Bosna i Hercegovina

Dodik poručio

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da će se u Republici Srpskoj graditi dvije elektrane na plin, instalirane snage po 600 megavata, što će osigurati energetsku stabilnost RS u sljedećih 50 godina.

Dodik je rekao za ATV da će se plinske elektrane graditi u Banjoj Luci, na prostoru gdje je tvrtka Incel, te u blizini Prijedora, a investicija je veća 1,5 milijardi eura.

Srpski član Predsjedništva BiH je dodao da treba riješiti mnogo stvari, ali da je RS odlučna odraditi taj posao. “To je zelena energija, obnovljivi izvori, to ne onečišćuje i daje nam energetsku sigurnost”, izjavio je Dodik.

On je otkrio da je riječ o zajedničkom projektu Republike Srpske i Rusije u kojem će RS biti manjinski partner, uz obvezu da provede procedure, dok su Rusi zaduženi za financiranje.

“Preduvjet za ovaj projekt je plinovod od Bijeljine do Banja Luke i Prijedora”, objasnio je Dodik. Prema njegovim riječima, prepreke na putu plinofikacije između FBiH i Republike Srpske, trebao bi ukloniti razgovor između premijera RS Radovana Viškovića i Federacije Fadila Novalića.

Višković je rekao da će RS dati suglasnost Federaciji BiH za zapadnu plinsku konekciji iz smjera Hrvatske preko Posušja, ako taj entitet pristane na istočnu konekciju, tj. da se u blizini Bijeljine ili Pavlovića mosta omogući dotok ruskog plina preko Drine iz Srbije.

Ranije je potpisan sporazum između Srbijagasa iz Novog Sada i Gas-Resa iz Banja Luke o zajedničkoj izgradnji plinovoda od Inđije preko Bijeljine, Banja Luke, Prijedora do Novog Grada. Planirano je da pristupna interkonekcija bude Novo Selo kod Bijeljine.

Plinovod će biti dugačak 325 kilometara, a procijenjena vrijednost projekta je oko 125 milijuna eura.

Donosi Večernji.ba

Podatak prema kojemu je samo u prošloj godini iz BiH izvezeno električne energije u ukupnoj vrijednosti od 828 milijuna KM, što je više za 331 mil. KM ili 66% u odnosu na 2020., kao i da u zemlji postoji milijardu kilograma otpada iz kojega se može dobivati energija, samo je jedan od dokaza da BiH u novim geopolitičkim odnosima može primjenom odgovarajućih mehanizama i tehnologija dobrim dijelom sanirati posljedice energetske krize, piše Večernji list BiH.

Okretanje prema čistim izvorima energije, uz nužnu diversifikaciju izvora, strateška je točka bilo kojega ekonomskog programa koji u idućim godinama računa na uspjeh, a pritom je od iznimnog značaja prilagoditi se navrijeme uporabi čišćih izvora i zbog novih pravila Europske unije, koja se odnose na porez na dekarbonizaciju. Krenimo od aktualne krize u energetskom sektoru koja, kao nikada do sada, naglašava potrebu dostupnosti što većega broja izvora, a kada je u pitanju BiH, situacija je dvojaka. I dok smo još uvijek ograničeni u pogledu dostupnosti plina, u pogledu električne energije u prilično smo dobroj poziciji.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa navodi kako Bosna i Hercegovina posjeduje ogroman hidropotencijal koji iznosi 6000 MW. Slijede potencijali vjetra, a prema urađenim analizama, može se procijeniti da ukupan potencijal izgradnje vjetroelektrana na kojima je zabilježeno zanimanje i aktivnost nositelja projekata iznosi oko 900 MW. Ukupan tehnički potencijal za korištenje energije vjetra Bosne i Hercegovine procjenjuje se na oko 2000 MW. Sve su zastupljeniji i procesi proizvodnje struje korištenjem energije Sunca, a što je posebice izraženo u krajevima s izraženom insolacijom, pri čemu su procjene kako potencijal primjene sunčeve energije iznosi 70,5 milijuna GWh dozračene energije ukupnog sunčeva zračenja godišnje.

Biomasa Ovih dana aktualno je pitanje zaštite domaćeg tržišta drva i proizvoda od drva, a tomu treba dodati i tematiku proizvodnje energije iz biomase, pri čemu su brojke na našoj strani – procjena je kako postoji 1,5 mil. m³ šumskih ostataka i ostataka drvne industrije (drvni otpad, piljevina, iver i otpad od tehničkog drva itd.). U konačnici, Bosna i Hercegovina, a što pokazuju određene informacije, ima i zalihe nafte te plina na svojem području, a na stranicama državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa navodi se kako se pričuve procjenjuju na oko 50 milijuna tona nafte, piše Večernji list BIH.

Capital.ba

Gradnja tri hidroelektrane na području Republike Srpske u koje je uključen kineski kapital obilježava zaobilaženje zakonskih odredbi, pokazuje analiza portala Capital.ba.

Cijela priča počinje prije više od 15 godina kada je vlast tog entiteta zamislila gradnju tri hidroelektrane na rijeci Bistrici, kod Foče, a ta zamisao do sada je stajala desetine milijuna maraka. U tih 15 godina izrađivane su strategije, studije, projekti, trošio se novac, te prebacivalo vlasništvo nad hidroelektranama koje postoje samo na papiru.

Vlada Republike Srpske je 2006. dala koncesiju za izgradnju četiri hidroelektrane Elektrodistribuciji Pale koja je zbog toga osnovala poduzeće HE Bistrica. Četiri hidroelektrane na rijekama Bistrici i Janjini trebale su biti ukupne snage oko 38 MW.

Vlada je zatim 2008. u gradnju vrijednu 150 milijuna KM odlučila uključiti tvrtku Kaldera vlasnika Milenka Čičića iz Laktaša, a Skupština dioničara Elektrodistribucije Pale predala je, bez natječaja, 90 posto vlasničkog udjela u HE Bistrica laktaškoj kompaniji za 6,8 milijuna KM. Za Čičića je poznato da je blizak članu predsjedništva BiH iz Republike Srpske Miloradu Dodiku.

Međutim, nekoliko godina kasnije, 2012., Kaldera je zbog nedostatka novca za izgradnju hidroelektrana ponudila Elektrodistribuciji Pale otkup udjela u poduzeću HE Bistrica.

Otkup nije realiziran, a u vlasništvu HE Bistrica pojavljuje se češka tvrtka Energo Bosna. Hidroelektrane nikada nisu izgrađene, a iz nepoznatog razloga, tvrtka HE na Drini u veljači 2019. godine nude otkup 51 posto udjela u HE Bistrica, s tim da otkupe cjelokupan udio Elektrodistribucije Pale (10 odsto), te dio (38,5 odsto) vlasništva češke i (2,5 posto) laktaške firme. Brzo je usvojeno da to bude plaćeno 10,5 milijuna KM.

Nedugo zatim, krajem 2019. godine, Skupština dioničara HE na Drini odlučuje kupiti i preostalih 49 posto udjela u HE Bistrica za oko 11 milijuna maraka. Tako je tvrtku, koje je prodala za 6,8 milijuna, vlada u Banja Luci otkupila za oko 21 milijun maraka.

Tek nakon kupnje ispostavilo se da HE na Drini nemaju novac za gradnju hidroelektrana, a nijedna banka nije htjela dati kredit za te namjene, što je samo bila potvrda neopravdanosti preuzimanja HE Bistrica.

Usprkos tome, kamen temeljac za početak građevinskih radova na rijeci Bistrica postavljen je 27. prosinca prošle godine, uz nazočnost premijera RS Radovana Viškovića i ministra energetike i rudarstva Petra Đokića, i to bez potrebnih građevinskih i ekoloških dozvola, kao i bez novca za gradnju.

Za taj projekt nedostajala je i Investicijska odluka poduzeća HE Bistrica, preporuka Odbora za reviziju i Nadzornog odbora poduzeća, kao i odluka Vlade Republike Srpske i Skupštine dioničara HE na Drini, u čijem je vlasništvu poduzeće HE Bistrica. Prekršena su najmanje dva zakona i niz drugih procedura, pokazuje analiza portala Capital.

Tek dva mjeseca nakon početka radova, u veljači ove godine, HE Bistrica zahtijeva suglasnosti na Investicijsku odluku. Krajem veljače o tome je odlučio Odbor za reviziju i Nadzorni odbor, dok je Odluka Vlade o davanju suglasnosti donijeta tek 10. ožujka. Međutim, ni to nije značilo da radovi mogu započeti, jer odluku o tome nije donio vlasnik, odnosno Skupština dioničara Hidroelektrana na Drini.

Nakon što su ugovorili milijunske poslove izgradnje više hidroelektrana u Republici Srpskoj, autoceste Banja Luka – Prijedor i druge projekte, Kinezi u Srpskoj sada traže način dobivanja projekata uređenja rijeka i reguliranja otpadnih voda u najvećim gradovima tog entiteta, saznaje portal Capital.

Preko Turskog toka

Ruski Gazprom nastavit će opskrbljivati plinom Bosnu i Hercegovinu, izuzetu iz kategorizacije “neprijateljskih država” koje je Kremlj obvezao plaćati ovaj energent u rubljima, potvrdili su u srijedu iz tvrtke Energoinvest koja je uvoznik prirodnog plina za područje Federacije BiH.

U BiH svaki entitet ugovara isporuke plina za sebe, a iz Energoinvesta su potvrdili kako su sa Gazpromom upravo potpisali aneks postojećeg ugovora o nastavku opskrbe do kraja godine.

“To podrazumijeva da će se cijena za isporučeni plin korigirati kao i do sada kvartalno, isključivo na bazi devetomjesečne promjene cijena naftnih derivata”, stoji u obavjesti medijima iz sarajevske tvrtke.

Prema procjenama nekih stručnjaka, BiH mora računati da će plin uskoro plaćati skuplje za najmanje 15 posto.

“Sad se već zna kakva će biti cijena za treći kvartal a meni je nejasno zašto to iz Energoinvesta jasno ne kažu”, kazao je lokalnim medijima Almir Bećarević, bivši direktor tvrtke BH gas koja je glavni distributer plina na teritoriju Federacije.

U Energoinvestu računaju na nastavak isporuke ruskog plina i u 2023. godini kada im istekne sadašnji ugovor s Gazpromom, no priznaju kako je potpuno neizvjesno kakva će biti cijena tog energenta.

Najveći potrošač plina u BiH je Sarajevska županija te neki industrijski pogoni poput željezare u Zenici.

BiH je trenutačno potpuno ovisna o ruskom plinu jer je na europsku plinsku mrežu spojena samo preko Srbije a obje države ruski plin trenutačno dobivaju plinovodom Turski tok.

Donosi portal Indikator.ba

Norveška kompanija za obnovljive izvore energije Greenstat u partnerstvu s kompanijom GP Toming iz Gruda pokrenula je izgradnju solarne elektrane Petjnik snage 45 MW na području opštine Grude.

Projekat solarne elektrane Petjnik snage 45 MW bi trebao biti okončan u jesen 2023. godine s godišnjom procijenjenom proizvodnjom od 65 GWh.

Ovo je prva međunarodna investicija Greenstata, nakon procjene solarnih projekata u Evropi u posljednjih 12 mjeseci, saopšteno je iz Agencije FIPA.

Na projektu Petnjik pokrenuti su temeljni radovi, montaža bi trebalo da počne u junu 2022.,. a instalacija solarnih panela u prvom kvartalu 2023. godine.

Puštanje u rad je planirano je za kraj 2023.

Zaustavljen njemački vjetropark

Na području BiH općine Berkovići zaustavljena je izgradnja vjetroparka Hrgud koji bi pomogao njenom razvoju. Riječ je o jednoj od najnerazvijenijih općina u Republici Srpskoj, prema procjenama vlade RS iz 2021.

Projekt je vrijedan oko 64 milijuna eura, a odluku da bude zaustavljen donijela je Njemačka 15. travnja. To je jedan od četiri projekta koje je u RS financirala njemačka vlada u ukupnom iznosu od 105 milijuna eura, piše Radio Slobodna Europa.

Razlog su odluke Skupštine RS o prijenosu nadležnosti s državne na entitetsku razinu i donošenju Zakona o imovini RS, kojim se predviđa upis državne imovine u vlasništvo entiteta.

Njemačka razvojna KFW banka, prema podacima Elektroprivrede RS (EPRS), osigurala je 60 milijuna eura za financiranje vjetroparka, a ostatak bi bio iz sredstava EPRS-a.

Planirano je da se na planini Hrgud postavi 16 vjetroturbina instalirane snage 48 megavata s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 126 gigavatsati električne energije.

S druge strane, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, vladajuće stranke u RS, izjavio je da će Njemačkoj dobiti rok od šest mjeseci za odluku o vjetroparku Hrgud, koji će ako ga Nijemci ne nastave biti prepušten Kini.

Osim vjetroparka Hrgud, Njemačka je najavila da obustavlja i projekte obnove HE Trebinje i zbrinjavanja otpadnih voda Gradiške.

Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, kaže da još nije dobio obavijest iz Njemačke o obustavi financiranja važnog projekta obnove i dogradnje kanalizacijske mreže i izgradnje gradskog pročistača. Predviđena je izgradnja 30 kilometara sekundarne gradske kanalizacije.

Vlada Njemačke trebala je donirati 10,3 milijuna eura kroz banku KfW, a vlada Švicarske 4,3 milijuna eura. “Razumijemo političku situaciju. Mi nismo unosili politiku u taj projekt. To je ekološki projekt i u interesu građana i poduzetnika. Mislimo da ćemo ga nastaviti i završiti”, rekao je Adžić. On dodaje da je projekt u početnoj fazi, a donatorska sredstva prebačena su na posebne račune u BiH.

Dok u sankcijama pogođenim kompanijama i općinama izbjegavaju političke komentare njemačkih sankcija, ekonomski analitičari upozoravaju na moguću ekonomsku izolaciju Republike Srpske.

Žarko Papić, ekonomski analitičar, za Radio Slobodna Europa, ističe da bi potez Njemačke mogao potaknuti i druge zemlje EU da uvedu slične sankcije na projekte u RS.

“Dodikov proruski avanturizam izaziva logičnu reakciju Zapada, a izolacija Republike Srpske, koja više nije samo politička već postaje i ekonomska, donosi ogromne ekonomske štete RS. Politika Milorada Dodika je protiv interesa Srba u Republici Srpskoj”, smatra Papić.

Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH, ocjenjuje da bi njemačke sankcije mogle ugroziti jedini izvor razvoja u RS, kroz projekte koji podržavaju EU i EK.

“Nisam zadovoljan što se Njemačka, a vjerojatno će je pratiti i druge europske zemlje, odlučila umjesto kažnjavanja političara kazniti narod. Nije narod kriv za ovo što Dodik radi”, ističe Ivanić.

Njemačke sankcije su zapravo nastavak ranijih, najavljenih iz EU u veljači, prema kojima neće davati sredstva RS dok se ne stabiliziraju prilike. To znači zaustavljanje podrške i za izgradnju dionica Koridora 5C.

Savjet EU usvojio je i odluku o produženju okvira za restriktivne mjere zbog situacije u BiH do 31. ožujka 2024. godine.

Usto, Milorad Dodik se od 5. siječnja nalazi i na proširenoj listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država za djela korupcije i prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH.

Velika Britanija je 11. travnja objavila sankcije za Milorada Dodika, te Željku Cvijanović, predsjednicu RS, zbog pokušaja narušavanja legitimiteta i funkcionalnosti države BiH.

No, iz veleposlanstva Velike Britanije, nakon uvođenja sankcija, najavljeno je da nastavljaju s financiranjem projekata u RS, donosi Poslovni dnevnik.

Poremećaj zbog rata

Cijena plina u Bosni i Hercegovini povećana je za 21,7 posto u tromjesečnom razdoblju što su u ponedjeljak vlasti pripisale poremećaju nastalom zbog rata u Ukrajini, a neovisni stručnjaci time što je dobavljač Energoinvest promijenio pravac opskrbe preko Turskoga toka, koji je ovisan isključivo o Gazpromu.

Direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević izjavila je da je plin građanima i gospodarstvu poskupio od ponedjeljka zbog ukupnih kretanja na tržištu nafte, plina i goriva.

“Cijena goriva je povećana do 44 posto. Trebamo imati na umu da će povećanje cijene plina od 21,7 posto važiti za sljedeća tri mjeseca”, rekla je Hadžialjević.

Poskupljenje cijene plina odnosit će se na predstojeće tromjesečno razdoblje.

Po njezinim riječima Energoinveest ima ‘urednu i korektnu’ suradnju s ruskim Gazpromom te zajedno sa Srbijom dobivaju cijenu koja je povoljnija od drugih zemalja.

Nekadašnji direktor kompanije BH Gasa i stručnjak u oblasti plina Almir Bečarević još od lanjskog proljeća upozorava da će plin poskupjeti zbog Energoinvestove odluke da opskrbu promijeni s plinovoda preko Mađarske i Ukrajine na Turski tok. Turski tok je plinovod koji doprema ruski plin preko Crnog mora, Turske, Bugarske i Srbije.

Bečarević tvrdi kako će plin građanima i gospodarstvu poskupjeti za više od 40 posto budući su potkraj ožujka istekle subvencije kojima su vlasti sudjelovale u cijeni ovoga energenta od 18,5 posto.

On je ranije kritizirao i odluku Energoinvesta i vlasti u Federaciji BiH da prošle godine raskinu važeći ugovor s mađarskim plinskim distributerom FGSZ-om preko kojega je tekla opskrba plinom koji nabavlja od Gazproma, ali i drugih ponuđača. Zbog toga su Mađari pokrenuli međunarodni sudski spor vrijedan 21,1 milijun dolara.

Bečarević je tvrdio i kako su dogovorom o prijelazu na Turski tok vlasti praktično minirale projekt plinske diversifikacije i povezivanja u sustav Republike Hrvatske putem južne interkonekcije.

Tijekom prošlotjednog posjeta Mostaru premijer Andrej Plenković izjavio je kako je Hrvatska zainteresirana za spajanje plinovodnih sustava s BiH, čime bi se smanjila ovisnost opskrbe iz jednog izvora.

Slijedi povećanje cijena

Zbog rata u Ukrajini, ali i poremećaja na svjetskom tržištu, velika je potražnja za ugljenom iz Bosne i Hercegovine te bi u sljedećem razdoblju moglo doći i do povećanja cijena, i to zbog skupe proizvodnje.

Elvir Salihović, direktor Rudnika mrkog ugljena Banovići, rekao je za Nezavisne novine da je veća potražnja za ugljenom očita. Prema njegovim riječima, rudnici su osjetili veliki teret poskupljenja.

Zbog povećanje potražnje u Lješljanima kod Novog Grada ruski ulagači iz banjalučke tvrtke Privredni preporod planiraju pokrenuti otvaranje rudnika mrkog ugljena i bentonita.

Oni su još prije deset godina dobili koncesiju za eksploataciju tih ruda do 2042. godine, ali tek sada počinju s aktivnostima.

Miroslav Drljača, načelnik Općine Novi Grad, rekao je da bi otvaranje rudnika imalo veze s ratom u Ukrajini, koji je doveo do nedostatka ugljena, te su investitori odlučili krenuti intenzivnije u eksploataciju ugljena i bentonita na toj lokaciji.

On je istaknuo da se razgovaralo o tome da ugljen iz Lješljana opskrbljuje određene industrijske kapacitete u Zvorniku.

Ibrahim Husić, direktor Cargo Transa iz Banovića, izvoznika ugljena, potvrdio je da u posljednje vrijeme ima više upita za ugljen, a i da su povećane cijene.

On je dodao da je potražnja za ugljenom značajno povećana, i to od kraja prošle godine, te da nikako ne jenjava.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca 2022. godine izvezen je mrki ugljen vrijedan 6,356.995 KM (oko 3,2 mil. eura).

Najviše je izvezeno u Srbiju, i to za 6,232.426 KM, a ostalo u Hrvatsku i Mađarsku.

U istom razdoblju prošle godine izvezen je mrki ugljen vrijedan 4,240.994 KM (oko 2,1 mil. eura).

Cijene ugljena u Europi prešle su 300 dolara po toni, nakon što je Europska komisija zabranila uvoza ruskog ugljena.

EBRD

Upravni odbor Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) odobrio je novu državnu strategiju za Bosnu i Hercegovinu kojom su utvrđena ulaganja te banke u BiH u razdoblju od 2022. do 2027. godine.

EBRD se pritom strateški odredio ulaganjima u jačanje uloge privatnog sektora te, među ostalim, energetsku diversifikaciju kako bi se BiH udaljila od korištenja ugljena. Ulaganja bi trebala ići i u smjeru promicanja tranzicije s niskim udjelima ugljika, izvijestio je EBRD.

“EBRD, kao i dosad, ostaje predan Bosni i Hercegovini. Tijekom posljednjih 25 godina ulagali smo u projekte kao što su autoceste koridora Vc, komunalnu infrastrukturu i u privatne tvrtke. S obzirom na to da je pet bosanskohercegovačkih gradova u našem uspješnom programu Zeleni gradovi, drago mi je što ću potpisati ugovore za nova ulaganja tijekom mojeg posjeta, a koji se odnose na podršku zelenijim općinskim uslugama i javnom prijevozu u Kantonu Sarajevo i Distriktu Brčko”, rekao je potpredsjednik EBRD-a za politiku i partnerstva Mark Bowman, koji dolazi u Sarajevo 11. i 12. travnja kako bi razgovarao o provedbi nove državne strategije, donosi Energetika-net

Raspolaže li Crna Gora tom strujom

Ministarstvo za kapitalna ulaganja Crne Gore predložilo je Vladi pokretanje postupka za utvrđivanje prava Crne Gore na valorizaciju voda hidro akumulacijskog Bilećkog jezera i hidropotencijala rijeke Trebišnjice.

Vlada je na sjednici usvojila Informaciju o valorizaciji u kojoj se ukazuje na potrebu da se poslije 57 godina višenamjenskog korištenja voda međugranične rijeke Trebišnjica između BiH, Republike Srpske i Hrvatske utvrde i potom zaštite prava Crna Gora.

Ustvrdili su u priopćenju Vladi da je “krajnje vrijeme da se taj potencijal vrjednuje radi energetskog, vodnog i općeg gospodarskog razvoja”, a sve u skladu sa zakonodavstvom Europske unije (EU), odnosno Okvirnom direktivom EU o vodama i Konvencijom o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Helsinška konvencija).

Upozoravaju iz Ministarstva da Crna Gora ima hidroenergetski potencijal u HS-u Trebišnjica koji koriste druge zemlje, dok se istovremeno država suočava s deficitom električne energije. Stoga smatraju da je rješavanje ove pravne raspodjele važno pitanje za Crnu Goru, kao i da im pravo korištenja voda Bilećkog jezera pripada prema svim domaćim i međunarodnim propisima i zakonima.

“Imajući u vidu da je u Prijedlogu navedeno da je energetski sustav Crne Gore strateška grana razvoja Crne Gore, te da je hidroenergija prepoznata kao jedan od ključnih obnovljivih izvora energije, Upravni odbor Elektroprivrede Crne Gore ukazuje na potrebu za 57 godina višenamjenskog korištenja vode prekogranične rijeke Trebišnjice od BiH, Republike Srpske i Hrvatske određuju prava Crne Gore i da ako ta prava postoje, da ih na adekvatan način štiti i vrjednuje”, navodi se u priopćenju Ministarstva.

“Vodni resursi, a time i hidroenergetski potencijal, dio su nacionalnog, prirodnog bogatstva jedne zemlje. Suradnja između susjednih zemalja najbolje se ogleda u suverenosti nad zajedničkim vodnim resursima. Crna Gora se već 48 godina odriče svog dijela suvereniteta”, poručili su iz Elektroprivrede Crne Gore AD (EPCG) koja podržava ovu inicijativu.

Napominje se da je Prostornim planom Crne Gore i Strategijom razvoja energetike do 2025. godine predviđen projekt valorizacije hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera izgradnjom hidroelektrane HE “Boka”, sa strojogradnjom kod Risna. Procjenjuje se da površina slijeva Bilećkog jezera koja pripada Crnoj Gori iznosi oko 40 posto, a zapremina akumulacije koja pripada Crnoj Gori iznosi 24 posto ukupne akumulacije Bileća.

Ministarstvo kapitalnih ulaganja predlaže formiranje stručnog tima koji će “pridonijeti značajnim gospodarskim i energetskim koristima u cilju rješavanja valorizacije voda hidro akumulacijskog Bilećkog jezera”.

“Navedeni tim potrebno je formirati kako bi se strateški važno pitanje valorizacije voda s aspekta razvoja energetskog potencijala riješilo na što učinkovitiji način, a s ciljem ekonomske koristi i zaštite državnih interesa”, zaključuje se u priopćenju, piše Poslovni dnevnik.