Bosna i Hercegovina

Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovne Denis Zvizdić izjavio je u srijedu kako očekuje da će se problem eventualne gradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj riješiti u duhu dobrosusjedske suradnje i uzajamnog razumijevanja no ukoliko to ne bi bio slučaj BiH je spremna posegnuti za svim drugim instrumentima koji joj stoje na raspolaganju kako se taj projekt ne bi realizirao.
Odgovarajući na zastupničko pitanje na sjednici Doma naroda parlamenta BiH Zvizdić je podsjetio kako je problem gradnje odlagališta na Trgovskoj gori u općini Dvor u Hrvatskoj bio predmetom rasprave i na sjednici dvije vlade održane 7. srpnja u Sarajevu.

Pri tom je hrvatskoj strani, kako je kazao Zvizdić, prenesena jasna poruka da BiH ne želi takvo odlagalište uz svoju granicu.

“Snažno se protivimo toj lokaciji”, kazao je Zvizdić. Podsjetio je kako je to pitane otvoreno još 2009. godine kada je usvojen i objavljen prostorni plan Hrvatske no vlasti BiH godinama nisu reagirale na činjenicu da je tamo navedena Trgovska gora kao odlagalište radioaktivnog otpada.

“Regiralo se dosta kasno no i dalje je pravodobno”, ustvrdio je Zvizdić pojašnjavajući kako su u BiH spremni iskoristiti sve mehanizme koji im stoje na raspolaganju a planiraju u sve uklučiti i Sloveniju s obzirom da bi se na Trgovskoj gori odlagalo i istrošeno gorivo nuklearke “Krško”.

“Teško je reći kako će se dalje razvijati situacija no očekujemo da se to riješi na bazi međusobnog razumijevanja”, kazao je Zvizdić.

Pojasnio je kako se očekuje rješenje na tragu onoga koje je s Hrvatskom na zajedničkoj sjednici vlada pronađeno u reguliranju prava na stjecanje vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj odnosno u Federaciji BiH. “Ne bude li to moguće riješiti na bazi uzajamnog razumijevanja iskoristit ćemo sve druge pravne instrumente da ne dođe do odlaganja otpada na Trgovskoj gori”, kazao je Zvizdić.

Dodao je kako je s Hrvatskom postignut napredak u pograničnom prometu pa je tako dogovoreno otvaranje novog graničnog prijelaza Tržačka Rašela-Kordunski Ljeskovac kao i dva prijelaza na području Neuma koji bi olakšali promet zagušenom Jadranskom magistralom.

Za robni promet trebao bi biti otvoren prijelaz Novi Grad-Dvor. Pojasnio je kako je u odnosu na prijelaz kod Kordunskog Ljeskovca potrebno da Hrvatska asfaltira pet kilometara pristupne ceste na svom teritoriju a prelazak granice na području Unsko-sanske županijeu BiH trebalo bi olakšati i otvaranje prijelaza Hadžin Potok-Bogovolja najavljeno već za kolovoz.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić u ponedjeljak je dramatično upozorio da je u toj zemlji “mafija jača od države” i da je sponzoriraju političari duboko umiješani u korupciju i kriminal. “Trenutno je mafija jača od države”, kazao je Mektić na maratonskoj konferenciji za novinare u Sarajevu.

Ocijenio je da je stanje u zemlji dramatično i da BiH čeka “crna budućnost” ako se uskoro ništa ne promijeni. Mektić tvrdi kako postoji jasna sprega između kriminala, politike i pravosuđa. “Svaka optužnica prolazi kroz politički filtar. To znam sto posto”, istaknuo je.

Kao primjer naveo je vršiteljicu dužnosti glavne tužiteljice BiH Gordane Tadić koja dio obiteljske kuće u Tuzli iznajmljuje kladionici “Bet live” koja državi duguje stotine tisuća konvertibilnih maraka poreza. To je pokušao istražiti novinar portala Žurnal.ba Avdo Avdić kojega je privela policija, a Tadić i njezin suprug 40 minuta ispitivali u podrumu. “To je bilo 40 minuta protupravnog zatočenja”, rekao je ministar sigurnost dodajući kako očekuje temeljitu istragu cijelog slučaja.

Gordanu Tadić je opužio da se svim sredstvima pokušava dočepati imenovanja na dužnost glavne tužiteljice, uključujući “pakiranje” optužbi svojoj glavnoj konkurentkinji Dalidi Burzić, glavnoj tužiteljici Sarajevske županije.

Mektić smatra kako takvo ponašanje ne bi bilo moguće bez političke sprege i za pokušaj utjecaja na pravosudne i sigurnosne agencije izravno optužuje člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. “To je pogubna koalicija koju su stvorili kako bi urušili pravni poredak i kako ne bi profunkcionirala pravna država. Ako ona profunkcionra došlo bi se u njihovu neposrednu blizinu”, ustvrdio je Mektić.

Ministar je najavio da će pokrenuti razgovore s Bošnjacima s ciljem stabiliziranja stanja u zemlji i borbe protiv kriminala i političke korupcije. Smatra da je političko savezništvo Čovića i Dodika rezultat nastojanja da se zaštite od kaznenog progona i ističe da bi valjalo detaljno istražiti kako su Dodik i članovi njegove obitelji podizali stotine mlijune maraka kredita i na što su ih trošili.

Čovića je optužio zbog izjave da će ustrajati na svom kandidatu za šefa odjela Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) u Mostaru. Čović na toj poziciji želi vidjeti svog savjetnika za sigurnost Daria Krezića, a ministar Mektić drži kako je rječ o nedopustovom pokušaju političkog utjecaja na kadroviranje u OSA-i.

Za tu je agenciju koja je izložena stalnim Dodikovim i Čovićevim napadima kazao kako radi dobar posao i istaknuo, ne navodeći pojedinosti, da su zahvaljujući njezinim agentima nedavno spriječena dva opasna teriroristička napada u BiH.

Na problematičnu suradnju Čovića i Dodika upozorio je i na primjeru hrvatskih članova Vijeća ministara BiH koji su prošlog tjedna na Dodikovo traženje uskratili suglasnost na popisivanje ugovora o Prometnoj zajednici jugoistočne Europe, zbog čega je BiH ostala bez gotovo 50 milijuna eura bespovratnih sredstava za infrastrukturne projekte.

Vlada u Banjoj Luci uvjetovala je suglasnost na taj ugovor protekcionističkim klauzulama i zastupanjem BiH u koordinacijskom tijelu zajednice po načelu rotacije između države i entiteta, što je za Europsku komisiju bilo neprihvatljvo. Suglasnost Vijeća ministara uskraćena je uoči samog potpisivanja u Trstu prošlog tjedna, jer su protiv njega na telefonskoj sjednici glasovali hrvatski ministri.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ustvrdio je u ponedjeljak kako je pitanje gradnje Pelješkog mosta “još uvijek otvoreno” ističući kako u njegovoj zemlji žele biti sigurni da taj projekt neće ugroziti pravo pristupa otvorenome moru i ulaska “najvećih brodova” u teritorijalne vode BiH.
Izetbegović je novinarima u Sarajevu kazao kako tehnički elementi mosta trebaju osigurati da BiH ima pristup otvorenom moru i s najvećim brodovima, a da on osobno nije siguran da je to slučaj s usvojenim projektom po kojemu bi se uskoro trebalo početi graditi.

Projekt previđa visinu mosta od 55 metara i raspon između stupova od 250 metara, a aktualni predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je, u intervjuu objavljenom u nedjelju, kako je to sasvim sukladno međunarodnim standardima te kako za BiH u gradnji Pelješkog mosta nema ničega spornog.

Izetbegović je u ponedjeljak potvrdio kako ne dijeli takvo stajalište. “Je li to dovoljno neka procijene stručne osobe. Očekujemo to od Vijeća ministra i Ministarstva prometa i komunikacija BiH”, kazao je Izetbegović.

Pitanje gradnje Pelješkog mosta trebalo bi se naći i na sjednici Zastupničkog doma parlamenta BiH potkraj srpnja. “To je pitanje još otvoreno, Hrvatska ima pravo graditi most na svom teritoriju, a BiH pravo izlaska na otvoreno more. Hrvatska nema pravo zatvoriti pristup BiH otvorenome moru”, zaključio je Izetbegović.

On je potvrdio kako se s Čovićem ne slaže ni oko prijedloga izmjena izbornog zakona BiH, optuživši lidera HDZ BiH da nudi rješenja koja su neprihvatljiva sa stajališta potrebe provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava kojima se traži uklanjanje svakog oblika diskriminacije u izbornom procesu.

Kazao je kako se Čović pri iznošenju takvih prijedloga “nekorektno” ponaša, a posebice kada tvrdi da su oni na tragu onoga što je ranije nudila Stranka demokratske akcije (SDA). “Ovo što predlaže HDZ BiH nema veze s prijedlozima SDA. SDA neće učiniti ništa što nije u prilog implementacije presude (Europskog suda pravde) u slučaju Sejdić-Finci i što bi izazvalo novi niz tužbi (za kršenje ljudskih prava)”, kazao je Izetbegović ustvrdivši kako prijedlozi HDZ-a za izmjenu izbornog zakona idu za tim da dijelu građana ponovno uskrate pravo ravnopravnog sudjelovanja u izbornom procesu.

On je time aludirao na mogućnost da uspostava ad hoc izbornih jedinica, iz kojih bi se birali hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH, zapravo pretvori Hrvate i Bošnjake u županijama u kojima su oni u manjini u građane drugog reda, jer bi njihov glas vrijedio manje od glasova njihovih sunarodnika iz županija s homogenim etničkim sastavom.

Hrvatska i Njemačka posvađale su se, navodno, najmanje četiri puta u posljednjih osam mjeseci o budućnosti Bosne i Hercegovine. Kamen spoticanja bilo je unutarnje uređenje “najkompliciranije” države na svijetu, kako Bosnu i Hercegovinu znaju zvati.
Dok Njemačka zahtijeva da Bosna i Hercegovina bude uređena kao građanska država, u kojoj građanin uživa prava kao pojedinac, a ne pripadnik određene etničke skupine, navodi Večernji list, pozivajući se na pouzdane i dobro informirane izvore, Hrvatska se tome protivi, jer strahuje od mogućih posljedica po stabilnost. Po istim izvorima, hrvatska strana traži jednakopravnost tri konstitutivna naroda.

No, političkom analitičaru Davoru Gjeneru ne čini se da su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Banski dvori previše angažirani oko Bosne i Hercegovine. Smatra da “zagovaraju jasan koncept, a on je zasnovan na potpori otvaranju institucionalnog dijaloga Bosne i Hercegovine s Europskom unijom”. Podsjeća i na nedavno održanu sjednicu dviju vlada, na kojoj je potpisan ugovor o strateškom savezništvu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, vezano uz njeno pristupanje Uniji.

“Hrvatska lobira u forumima koji su joj otvoreni za otvaranje europske perspektive Bosne i Hercegovine. Hrvatska se zalaže za fast track za Bosnu i Hercegovinu i individualno vrednovanje napretka svake zemlje u procesu, pri čemu je trenutno vrlo prepoznatljivo liderstvo Crne Gore u ovom prostoru”, ukazuje Gjenero.

Za mogući diplomatski sukob Hrvatske i Njemačke kaže kako je “hrvatski ponder unutar EU-a vrlo skroman, a Hrvatska je do sada propuštala unutar EU-a lobirati i zagovarati svoje prijedloge i rješenja”. “Koncept u kome bi Hrvatska ratovala protiv Njemačke i Turske je posve neuvjerljiv. Donedavni ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier zagovarao je oživljavanje trilaterale Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Turska, koju vlada Zorana Milanovića nije ‘prigrlila’, a stvarno je otvarala priliku Hrvatskoj da poveća svoj utjecaj”, podsjeća Gjenero.

Objašnjavajući koncept građanske države, podsjeća da je suprotan konceptu što ga je Njemačka zagovarala zajedno s Velikom Britanijom kao rješenje za Bosnu i Hercegovinu. I Hrvatska je, dodaje, bila čvrsto za njemačko-britanski prijedlog. Po njegovim riječima, “princip jedan čovjek – jedan glas savršeno funkcionira u homogenim društvima, ali u složenim društvima daje opasan efekt”.

“Time što ćemo se ponašati kao da biračko tijelo nije podijeljeno u tri nacionalna korpusa, ta podjela neće nestati. Samo će nestati mehanizmi zaštite manjina. A demokratski je poredak samo onaj u kome je osigurana vladavina većine, ali su ujedno i manjine zaštićene. Ovakav sustav primijenjen u današnjim uvjetima u Bosni i Hercegovini rezultirao bi majorizacijom i potiskivanjem manjinskih grupa – ili na lokalnoj razini, ili na razini centralne države”, zaključuje Gjenero za Al Jazeeru Balkans.

Davor Gjenero smatra kako bi ‘Bosnu i Hercegovinu bilo najbolje organizirati kao konsocijacijsku zajednicu triju konstitutivnih naroda, u kojoj bi sva tri naroda imala pravo izbora vlastite političke elite’. ‘Elite moraju osvijestiti da je identitet Bosne i Hercegovine nešto više od pukog zbroja triju posebnih identiteta, da je Bosna i Hercegovina ugrožena ‘dodana vrijednost’ i da svi moraju djelovati u korist očuvanja te ugrožene vrednote. Realnost govori kako političke elite nisu spremne na stvarne kompromise, a često iz fokusa gube ‘dodanu vrijednost’, što Bosni i Hercegovini daje pluralni politički identitet’, navodi. 

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn najavio je da će čelnici država zapadnog Balkana na summitu u Trstu potvrditi osnivanje regionalnog ekonomskog područja i istaknuo da to nije suprotno ideji njihova integriranja u EU.

Predstavnici sedam zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku, i šest zemalja zapadnog Balkana u srijedu poslije podne će na 4. summitu Berlinskog procesa u Trstu razgovarati o jačanju suradnje i veza u regiji kako bi ona brže napredovala prema članstvu u EU.

Uoči sastanka na vrhu održan je poslovni forum na kojem je Hahn rekao da će regionalni čelnici potvrditi uspostavu zajedničkog ekonomskog područja.

“To znači stvaranje područja od oko dvadeset milijuna ljudi gde će konačno postojati slobodan protok roba i usluga”, rekao je europski povjerenik. Ono bi trebalo pospješiti trgovinsku razmjenu na zapadnom Balkanu koja je za razliku od one s EU-om, trenutno u stagnaciji, dodao je Hahn.

Po njegovim riječima, oni koji smatraju da će regionalno ekonomsko tržište ometati ideju budućeg članstva zapadnog Balkana u EU, griješe. “Upravo suprotno. Ovdje je riječ o pripremi podneblja za jedinstveno tržište EU-a, onda kada će te zemlje postati članice”, istaknuo je Hahn.

Summitu Berlinskog procesa prethodit će sastanak čelnika Francuske i Njemačke te Italije koja, prema pisanju tamošnjih medija, želi u središte rasprava staviti pitanje migranata kojih ona snosi najveći teret. “To je vrlo važan summit”, rekao je na konferenciji za novinare talijanski ministar vanjskih poslova Angelino Alfano koji je uvjeren da “zemlje zapadnog Balkana mogu pridonijeti izgradnji sigurnije Europe”.

“Naš je glavni cilj prenijeti jasnu poruku našim partnerima u regiji i njihovim građanima: dragi građani zapadnog Balkana, vaše je mjesto u Europi, nema boljeg mjesta od Europe”, rekao je Alfano.

Međutim, zemlje jugoistočne Europe smatraju da proces napredovanja prema članstvu teče presporo i da je sastanak Berlinske inicijative tek skup koji bi ih trebao umiriti, piše agencija dpa. Njemačka agencija dodaje da zemlje u regiji zabrinjava što je prevelik fokus stavljen na Srbiju, kada je riječ o projektima. Hahn je nedavno spomenuo izjavu predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera, koji je na početku svoga mandata rekao da proširenja za vrijeme aktualne Europske komisije neće biti.

Pojasnio je da je to zbog tehničke strane pristupnih pregovora jer nije realno da ijedna zemlja završi pregovore do 2019. do kada traje mandat ove komisije, ali da nije isključeno da se neka priključi EU-u u mandatu slijedeće, od 2019. do 2024.

Na skupu će biti riječi o infrastrukturnim projektima u energetici i prometu, a neki od njih su brža autocesta između Beograda i Prištine te Beograda i Sarajeva, kao i plinovod između Bugarske i južne Srbije. Trebaju biti potpisani projekti u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura.

Šefovi država i vlada zapadnog Balkana i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini potpisat će ugovor “Transport Community Treaty”. U međuvremenu je iz Republike Srpske stigao ultimatum zbog kojeg je upitno sudjelovanje BiH u projektu prometne zajednice jugoistočne Europe

Banja Luka je predložila da se željezničkim operaterima iz regije i EU-a zabrani korištenje željezničke prometne infrastrukture u RS-u sve dok BiH ne postane punopravna članica EU. Obrazloženje za takav protekcionistički ultimatum jest da bi ulazak konkurencije ugrozio poslovanje željeznica RS-a koje su u financijskim problemima.

Na četvrtom godišnjem summitu koji okuplja čelnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije sudjeluju i i čelnici sedam članica EU: Austrije, Francuske, Hrvatske koju predstavlja premijer Andrej Plenković, Italije, Njemačke, te ove godine i Velike Britanije. Summit u Trstu četvrti je koji se održava u okviru sastanaka “Berlinske inicijative”, pokrenute 2014. kako bi se ohrabrile reforme i razvoj zapadnog Balkana.

Plan prema kojemu će Mercator ponovo preuzeti svoju trgovačku mrežu u BiH, pripojenu Konzumu nakon što je slovenski trgovački lanac prodan koncernu Agrokor, ima i svoje rizike, a pokušaj sanacije Agrokora  u roku godine dana i općenito je upitan, ocjena je slovenskih medija u srijedu.

Kako piše ljubljansko “Delo”, vodeći slovenski dnevnik, “povratak” Mercatora u BiH neće biti lagan i predstavlja riskantnu operaciju jer se situacija na BiH tržištu zadnjih godina promijenila, konkurencija je jača, pa će biti potrebno dosta investirati u rebrendiranje u BiH nekad popularnog i cijenjenog Mercatora na tom tržištu.

Povratak Mercatora na to tržište jako bi zakomplicirala moguća otpuštanja zaposlenih ili kašnjenja s plaćanjem, piše list koji se poziva na ekonomiste u BiH.

“Mercator ocjenjuje da se poslovni rizici operacije (preuzimanja Konzumove mreže u BiH i njenih financijskih obveza) svakako mogu kontrolirati”, odgovor je koji je u priopćenju “Delu” u vezi s tim dala nova Mercatorova prava koju vodi Tomislav Čizmić.

Kako pojašnjava Mercator, taj optimizam grade na iskustvima Mercatora na BiH tržištu od ranije, snazi Mercatorova brenda i njegovoj “neutralnosti” u BiH, dobroj suradnji s regionalnim dobavljačima, a dodaju da je ponovno širenje Mercatora na to tržište i u interesu slovenskih dobavljača.

O istoj temi u širem kontekstu plana da se zbog dugova posrnuli Agrokor sanira u roku godine dana piše ljubljanski “Dnevnik”.

Mogućnost da izvanredni povjerenik u koncernu Ante Ramljak u godini dana sanira Agrokor “jednake su nuli”, pa realna i jedina opcija ostaje prodaja Agrokorovih tvrtki po dijelovima, piše komentator Sebastijan Morozov.

“Mercator će vjerojatno biti prodan među zadnjima. Još nije pala odluka o tome hoće li biti prodan zajedno sa Konzumom i trgovačkim lancem Idea u Srbiji, čime bi se znatno povećao interes velikih trgovačkih lanaca i financijskih fondova, potencijalnih investitora, odnosno kupaca”, piše “Dnevnik”.

Dodaje da je Mercator jedna od rijetkih tvrtki unutar Agrokora koja nema problema s likvidnošću, pa je opravdano očekivati da on bude osnovica sanacije Agrokorove trgovačke divizije. Taj list navodi i da je vraćanje Mercatora u BiH prvi korak u tom smjeru.

“Iako u Mercatoru vjeruju da se brzo mogu vratiti u stara vremena kad je Mercator u BiH poslovao bitno bolje od Konzuma, pitanje je može li se to ostvariti preko noći ili se radi o iluziji, a postoje i mnogi drugi planovi, pa i o povratku Mercatora na hrvatsko tržište”, navodi “Dnevnik”.

Jedan od planova je i da Mercator ponovo počne upravljati trgovačkim centrima u Hrvatskoj koje je 2014. prepustio Konzumu. Ako takvi planovi sazriju, to bi se moglo napraviti u dva koraka, najprije povratkom Mercatora u Istru, navodi list.

Brojne dileme oko Mercatora i Agrokora u cijelosti će biti riješene kad se dozna kojim modelom upravitelj Ramljak kani riješiti postojeće probleme koncerna u suradnji sa savjetnicima za krizni menadžment, ali se čini da će u konačnici dio troškova sanacije morati snositi i države u kojima Agrokor posluje, ocjenjuje list.

“Nitko ne zna kako će u cijeloj toj priči postupiti ruske banke koje su najveći kreditori Agrokora, a važnu ulogu imat će i  razni američki fondovi, vlasnici Agrokorovih obveznica. Prema mišljenju jednog uglednog bankara koji je želio ostati anoniman, i Rusi i Amerikanci učinit će sve da visoki ceh koji je napravio Todorić pokriju lokalne države u kojima je Agrokor prisutan, bilo milom ili silom”, zaključuje svoj komentar o Agrokoru ii rizicima sanacije ljubljanski “Dnevnik”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je kako neće odustati od referenduma o odcjepljenju toga entiteta od Bosne i Hercegovine sve dok se stanje u toj državi ne stabilizira.

“Danas postoji entitetska crta. Jednog dana, naravno, moguće je da ona bude granica, zašto ne?”, kazao je Dodik u intervjuu kojega je objavila srpska redakcija ruske provladine agencije Sputnjik. Po povratku s gospodarskog foruma u Sankt Petersburgu gdje se nakratko sastao i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom Dodik je kazao kako se Rusija ne miješa u eventualno organiziranje referenduma te je istaknuo kako su drugačije tvrdnje objede i nagađanja, uključujući ocjene koje je u nedavnom svjedočenju pred američkim Kongresom iznio zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Hoyt Yee.

Taj je dužnosnik State Departmenta u svjedočenju pred kongresnim Odborom za vanjskopolitička pitanja 17. svibnja upozorio kako Rusija pokušava usporiti napredak na Balkanu što se vidjelo kod slučaja otvorenog pokušaja potkopavanja vlade u Podgorici preko “suptilnog podržavanja secesionističke retorike u Bosni”, sve do odnosa prema statusu Kosova. “Moskva koristi propagandu i lažne vijesti kako bi unijela nepovjerenje i nesigurnost, te osujetila pozicije prozapadnih političkih lidera”, izjavio je tada Yee iznoseći ocjenu State Departmenta o stanju na Balkanu.

Dodik tvrdi kako su takve ocjene netočne te kako Yee koristi laži “kako bi od Rusije napravio monstruma”. “Niti jedan put tema razgovora s Putinom nije bila odvajanje, to je sve laž”, kazao je Dodik ustvrdivši kako mu nitko i nikada u Rusiji nije ponudio nikakvu pomoć za organiziranje referenduma o odcjepljenju RS od BiH.

Iako takve potpore u Moskvi navodno nema Dodik stiče kako mu je veoma važno to što je svima uspio nametnuti temu o referendumu. “To nam nitko ne može zabraniti i mi ćemo odlučivati o tome kad ćemo i hoćemo li, a prijetnje (Bakira) Izetbegovića ili nekog sa strane nas ne tiču”, kazao je Dodik polemizirajući s Izetbegovićevim upozorenjima kako bi referendum neminovno vodio u sukobe i rat regionalnih razmjera.

Uvjet da referenduma u konačnici ipak ne bude, kako je pojasnio, je to da se Srbima u BiH zajamče prava koja im pripadaju po ustavu i Daytonskom sporazumu a u njegovoj interpretaciji to praktično znači ukidanje većine ovlasti što ih sada ima BiH kao država odnosno prepuštanje tih ovlasti entitetima uz slabu koordinaciju na državnoj razini.

Ruski veleposlanik u Bosni i Hercegovini Petar Ivancov ustvrdio je kako se njegova zemlja ne miješa u unutarnja pitanja BiH no ponovio je kako ostaje na snazi protivljenje Moskve njezinu eventualnom članstvu u NATO-u, objavilo je u petak sarajevsko “Oslobođenje”.

U intervjuu ovom listu ruski je veleposlanik potvrdio kako se stajališta njegove zemlje prema BiH ne mijenjaju odnosno kako u Moskvi nemaju ništa protiv ulaska BiH u Europsku uniju no problem vide u mogućem pristupanju Sjevernoatlantskom savezu.

“Mi ne vidimo na koji bi način to članstvo moglo doprinijeti stabilnosti BiH”, kazao je Ivancov dodajući kako se mora voditi računa i o činjenici da istraživanja pokazuju kako je 75 posto ljudi u Republici Srpskoj protiv članstva BiH u NATO-u.

Ivancov je pojasnio kako je za njegovu zemlju problem to što NATO “zauzima negativan stav prema Ruskoj Federaciji”.

Komentirajući unutarnje odnose u BiH Ivancov je ocijenio kako je jasno da u toj zemlji tri naroda imaju različite političke ambicije pri čemu je jasno da Bošnjaci žele više centraliziranu državu a bosanski Srbi žele osigurati što veći stupanj autonomije.

Za Ivancova to nije problem sve dok “nema nikakvih razgovora o otcjepljenju”.

Kazao je i kako Rusija “razumije logiku i zahtjeve Hrvata” u BiH odnosno pitanje izbora predstavnika jednog naroda u tijelima vlasti. Ivancov je poručio kako BiH može biti uspješna država jedino ukoliko uspije izbalansirati te različite zahtjeve a vlastima te zemlje ponudio je da “iskoriste prostor za bolju suradnju s Rusijom”.

Ruski veleposlanik je kazao kako ne vidi nikakav probem u tome što njegova zemlja isporučuje oružje Srbiji konstatirajući kako to ne predstavlja opasnost ni za BiH ali ni za druge države regije jer ne vidi nikakav faktor koji bi mogao potaknuti sukobe u regiji.

Ivancov je pohvalio Srbiju zbog održavanja dobrih odnosa i s EU-om i s Rusijom dok je za odnose s Crnom Gorom potvrdio kako su loši no pri tom je odbio svaku odgovornost Moskve za to stanje ustvrdivši kako Rusija nije sudjelovala u pokušaju obaranja sadašnje crnogorske vlasti koja je tu zemlju uvela u NATO.

“Optužili su nas da se miješamo u unutarnje stvari (u Crnoj Gori) no nitko nije iznio konkretne dokaze”, kazao je Ivancov dodajući kako su u Rusiji “začuđeni” ocjenama zamjenika pomoćnika američkog državnog tajnika Hoyta Yeea da Rusija ima destabilizirajuću ulogu na Balkanu.

U ponedjeljak je Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije vlada FBIH dala suglasnost za pokretanje postupka javne nabavke usluga stručnog konzultanta u izradi natječajne dokumentacije za raspisivanje međunarodnog javnog poziva za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na teritoriju Federacije BiH.

Kreće se, naime, u novi postupak traženja strateškog partnera za istraživanje nafte i plina nakon što je Shell odustao od projekta 2015. godine zbog tržišnih kretanja cijena nafte. Memorandum o suradnji Federacija BiH je potpisala sa Shellom još u studenom 2011. godine. Prošle godine su iz Vlade FBiH tvrdili da je interes za istraživanje nafte pokazao francuski Total, koji je u pismu namjere najavio da bi u istraživanje nafte na području FBiH uložio milijardu dolara, a pisma namjere poslale su i naftne kompanije Key Petroleum iz Australije i Spectrum iz Velike Britanije.

Od 1. siječnja do 18. svibnja ove godine Elektroprivreda BiH ostvarila je ukupnu proizvodnju električne energije u iznosu od 2.552.321 MWh, što je u poređenju s planom manje za 429.756 MWh, ili 13,96 posto.

Radi se o službenim podacima Elektroprivrede BiH dostavljenim Dnevnom avazu. Pad proizvodnje u termoelektranama je iznosio 4,83%, jer je proizvedeno 121.749 MWh manje u usporedbi s planom. Proizvodnja u podružnici Termoelektrane Tuzla u tom razdoblju iznosila je 1.232.525 MWh i od plana je manja za 7,58%.

U podružnici Termoelektrane Kakanj ostvarena je proizvodnja struje od 942.486 MWh što je pad za 0,97%. Kada je riječ o Hidroelektranama na Neretvi – Jablanica, proizvodnja je iznosila 377.309 MWh, što je za čak 44,61% manje od plana. Ovaj rezultat je posljedica izuzetno loših hidroloških prilika. Mediji su ranije javili da je kompanija u prva tri mjeseca zabilježila financijski gubitak od 13,5 mil KM.