Bosna i Hercegovina

Izvješća

Zakonska ograničenja emisija sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugljen širom Zapadnog Balkana su u 2020. godini višestruko prekoračena, navodi se u novom izvještaju CEE Bankwatch-a i Centra za Istraživanje energetike i čistog zraka (CREA).

U dokumentu, načinjenom u suradnji s Centrom za ekologiju i energiju i Centrom za životnu sredinu, navodi se da je izostao očekivani utjecaj smanjene ekonomske aktivnosti zbog COVID-19 na smanjenje ovog zagađenja.

Termoelektrane koje su u Bosni i Hercegovini, (tzv. Sjevernoj) Makedoniji, Srbiji i na Kosovu obuhvaćene NERP-om emitirale su 2020. godine 6,4 puta više sumpor-dioksida.

Navodi se kako su prošle godine ukupne emisije sumpor-dioksida TE na ugljen na Zapadnom Balkanu bile 2,5 puta veće od emisija iz svih termoelektrana na ugljen u Europskoj uniji.

Objavljeni su i podaci da su u 2020. godini srbijanske TE obuhvaćene NERP-om u zbiru imale su najveće emisije sumpor-dioksida, sa 333.602 tone, a druga je bila Bosna i Hercegovina sa 220.411 tona.

Regionalni apsolutni rekorder u prekoračenju je Ugljevik u Bosni i Hercegovini, sa 107.402 tone sumpor-dioksida u prošloj godini, čime je premašen zbroj regionalnih nacionalnih ograničenja.

TE Ugljevik i Kostolac B1 i B2 u Srbiji emitirali su skoro 12 puta više od dozvoljenih vrijednosti, uprkos tome što su imali ugrađenu opremu za odsumporavanje.

Uvoz električne energije u EU iz zemalja Zapadnog Balkana čini samo 0,3 procenta ukupne potrošnje električne energije Unije, ali emisije sumpor-dioksida povezane s tim uvozom iznose 50 procenata ukupne emisije iz svih postrojenja u EU u 2020. godini, donosi Al Jazeera Balkans.

Usprkos restrikcijama

Kina ne odustaje od planova za investiranje u elektroenergetski sustav BiH temeljenoga na eksploataciji ugljena, unatoč upozorenjima kako bi se time ugrozili planovi za smanjenje emisije ugljičnog dioksida i usklađivanje s okolišnom politikom Europske unije Kineske tvrtke China Gezhouba Group Company (CGGC) i China Energy Engineering Group (GEDI) koje su 2014. godine sklopile ugovor s Elektroprivredom BiH o gradnji novog bloka termoelektrane u Tuzli kreditom iza kojega bi stajala kineska vlada, u utorak su priopćile da ne odustaju od tog projekta unatoč činjenici da je sudjelovanje u njemu otkazao američki General Electric (GE) koji je trebao izraditi i projektirati ključni dio opreme, a to je naknadno učinio i njemački Siemens.

Američka tvrtka trebala je izraditi kotao i generator parne turbine no GE je u rujnu prošle godine najavio kako se namjerava povući s energetskog tržišta ugljena i to zbog globalnog trenda postupnog ukidanja proizvodnje takve energije. Kinezi su potom tražili alternativu u Siemensu no i ta ih je tvrtka odbila.

Amazon će u 2021. otvoriti 3.000 novih stalnih radnih mjesta u Italiji
BiH je među rijetkim europskim državama koje u svojoj energetskoj strategiji još uvijek računaju na ugljen a obrazloženje nove investicije u Tuzli bilo je kako je nužno zamijeniti postojeće blokove termoelektrane temeljene na zastarjelim tehnologijama te ujedno proizvodnjom iz vlastitih izvora osigurati energetsku neovisnost BiH.

Investicija u Tuzli procijenjena je na 1,5 milijardi konvertibilnih maraka odnosno oko 767 milijuna eura no odluka GE o povlačenju iz zajedničkog posla s Kinezima cijeli je projekt dovela u pitanje, a u tome su udjela imala i sva glasnija upozorenja europske Energetske zajednice i udruga koje se bave zaštitom okoliša.

Oni smatraju da bi investiranje u energiju temeljenu na ugljenu bilo ne samo štetno po okoliš nego i neisplativo, jer će BiH morati plaćati penale zbog emisije CO2 pa bi i struja koju bi eventualno izvozili bila preskupa.

No Kineze to nije pokolebalo pa oni sada nude da se s realizacijom projekta nastavi, a da opremu umjesto američkog General Electrica odnosno Siemensa izrade i isporuče tvrtke Shanghai Boiler Works i Shanghai Electric Group.

“Nadamo se da će EP BiH i vlasti u Federaciji BiH prihvatiti ovaj alternativni prijedlog kako bi izgradnja Bloka 7 mogla započeti što je prije moguće, budući da je ovaj projekt ključan za stabilnost proizvodnje električne energije u BiH”, navele su kineske tvrtke u zajedničkom priopćenju.

Izmjene ugovora iz 2014. godine morao bi odobriti parlament Federacije BiH a očekuje se kako će se o tome raspravljati na nekoj od prvih sjednica nakon ljetne stanke.

Prema sadašnjim planovima Elektroprivrede BiH tri postojeća bloka termoelekrane u Tuzli trebala bi biti isključena do 2025. godine a četvrti uz obnovu naredne godine nastavio rad do 2035. godine kada bi ga u cijelosti zamijenio planirani blok 7.

Termoelektrane na ugljen trenutačno su izvor proizvodnje gotovo 70 posto električne energije u BiH. Nakon rata kod Doboja je napravljena nova termoelektrana na ugljen i to kineskom tehnologijom a financirao ju je britansko-srpski konzorcij Energy Finance Team (EFT) Vuka Hamovića koji svu električnu energiju tamo proizvedenu izvozi i prodaje na europskom tržištu.

Šef Delegacije Europske unije u BiH Johann Sattlerr ranije je upozorio kako EU ne gleda blagonaklono na nova ulaganja u sektor eksploatacije ugljena, jer se to nikako ne uklapa u europske planove za napuštanje proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva.

Posljednja prilika

Šest od sedam rudnika iz sastava Elektroprivrede BiH (Kreka, Kakanj, Breza, Zenica, Đurđevik, Abid Lolić, Gračanica) prošle godine napravilo je gubitak od 77 milijuna KM (oko 39 mil. eura) i on je najveći u posljednjih pet godina. Pravo je pitanje gdje je rješenje problema te može li ono biti privatizacija, piše Klix.ba.

Kako doznaje taj portal, postoje strane kompanije koje bi preuzele pojedine rudnike koji se nalaze u sastavu Elektroprivrede, ali nejasan zakonski okvir te strateške smjernice tog sektora to onemogućavaju.

Kako je za Klix.ba rekao Nermin Džindić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, privatizacija rudnika je moguća, čak i predviđena strateškim dokumentima.

“Mi smo već rekli da neki rudnici koji su u ovakvom načinu poslovanja nerentabilni trebaju ići u stečaj te je moguće da sutra promijene koncesionara. Energetski sektor u središtu je reformi, a imamo i pozitivnih primjera poslovanja rudnika koji nisu pod kontrolom javnih subjekata”, rekao je Džindić.

Analiza koju je uradio Transparency International u BiH (TI BiH) pokazuje da su rudnici u većini slučajeva prezaduženi i da imaju ograničene mogućnosti da kroz zaduženje unaprijede poslovanje.

Od 2017. godine prihodi rudnika stalno padaju i danas su manji za više od 53 milijuna KM (oko 27 mil. eura), plaće i doprinosi se ne isplaćuju redovno, državi se duguje za poreze i koncesijske naknade pa su kratkoročne obveze na kraju prošle godine iznosile gotovo 800 milijuna KM (oko 409 mil. eura), što je znatno više nego ranije.

“Revizori primjećuju da je to posebno vidljivo kod iznajmljivanja mehanizacije i opreme, gdje se kroz netransparentne postupke milijunski ugovori često dodjeljuju istim tvrtkama, a na štetu tih javnih poduzeća”, tvrde iz Transparency International u BiH.

Analiza koju je pripremio TI BiH jasno pokazuje da je financijsko stanje u rudnicima Elektroprivrede BiH vrlo loše i da bez reformi koje se godinama odgađaju stanje može biti samo teže. Godinama se upozorava na problem prekomjernog zapošljavanja i zlouporabe resursa tih javnih poduzeća, ali unatoč tome takva praksa je nastavljena.

Bez obzira na sudske presude i upozorenja revizora, privilegirane privatne tvrtke godinama u rudnicima dobivaju unosne poslove od kojih ostvaruju milijunsku dobit dok rudnici gomilaju dugove.

Vodstvo Elektroprivrede BiH nedavno je priznalo da ima višak od 2200 radnika i da se taj broj isključivo odnosi na administrativno osoblje, dok je istaknut nedostatak proizvodnih radnika, na što je TI BiH godinama ranije upozoravao.

Na dramatično stanje u pojedinim rudnicima ukazuje i priopćenje iz Rudnika Kreka. “Jedini spas za Rudnik ugljena Kreka iz Tuzle je ubrzan nastavak procesa restrukturiranja prema programu kojeg je predložio menadžment Koncerna Elektroprivreda BiH a prihvatili su ga vlada FBiH i Samostalni sindikat radnika rudnika FBiH.

Odustajanje od procesa restrukturiranja znači neminovnu propast Kreke i stečaj”, navedeno je u priopćenju, prenosi Poslovni dnevnik.

Piše Večernji list

Ukopavanje predsjednika Zorana Milanovića u stav da Hrvatska neće podržati završnu deklaraciju današnjeg NATO-summita u Bruxellesu ako se ne promijeni formulacija koja govori o Bosni i Hercegovini, tj. ako se ne spomene Daytonski sporazum i reforma izbornog zakonodavstva, ipak je urodila plodom.

Kako ekskluzivno doznaje Večernji list u Bruxellesu, kompromis je pronađen jučer poslijepodne, nakon čega je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao Milanovića, netom prije polijetanja iz Zagreba malo prije 16 sati, i obojica su se složili da je sad sve izglađeno.


Nacrt NATO-ovog dokumenta, zvanog “communique” i napisanog na pedesetak stranica, spominje Bosnu i Hercegovinu u jednom kratkom dijelu, među drugim zemljama, od Bjelorusije i Ukrajine do Kosova, na koje se NATO referira. Hrvatska je proteklih tjedana, tijekom usuglašavanja nacrta tog dokumenta koji će se usvojiti danas na summitu, smatrala da se, kad se već govori o reformama koje su važne za euroatlantski put BiH, treba izrijekom spomenuti potreba reforme izbornog zakonodavstva, kao i Daytonski sporazum i referenca na konstitutivne narode u BiH. Velike zemlje saveznice imali su na to primjedbe i opirale se toj hrvatskoj ideji.

Uglavnom, kako doznaje Večernji list, s objašnjenjem da je to predetaljno, a da takvi detalji ne spadaju u NATO-ove dokumente poput ovog. To se sve zbivalo od par tjedana pa do par dana prije današnjeg početka summita. No, voljom predsjednika Zorana Milanovića Hrvatska se “ukopala” i zaprijetila da neće dati suglasnost na završni dokument summita. U sjedištu NATO-a su shvatili da je predsjednik Milanović zaista spreman napraviti show tijekom samog okupljanja lidera, a “nama taj show ne treba”, zaključeno je u neformalnim razgovorima u NATO-u, prema onome kako je Večernjem prepričano iz dobro upućenih izvora.

Kompromis je, prema onome što su doznali, ovakav. Izrijekom se spominje Daytonski sporazum. Spominje se i izborna reforma u BiH, kao nužnost koju treba dogovoriti i provesti. Konstitutivni narodi se izrijekom ne spominju, tu je rezultat ovih pregovora u posljednji čas ostao neriješen. Ranije je bila formulacija o dobrobiti građana, Hrvatska je tražila da se na tom mjestu spominje dobrobit konstitutivnih naroda i građana, a na kraju se ne spominju ni građani ni konstitutivni narodi.

Termoelektrana u Tuzli

Od velikog projekta izgradnje novog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, najvjerovatnije neće biti ništa, piše Dnevni avaz navodeći da je potvrdu o tome dobio od više izvora iz vlade Federacije BiH.

Naime, vlada FBiH obaviještena je od Uprave i NO-a Elektroprivrede BiH o tome da izvođač radova, kineski Gezhouba Group, koji vodi kineski konzorcij, traži izmjenu odavno potpisanog ugovora, što nije moguće, jer ga je usvojila vlada FBiH, suglasnost je dao i Parlament FBiH, kao i Vijeće ministara BiH.

Promjena bilo kojeg dijela ugovora značila bi i ponovni proces pregovaranja i odobrenje od navedenih institucija.

Problem je nastao nakon što je poznata američka kompanija General Electric otkazala suradnju s kineskim konzorcijem, a u ugovoru su navedeni i podizvođači, među kojima je i General Electric. Oprema te američke kompanije trebala je biti ugrađena u novi Blok 7 TE Tuzla.

Kako piše Dnevni avaz, General Electric se povukao i zbog pritiska iz Europske unije, koja ne podržava izgradnja postrojenja koja za proizvodnju električne energije koriste ugljen.

Prema riječima izvora iz vlade FBiH, kineska kompanija tražila je od Elektroprivrede BiH suglasnost za promjenu podizvođača radova, ali to se ne može uraditi bez odobrenja vlade FBiH. “Vlada FBiH ostaje pri izvornom tekstu ugovora koji je potpisan”, objašnjeno je.

Dobra stvar za vladu FBiH je činjenica da je domaća strana u ovom međunarodnom ugovoru poštovala sve svoje obveze. Uloženo je i 18 milijuna KM (oko 9 mil. eura) za pripremne radove na terenu, koji su završeni u roku. S druge strane, kineska kompanija nije još došla na gradilište, probijeni su svi rokovi i oni trenutačno ne mogu poštovati ugovor.

Janez Kopač, direktor Energetske zajednice, rekao je tada da je pogrešno planirati gradnju termoelektrane u trenutku kada se cijela Europa, pa i svijet, nastoje osloboditi ugljena. Zabrinutost zbog gradnje Bloka 7 u Tuzli iskazali su 2019. iz Europske komisije, a tadašnji povjerenik za proširenje Johannes Hahn odluku vlade FBiH ocijenio kao potez kojim su pokazali da nisu opredijeljeni za europski put BiH.

Zahtjev direktorice

Bisera Turković, zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, primila je putem Stalnog predstavništva BiH pri UNESCO-u pismo povezano s projektom izgradnje hidroelektrane Buk Bijela na Drini.

Mechtild Rössler, direktorica UNESCO-vog Centra za svjetsku baštinu, obratila se zahtjevom BiH institucijama za informacije o postavljanju temeljnog kamena za izgradnju brane na Drini nizvodno od nacionalnog parka Durmitor u Crnoj Gori, u kojem traži očitovanje BiH institucija.

Također, u pismu se upozorava na obvezu BiH da poštuje međunarodnu Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine te da ne poduzima ništa što bi moglo ugroziti kulturnu ili prirodnu baštinu.

“Ministarstvo vanjskih poslova BiH poduzet će mjere iz svoje nadležnosti te upoznati druge nadležne institucije sa zahtjevima UNESCO-a. BiH mora poštovati međunarodne obveze i ovo je još jedan pokazatelj da se takvi projekti ne mogu realizirati bez suglasnosti državnih institucija”, navela je ministrica Turković.

HE Buk Bijela zajedno grade Republika Srpska i Srbija zbog čega je Ministarstvo vanjskih poslova BiH još ranije uputilo notu Srbiji.

Dobro raspoloženje počinje u vama, a za dodatnu pomoć tu je Optizen. Šafran doprinosi održavanju dobrog raspoloženja.

Također, na Ustavnom sudu BiH pokrenut je proces, a ranije odluke tog suda navode kako raspolaganje vodnim potencijalima Drine, sve do donošenja zakona o statusu državne imovine na razini BiH, ima isključivo država BiH.

Klix.ba

Na prijedlog Muje Sofradžije, načelnika Općine Foča u Federaciji BiH, Općinsko vijeće te lokalne zajednice poništilo je odluku o zabrani nastavka istraživanja Elektroprivrede BiH, vezanog uz izgradnju hidroelektrane na rijeci Drini.

Odluka je poništena nakon što je Elektroprivreda BiH tužila Općinu Foča, što bi taj grad u slučaju gubitka spora stajalo oko 1,6 milijuna maraka (oko 818.000 eura), javlja portal Klix.ba.

“Odmah kada sam stupio na dužnost obavio sam razgovor s direktorom Elektroprivrede i on je izričito tražio da se odluka povuče, jer će oni nastaviti tužbu, nakon čega sam razgovarao sa svim vijećnicima. Oni su se složili da ne možemo ići u taj spor s Elektroprivredom, mislim da je odluka koju smo donijeli najbolja za građane”, objasnio je Sofradžija.

On, međutim, tvrdi kako to ne znači i odobrenje za gradnju hidroelektrane. “Ovo su istraživanja i nakon toga ide referendum koji je obvezujući za Vijeće općine i za Elektroprivredu.

Stari saziv Vijeća i načelnik su 2019. odobrili istraživanje, a netko je zatim zbog svojih sitnih političkih ili drugih interesa tu odluku srušio da bi možda dobio nekoliko glasova i doveo općinu i stanovništvo u tešku situaciju.

Mi smo 550.000 KM u minusu i nismo u stanju financirati osnovne troškove, a ne da idemo u neku tužbu s Elektroprivredom koja je unaprijed izgubljena”, kaže načelnik Općine Foča.

Statistika

Iako je 2020. obilježila pandemija koronavirusa, zatvaranja i pad prihoda, najveće naftne kompanije u Bosni i Hercegovini, čija je financijska izvješća analizirao portal Capital.ba, zaradile su više od 39,4 milijuna maraka (oko 20 mil. eura). Tri tvrtke u sklopu tešanjske grupe Hifa ostvarile su značajnu dobit u iznosu od ukupno 19,6 milijuna KM.

Ta grupa u vlasništvu obitelji Ahmetlić 2019. je imala dobit od 25,5 milijuna KM. Tvrtka Hifa Petrol Sarajevo lani je ostvarila dobit od 8,2 milijuna KM, dok su godinu ranije bili u plusu od 11,7 milijuna KM. Prihodi te tvrtke lani su iznosili 303,5 milijuna KM, a 2019. 393,2 milijuna KM.

Tvrtka Hifa Oil lani je prihodovala 392,6 milijuna KM, dok su im godinu ranije prihodi bili 519,7 milijuna KM. Prošle godine iskazali su dobit od 10,2 milijuna KM, dok su 2019. bili u plusu 11 milijuna maraka.

Također, tvrtka Hifa Tešanj lani je ostvarila dobit od 1,2 milijuna KM, a godinu ranije 2,8 milijuna KM. Prihod im je 2020. bio 66,4 milijuna maraka, a 2019. 84,2 milijuna KM.

Domaći okusi Lijepe naše: Proizvodi lokalnih dobavljača na policama Eurospina

Petrol BH Oil Company, čiji je osnivač Petrol iz Ljubljane, lani je imao dobit od 10 milijuna maraka, a 2019. 11,6 milijuna KM. Prošle godine ostvarili su prihod od 350,5 milijuna KM, a 2019. 510 milijuna KM.

Slijedi bijeljinski naftaš Nešković koji je lani bio u plusu 9,4 milijuna maraka, dok su godinu ranije zaradili 13,6 milijuna KM. Prihodi kompanije u vlasništvu Dragana Neškovića iznosili su 139,1 milijun KM, a godinu ranije su bili 172,8 milijuna maraka.

Nis Petrol iz Banja Luke lani je ostvario dobit od 237.665 KM, dok su 2019. bili u plusu za oko 800.000 KMa. U 2020. prihodovali su 64,7 milijuna KM, dok su godinu ranije imali prihod od 53 milijuna maraka.

G-Petrol iz Sarajeva, koji pripada Gazprom grupi, ostvario je lani dobit od 213.041 KM, a 2019. 6,2 milijuna KM. Lani su im se značajno smanjili i prihodi i to sa 529 milijuna KM u 2019., na 386 milijuna KM u 2020.

No banjalučki Nestro Petrol kraj 2020. dočekao u minusu od 1,7 milijuna KM, dok su 2019. imali dobit od 4 milijuna KM. Lani je u gubitku od 227.345 KM bila i tvrtka Krajinapetrol iz Banja Luke, dok su 2019. imali dobit od 1,2 milijuna KM, piše Poslovni dnevnik

Uspjeh hrvatske diplomacije

Europska unija prihvaća non-paper Republike Hrvatske, prema kojem Bruxelles od BiH traži izmjene izbornog zakona ove godine. To se smatra uspjehom hrvatske diplomacije jer bi se time bitno poboljšao položaj Hrvata u BiH.

Ovo je najznačajnija hrvatska diplomatska inicijativa u okviru EU, od ulaska RH u EU. Hrvatski non-paper predstavio je ministar ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u Sarajevu, ali i ministrima u EU te je tražio raspravu o njemu. Podržalo ga je pet država – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Cipar i Grčka, ali i mnoge druge države dale su potporu za inicijativu, rekao je u HTV-ovom Studiju 4 Mate Granić, posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku.

Radi se o legalnom, legitimnom i javnom papiru, kaže Granić. Bitne djelove non-papera je prihvatila Europska služba za vanjsko djelovanje, odnosno ona služba koja se bavi provođenjem sigurnosne i vanjske politike prema državama koje nisu članice Europske unije, istaknuo je.

Djelomični oporavak industrijske proizvodnje

Bosanskohercegovački izvoz električne energije u periodu januar-mart 2021. godine iznosio je 233,6 miliona KM. Izvoz električne energije veći je za čak 31,4 posto nego u istom periodu prošle godine, kada je iznosio 177,8 miliona.

Samo u martu ostvaren je izvoz u vrijednosti od 84,2 miliona KM, za razliku od 52,5 miliona KM istog mjeseca godinu ranije.

Povećana vrijednost izvoza električne energije jednim dijelom rezultat je oporavka industrijske proizvodnje u evropski zemljama usljed čega je povećana potražnja, kao i posljedica rasta cijene električne energije na svjetskom tržištu.

Podaci potvrđuju da je proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini zabilježila porast na početku ove godine.

Tako je u prva dva mjeseca 2021. ukupna bruto proizvodnja električne energije iznosila 3.991 GWh, dok je u istom periodu 2020. godina bila znatno manja – 3.387 GWh.

Kada je riječ o cijenama električne energije, one su na većini europskih tržišta porasle dostigavši u nekoliko slučajeva najviši mjesečni prosjek u posljednjih nekoliko godina. Rast cijena CO2 i plina, koji je ponovno dosegao rekordne vrijednosti, bio je glavni uzrok ovog porasta, premda je tome pridonijela i manja proizvodnja energije vjetra.

Osim pomenutih faktora, na ruku domaćim poizvođačima išle su i dobre hidrološke prilike, budući da je udio proizvodnje iz hidroelektrana gotovo izjednačen sa udjelom proizvodnje iz termoelektrana, za razliku od većeg dijela 2020. godine kada je suša ovaj omjer znatno prenijela na stranu termoelektrana.

Udio proizvodnje iz vjetroelektrana još uvijek je mali, i na nivou je od oko 1,7 posto.

Sve ovo odrazilo se i na manje potrebe za uvozom električne energije koji u prva tri mjeseca ove godine iznosio 17,5 miliona KM i bilježi pad za 8,3 odsto u odnosu na isti period lani.

Dobar start u prva tri mjeseca nagovještava obilat izvoz električne energije u 2021. godini. S obzirom na trend, sasvim izvjesno je da bi prošlogodišnji izvoz, koji je bio 497,1 milion KM, mogao vrlo lako biti nadmašen.