Bosna i Hercegovina

Vlada FBIH
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je u četvrtak nacrt zakona o novom plinovodu kojim će se BiH povezati s plinskom mrežom Hrvatske stvarajući tako zakonske pretpostavke za dovršetak ovog važnog infrastrukturnog projekta.

Zakonom o plinovodu “Južna interkonekcija” regulirana su pitanja izgradnje plinovoda na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska)-Posušje (Bosna i Hercegovina)-Tomislavgrad-Šuica-Kupres-Bugojno- Novi Travnik/Travnik, s odvojkom za Mostar. Projekt uključuje infrastrukturu, točku povezivanja, investitora, način financiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada županija, nadležnih ministarstava i drugih tijela uprave, institucija i gospodarskih društava, i druga pitanja od značaja za njegovu realizaciju.

Točka povezivanja opskrbnih sustava plinom dvije države bit će definirana posebnim sporazumom između tvrtke “BH Gas” i hrvatskog Plinacro-a, a on je pak sastavni dio Međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji ovog plinovoda. Vlada Federacije BiH ističe kako će se izgradnjom novog plinovoda smanjiti ovisnost o dobavi prirodnog plina iz Rusije kao i riješiti problem oslanjana na zastarjeli plinovod kojim se taj energent dobavlja preko Srbije.

Plinovod “Južna interkonekcija” projekt je nastao nakon upornog odbijanja vlasti Republike Srpske da dopuste povezivanje plinske mreže BiH i Hrvatske preko Slavonskog odnosno Bosanskog Broda, što je bio najjeftiniji i najjednostavniji pristup. Vlasti RS umjesto toga planiraju graditi plinovod koji bi opet vodio ka Srbiji i oslanjao se isključivo na ruske isporučitelje. “Južna interkonekcija” sada je postala projekt od najvećeg prioriteta za Federaciju BiH i on uvršten je u sve ključne strateške, planske i razvojne dokumente Federacije BiH i BiH, uključujući i okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine.

Projekt izravno podupire i Europska unija kroz svoj investicijski program za zapadni Balkan, objavljen ranije ovog mjeseca

Dnevni Avaz 
Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić i direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović potpisali su danas ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju solarne elektrane Trebinje 1 na području grada Trebinja, prenio je Dnevni AvaZ.

Prema riječima Đokića, Vlada RS je na osnovu prethodno sprovedenog postupka u skladu sa zakonom o koncesijama, donijela odluku i dodijelila koncesiju za izgradnju solarne elektrane na području Trebinja. On je dodao da je planirano da elektrana do 2022. godine bude na mreži i da je na ovaj način Vlada RS dala izuzetan doprinos i podršku razvoju Trebinja.

Đokić je napomenuo da će u periodu izgradnje elektrane biti angažovan veliki broj radnika sa ovog područja.

Direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović je istakao da je ovo preduzeće isključivo opredijeljeno da gradi nove objekte iz obnovljivih izvora, a solarna elektrana Trebinje 1 je jedan od tih objekata. On je dodao da je urađeno mnogo posla prije potpisivanja koncesionog ugovora, a sada slijedi dobijanje urbanističko-tehničkih uslova, lokacijskih uslova i nakon toga dobijanje građevinske dozvole.

Konzorcij
Konzorcij kojega čine Siemens Gamesa Renewable Energy Hrvatska i Wind Power Danska postavili su prvi od 15 vjetroagregata budućeg vjetroparka nedaleko Mostara, izvijestili su iz Elektroprivrede BiH, koja u ovaj projekt investira 69 milijuna eura.

Uz pomoć kranova i dizalica radnici iz hrvatsko-danskog konzorcija u petak su završili montažu prvoga vjetroagregata, ukupne težine iznad 330 tona na platou Podveležja, koji se nalazi desetak kilometara istočno od Mostara. Oprema je iz Luke Ploče specijalnim vozilima dopremljena do Mostara.

Generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija rekao je kako se radovi odvijaju u teškima vremenskim uvjetima za izvođača radova zbog snažnoga vjetra. Izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH Senad Salkić istaknuo je kako bi do kraja ove godine taj vjetropark trebao u najvećoj mjeri biti završen, odnosno montirani svi vjetroagregati.

Izgradnja vjetroelektrane financira se kreditnim sredstvima Njemačke razvojne banke – KfW. Kad svi vjetroagragati budu pušteni u pogon, očekivana proizvodnja na godišnjoj razini trebala bi iznositi oko 130 Gwh električne energije.

Vlada RS-a
Vlada Republike Srpske na ovotjednoj sjednici dodijelila je koncesiju za gradnju i korištenje sunčane elektrane Trebinje 1. K tomu, dala je suglasnost za potpisivanje ugovora o koncesiji za tu sunčanu elektranu koja će se graditi na području Trebinja.

Koncesija je dodijeljena tvrtki Mješoviti Holding Elektroprivreda Republike Srpske. nbSunčana elektrana bi trebala biti izgrađena u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ugovora o koncesiji.

Koncesionar prije potpisivanja ugovora treba u proračun Republike Srpske uplatiti jednokratnu naknadu od 503 750 KM. Nakon što sunčana elektrana bude završena, koncesionar će plaćati koncesijsku naknadu u iznosu od 0,0055 KM po proizvedenom kW h električne energije, od čega će 95 posto sredstava biti usmjereno u proračun općine Trebinje.

Poslovni dnevnik
 Rusija je na šestom mjestu najvećih stranih ulagača u BiH, ali je na drugom mjestu u RS.

Od prošle godine, kada je ruska kompanija Gazprom kupila zemljište za izgradnju tvornice za preradu plina u Zvorniku, na istoku Bosne i Hercegovine, nije ništa urađeno. Ta ruska kompanija planira u tom gradu izgraditi postrojenje za plin, a ulaganje bi iznosilo oko 70 milijuna eura. Kako je za Radio Slobodna Europa (RSE) rekao Ljubo Glamočić, direktor tvrtke Gas-Res, koje je još 2017. potpisala sporazum s Gazpromom, krajem prošle godine ubrzali su aktivnosti, tehničke ekipe su dolazile, snimale stanje i lokacije, ali ih je pandemija usporila. Gazprom i Gas-Res su prije tri godine potpisali i pismo namjere o osnivanju zajedničke tvrtke.

Rusi su se obvezali da će buduće zvorničko postrojenje služiti za prevođenje plina u tekuće stanje, što bi znatno pojeftinilo njegov transport. Obveza Gazproma i njegovih tvrtki kćeri bila je da pripreme studiju ekonomske opravdanosti, čime bi se utvrdili i troškovi ulaganja. Gas- Res bi vjerovatno manjim dijelom sudjelovao u financiranju.

Izgradnja te tvornice Zvorniku jedna je od novijih mogućih izravnih ruskih investicija u Bosni i Hercegovini. Ruska Federacija s oko 352,5 milijuna eura na šestom je mjestu najvećih stranih ulagača u BiH, prema podacima Centralne banke BiH od prije dvije godine. Prema još neobjavljenim podacima te banke, od siječnja do rujna 2019. godine, Rusija je u BiH uložila 139 milijuna eura.

Prema visini ulaganja Rusija je u Republici Srpskoj drugi investitor, iza Srbije. Gotovo cjelokupni iznos ruskih investicija u BiH odnosi se na na taj BiH entitet. Najveći dio, 330,2 milijuna eura, uloženo je u proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.

Među najvećim ruskim ulaganjima je stvaranje Optima Grupe, koje upravlja razvojem naftne industrije kroz kompanije Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča, koje su u velikim gubicima. Tu je i razvoj mreže benzinskih crpki Nestro Petrol. Naftna industrija Srbije, u vlasništvu ruske kompanije Gazprom Neft, 2012. potpisala je ugovor o kupovini 100% vlasništva kompanije OMV BH i preuzela 28 benzinskih crpki OMV-a u BiH. Sada posluju pod brendovima Gazprom i NIS Petrol. Znatan je broj ruskih investicija koje su nekada bile uspješne kompanije, posebno u energetskom sektoru, ali su stigle do dugova, stečaja ili promjene vlasničke strukture. Primjer su Birač i Alumina, IEFK bank, Energoinvest-Elektroenergetska oprema, Termoelektrana Ugljevik 3, te Hidroelektrana Mrsovo.

Arbitraža
Bosna i Hercegovina, odnosno Rudnik i Termoelektrana (RiTE) Ugljevik, morat će, prema arbitražnoj odluci, isporučiti određenu količinu električne energije Elektrogospodarstvu Slovenije.

Slovencima je odbijen zahtjev za udjel u vlasništvu elektroenergetskog javnog poduzeća u Republici Srpskoj. To je za portal Srpskainfo rekao Mlađen Mandić, zamjenik pravobranitelja Bosne i Hercegovine.

Riječ je završetku arbitražnog postupka pred Međunarodnim centrom za rješavanje investiciijskih sporova u Washingtonu, po tužbi Elektrogospodarstva Slovenije protiv RiTE Ugljevik, a tužbeni zahtjev iznosi gotovo 1,5 milijardu KM (oko 766 mil. eura). 
Taj odštetni zahtjev odnosi se na tužbu za neisporučenu električnu energiju, kao i obračunate zatezne kamate na vrijednost neisporučene električne energije od 1995. godine, na dopunu tužbenog zahtjeva na ime sredstava uloženih u izgradnju RiTE Ugljevik, u skladu s tada važećim samoupravnim sporazumima.

Prema ugovoru kojeg su 1981. potpisale Slovenija i BiH, slovensko Elektrogospodarstvo ima pravo na trećinu struje iz Ugljevika temeljem svojih ulaganja u trećinu troškova izgradnje tog energetskog objekta koji je završen 1985. Isporuke trećine ukupne struje iz Ugljevika Sloveniji prekinute su 1991., najprije zbog prekinutih dalekovoda i uništene trafostanice u Slavoniji, a onda i rata u BiH, i nikad nisu obnovljene.

BiH je u arbitraži, Slovenija je u RiTE Ugljevik ulagala osamdesetih godina, dok je postojala SFRJ. Naime, osim navedenog arbitražnog postupka, Slovenci su, također 2014., pokrenuli protiv RiTE Ugljevik i arbitražni spor (u istoj pravnoj stvari i s identičnim iznosom u tužbenom zahtjevu), a koji se vodi u arbitražnom postupku u Beogradu. Đorđe Popović, direktor RiTE Ugljevik, rekao 2017. da je u toj arbitraži

Pravobraniteljstvo BiH formalno je zastupalo državu BiH, jer je ona tužena, ali da je RiTE imao svoje odvjetnike te time i dodatni trošak. U informaciji RiTE o zahtjevima odnosno tužbama Elektrogospodarstva Slovenije 2017. bilo je navedeno da su ukupno za odvjetnike u tom sporu potrošili 3,5 milijuna KM (oko 1,6 mil. eura).

Arbitražni postupak u središtu Međunarodnog centra u Haagu zaustavljen je u svibnju do donošenja odluke u Beogradu. U postupku u Beogradu, u srpnju je, kako objašnjava Mandić, zahtjev Slovenaca za udjelom u vlasništvu odbijen. “Odbijen je i zahtjev za plaćanje sudskih troškova. Jedino im RiTE Ugljevik mora isporučiti struju, ali nije još utvrđen iznos”, kaže Mandić, koji je s povoljnim raspletom događaja za BiH i RiTE Ugljevik upoznao i Savjet ministara BiH. Inače, RiTE Ugljevik u sljedeće tri godine planira poslovati s ukupnim gubitkom od čak 73,5 milijuna KM (oko 37,5 mil. eura), pisao je u svibnju portal Capital.ba. U planu poslovanja od 2020. do 2022., procjenjuje da će gubitak ove godine biti 15,7 mil. KM, godinu kasnije 22,3 mil. KM, a 2022. godine 35,4 mil. KM. Gubici su posljedica troškova rada novog postrojenja za odsumporavanje i remonta zbog kojih TE neće raditi.

Indikator.ba
Bosna i Hercegovina je povećala kvote za obnovljive izvore energije.

Odluku o odobrenju maksimalno moguće snage prihvata iz obnovljivih izvora električne energije u elektroenergetski sistem BiH, čime je važeća kvota povećana s dosadašnjih 460 MW na 840 MW za vjetroelektrane, odnosno s 400 MW na 825 MW za fotonaponske elektrane usvojila je Državna regulatorna komisija za električnu energiju.

– Ova odluka je produkt zajedničkih aktivnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, DERK-a i NOS-a BiH, čime će se na zadovoljstvo velikog broja investitora omogućiti integracija značajnih instaliranih kapaciteta iz obnovljivih izvora električne energije. Tako će se u budućnosti udio obnovljivih izvora u proizvodnom miksu BiH značajno povećati, a ujedno će se i smanjiti emisije stakleničkih plinova, što je i obaveza BiH preuzeta Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU u dijelu obaveza koje se odnose na energetsku tranziciju, kao i politika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

On je istaknuo da, osim brojnih benefita iz domena ekologije, integracijom obnovljivih izvora električne energije zahtjevima potrošnje može se odgovoriti na lokalnom nivou, čime se daje dodatni impuls u stabilnosti elektroenergetskog sistema BiH i njegovoj fleksibilnosti.

– Također, neupitno je da će investiranje u projekte obnovljive energije dovesti i do otvaranja novih radnih mjesta i poboljšanja ukupne poslovne klime u BiH, naglasio je ministar Košarac.

On je uputio apel svim institucijama da, u okvirima svojih nadležnosti, poduzimaju aktivnosti koje su usmjerene na povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, piše Indikator.

Klix.ba
Kompanija Kovan iz Gračanice pri završetku je izgradnje tvornice peleta u portugalskom gradu Castelo Branco. BiH kompanija s investitorom, kompanijom David Calaveiras Madeiras Tratadas, ima potpisan ugovor vrijedan milijun eura, a ukupno ulaganje u tvornicu je pet milijuna eura, piše Klix.ba.

“Kovanov posao je da isporuči linije za proizvodnju drvenog peleta kapaciteta tri tone na sat, po načelu ključ u ruke”, kaže Damir Babić, voditelj projekta.

“Kovan M.I. Gračanica je u BiH i regiji poznat pod brendom Ekoline i kotlovima za drveni pelet. Osim proizvodnje kotlova za sagorijevanje peleta Kovan MI se bavi izradom opreme za proizvodnju drvenog peleta.

Imamo vlastitu tvornicu peleta u Olovu, koja je naše glavno ispitno središte za svu opremu i tehnologiju koja se koristi u proizvodnji peleta. Metalni pogon u Gračanici ima velike tehnološke mogućnosti izrade kompleksnih metalnih sklopova i strojeva, što nam omogućava da imamo samostalni razvoj elemenata bez proizvodnih ograničenja”, kaže Babić.

Portugalski investitor se za BiH kompaniju odlučio uz ponude iz Njemačke, Austrije i Mađarske jer je tehnologija iz Gračanice naprednija i već dokazana u instaliranim tvornicama u BiH, Srbiji i Makedoniji. “Ugovor je sklopljen u studenome 2019. godine, nakon čega je krenula priprema i projektiranje linije za proizvodnju drvenog peleta. Kompletna oprema isporučena je u vrijeme korona krize. Trenutno traju finalni montažni radovi, a puštanje u rad tvornice planirano je za sljedeći mjesec.

“Projekt u Portugalu treba biti prekretnica u našem poslovanju jer smo dokazali kupcima da možemo raditi projekte na visokoj razini. Cijeli tim je uradio vrhunski posao, od pregovaranja do projektiranja, proizvodnje i montaže. Sve je bilo savršeno. U vrijeme pandemije uspjeli smo realizirati projekt na drugom kraju Europe”, dodaje Babić.

Indikator.ba
Bosna i Hercegovina je za razdoblje prve polovine 2020. godine izvezla 3.4 TWh električne energije u vrijednosti od 286 miliona KM, što pokazuju analitički podaci Edhema Bičakčića, predsjednika Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme.

Ovo predstavlja povećanje izvezenih količina, za 20 posto u odnosu na isto razdoblje, prethodne godine, kada je izvezeno 2.85 TWh električne energije.

Povećanje količina izvoza električne energije nije pratio i finansijski rezultat, koji je manji za tri procenta što je uglavnom uzrokovno pojavom bolesti Covid-19, usljed koje je došlo do pada potrošnje i pada cijena električne energije na međunarodnim berzama.

Prosječna izvozna cijena je iznosila 43 EUR/MWh, što je smanjenje od 19 posto u odnosu na isti period 2019. godine. Na globalnom tržištu pad cijena natjerao je neke proizvođače da u određenim periodima kupce posebno stimulišu da bez plaćanja, ili uz određenu nadoknadu, preuzimaju njihove viškove energije. Autor analize podsjeća na to da se nešto slično dogodilo i na tržištu nafte.

U ovom polugodišnjem periodu u BiH je uvezeno je 1.3 TWh, što predstavlja smanjenje uvoza količina električne energije za 12 posto, u odnosu na isti period prošle godine. Kada se posmatraju finansijski pokazatelji u ovom polugodištu smo za uvoz struje potrošili 40 miliona KM, što u odnosu na 190 miliona KM koliko je uvezeno u istom period prethodne godine predstavlja smanjenje od 79 procenata, donosi portal Indikator.ba.

 

 

B 92
Ministar energetike Republike Srpske Petar Đokić je najavio kako će izgradnja prvog vjetroparka u RS, u Nevesinju, vrijednog 130 milijuna KM, početi u ruju, piše internetski portal b92.

Istaknuo je kako je ova investicija od velikog značaja za Republiku Srpsku jer će u bilancama ukupno proizvedene električne energije u RS ovaj objekt proizvodnjom od oko 50 megavata instalirane snage bitno utjecati na strukturu ukupno proizvedene električne energije, odnosno povećati obim energije koja se dobiva iz obnovljivih izvora.

“Druga važna činjenica je da ovaj projekat ima izuzetno veliku vrijednost od oko 130 milijuna KM (66,4 milijuna eura), a u realizaciji projekta će učestvovati lokalne kompanije, odnosno domaći podizvođači. Nakon izgradnje ovog objekata imat ćemo koncesijsku naknadu od oko milijun KM na godišnjoj razini”, naglasio je Đokić. Dodao je kako je ovo samo jedna u nizu izgradnje vjetroelektrana, te da će se na području Nevesinja na lokalitetu Trusina graditi još jedan vjetropark. “Tu ćemo obnoviti i postupak za dobivanje koncesije i dobiti novog investitora već u ovoj godini.

Čitavo hercegovačko područje ima potencijal da se izgradi još nekoliko vjetroelektrana, ali ta izgradnja je uvjetovana kapacitetom prijenosa koji ima mreža, što znači da Elektroprijenos treba krenuti u razvoj kapaciteta kako bi mogli prihvatiti energiju s ovakvih objekata”, naveo je Đokić, prenosi Biznisnfo. Ministar je naglasio i da će u Hercegovini biti izgrađeno i nekoliko solarnih elektrana. “Prije dvadesetak dana smo potpisali ugovor o koncesiji za solarnu elektranu. Također, Elektroprivreda Republike Srpske je dobila koncesiju za izgradnju solarne elektrane na području Trebinja, a imaju koncesiju i za izgradnju vjetroelektrane Hrgud na području Berkovića.

Načelnik općine Nevesinje Milenko Avdalović istaknuo je kako je ovo jedan u nizu energetskih projekata na području Nevesinja koji će donijeti dosta dobra općini. “Sama investicija je od više od 100 milijuna KM. To znači puno za domaće tvrtke koje će izvoditi radove, za ljude na čijoj će se zemlji graditi, ali i općinu koja će godišnje imati oko milijun KM prihoda od ovog vjetroparka. Taj novac planiramo koristiti za druge investicije”, istaknuo je Avdalović. Predstavnik investitora iz Njemačke Admir Rahimić je izrazio nadu da će do sredine 2022. godine ovaj vjetropark biti priključen na mrežu.