjeljak citira “Dnevni avaz”.
“Sve i da hoćemo, a nećemo, mi ne možemo nametati rješenja. Mislim da bi bio korak unatrag ako bi to Ured visokog predstavnika (OHR) uradio. Ovo je suverena država”, kazao je Wigemark podsjećajući kako je to i poruka što ju je nedavno predsjedatelju Predsjedništva BiH Draganu Čoviću tijekom njegova posjeta Bruxellesu prenio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Wigemark je istaknuo kako je to jasno navedeno i u zaključcima EU koji se odnose na BiH pa stoga rješenja moraju biti domaći proizvod koji se temelji na konsenzusu i kompromisu.

 “Ne može biti maksimalističkih zahtjeva. Politika je vještina kompromisa, a ne maksimalizma”, poručio je švedski diplomat.

Diplomati iz delegacije EU u Sarajevu zajedno s onima iz veleposlanstva SAD u BiH i OHR-a trenutačno posreduju u pregovorima među političkim strankama oko izmjena izbornog zakona kako bi se provela odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti nekih dijelova izbornog zakona koji se odnose na način biranja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.

HDZ BiH uz to inzistira na dogovoru o novom modelu biranja članova Predsjedništva BiH kako bi se osiguralo da se hrvatski član državnog vrha bira glasovima pripadnika hrvatskog naroda.

Wigemark je kazao kako “vidi da se o ovom pitanju razgovara, no ne vidi dovoljno želje da se dogovor postigne”.
Upozorio je kako niti jedno pitanje, uključujući i reformu izbornog zakona, ne smije biti razlog ili izlika za zaustavljanje ili blokiranje europskih reformi u BiH.

Političare u BiH pozvao je da iskoriste priliku koju donosi nova strategija EU za zapadni Balkan nudeći izgledno članstvo u Uniji pod uvjetom provedbe očekivanih reformi. (Agencije)

Nakon što je dokapitalizirala Energopetrol, INA d.d. Zagreb postala je vlasnik 88,6 posto dionica ove bh. kompanije.
Federacija BiH, koja nije učestvovala u dokapitalizaciji, smanjila je svoje procentualno učešće sa 22,1 posto na 7,6 posto. Ostali dioničari su manjinski, a najveće učešće ima General Servis d.o.o. Sarajevo 0,45 posto.

Energopetrol d.d. Sarajevo dokapitaliziran je sa 131 miliion KM emisijom 10.480.000 redovnih (običnih) dionica nominalne vrijednosti 12,50 KM po dionici putem javne prodaje. Nakon dokapitalizacije kapital Energopetrola iznosi 199,6 miliona KM.

Nakon što je INA otkupila MOL-ov udio u Energopetrolu i tako postala dominantni vlasnik, dugo se očekivalo šta hrvatski vlasnici Energopetrola, koji se godinama guši u gubicima, namjeravaju učiniti sa kompanijom.

Britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson pozvao je političare u Bosni i Hercegovini na odgovorno ponašanje koje neće biti usmjereno na predstojeće izbore u toj zemlji nego na stvarnu provedbu nužnih reformi, uključujući tu prilagodbe izbornog zakona.
U autorskom tekstu koji su u petak objavili dnevni listovi u BiH Johnson je istaknuo kako ništa od toga neće biti moguće bez kompromisa.

“Pozivam vaše političke lidere da zajedno rade u duhu kompromisa na hitnom rješavanju pitanja izborne reforme. Rješenje se mora naći mnogo prije izbora krajem ove godine jer bi neuspjeh na tom planu mogao dovesti do ozbiljnih posljedica”, napisao je šef britanske diplomacije.

 Kazao je i kako se nada da će vlade i parlamenti na svim razinama vlasti u BiH uložiti odlučni napor prije samih listopadskih izbora kako bi se smanjili troškovi poslovanja, iskorijenila “duboko ukorijenjena korupcija” i pojačao nadzor nad pravosuđem.

“Ako su vaši političari spremni krenuti naprijed, mi smo spremni pomoći”, poručio je Johnson građanima BiH podsjećajući kako će u lipnju vlada Ujedinjenog Kraljevstva okupiti lidere svih šest zemalja zapadnog Balkana i europske partnere Velike Britanije na summitu u Londonu na kojemu će glavna tema biti upravo stanje na jugoistoku europskog kontinenta.

Johnson je pojasnio kako je želja Londona da taj događaj dovede do stvarnog napretka u životima građana BiH. Stoga će fokus očekivanih lipanjskih razgovora biti na potpori mladim poduzetnicima, posebice u digitalnom sektoru, jačanju regionalne suradnje u polju razvoja infrastrukture te borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

“Britanija podržava težnju BiH da se pridruži Europskoj uniji. Ako odabere da se pridruži NATO-u, i to će podržati”, izjavio je Johnson najavivši kako će Velika Britanija samo ove godine potrošiti 7,5 milijuna funti na jačanje obrambenog i sigurnosnog sektora BiH, na poboljšanje njenog pravosuđa i na moderniziranje ekonomije.

Ono što London traži za uzvrat je da se politički lideri u BiH ponašaju odgovorno i da poštuju ustavni okvir i vladavinu prava.

Britanija stoga očekuje da se ove godine borba za glasove na izborima ne vodi retorikom koja dovodi do podjela, nego zajedničkom odlučnošću da se stvori bolja budućnost za sve u BiH, poruka je britanskog ministra vanjskih poslova Johnsona. (Agencije)

Hrvatska je i u 2017. godini zadržala prvo mjesto među državama koje su na popisu vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, a u stopu je prati Srbija, piše internetski portal b92.
Hrvatska bilježi znatno povećanje postotka i uvoza i izvoza u usporedbi s 2016. godinom, međutim u stopu je slijedi Srbija s očiglednim pretenzijama da preuzme vodeće mjesto, podaci su koje je u ponedjeljak objavila Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine .

Bosna i Hercegocina je u protekloj godini iz Hrvatske uvezla roba u vrijednosti od 2,96 milijardi konvertibilnih maraka (KM), odnosno 1,514 milijardi eura, dok je izvoz iz BiH u Hrvatsku dostigao vriejednost od 1,326 milijardi KM odnosno 678 milijuna eura. Među robama koje Hrvatska izvozi u BiH dominiraju naftni derivati kao i električna energija, a slijede šećer, čokolada i pivo. BiH u Hrvatsku najviše izvozi struju, kao i sirovi aluminijum, drvo, tkaninu. U usporedbi s 2016. godinom uvoz iz Hrvatske u BiH povećan je 16,18 posto, a izvoz iz BiH u Hrvatsku za čak 30,38 posto. Statistika pokazuje kako je pokrivenost bosanskohercegovačkog uvoza iz Hrvatske izvozom roba u 2017. godini iznosila 44,7 posto.

Drugi najveći vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine je Srbija, s vrijednošću uvoza odnosno izvoza tek nešto manjom nego u slučaju Hrvatske, a slijede Njemačka, Italija i Slovenija. Izvoz Srbije u Bosnu i Hercegovinu u 2017. godini bio je vrijedan 2,5 milijardi KM, odnosno 1,3 milijarde eura, dok je Bosna i Hercegovina izvezla u Srbiju roba u vrijednosti od 1,1 milijardi KM odnosno 591 milijuna eura.

U Bosni i Hercegovini od 1. veljače stupaju na snagu nove veće cijene goriva za motorna vozila kao rezultat uvođenja dodatnih trošarina iz kojih bi se trebala financirati gradnja novih prometnica.
Gorivo u BiH najjeftinije je u regiji pa je to bio razlog zbog kojega su u toj zemlji svoje spremnike punili i brojni stanovnici pograničnih dijelova Hrvatske.

I oni ubuduće moraju računati na dodatni trošak odnosno na to da će ih spremnik od 50 litara goriva ubuduće stajati oko pet eura više nego do sada.

 Sukladno zakonu kojega je, na inzistiranje međunarodnih kreditora, početkom siječnja usvojio parlament BiH, gorivo u BiH poskupjet će za 20 feninga odnosno 10 eurocenti po litri.

Litra najprodavanijeg bezolovnog benzina BMB 95 tako će ubuduće stajati 2,10 konvertibilnih maraka pa će biti neznatno skuplja nego, primjerice, u Bugarskoj, no još uvijek jeftinija nego u Hrvatskoj i to za oko 20 eurocenti.

Litra dizelskog goriva na crpkama u BiH od četvrtka bi trebala stajati 2,25 konvertibilnih maraka odnosno oko 1,15 eura.

Najviše će poskupjeti ukapljeni plin, čija će cijena na crpkama, s 80 feninga po litri, biti povećana na 1,20 konvertibilnih maraka.

Iznos od 15 feninga po litri benzina i dizelskog goriva, odnosno 40 feninga po litri plina, koliko će se ubuduće u BiH dodatno plaćati, bit će izravno izdvajan na posebne račune iz kojih će se financirati gradnja cesta i autocesta.

Na tome su inzistirali Međunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska banke (WB) Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) te Europska investicijska banka (EIB), uvjetujući time aktiviranje već ugovorenih kreditnih sredstava od oko 500 milijuna eura namijenjenih prije svega nastavku gradnje autoceste na koridoru V c.

Uvođenje novih trošarina ovi kreditori smatraju jamstvom da će BiH moći vraćati kredite odobrene za cestogradnju.

Gospodarstvenici u BiH upozorili su kako će nove cijene goriva neminovno povećati i njihove troškove pa je u cijeloj BiH moguće očekivati novi val poskupljenja. (Agencije)

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović u ponedjeljak je izjavio kako je od srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića dobio “povijesno” obećanje da njegova zemlja više nikada neće biti uzročnikom problema za BiH kao i da je konačno izgledna realizacija projekta povezivanja Beograda i Sarajeva autocestom, što je financijski spremna pomoći Turska.

Izetbegović se tijekom dana u Istanbulu sastao s Vučićem, a domaćin im je bio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Nakon tog sastanka održanog iza zatvorenih vrata Izetbegović je tamo za regionalnu televiziju N1 kazao kako je Vučić dao izjavu koja bi mogla biti od “povijesnog značaja”.

“On je rekao da BiH nikada više neće imati problema sa Srbijom, dakle da je Srbija jamac mira i stabilnosti i poboljšanja odnosa Bošnjaka i Srba na Balkanu”, izjavio je Izetbegović.

Potvrdio je kako su njih dvojica zajedno s Erdoganom razgovarali o projektu gradnje autoceste između Beograda i Sarajeva.

Turska je to predložila još prošle godine, a Srbija i BiH načelno prihvatile, no ispostavilo se kako je i u tome BiH problem sama sebi jer se u toj zemlji nisu mogli suglasiti je li bolje takvu prometnicu graditi preko Tuzle i Bijeljine ili pak preko istočne Bosne i Višegrada.

Izetbegović je naznačio kako bi kompromsno rješenje mogla biti neka kombinacije kružne ceste i autoceste.

Erdogan je, tvrdi Izetbegović, obećao kako će Turska naći način da se takav projekt realizira.

“To je ogroman projekt, no Turska je velika država”, kazao je Izetbegović.

Granična policija BiH upozorila je kako se nastavlja pojačani dolazak ilegalnih migranata u tu zemlju, pa su samo u siječnju otkrivene 132 osobe koje su s područja Srbije ili Crne Gore pokušale ući u BiH i nastaviti put prema Hrvatskoj.
Među njima je bilo najviše Sirijaca (42) te Pakistanaca, Palestinaca i Afganistanaca, rekao je ravnatelj policije Zoran Galić.

Ilegalni migranti najčešće pokušavaju prijeći iz Crne Gore prema istočnoj Hercegovini i potom u Hrvatsku prema Posušja, Gruda i Čapljine.

Zbog toga su dodatni granični policajci upućeni na to teško pristupačno i slabo naseljeno područje, rekao je Galić, prenose lokalni mediji

 Ministar sigurnosti Dragan Mektić ranije je ocijenio kako je problem u slabo kontroliranoj granici između Albanije i Crne Gore što migranti sve više koriste nastojeći se domoći neke od članica Europske unije.

“Ilegalci” granicu s BiH uglavnom pokušavaju prijeći pješice zaobilazeći granične prijelaze. Uz pojačani nadzor i postavljanje zasjeda na kritičnim točkama policija u BiH ilegalne migrante pokušava spriječiti u prelasku granice i fizičkim zaprekama.

Radi se o 26 lokacija na granici između Hrvatske i BiH, 44 na granici s Crnom Gorom i 13 na granici između BiH i Srbije, rekao je Galić. (Agencije)

Deseci radnika Željezare Zenica u četvrtak su blokirali magistralnu cestu koja od Sarajeva vodi prema Doboju i granici s Hrvatskom prosvjedujući na taj način zbog neisplaćenih plaća, a pritom su se sukobili s policajcima koji su nastojali spriječiti blokadu prometa.
Lokalni mediji su izvijestili kako je u naguravanju policajaca i štrajkača lakše ozlijeđeno više osoba, no prosvjednici su uspjeli potisnuti policajce i tijelima zapriječiti prolazak vozila.

“Policija je primijenila silu, imamo šest ozlijeđenih”, izjavio je predsjednik sindikalne organizacije Željezare Avdija Halilović

 Radnici zeničke željezare u ponedjeljak su započeli štrajk glađu tražeći da im uprava te tvrtke, nad kojom je proglašen stečaj, isplati trinaest plaća te doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Tvrtka pod nazivom Željezara Zenica zapravo je tek manji dio nekadašnjeg giganta metaloprerađivačke industrije u bivšoj Jugoslaviji, koji je kao neperspektivan izdvojen kada je multinacionalna tvrtka Arcelor Miital 2004. godine kupila veći dio tih pogona i formirala novu tvrtku pod nazivom Mittal Steel Zenica.

Manji, neprivatizirani dio bivše zeničke željezare nastavio je poslovati kao posebna tvrtka pod starim imenom, no nije ništa proizvodio.

Općinski sud u Zenici je 18. siječnja proglasio stečaj nad Željezarom Zenica, na zahtjev dotadašnje uprave tvrtke, i imenovala stečajnog upravitelja.

Razlog za stečaj su dugovanja koja su dosegnula gotovo 70 milijuna konvertibilnih maraka (36 milijuna eura), od čega je dug za plaće radnicima 3,8 milijuna KM (oko dva milijuna eura), a vrijednost cjelokupne imovine tvrtke procijenjena je na nešto više od 50 milijuna eura.

Predsjednik vlade Federacije BiH Fadil Novalić ranije je pojasnio kako je cilj stečajnog postupka konsolidirati dugove i formirati novu tvrtku u kojoj bi posao našlo 120 od 340 dosadašnjih radnika željezare koji bi se bavili građevinskim i ugostiteljskim poslovima. (Agencije)

Stotine prosvjednika okupile su se u srijedu u Sarajevu pred sjedištem parlamenta Federacije BiH kako bi pokušali spriječiti usvajanje izmjena zakona o mirovinskom osiguranju što ih je predložila entitetska vlada.
Tristotinjak okupljenih odazvalo se pozivu Saveza samostalnih sindikata (SSS BiH) u kojem kažu kako izmjene ugrožavaju buduće umirovljenike čije će njihove mirovine biti manje nego onima koji su umirovljeni po dosadašnjem zakonu.

Uz uzvike “Lopovi” i “Dosta ste nas krali” posvjednici su tražili da vlada preispita predložena rješenja i dopusti da se u zastupničkom domu federalnog parlamenta o njima raspravlja u redovitom umjesto po hitnom postupku kako bi se mogli davati amandmani.

 Izmjene zakona o mirovinskom osiguranju vlada je predložila na zahtjev Saveza umirovljenika FBiH. Njima se jamči povećanje sadašnjih mirovina pod pretpostavkom stabiliziranja mirovinskog fonda.

U Federaciji BiH je oko 408 tisuća umirovljenika, a njih više od 60 posto živi od mjesečnih primanja koja iznose tek oko 360 konvertibilnih maraka, odnosno 184 eura, kažu sindikalci.

U SSS BiH procijenili su kako predložene izmjene diskriminiraju radnike u proizvodnji jer se umanjuje osnovica za izračun njihovih mirovina a dodatno sankcioniraju oni koji bi se odlučili na prijevremeno umirovljenje.

Traže i dodatne simulacije za bivše branitelje kojima se vrijeme provedeno u ratu uračunava u radni staž. (Agencije)

Uprava bosanskohercegovačkog BH-Gasa i mađarskog transportera plina FGSZ-a potpisale su aneks ugovora o transportu prirodnog plina preko Mađarske za 2018.godinu.
Uvjeti i odredbe transporta ostaju na istom cjenovnom nivou kao u 2017. godini a BH-Gasu se daje na raspolaganje transportni kapacitet od 1,5 milijuna m3 dnevno.

S obzirom da je produžen ugovor s ruskim Gazprom Exportom za 2018. godinu i potpisan aneksom s FGSZ, osigurane su potrebne količine i transport te ostaje još neriješeno pitanje ugovora o transportu prirodnog plina preko Republike Srbije. BH-Gas muku muči sa Srbijagasom koji dogovor primjerice, uvjetuje uvođenjem operatora transportnog sustava u Republici Srpskoj koji može ograničavati količine plina za potrebe Federacije BiH. Naime, u medijima je objavljena izjava direktora Srbijagasa Dušana Bajatovića koji kaže: „Planiramo interkonekciju prema Hrvatskoj i Republici Srpskoj. Sarajevo će se morati opskrbljivati iz Srbije“.

BH-Gas je u svojim komentarima predloženog zakona o plinu na državnom nivou naglasio da prejudiciranje zakonskih rješenja ili neadekvatna zakonska rješenja mogu dovesti potrošače u FBIH u nezavidan položaj s aspekta dnevnih količina i cijena transporta. Još nije jasno kako će se cijeli spor riješiti, objavila je Energetika.ba.