Bosna i Hercegovina

Podaci

Bosna i Hercegovina gubi moć u izvozu električne energije u čemu je bila lider među zemljama regije i po svemu sudeći već ove godine biće primorana da uvozi znatne količine struje.

Prošle godine proizvodnja je znatno smanjena, investiranje u nove elektrane kao i u proteklih tri decenije je izuzetno skromno, a brojni propisi i dalje su destimulativni za ova ulaganja.

Elektroenergetičari BiH, okupljeni oko Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) intenzivno promišljaju o iznalaženju najboljih rješenja u proizvodnji, prenosu i distribuciji električne energije, prelasku na obnovljive izvore (vjetar, sunce, biomasa…). Uz to i o kreiranju ambijenta u kojem će pomoći vlastima da donose najkvalitetnije strategije i programe u ovoj obvlasti. S tom namjerom ovog ponedjeljka će biti održana sjednica Upravnog odbora ovog komiteta na kojoj će, uz ostalo, u fokusu biti i tranzicija ovog sektora.

Predsjednik tog komiteta prof.dr. Zijad Bajramović je za Indikator.ba izjavio da se ubrzanje energetske tranzicije zasniva na ključnim pokretačima kao što su elektrifikacija, energijska efikasnost, obnovljivi izvori, vodonik i biomasa. Ubrzana energetska tranzicija značajno povećava ulogu elektroenergetskog sistema u svakodnevnom životu društva, preduzeća i regulatora. Nove i postojeće organizacije traže stručnost oko interakcije između primjenljivih tehnologija u energetskoj tranziciji i elektroenergetskog sistema.

Rasprava o ovim i drugim pitanjima za dva dana biće vođena i na Prvom zajedničkom sastanku upravnog odbora i Tehničkog savjetodavnog komiteta SEERC-a u Ljubljani. Skupom predsjedava Edhem Bičakčić, kao predsjednik SEERC-a kojeg čine predstavnici 17 zemalja Evrope. Biće to svojevrsna inventura nacionalnih klimatskih strategija, informisanja o izgradnji kapaciteta obnovljivih izvora struje, problemu skladištenja električne energije, integraciji regionalnih elektroenergetskih sistema.

Za Bloomberg Adria

Hrvatska elektroprivreda (HEP) priopćila je za Bloomberg Adriju da je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine tri puta od HEP-a tražilo produljenje roka za očitovanje zbog unutarnjih razloga, ali da HEP do danas nije dobio konkretni odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora ili konkretan prijedlog eventualne nagodbe.

HEP je 2017. godine Vijeću ministara Bosne i Hercegovine poslao zahtjev za mirno rješenje spora vezanog uz Termoelektranu Gacko, što je preduvjet za pokretanje međunarodne arbitraže. Do danas nije stigao odgovor iz Bosne i Hercegovine.

Tvrtka je izrazila da su trenutno u tijeku postupci vezani uz ulaganja u Termoelektranu Gacko, te da na temelju ulaganja za vrijeme SFRJ smatraju da imaju određena prava, uključujući potraživanja na ime obeštećenja.

Što se tiče financijskih rezultata, Rudnik i termoelektrana Gacko (RiTE Gacko) ostvarili su prihode od 90,5 milijuna KM i dobit od 12.246 KM u prvih šest mjeseci ove godine. Prošle godine dobit je bila nešto viša od 1,58 milijuna KM.

Prema izvješću Banjalučke burze, RiTE Gacko je povećao svoje poslovne prihode u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, zabilježen je rast prihoda od prodaje proizvoda na stranom tržištu od skoro šest milijuna KM.

Također, dugoročne obveze RiTE Gacko zaključno s 30. lipnjem 2023. godine iznose 62,8 milijuna KM, što je povećanje za šest milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu. Akumulirana dobit na kraju prvog polugodišta 2023. godine iznosi oko 7,4 milijuna KM.

Najveći broj dionica RiTE Gacko posjeduje Mješoviti holding Elektroprivreda Republike Srpske akcionarsko društvo Trebinje, a slijede Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom RS i DUIF Euroinvestment.

Što se tiče Rudnika i termoelektrane Ugljevik (RiTE Ugljevik), slovensko poduzeće Elektrogospodarstvo Slovenije (EGS) sudjelovalo je u izgradnji u razdoblju od 1981. do 1991. godine. Nakon prekida isporuke električne energije u Sloveniju zbog početka rata, Arbitražni sud sa sjedištem u Beogradu donio je u srpnju 2023. odluku o isplati odštete od 67 milijuna eura glavnice zbog neisporučene električne energije iz Termoelektrane Ugljevik, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama. Potpisani su ugovori o početku isporuke električne energije u Sloveniju i načinu plaćanja naknade, donosi Bloomberg Adria.

Nezavisne novine

Pomoći ćemo ako BiH podnese ozbiljan projektni prijedlog za Južnu interkonekciju, kazali su Nezavisnim novinama iz Europske komisije. Za gradnju ovog plinovoda, koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s Hrvatskom i konkurirao ruskom plinu, zainteresirane su i SAD, koje za blokadu projekta optužuju čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

Južna interkonekcija ostaje jedan od najvažnijih projekata Investicijskog okvira za zapadni Balkan, rečeno je Nezavisnim novinama u Europskoj komisiji.

Iz Europske komisije rekli su nam da bi izgradnja ovog plinovoda povezivala Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom (BiH) u južnom dijelu zemlje preko račvanja od Novog Travnika do Mostara.

„Ukoliko bude kandidiran ozbiljan projektni prijedlog, za taj projekt mogu se odobriti bespovratna sredstva Investicijskog fonda za zapadni Balkan. Europska komisija također pruža aktivnu potporu vlastima BiH u traženju sufinanciranja od međunarodnih financijskih institucija”, navodi se u priopćenju.

Podsjetimo, James O’Brien, pomoćnik državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država, založio se prije nekoliko dana u Sarajevu za hitnu realizaciju ovog projekta kojim bi se osigurao još jedan izvor opskrbe plinom iz Hrvatske. A neobično je da je za blokadu izravno optužio Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH.

“U energetskom sektoru vidimo da lider HDZ-a BiH Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju, plinovod prema Hrvatskoj. Želio bi zamijeniti operatora prijenosnog sustava, etabliranu tvrtku u vlasništvu FBiH, koja ima tehničku stručnost, resurse i projektnu dokumentaciju za realizaciju projekta, trenutno nepostojećom tvrtkom, koja bi bila pod njegovom kontrolom i za svoju političku i financijsku korist. To je cinizam i protivno je javnom interesu”, rekao je OBrien.

Na ove pozive Čović je jučer odgovorio O’Brienu. Čović ne odustaje od prijedloga da sjedište tvrtke bude u Mostaru, a ne da to bude sarajevski BH Gas, kako predlažu SAD. Napominje i da bi ta tvrtka, kao i BH Gas, bila u vlasništvu FBiH.

“Tom tvrtkom ili prostorom ne može upravljati tvrtka koja nema zaposlenog niti jednog Hrvata, u upravi, u nadzornim odborima…”, rekao je Čović.

Kako neslužbeno doznajemo, prije gotovo dvije godine američka je administracija sugerirala partnerima iz FBiH da se promijeni upravljačka struktura BH gasa. Prema njihovim riječima, to bi bilo bolje rješenje, jer smatraju da bi osnivanje nove tvrtke zahtijevalo dosta vremena – za uspostavljanje i praćenje novog poslovanja.

Čović, međutim, tvrdi da osnivanje tvrtke u Mostaru neće probiti rokove. Tvrdi da bi projekt, prema planu, bio u funkciji do lipnja sljedeće godine.

“Vrlo sam precizno rekao u svom govoru da nemam luksuz govoriti ono što mi netko sugerira. Naš prijedlog je vrlo jasno napisan. Dostavljen je američkoj administraciji, ali i Vladi FBiH. Napisali su ga stručnjaci prema najvišim energetskim standardima. Želimo se sutra spojiti s njima jer se ovom plinskom interkonekcijom povezujemo s Hrvatskom”, rekao je Čović.

Prema podacima koje smo dobili od Investicijskog fonda za zapadni Balkan, projekt bi koštao 99,9 milijuna eura, od čega bi EU dala bespovratna sredstva od 1,6 milijuna eura, a američka razvojna agencija USAID dala bi bespovratna sredstva od oko 420.000 eura. a potporu od 400.000 dao bi sam Fond. Uz to, Fond bi još mogao biti spreman, ako iz BiH stigne kvalitetan prijedlog, dati još 20 milijuna eura bespovratnih sredstava. Bosna i Hercegovina bi trebala osigurati 11,2 milijuna eura vlastitih sredstava, a ostatak bi se tražila od međunarodnih financijskih institucija.

Kako doznajemo, O’Brien je prošli tjedan u Bruxellesu razgovarao s financijerima kako se od ovog projekta i njegovog financiranja ne bi odustalo. Jer SAD ne želi prihvatiti da se to neće provesti.

Iako ovaj projekt nema financijsku vrijednost za SAD, oni žele da se što više energetskih potreba Europe podmiri iz svih izvora osim iz Rusije. Zato su podržali izgradnju terminala za tekući plin na Krku, preko kojeg će plin stizati u Bosnu i Hercegovinu.

Zahvaljujući plinu iz SAD-a, nakon što je Gazprom prekinuo opskrbu Europe, cijene plina nisu skočile na nekoliko tisuća dolara, kako su ruske vlasti očekivale. Ali Europa je zabrinuta nakon što su američke vlasti nedavno zaustavile nove projekte i terminale za plinske bušotine dok žele provjeriti njihovu usklađenost s ciljevima administracije u pogledu zaštite okoliša.

Naime, američki predsjednik Joe Biden je u predizbornoj kampanji obećao da će preispitati sve projekte fosilnih goriva. A usred predizborne kampanje za predsjedničke izbore u studenom, Bidenova izborna baza očekuje odlučnu ekološku akciju. Ako se projekti iz SAD-a zadrže dulje vrijeme, to bi moglo, jer europske tvrtke, koje se oslanjaju na plin kao glavni energent, ugroziti njihovu proizvodnju na srednji i dugi rok. Američki mediji upućeni u ovu problematiku pozivaju se na izvore koji ističu da će obustava novih projekata trajati najmanje do izbora, prenosi SEEbiz.

Analiza Eurostata

Električna energija koju plaćaju domaćinstva u Bosni i Hercegovini jedna je od najjeftinijih u regiji, ali i cijeloj Evropi, pokazuju podaci Eurostata.
Prema ovoj agenciji, u prvoj polovici 2023. godine najjeftnija električna energija u regiji bila je na Kosovu gdje su domaćinstva kilovat sat plaćala 0,067 eura. U Turskoj cijena je bila 0,084 eura za jednan kilovat sat, u Bosni i Hercegovini 0,087 eura, u Srbiji 0,096 eura, a u Crnoj Gori 0,096 eura.

Najskuplja električna energija bila je u Makedoniji gdje je iznosila 10,5 eura za 100 kilovatsati, dok je u Albaniji koštala nešto manje, 10,1 eura.

U Makedoniji je u toku Vladin javni poziv za izbor univerzalnog opskrbljivača električnom energijom za domaćinstva i male potrošače za sljedećih pet godina.

Do sada su austrijska tvrtka EVN Home, grčki EDS i nekoliko drugih kompanija najavile sudjelovanje na aukciji, prenose makedonski mediji.

Vodstvo Energetske zajednice

Vodstvo Energetske zajednice upozorilo je Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Kosovo da punih pet godina krše propise kojima su se obvezale ograničiti onečišćenje zraka i okoliša iz termoelektrana.

Kako su u utorak priopćili iz Aarhus centra u BiH, Ministarsko vijeće Energetske zajednice, koja u primjeni i poštovanju propisa energetskih zakona i zaštite okoliša obuhvaća zemlje članice EU i jugoistoka Europe, na svojoj sjednici istaknulo je da u čak osam blokova termoelektrana u Bosni i Hercegovini nije smanjena emisija sumporova diokisida, ugljičnog dioksida i lebdećih čestica.

Podsjetili su i da je Tajništvo Energetske zajednice još 2021. godine pokrenulo proces protiv BiH na koji vlasti nisu reagirale. Prema tim navodima, u 2022., kao i godinu ranije, emisije sumpor dioksida iz velikih zagađivača u BiH bile su gotovo osam puta veće od dopuštenih.

Ponajviše zbog toga te korištenja fosilnih goriva u sezoni grijanja, zrak u BiH je u većini sredina nezdrav tijekom zimskih mjeseci.

Inače, Energetska zajednica uspostavljena je 2006. godine te omogućava kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i plin na svijetu, u kojem efektivno sudjeluje Europska unija te osam ugovornih strana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.

Vecernji.ba

Vladi Federacije BiH dostavljen je prijedlog Zakona o plinovodu “Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske”, kojim je predviđeno osnivanje nove istoimene kompanije sa sjedištem u Mostaru koja bi gradila novi plinovod i upravljala njime, a čiji je cilj osigurati diverzifikaciju, odnosno spriječiti potpunu ovisnost kojom je BiH desetljećima povezana s ruskim plinom, piše Večernji list.

Ovaj zakon izradili su hrvatski dužnosnici te su ga uputili kroz redovne kanale kako bi se nastavilo s realizacijom projekta koji je godinama zapinjao.

List je u posjedu zakonskog rješenja koje uređuje pitanja od značaja za realiziranje projekta izgradnje plinovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Granica Republika Hrvatska/BiH – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju i Jajcu na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući infrastrukturu projekta, točku interkonekcije, investitora.

Tim se zakonom uređuju i način finansiranja, javni interes i provedbu izvlaštenja nekretnina, korištenje zemljišta, upravni postupci izdavanja dozvola i uključenost vlada županija, nadležnih ministarstava i drugih tijela uprave, institucija i gospodarskih društava te druga pitanja od značaja za realiziranje projekta.

Ranijim Zakonom o Južnoj plinskoj interkonekciji FBiH bilo je predviđeno da ovim projektom upravlja BH-Gas, na čemu je inzistirala i američka administracija, no hrvatska strana u BiH sada traži, s obzirom na to da se najznačajniji dio projekta odnosi na južni i središnji dio zemlje, da ga izgradi i njime upravlja posebna kompanija u vlasništvu Federacije BiH i sa sjedištem u Mostaru. Zvala bi se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d. o. o. Mostar iz Bosne i Hercegovine kao javno poduzeće čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine, koje bi taj projekt realiziralo s kompanijom Plinacro d. o. o. iz Republike Hrvatske.

Zakonom se traži da se projekt izgradnje plinovoda “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” realizira u dva pravca, čija će izgradnja početi istovremenno, i to na pravcu za izgradnju interkonekcijskog transportnog plinovoda u Bosni i Hercegovini od granice RH i BiH preko Posušja – Tomislavgrada… s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju i Jajcu, te drugoga dijela na pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar.

Projekt plinovoda “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” će u potpunosti realizirati investitor ili pak u suradnji s operatorima distribucijskog sistemaa te u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima. Ovaj bi se projekt finansirao zaduživanjem, grantovima, proračunskim i vlastitim sredstvima investitora, modelom javno-privatnog partnerstva (JPP) te drugim izvorima finansiranja.

Podaci za RS

Pad industrijske proizvodnje u Republici Srpskoj, promatrajući podatke na godišnjem nivou, počeo je u veljači ove godine te je, nakon što je prekinut u rujnu, nastavljen i u desetom mjesecu.

Ukupni pad industrijske proizvodnje za deset mjeseci ove godine dostigao je dva posto u odnosu na isti period lani.

Na godišnjem nivou je najveći pad imala prerađivačka industrija (-5,1 posto), dok je na mjesečnom nivou najviše palo vađenje ruda i kamena (-4 posto).

Piše Indikator.ba

Još jedna tvrtka, ENNA Opskrba BH Sarajevo, pridružit će se rastućoj listi međunarodnih trgovaca električnom energijom u Bosni i Hercegovini, javlja Indikator.ba. Ova tvrtka je sredinom listopada podnijela Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (FERK) zahtjev za izdavanje dozvole za međunarodnu trgovinu električnom energijom.

Prema nacrtu dozvole koji je javno dostupan, dozvola se izdaje za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2025. godine i koristit će se sukladno Standardnim uvjetima za korištenje dozvole za međunarodna trgovina električnom energijom. Sredinom listopada tvrtka je od FERK-a dobila dozvolu za opskrbu električnom energijom – dozvolu Tier II.

ENNA Opskrba BH Sarajevo je podružnica hrvatskog poduzeća ENNA Opskrba d.o.o. Vukovar, koja je dio velike poslovne grupacije. Registrirana je s osnivačkim kapitalom od milijun KM. Grupacija ENNA (Energia naturalis) slovi kao jedna od najbrže rastućih u Hrvatskoj.

Osnovna djelatnost bila joj je trgovina i opskrba plinom, a sada je prisutna u djelatnostima željezničkog teretnog prometa, logistike, obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti…

Najpoznatija je po ulaganju u Luku Ploče 2019. godine, čiji je najveći pojedinačni vlasnik s 38,27 posto udjela, a nije naodmet reći da je najbrže rastruća kompanija u svom sektoru.

U Bosni i Hercegovini trenutno postoji 26 međunarodnih trgovaca električnom energijom.​ Bosna i Hercegovina, kao neto izvoznik električne energije, s godišnjim suficitom oko 3 TWh trguje električnom energijom isključivo bilateralnim putem između licenciranih sudionika.

No, Bosna i Hercegovina se kao članica Energetske zajednice obvezala na razvoj veleprodajnog tržišta električne energije, kao i njegovo povezivanje sa susjednim tržištima u cilju stvaranja regionalnog tržišta i njegove daljnje integracije u europsko tržište električne energije.

Za razliku od ostalih zemalja u regiji, Bosna i Hercegovina značajno zaostaje u razvoju tržišta. Zemlje u regiji imaju razvijene burze električne energije, ali i pokrenute postupke povezivanja svojih dan-unaprijed tržišta radi osiguranja većeg volumena, likvidnosti i daljnjeg razvoja organiziranog tržišta električne energije.

Najveći kupci električne energije iz Bosne i Hercegovine, koja je proizvod koji se najviše izvozi u šest mjeseci ove godine, zemlje su regije, odnosno susjedi BiH, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.

Podsjećamo, od početka rata u Ukrajini i krize koja je zahvatila cijelu Europu, nastala je pomama za električnom energijom koja je proizvod koji je BiH prethodnih godina najviše izvozila.

Ministarstvo

U prostorijama Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine održan je sastanak eksperata projekta “EU4Energy – Podrška Europske unije energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini” i predstavnika Ministarstva.

Na sastanku se razgovaralo o putu ka uspostavi organiziranog tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini, kao i integraciji u tržište EU.

Važan korak prema ovom cilju bila bi uspostava burze električne energije za dan unaprijed i unutardnevno trgovanje električnom energijom u Bosni i Hercegovini.

U tom smislu projekt EU4Energy izradit će studiju koja će usmjeravati postupnu, korak po korak, uspostavu burze električne energije u Bosni i Hercegovini.

Glavni cilj ove studije bit će dati relevantnim zainteresiranim stranama u BiH smjernice za postupnu uspostavu burze električne energije u BiH. Studija će obuhvatiti zakonodavnu, institucionalnu i organizacijsku analizu.

Opći cilj projekta “EU4Energy – Podrška Europske unije energetskom sektoru u BiH” je osigurati pristup pouzdanoj, pristupačnoj, održivoj i modernoj energiji za sve građane Bosne i Hercegovine, kao i doprinijeti ispunjenju obveza BiH prema Ugovoru o energetskoj zajednici, Pariškom sporazumu i drugim međunarodnim obvezama.

Udvostručenje

Izvoz ugljena iz Bosne i Hercegovine više je nego udvostručen za osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Naime, u osam mjeseci ove godine iz BiH je izvezeno ugljena u vrijednosti od 109.352.528 KM, dok je u osam mjeseci prošle godine iz BiH izvezeno ugljena u vrijednosti od 54.026.344 KM.

Kao što se vidi iz ovih podataka, gotovo sav izvoz ugljena iz BiH išao je u Srbiju, te se može zaključiti da su velike potrebe Srbije dovele do znatno većeg izvoza ovih sirovina.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH za “Nezavisne novine” navode da je od 109.352.528 KM izvezenog ugljena u Srbiju otišlo 107.056.525 KM. Za osam mjeseci u Hrvatsku je otišlo ugljena za 1.537.777 KM, dok je ostatak zanemariv. Almir Bečarević, energetski stručnjak i ministar u Vladi Kantona Sarajevo, kaže kako je poznato da su potrebe Srbije za ugljenom prilično velike.

Ekonomist Igor Gavran smatra da nije sigurno hoće li ovoliki izvoz ugljena biti dobar za Bosnu i Hercegovinu.

No, ako je riječ o tome da su u Srbiji ranije počeli pripremati zimnicu i stvarali zalihe po nižim cijenama, te da će domaći kupci sada biti suočeni ili s nestašicom ili s poskupljenjem, onda je ovo loše za BiH”, kaže Gavran.

Opće je poznato da je izvoz ruda i osnovnih sirovina iz bilo koje zemlje najgore rješenje, jer je zarada uvijek manja nego da te sirovine koristite u proizvodnji i preradi, a onda izvozite gotov proizvod.