Bosna i Hercegovina

Podcast Oslobođenja

Američki veleposlanik u Sarajevu Michael Murphy izjavio je kako SAD snažno podržava približavanje BiH Europskoj uniji i smatra kako je neka vrsta međunarodne prisutnosti u njoj i dalje nužna, a istodobno je snažno kritizirao Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojega je čak optužio da radi u interesu Rusije

Gostujući u podcastu sarajevskog “Oslobođenja” Murphy je kazao kako je BiH zabilježila značajan napredak na putu ka Europskoj uniji otkako je formirana sadašnja vlast nakon izbora 2022. pa stoga postoje veoma snažni geopolitički argumenti za Uniju da otvori pregovore s Bosnom i Hercegovinom.

Murphy je to izjavio prije nego što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak osobno potvrdila kako će Europskom vijeću preporučiti donošenje odluke o otvaranju pregovora s BiH.

Američki je veleposlanik podsjetio kako SAD o tome ne može odlučivati, ali snažno podržava otvaranje pristupnih pregovora.

Kritizirao je političare poput čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, koji tvrde kako je donošenje odluke o otvaranju pregovora bez konkretnog datuma beznačajno jer se cijeli proces može ponovo rastegnuti.

Lažnim je nazvao i Dodikove tvrdnje kako je europski put BiH nespojiv s postojanjem visokog predstavnika međunarodne zajednice koji ima ovlasti nametati zakone i smjenjivati izabrane dužnosnike.

Visoki predstavnik treba ostati u BiH sve dok se ne ispune ciljevi koji su jasno postavljeni još 2008., stajalište je SAD-a. Tada je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH definirao program od pet ciljeva i dva uvjeta kao preduvjete za zatvaranje OHR-a. Jedan od njih je procjena da se u zemlji u cijelosti poštuje Daytonski sporazum.

Murphy kaže kako je visoki predstavnik Christian Schmidt taj koji trenutačno osigurava napredak BiH na europskom putu. “Bez visokog predstavnika, i to je nedvojbeno, možda ne bi bilo ni izbora u listopadu 2022. Zamislite gdje bismo bili sad da nije bilo tih izbora”, kazao je Murphy.

Američki je veleposlanik potvrdio kako izgradnja Južne interkonekcije odnosno povezivanje plinske mreže BiH s Hrvatskom ostaje strateškim interesom Zapada kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu. Ponovo je kritizirao čelnika HDZ BiH Dragana Čovića, za koga je kazao kako je zapreka tom projektu.

Predbacio je Čoviću da kao političar koji tvrdi da je jedini legitimni predstavnik Hrvata u BiH “interes naroda stavlja na zadnje mjesto” pretpostavljajući mu svoj financijski i stranački interes što, kako tvrdi američki veleposlanik, istodobno pomaže jačanju ruskog utjecaja.

DW

BiH je pred novom arbitražom od 100 milijuna eura. HEP traži naknadu za ulaganja u RiTE Gacko nakon što su Slovenci “dobili” RiTE Ugljevik. Je li razlog arbitraže obnova projekta “Gornji horizonti”?

Urgencija za urgencijom izlazile su 2017. godine iz Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine kako bi se mirnim putem riješio zahtjev Hrvatske elektroprivrede (HEP), koja na osnovi prijeratnih ulaganja u Rudnik i termoelektranu (RiTE) Gacko, traži naknadu od 100 milijuna eura. Tadašnji Saziv vijeća ministara formirao je komisiju za rješavanje spora u kojem su bili predstavnici RiTE Gacko, Pravobranilaštva BiH i nadležnog ministarstva u Republici Srpskoj. Ali je na tome ostalo.

„Mi smo pregovarali, Hrvati su tražili svoje, ali ne možeš ti da pričaš s tim ljudima (predstavnici termoelektrane i entitetskih vlasti, op.a.) jer nemaju pojma. Oni su bili tamo rodoljubi koji su se busali u prsa. Oni su to upropastili. I vidjeli ljudi (HEP, op.a.) da nemaju s kim pregovarati i poslali tužbu“, kaže za DW Mlađen Mandić, koji je u trenutku podnošenja zahtjeva HEP-a, ali i ostalih tužbi, bio na čelu Pravobranilaštva BiH. S obzirom na sve viđeno kaže da nije pitanje hoće li tužba biti izgubljena ili dobivena, već koliko će se morati platiti Hrvatima.

„To se moglo riješiti za deseti dio iznosa koji ćemo morati platiti. A ako još tome dodamo dva milijuna eura koje trebaju Bosni i Hercegovini odnosno Republici Srpskoj za sudjelovanje u arbitraži, ne treba dalje ništa da vam pričam“, kaže Mandić.

Hrvatska potražuje stotinu milijuna eura plus kamate na osnovi ulaganja u RiTE Gacko tijekom osamdesetih godina. Sve republike tadašnje Jugoslavije ulagale su u one manje razvijene, a BiH je bila na samom vrhu. Hrvati su kao i Slovenci ulagali u energetiku, a gacki gigant bio je jedan od subjekata čiju su izgradnju sufinancirali, uz uvjet isporuke jedne trećine električne energije.

Sve je funkcioniralo do početka rata 1992. godine, a Hrvatska sada traži svoje. Prvo su 2017. pokušali kroz mirno rješavanje sporova, ali s obzirom na to da nije bilo sluha kod vlasti u RS-u u BiH, proces arbitraže je sve izvjesniji.

„Na osnovi ulaganja u TE Gacko u vrijeme SFRJ, HEP smatra da ima određena prava, uključujući potraživanja na ime obeštećenja. Električnu energiju iz te elektrane HEP je preuzimao u razdoblju od 1984. do 1992. godine, kada je BiH, odnosno Republika Srpska, nacionalizirala ulaganje HEP-a”, rekli su za DW iz hrvatske kompanije, podsjećajući da su 2017. godine Vijeću ministara BiH uputili zahtjev za mirnim rješavanjem spora.

„Pravobranilaštvo BiH je tri puta od HEP-a tražilo produžavanje roka za izjašnjavanje, te HEP do danas nije dobio konkretan odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora, odnosno konkretan prijedlog eventualne nagodbe“, rekli su u HEP-u, navodeći da više informacija ne mogu davati zbog postupka koji je u tijeku.

Direktor RiTE Gacko Maksim Skoko kaže da je cijeli slučaj prebačen na Bosnu i Hercegovinu i da nema više informacija o tome. „To sve ide na BiH, mi nismo u toku što se događa, jer se o tome obavještava BiH, ne mi kao privredni subjekt. Ja vam zaista nisam sugovornik za ta pitanja”, rekao je Skoko.

Pravobranilaštvo BiH je potvrdilo da je obaviješteno o namjeri Hrvatske da ide u arbitražu, a vlast Republike Srpske ići će na ucjenu ako HEP ostane pri arbitraži.

„Ako Hrvatska ne želi dogovor, onda će dobiti tužbu za hidroelektranu „Dubrovnik”, koja je znatno veća od njihove za „Gacko”, rekao je premijer RS-a Radovan Višković i pozvao Hrvatsku da se postigne dogovor bez tužbenih zahtjeva.

A hidroelektrana „Dubrovnik” je građena kao dio sustava tri hidroelektrane – Trebinje 1, Trebinje i Trebišnjica. Akumulacijski potencijal je Bilećko jezero i dio infrastrukture nalazi se na teritoriju Republike Srpske. Prije nekoliko godina isto pitanje reciprociteta potegao je i ministar industrije energetike i rudarstva Petar Đokić, rekavši da se i u tom pravcu može ići ako ne dođe do mirnog rješenja spora.

Ipak, problem je malo dublje prirode ako se vratimo malo više od desetljeća unazad. Tadašnji potpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić i premijer RS-a Aleksandar Džombić dogovorili su 2012. na sastanku u Banjaluci formiranje zajedničke kompanije za izgradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, vrijednosti 170 milijuna eura. Bilo je predviđeno da hidroelektrana kapaciteta 300 megavata bude izgrađena kod Dubrovnika, a da se opskrbljuje vodom iz Hidroelektrane Trebišnjica.

Sustav “Gornji horizonti”, davno planiran, nikad realiziranFoto: DW
Iako su obojica najavili završetak radova tri godine kasnije, projekt nikad nije realiziran. Republika Srpska je hrvatskoj strani poslala i ponudu za gradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, ali bez odgovora, što je na kraju dovelo do aktiviranja projekta „Gornji horizonti”, starog više od pet desetljeća.

Radi se o megaprojektu velikog zahvata u slivu rijeke Trebišnjice, koji se sastoji iz sedam hidroelektrana i šest akumulacijskih bazena. Realizacija je počela u bivšoj Jugoslaviji sredinom prošlog stoljeća, a vlada Republike Srpske uložila je do sada oko 150 milijuna maraka u dio sustava „Gornji horizonti” Dabar, Nevesinje i Bileća. Postojeća Hidroelektrana Dubrovnik dio je projekta „Donji horizonti” iz istog razdoblja i čine ga još hidroelektrane Trebinje 1, Trebinje 2, Čapljina i Plat, koje su u sastavu Elektroprivrede Republike Srpske (Trebinje 1,2), Elektroprivrede HZ Herceg Bosne (Čapljina) i Hrvatske Elektroprivrede (Plat).

Rijeka plave boje između zelenih brežuljaka, uz rijeku više naseljaRijeka plave boje između zelenih brežuljaka, uz rijeku više naselja

A ako do arbitraže dođe u slučaju RiTE Gacko, malo je vjerojatno da će se primjenjivati reciprocitet, smatraju stručnjaci, iako bi sve ovo moglo biti razlog spora. Taj spor će, kaže Mandić, sigurno pripasti Hrvatima, zbog identičnog slučaja koji su Slovenci vodili protiv BiH, potražujući naknadu za ulaganje u Rudnik i Termoelektrane Ugljevik.

Slovenija je tužila i dobila Republiku Srpsku koja mora isplatiti Slovencima 67 milijuna eura i osigurati isporuku trećine električne energije dok god je termoelektrana u funkciji. Đokić poručuje da je povoljno okončan spor za Republiku Srpsku, jer da je zahtjev prihvaćen u cijelosti, koji je uz kamatu iznosio preko milijardu eura, to bi već bio problem.

„To bi istog momenta zatvorilo RiTE Ugljevik i ona bi morala otići u stečaj. To bi bio kraj života za Ugljevik”, rekao je Đokić.

Prognoze, međutim, nisu dobre u slučaju Gacka jer su Hrvati čekali upravo nedavnu odluku arbitražnog suda u slučaju Ugljevika na koju se mogu pozvati. Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da ne treba biti previše pametan da se vidi na koju kartu Hrvati igraju.

„Pitanje je samo tko će još tu biti „dobar“ i tko je tu u talu“ , kaže Cenić, ne isključujući mogućost da je sve dogovoreno.

„Vrlo je čudno, jer ovakva pitanja ako se odmah ne dogovore ili je apsolutni idiotizam, glupost i neznanje ili su loše namjere. Treće nema. Tko je lud da pušta da izgubi i da mora jednu trećinu struje davati, a postoji sukcesija. Pa ulagala je Bosna i Hercegovina u hrvatsko primorje pa što je dobila? Odakle dobiva Dubrovnik vodu? I ništa”, kaže Cenić, ističući da u slučaju gubitka svih ovih sporova, „struje za izvoz kojom se toliko hvalimo”, neće biti.

„Naš pozdrav će uskoro biti – klekneš i tko god prođe, od privrede do diplomacije i svih ostalih, obavi prođi”, slikovito objašnjava Cenić stanje u koje je aktualna vlast dovela građane u svim segmentima društva.

Republika Srpska izgubila je i 90 milijuna maraka u arbitražnom sporu zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. Ugovor vrijedan 165 milijuna eura je raskinut jednostrano 2015. godine, 11 godina od potpisivanja. Slovenski „Vijadukt” je pokrenuo zahtjev za arbitražu protiv BiH, kao jedinoj mogućoj strani u postupku.

„Ja sam vodio i dobio dvije arbitraže. Republika Srpska me isključila iz hidroelektrana Vrbas i izgubili su. Umjesto milijun sada trebaju platiti sto milijuna. Ne možeš objasniti ljudima koji ne znaju ništa, a oni smatraju da je korisno za RS da oni ističu svoj patriotizam. To nema veze s pravom, pobogu, kaže bivši pravobranilac Mandić, ističući da je nevjerojatno kakvi se propusti prave.

„Pa ne treba vam ništa drugo nego podatak da su u sporu s hidroelektranom Vrbas održali neku konferenciju preko video linka. Zamisli, suđenje koje košta sto milijuna održali preko video linka kao da je Zadruga“, kaže Mandić, koji još jednom upozorava da će, ako bude potvrđena arbitraža HEP-a, BiH sigurno izgubiti.

„Žao mi je, ali izgubit ćemo sigurno. To je bila jedna država, ne znam kako su podveli to uopće pod međunarodni spor jer je ulaganje bilo u jednu državu. Ali to ovi naši ne mogu shvatiti“, zaključuje Mandić, sa žaljenjem konstatirajući da će lažni patriotizam koji proizlazi iz neznanja pojedinaca, platiti Republika Srpska i građani, piše DW.

Podaci

Bosna i Hercegovina gubi moć u izvozu električne energije u čemu je bila lider među zemljama regije i po svemu sudeći već ove godine biće primorana da uvozi znatne količine struje.

Prošle godine proizvodnja je znatno smanjena, investiranje u nove elektrane kao i u proteklih tri decenije je izuzetno skromno, a brojni propisi i dalje su destimulativni za ova ulaganja.

Elektroenergetičari BiH, okupljeni oko Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) intenzivno promišljaju o iznalaženju najboljih rješenja u proizvodnji, prenosu i distribuciji električne energije, prelasku na obnovljive izvore (vjetar, sunce, biomasa…). Uz to i o kreiranju ambijenta u kojem će pomoći vlastima da donose najkvalitetnije strategije i programe u ovoj obvlasti. S tom namjerom ovog ponedjeljka će biti održana sjednica Upravnog odbora ovog komiteta na kojoj će, uz ostalo, u fokusu biti i tranzicija ovog sektora.

Predsjednik tog komiteta prof.dr. Zijad Bajramović je za Indikator.ba izjavio da se ubrzanje energetske tranzicije zasniva na ključnim pokretačima kao što su elektrifikacija, energijska efikasnost, obnovljivi izvori, vodonik i biomasa. Ubrzana energetska tranzicija značajno povećava ulogu elektroenergetskog sistema u svakodnevnom životu društva, preduzeća i regulatora. Nove i postojeće organizacije traže stručnost oko interakcije između primjenljivih tehnologija u energetskoj tranziciji i elektroenergetskog sistema.

Rasprava o ovim i drugim pitanjima za dva dana biće vođena i na Prvom zajedničkom sastanku upravnog odbora i Tehničkog savjetodavnog komiteta SEERC-a u Ljubljani. Skupom predsjedava Edhem Bičakčić, kao predsjednik SEERC-a kojeg čine predstavnici 17 zemalja Evrope. Biće to svojevrsna inventura nacionalnih klimatskih strategija, informisanja o izgradnji kapaciteta obnovljivih izvora struje, problemu skladištenja električne energije, integraciji regionalnih elektroenergetskih sistema.

Za Bloomberg Adria

Hrvatska elektroprivreda (HEP) priopćila je za Bloomberg Adriju da je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine tri puta od HEP-a tražilo produljenje roka za očitovanje zbog unutarnjih razloga, ali da HEP do danas nije dobio konkretni odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora ili konkretan prijedlog eventualne nagodbe.

HEP je 2017. godine Vijeću ministara Bosne i Hercegovine poslao zahtjev za mirno rješenje spora vezanog uz Termoelektranu Gacko, što je preduvjet za pokretanje međunarodne arbitraže. Do danas nije stigao odgovor iz Bosne i Hercegovine.

Tvrtka je izrazila da su trenutno u tijeku postupci vezani uz ulaganja u Termoelektranu Gacko, te da na temelju ulaganja za vrijeme SFRJ smatraju da imaju određena prava, uključujući potraživanja na ime obeštećenja.

Što se tiče financijskih rezultata, Rudnik i termoelektrana Gacko (RiTE Gacko) ostvarili su prihode od 90,5 milijuna KM i dobit od 12.246 KM u prvih šest mjeseci ove godine. Prošle godine dobit je bila nešto viša od 1,58 milijuna KM.

Prema izvješću Banjalučke burze, RiTE Gacko je povećao svoje poslovne prihode u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, zabilježen je rast prihoda od prodaje proizvoda na stranom tržištu od skoro šest milijuna KM.

Također, dugoročne obveze RiTE Gacko zaključno s 30. lipnjem 2023. godine iznose 62,8 milijuna KM, što je povećanje za šest milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu. Akumulirana dobit na kraju prvog polugodišta 2023. godine iznosi oko 7,4 milijuna KM.

Najveći broj dionica RiTE Gacko posjeduje Mješoviti holding Elektroprivreda Republike Srpske akcionarsko društvo Trebinje, a slijede Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom RS i DUIF Euroinvestment.

Što se tiče Rudnika i termoelektrane Ugljevik (RiTE Ugljevik), slovensko poduzeće Elektrogospodarstvo Slovenije (EGS) sudjelovalo je u izgradnji u razdoblju od 1981. do 1991. godine. Nakon prekida isporuke električne energije u Sloveniju zbog početka rata, Arbitražni sud sa sjedištem u Beogradu donio je u srpnju 2023. odluku o isplati odštete od 67 milijuna eura glavnice zbog neisporučene električne energije iz Termoelektrane Ugljevik, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama. Potpisani su ugovori o početku isporuke električne energije u Sloveniju i načinu plaćanja naknade, donosi Bloomberg Adria.

Nezavisne novine

Pomoći ćemo ako BiH podnese ozbiljan projektni prijedlog za Južnu interkonekciju, kazali su Nezavisnim novinama iz Europske komisije. Za gradnju ovog plinovoda, koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s Hrvatskom i konkurirao ruskom plinu, zainteresirane su i SAD, koje za blokadu projekta optužuju čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

Južna interkonekcija ostaje jedan od najvažnijih projekata Investicijskog okvira za zapadni Balkan, rečeno je Nezavisnim novinama u Europskoj komisiji.

Iz Europske komisije rekli su nam da bi izgradnja ovog plinovoda povezivala Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom (BiH) u južnom dijelu zemlje preko račvanja od Novog Travnika do Mostara.

„Ukoliko bude kandidiran ozbiljan projektni prijedlog, za taj projekt mogu se odobriti bespovratna sredstva Investicijskog fonda za zapadni Balkan. Europska komisija također pruža aktivnu potporu vlastima BiH u traženju sufinanciranja od međunarodnih financijskih institucija”, navodi se u priopćenju.

Podsjetimo, James O’Brien, pomoćnik državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država, založio se prije nekoliko dana u Sarajevu za hitnu realizaciju ovog projekta kojim bi se osigurao još jedan izvor opskrbe plinom iz Hrvatske. A neobično je da je za blokadu izravno optužio Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH.

“U energetskom sektoru vidimo da lider HDZ-a BiH Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju, plinovod prema Hrvatskoj. Želio bi zamijeniti operatora prijenosnog sustava, etabliranu tvrtku u vlasništvu FBiH, koja ima tehničku stručnost, resurse i projektnu dokumentaciju za realizaciju projekta, trenutno nepostojećom tvrtkom, koja bi bila pod njegovom kontrolom i za svoju političku i financijsku korist. To je cinizam i protivno je javnom interesu”, rekao je OBrien.

Na ove pozive Čović je jučer odgovorio O’Brienu. Čović ne odustaje od prijedloga da sjedište tvrtke bude u Mostaru, a ne da to bude sarajevski BH Gas, kako predlažu SAD. Napominje i da bi ta tvrtka, kao i BH Gas, bila u vlasništvu FBiH.

“Tom tvrtkom ili prostorom ne može upravljati tvrtka koja nema zaposlenog niti jednog Hrvata, u upravi, u nadzornim odborima…”, rekao je Čović.

Kako neslužbeno doznajemo, prije gotovo dvije godine američka je administracija sugerirala partnerima iz FBiH da se promijeni upravljačka struktura BH gasa. Prema njihovim riječima, to bi bilo bolje rješenje, jer smatraju da bi osnivanje nove tvrtke zahtijevalo dosta vremena – za uspostavljanje i praćenje novog poslovanja.

Čović, međutim, tvrdi da osnivanje tvrtke u Mostaru neće probiti rokove. Tvrdi da bi projekt, prema planu, bio u funkciji do lipnja sljedeće godine.

“Vrlo sam precizno rekao u svom govoru da nemam luksuz govoriti ono što mi netko sugerira. Naš prijedlog je vrlo jasno napisan. Dostavljen je američkoj administraciji, ali i Vladi FBiH. Napisali su ga stručnjaci prema najvišim energetskim standardima. Želimo se sutra spojiti s njima jer se ovom plinskom interkonekcijom povezujemo s Hrvatskom”, rekao je Čović.

Prema podacima koje smo dobili od Investicijskog fonda za zapadni Balkan, projekt bi koštao 99,9 milijuna eura, od čega bi EU dala bespovratna sredstva od 1,6 milijuna eura, a američka razvojna agencija USAID dala bi bespovratna sredstva od oko 420.000 eura. a potporu od 400.000 dao bi sam Fond. Uz to, Fond bi još mogao biti spreman, ako iz BiH stigne kvalitetan prijedlog, dati još 20 milijuna eura bespovratnih sredstava. Bosna i Hercegovina bi trebala osigurati 11,2 milijuna eura vlastitih sredstava, a ostatak bi se tražila od međunarodnih financijskih institucija.

Kako doznajemo, O’Brien je prošli tjedan u Bruxellesu razgovarao s financijerima kako se od ovog projekta i njegovog financiranja ne bi odustalo. Jer SAD ne želi prihvatiti da se to neće provesti.

Iako ovaj projekt nema financijsku vrijednost za SAD, oni žele da se što više energetskih potreba Europe podmiri iz svih izvora osim iz Rusije. Zato su podržali izgradnju terminala za tekući plin na Krku, preko kojeg će plin stizati u Bosnu i Hercegovinu.

Zahvaljujući plinu iz SAD-a, nakon što je Gazprom prekinuo opskrbu Europe, cijene plina nisu skočile na nekoliko tisuća dolara, kako su ruske vlasti očekivale. Ali Europa je zabrinuta nakon što su američke vlasti nedavno zaustavile nove projekte i terminale za plinske bušotine dok žele provjeriti njihovu usklađenost s ciljevima administracije u pogledu zaštite okoliša.

Naime, američki predsjednik Joe Biden je u predizbornoj kampanji obećao da će preispitati sve projekte fosilnih goriva. A usred predizborne kampanje za predsjedničke izbore u studenom, Bidenova izborna baza očekuje odlučnu ekološku akciju. Ako se projekti iz SAD-a zadrže dulje vrijeme, to bi moglo, jer europske tvrtke, koje se oslanjaju na plin kao glavni energent, ugroziti njihovu proizvodnju na srednji i dugi rok. Američki mediji upućeni u ovu problematiku pozivaju se na izvore koji ističu da će obustava novih projekata trajati najmanje do izbora, prenosi SEEbiz.

Analiza Eurostata

Električna energija koju plaćaju domaćinstva u Bosni i Hercegovini jedna je od najjeftinijih u regiji, ali i cijeloj Evropi, pokazuju podaci Eurostata.
Prema ovoj agenciji, u prvoj polovici 2023. godine najjeftnija električna energija u regiji bila je na Kosovu gdje su domaćinstva kilovat sat plaćala 0,067 eura. U Turskoj cijena je bila 0,084 eura za jednan kilovat sat, u Bosni i Hercegovini 0,087 eura, u Srbiji 0,096 eura, a u Crnoj Gori 0,096 eura.

Najskuplja električna energija bila je u Makedoniji gdje je iznosila 10,5 eura za 100 kilovatsati, dok je u Albaniji koštala nešto manje, 10,1 eura.

U Makedoniji je u toku Vladin javni poziv za izbor univerzalnog opskrbljivača električnom energijom za domaćinstva i male potrošače za sljedećih pet godina.

Do sada su austrijska tvrtka EVN Home, grčki EDS i nekoliko drugih kompanija najavile sudjelovanje na aukciji, prenose makedonski mediji.

Vodstvo Energetske zajednice

Vodstvo Energetske zajednice upozorilo je Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Kosovo da punih pet godina krše propise kojima su se obvezale ograničiti onečišćenje zraka i okoliša iz termoelektrana.

Kako su u utorak priopćili iz Aarhus centra u BiH, Ministarsko vijeće Energetske zajednice, koja u primjeni i poštovanju propisa energetskih zakona i zaštite okoliša obuhvaća zemlje članice EU i jugoistoka Europe, na svojoj sjednici istaknulo je da u čak osam blokova termoelektrana u Bosni i Hercegovini nije smanjena emisija sumporova diokisida, ugljičnog dioksida i lebdećih čestica.

Podsjetili su i da je Tajništvo Energetske zajednice još 2021. godine pokrenulo proces protiv BiH na koji vlasti nisu reagirale. Prema tim navodima, u 2022., kao i godinu ranije, emisije sumpor dioksida iz velikih zagađivača u BiH bile su gotovo osam puta veće od dopuštenih.

Ponajviše zbog toga te korištenja fosilnih goriva u sezoni grijanja, zrak u BiH je u većini sredina nezdrav tijekom zimskih mjeseci.

Inače, Energetska zajednica uspostavljena je 2006. godine te omogućava kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i plin na svijetu, u kojem efektivno sudjeluje Europska unija te osam ugovornih strana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.

Vecernji.ba

Vladi Federacije BiH dostavljen je prijedlog Zakona o plinovodu “Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske”, kojim je predviđeno osnivanje nove istoimene kompanije sa sjedištem u Mostaru koja bi gradila novi plinovod i upravljala njime, a čiji je cilj osigurati diverzifikaciju, odnosno spriječiti potpunu ovisnost kojom je BiH desetljećima povezana s ruskim plinom, piše Večernji list.

Ovaj zakon izradili su hrvatski dužnosnici te su ga uputili kroz redovne kanale kako bi se nastavilo s realizacijom projekta koji je godinama zapinjao.

List je u posjedu zakonskog rješenja koje uređuje pitanja od značaja za realiziranje projekta izgradnje plinovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Granica Republika Hrvatska/BiH – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju i Jajcu na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući infrastrukturu projekta, točku interkonekcije, investitora.

Tim se zakonom uređuju i način finansiranja, javni interes i provedbu izvlaštenja nekretnina, korištenje zemljišta, upravni postupci izdavanja dozvola i uključenost vlada županija, nadležnih ministarstava i drugih tijela uprave, institucija i gospodarskih društava te druga pitanja od značaja za realiziranje projekta.

Ranijim Zakonom o Južnoj plinskoj interkonekciji FBiH bilo je predviđeno da ovim projektom upravlja BH-Gas, na čemu je inzistirala i američka administracija, no hrvatska strana u BiH sada traži, s obzirom na to da se najznačajniji dio projekta odnosi na južni i središnji dio zemlje, da ga izgradi i njime upravlja posebna kompanija u vlasništvu Federacije BiH i sa sjedištem u Mostaru. Zvala bi se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d. o. o. Mostar iz Bosne i Hercegovine kao javno poduzeće čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine, koje bi taj projekt realiziralo s kompanijom Plinacro d. o. o. iz Republike Hrvatske.

Zakonom se traži da se projekt izgradnje plinovoda “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” realizira u dva pravca, čija će izgradnja početi istovremenno, i to na pravcu za izgradnju interkonekcijskog transportnog plinovoda u Bosni i Hercegovini od granice RH i BiH preko Posušja – Tomislavgrada… s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju i Jajcu, te drugoga dijela na pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar.

Projekt plinovoda “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” će u potpunosti realizirati investitor ili pak u suradnji s operatorima distribucijskog sistemaa te u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima. Ovaj bi se projekt finansirao zaduživanjem, grantovima, proračunskim i vlastitim sredstvima investitora, modelom javno-privatnog partnerstva (JPP) te drugim izvorima finansiranja.

Podaci za RS

Pad industrijske proizvodnje u Republici Srpskoj, promatrajući podatke na godišnjem nivou, počeo je u veljači ove godine te je, nakon što je prekinut u rujnu, nastavljen i u desetom mjesecu.

Ukupni pad industrijske proizvodnje za deset mjeseci ove godine dostigao je dva posto u odnosu na isti period lani.

Na godišnjem nivou je najveći pad imala prerađivačka industrija (-5,1 posto), dok je na mjesečnom nivou najviše palo vađenje ruda i kamena (-4 posto).

Piše Indikator.ba

Još jedna tvrtka, ENNA Opskrba BH Sarajevo, pridružit će se rastućoj listi međunarodnih trgovaca električnom energijom u Bosni i Hercegovini, javlja Indikator.ba. Ova tvrtka je sredinom listopada podnijela Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (FERK) zahtjev za izdavanje dozvole za međunarodnu trgovinu električnom energijom.

Prema nacrtu dozvole koji je javno dostupan, dozvola se izdaje za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2025. godine i koristit će se sukladno Standardnim uvjetima za korištenje dozvole za međunarodna trgovina električnom energijom. Sredinom listopada tvrtka je od FERK-a dobila dozvolu za opskrbu električnom energijom – dozvolu Tier II.

ENNA Opskrba BH Sarajevo je podružnica hrvatskog poduzeća ENNA Opskrba d.o.o. Vukovar, koja je dio velike poslovne grupacije. Registrirana je s osnivačkim kapitalom od milijun KM. Grupacija ENNA (Energia naturalis) slovi kao jedna od najbrže rastućih u Hrvatskoj.

Osnovna djelatnost bila joj je trgovina i opskrba plinom, a sada je prisutna u djelatnostima željezničkog teretnog prometa, logistike, obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti…

Najpoznatija je po ulaganju u Luku Ploče 2019. godine, čiji je najveći pojedinačni vlasnik s 38,27 posto udjela, a nije naodmet reći da je najbrže rastruća kompanija u svom sektoru.

U Bosni i Hercegovini trenutno postoji 26 međunarodnih trgovaca električnom energijom.​ Bosna i Hercegovina, kao neto izvoznik električne energije, s godišnjim suficitom oko 3 TWh trguje električnom energijom isključivo bilateralnim putem između licenciranih sudionika.

No, Bosna i Hercegovina se kao članica Energetske zajednice obvezala na razvoj veleprodajnog tržišta električne energije, kao i njegovo povezivanje sa susjednim tržištima u cilju stvaranja regionalnog tržišta i njegove daljnje integracije u europsko tržište električne energije.

Za razliku od ostalih zemalja u regiji, Bosna i Hercegovina značajno zaostaje u razvoju tržišta. Zemlje u regiji imaju razvijene burze električne energije, ali i pokrenute postupke povezivanja svojih dan-unaprijed tržišta radi osiguranja većeg volumena, likvidnosti i daljnjeg razvoja organiziranog tržišta električne energije.

Najveći kupci električne energije iz Bosne i Hercegovine, koja je proizvod koji se najviše izvozi u šest mjeseci ove godine, zemlje su regije, odnosno susjedi BiH, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.

Podsjećamo, od početka rata u Ukrajini i krize koja je zahvatila cijelu Europu, nastala je pomama za električnom energijom koja je proizvod koji je BiH prethodnih godina najviše izvozila.