Bosna i Hercegovina

Gradnja solarnih elektrana sve je popularnija u BiH. Samo na mrežu Elektroprivrede HZ HB do sada je priključena 71 solarna elektrana.
Od toga priključeno je 30 mikropostrojenja, 39 minipostrojenja te dva mala postrojenja. Najveći broj solarnih elektrana priključenih na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB je na području općine Stolac. Prema podacima EP HZ HB, na području ove općine nalaze se čak 22 solarne elektrane.

Kako se navodi u nacrtu strategije općine Stolac, za razdoblje od 2015. do 2024. na području ove općine još 96 investitora u fazi je dobivanja potrebnih odobrenja za gradnju solarne elektrane. Nakon Stoca općina s najvećim brojem solarnih elektrana je Prozor-Rama gdje je do sada izgrađeno i na mrežu EP HZ HB priključeno 12 solarnih elektrana. U Čitluku je izgrađeno sedam solarnih elektrana, Mostaru pet i Čapljini četiri.

Ep HZHB na svoju mrežu ima priključene i minihidrocentrale, međutim, njihov broj je znatno manji. “Na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB d.d. Mostar do sada je priključeno pet hidroelektrana. Tri su na području općine Prozor-Rama i po jedna na području općina Široki Brijeg i Vitez. Ovdje se radi o proizvodnim objektima iz kategorije mala i srednja postrojenja”, naveli su iz EP HZ HB.

Dodaju kako se udio proizvedene električne energije drugih proizvođača iz obnovljivih izvora energije, priključenih na distribucijsku mrežu JP EP HZ HB d.d. Mostar, u odnosu na proizvedenu električnu energiju iz proizvodnih objekata JP EP HZ HB d.d. Mostar za 2018., kreće oko 1,23 posto.

Iz ovoga javnog poduzeća napominju kako, prema izvještaju Operatora za obnovljive izvore i efikasnu kogeneraciju od kraja oktobra 2018. još uvijek ima slobodnih dinamičkih kvota, oko 12.000 kW, za priključenje solarnih elektrana, prenosi Večernji list BiH.

U Rafineriji nafte Brod od 8. siječnja 2019. vrši se planski kapitalni remont.
Paralelno s tim, sprovodi se proces nezavisnog tehničkog ispitivanja opreme. Na osnovu rezultata, biće izgrađen plan dodatnih radova u okviru remonta u Rafineriji.

Kako je saopšteno iz Nestro grupacije, postojeće zalihe naftnih derivata omogućavaju da ovo ne utiče na tržište u RS. Rafinerija nafte Brod radila je sve do 9. siječnja 2019, a naftni derivati su opremljeni u punom obimu i u skladu sa poslovnim dogovorima.

Trentuno glavni cilj je nastavak proizvodnje u Rafineriji u punom obimu, dodaje se u saopštenju. Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić kazao je da će postrojenja jedine rafinerije nafte u Republici Srpskoj u pogonu biti tek za godinu dana.

Đokić je, prema portalu capital.ba, rekao da su iz Rafinerije Brod najavili da u ovoj godini neće biti primarne prerade i da neće uvoziti sirovu naftu, već će svoje kupce snabdijevati preko “Gazproma”, odnosno NIS-a iz Srbije.

“Oni ostaju pri tome da će obezbijediti, u nešto malo izmijenjenim uslovima, rad Rafinerije ulja u Modriči, a nadamo se da će uspješno završiti remont postrojenja i da se možda i do kraja godine, ali vjerovatno naredne godine ponovo vrate u pogon”, rekao je Đokić.

Hrvatska i Turska predane su što prije približiti se trgovinskoj razmjeni od milijarde dolara, rekli su u srijedu u Ankari predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan, koji je najavio da u idući posjet Zagrebu stiže s velikim gospodarskim izaslanstvom.
Nakon gotovo dvosatnog sastanka kojim je predsjednica zaokružila jednodnevni državni posjet Turskoj, godinu dana od njihova sastanka u Ankari u siječnju 2018. i niza susreta na međunarodnim skupovima, na konferenciji za novinare istaknuli su bliskost u stajališta – prema Erdoganovim riječima, “u regionalnim i međunarodnim pitanjima većinom dijelimo slične osjetljivosti”.

“Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije”, rekao je Erdogan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., Erdogan očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara.

“U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo”, rekao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: “Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni”.

Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju. Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, rekao je Erdogan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi.

Predsjednica je na sastanku naglasila da su brojne hrvatske tvrtke stekla za svoje proizvode certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske. Za Zagreb Turska je kandidatkinja za članstvo i ključan partner EU Izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, “osobito s obzirom na globalnu važnost Turske”.

Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Eurospkoj uniji, podsjetio je Erdogan na konferenciji za novinare. Očekuje da će u prvoj polovici 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati. “Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u EU”, rekla je Grabar-Kitarović.

Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program “trija” EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće. “Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije” i to se izrijekom spominje u programu, rekla je.

Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, rekla je Grabar-Kitarović. Netom prije konferencije za novinare dvije su zemlje potpisale ugovore s područja suradnje u kulturi i umjetnosti te projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Ugovor o projektu Islamskog kulturnog centra u Sisku potpisao je dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj. “Islam je nezamjenjiv dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva”, rekla je predsjednica na konferenciji za novinare.

Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe (JIE) o čemu je također bilo govora na sastanku. Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku (NATO) za one koje to još nisu ostvarile, rekla je predsjednica. “Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država JIE jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja JIE”, rekla je.

Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima – kako redovito tvrdi službeni Zagreb, a predsjednica je to i ovom prigodom ponovila – najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija.

Hrvatska, BiH i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017. Na konferenciji su oboje ponovili predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u BiH.

Stoga su se i pitanja hrvatskih novinara ticala upravo pogleda predsjednika Erdogana na BiH. “Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili”, rekao je Erdogan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade BiH u čemu se kasni iako su izbori bili u listopadu 2018.

Na novinarsko inzistiranje da iznese svoje stajalište o izboru hrvatskog člana u predsjedništvo BiH bošnjačkim glasovima, Erdogan je odgovorio da su izbori volja glasača i ne može odgovoriti koliko je Bošnjaka glasalo za Željka Komšića kojega BH Hrvati ne prihvaćaju kao svog legitimnog predstavnika. “Naš je cilj na osnovu ovakvog rezultata postići kompromis”, rekao je.

Ocijenio je da Daytonski sporazum koji je u svoje vrijeme bio dobar jer je donio mir, treba mijenjati. “S ovakvim Daytonom ne može se napredovati”, rekao je Erdogan koji želi da BiH bude jaka i zajednička zemlja svih njezinih naroda.

Predsjednica Grabar-Kitarović u svojoj je izjavi potvrdila da se slaže s novinarskom konstatacijom o “puzajućim promjenama” Daytonskog sporazuma. Hrvatska će ustrajati na dijalogu, rekla je i inzistirala na provedbi odluke Ustavnog suda o izbornom zakonu u BiH. “Nastavit ćemo pružati potporu BiH ali i zagovarati ne samo formalnu jednakost njezinih naroda”, rekla je.

Naglasila je da se pritom “mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda BiH da izaberu svoje legitimne predstavnike”.

Hifa Oil Grupa povećala je broj zaposlenih u protekloj 2018. godini za 33 posto u odnosu na 2017. godinu.
Kompanija je zaključno s prošlom godinom zapošljavala 467 radnika, dok je krajem 2017. godine imala na popisu 351 zaposlenih. “Snažan investicijski ciklus, koji se mjeri u desecima milijuna konvertibilnih maraka, rezultirao je otvaranjem 116 novih radnih mjesta u prošloj godini. Riječ je u najvećem broju o mladim i stručnim kadrovima, koji su prošli obuku, seminare, ali i certfikaciju za rad s EUFOR-om, kao i rad na aerodromima i u maloprodaji.

Ako bismo uzeli u obzir razdoblje od posljednje dvije godine, porast broja zaposlenih je znatno veći. Od početka 2017. do kraja 2018. godine Hifa Oil Grupa imala je 275 novozaposlenih, što čini skok od čak 143 posto”, izjavio je Kenan Ahmetlić, izvršni direktor i član Uprave Hifa Oila. Prosjek starosti u administraciji i menadžmentu kompanije je od 26 do 35 godina i oni čine više od 40 posto zaposlenih u tom sektoru, a 50 posto ih je s visokom stručnom spremom, piše portal Indikator.ba.

Hifa Oil je lider u prometu nafte i naftnih derivata u BiH s 20 posto udjela na domaćem tržištu bijelih naftnih derivata, a prva je i u distribuciji crnih derivata na domaćem i tržištima regije u području asfaltne gradnje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, i u drugim zemljama. Osim kompanije Hifa Oil u sastavu grupe nalaze se tvrtke kćeri Euro Roal, Euro Metali, Euro Stil, Euro Power, Petrobit, Bitrol Slovenija, te u Njemčkoj LB.Profile. Hifa Oil je prva domaća naftna kompanija koja otvaranjem benzinske crpke u Podgorici uskoro ulazi na inozemno tržište sa svojom maloprodajom.

HEP je u nedjelju navečer izrazio sućut obiteljima trojice stradalih kolega u Hidroelektrani Dubrovnik nakon što je objavljeno da je pronađeno beživotno tijelo i trećeg radnika koji je 10. siječnja stradao u požaru u HE Dubrovnik.
Duboko potreseni tragedijom koja je odnijela živote trojice naših kolega, svi u Hrvatskoj elektroprivredi iskreno suosjećamo s obiteljima stradalih. Nastojat ćemo im u vremenu koje slijedi biti pomoć i oslonac, objavio je HEP na svojim internetskim stranicama.

Pritom je na iskazanom naporu u spašavanju i potrazi za nestalim radnicima zahvalio članovima kriznog stožera, pripadnicima MUP-a, vatrogasnih postrojbi, Hrvatske gorske službe spašavanja, liječničkom osoblju, radnicima HEP-a te obiteljima i rodbini stradalih i građanima dobrovoljcima.

Uzroci i okolnosti tragičnog događaja bit će poznati po objavi rezultata istrage koju je provelo Županijsko državno odvjetništvo, kaže se u priopćenju HEP-a. Dubrovačka policija izvijestila je u nedjelju oko 18 sati da je u odvodnom tunelu hidroelektrane Dubrovnik u Platu pronađeno beživotno tijelo preostalog nestalog radnika.

Opsežna danonoćna potraga za trećim radnikom Hidroelektrane Plat, koji je nestao u požaru u četvrtak, vodila se na širokom području od Prevlake do Mljeta, ali do nedjelje navečer nije bilo rezultata.

U subotu navečer je odlučeno da se nakon ispuštanja vode još jednom temeljito pregleda odvodni kanal hidroelektrane, koji je prethodno dvaput pregledan. U požaru koji je u četvrtak oko 9 sati buknuo u HE Plat nestala su tri radnika. Beživotno tijelo prvog pronađeno je u četvrtak oko 14 sati u odvodnom kanalu hidroelektrane, a drugog oko 21,50 sati na obali mora u Cavtatu, a za trećim se tragalo do nedjelje navečer.

BH Gas je zatražio povećanje veleporodajne cijene plina koji prodaje distributerima i to za 30% a to objašnjavaju porastom nabavne cijene plina. Ovaj trend povećanja ruske cijene je bio i u dijelu 2016., 2017. i 2018. godine, te je u ovom periodu ruska cijena plina povećana za čak 100%.

BH-Gas je od 2017. godine, a u suradnji sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije u proteklih 18 mjeseci zadržavao prodajnu cijenu na nivou od 495,00 KM/1000 m3, čime je kroz poslovanje amortizirao bilo kakvu korekciju cijene plina naviše. To je dovelo do akumuliranja gubitaka na dnevnoj razini od cca 80.000 KM, kažu u toj tvrtki. BH Gas je u međuvremenu smanjio vlastite troškove na razinu 4% ukupne cijene, no država odbija dati suglasnost za poskupljenje.

Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić rekao je da neće biti suglasnosti za traženo povećanje cijene plina od 30 posto. ”Imamo mehanizam da spriječimo traženo povećanje cijena plina, koje ne dolazi u obzir”, poručio je on, te dodao da se eventualno može razmatrati povećanje za tri do pet posto. Na pitanje novinara o kojem mehanizmu je riječ, Džindić je odgovorio da “jednostavno neće dati suglasnost”, prenosi Energetika.ba.

Pokrenuta je procedura opoziva hrvatskog veleposlanika u Bosni i Hercegovini Ivana Del Vechija, potvrđeno je u petak Hini iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, dva dana nakon što je on sudjelovao na obilježavanju prijepornog dana Republike Srpske u Banjoj Luci. 
Veleposlanik Del Vechio i dalje se nalazi u Zagrebu kamo je bio pozvan na konzultacije nakon tog događaja i pokrenuta je procedura za njegovim opozivom, rečeno je Hini iz ministarstva vanjskih i europskih poslova.  Del Vechio je u srijedu bio u Banjoj Luci gdje je održana proslava prijepornog dana Republike Srpske. 

Na toj proslavi, na kojoj je bio i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, posmrtno je odlikovan srpski zločinac Slavko Lisica koji je u Hrvatskoj osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina na području Dalmacije.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u četvrtak je naglasila kako Hrvatska nikada nije sudjelovala u tom obilježavanju, da je tako trebalo biti i ove godine, te da je Del Vechio donio pogrešnu odluku.

MVEP je u četvrtak rekao da Zagreb nije bio upoznat s odlaskom veleposlanika u Banju Luku, te da je on zbog toga povučen u Zagreb na konzultacije. Također je osudio odlikovanje bivšeg oficira JNA Lisice.

U Republici Srpskoj 9. siječnja obilježavaju u znak sjećanja na taj datum iz 1992., kada je samozvana “skupština srpskog naroda”, kojom su upravljali Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik, donijela odluku o proglašenju “republike srpskog naroda u BiH”. Proslavu su ignorirali gotovo svi predstavnici diplomatskog zbora u BiH.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a trebali bi u srijedu pozvati Bosnu i Hercegovinu da podnese svoj prvi godišnji nacionalni plan u okviru Akcijskog plana za članstvo (MAP), izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica okupit će se u utorak na dvodnevnom sastanku u sjedištu Saveza u Bruxellesu. “Razgovarat ćemo o sljedećim koracima u razvoju NATO-ovih odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Očekujem da će ministri podržati spremnost NATO-a da prihvati prvi nacionalni godišnji plan. To je važan instrument koji može pomoći zemlji u provedbi političkih, ekonomskih i obrambenih reformi. Sada je na Bosni i Hercegovini da odluči o prihvaćanju ove ponude”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.

Akcijski plan za članstvo je program pomoći, praktične podrške i savjetovanja, namijenjen pripremama država za članstvo u NATO-u. Akcijski plan prilagođava se potrebama dotične države, ali sudjelovanje u njemu joj ne jamči da će na kraju i dobiti zeleno svjetlo za članstvo. Prema Akcijskom planu za članstvo, država koja želi postati članicom priprema svoj godišnji državni program.

Odluka o BiH donijet će se u okviru rasprave o zemljama jugoistočne Europe. Ministrima će se pridružiti visoka povjerenica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini. “Ta regija je od strateške važnosti i za NATO i za EU. Vidjeli smo napredak Skoplja prema članstvu u NATO-u. Sada je na vlastima u Skoplju da provedu dogovoru o imenu države. Kada se to dovrši mi ćemo biti spremni potpisati protokol o pristupanju”, rekao je Stoltenberg.

Ministri vanjskih poslova 29 zemalja članica NATO-a razgovarat će i o čitavom nizu sigurnosnih izazova. “Raspravljat ćemo o sporazumu o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF). Taj sporazum omogućio je uklanjanje čitave jedne kategorije oružja, a sada ga Rusija dovodi u opasnost. Rusija je razvila, proizvela i rasporedila nove rakete. One su mobilne i teško ih je detektirati. Riječ je nuklearnim raketama koje mogu dosegnuti do europskih gradova”, rekao je Stoltenberg.

Dodao je da Sjedinjene Države u potpunosti provode INF. “Nema novih američkih raketa u Europi, ali ima novih ruskih raketa”, rekao je glavni tajnik Saveza. Ministri vanjskih poslova također će razgovarati sa svojim kolegama iz Gruzije i Ukrajine, koje se suočavaju s ruskim prijetnjama, a NATO ističe da će im nastaviti pružati praktičnu i političku potporu. Također će se razgovarati o sigurnosnim izazovima na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Ministarski skup se završava sastankom sa svim zemljama koje sudjeluju u NATO-ovoj misiji u Afganistanu.

Kvaliteta zraka u gradskim središtima u Bosni i Hercegovini dramatično je pogoršana s prvim danima prosinca, a Sarajevo je, prema nekim parametrima, proteklog vikenda dospjelo na vrh popisa gradova s najvećim onečišćenjem na svijetu.
Prema podacima dostupnim s mjerne postaje što ju je u središtu Sarajeva postavilo veleposlanstvo SAD u BiH, indeks kvalitete zraka u tom gradu u nedjelju je bio veći od 300, što predstavlja stanje uzbune, odnosno najveće moguće opasnosti po zdravlje stanovništva. U ponedjeljak je taj indeks bio na brojci 261, što je oznaka za stanje zraka koje je “veoma nezdravo”. Mjerna postaja u veleposlanstvu SAD u Sarajevu kvalitetu zraka mjeri po standardima Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA).

Upravo je ta agencija na svojoj internetskoj stranici u nedjelju i ponedjeljak objavila kako je, prema njihovim mjerenjima, Sarajevo trenutačno grad s najvećom zagađenošću zraka na svijeti.

Prema njihovoj ljestvici, koja podrazumijeva kumulativnu analizu sadržaja onečišćujućih tvari u zraku poput čestica prašine, ugljičnog monoksida i sumpornog dioksida, kvaliteta zraka smatra se zdravom isključivo ako je ispod indeksa 50, a sve iznad toga sadrži manji ili veći rizik po zdravlje uz preporučane mjere opreza i zaštite. Indeks oznake od 300 do 500, zone u kojoj je u nedjelju bilo i Sarajevo, predstavlja opasnost po sve kategorije stanovništva.

Tek u ponedjeljak reagirali su iz Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH potvrdivši ono što je svima danima vidljivo, odnosno visoku razinu onečišćujućih tvari u zraku u svim gradovima u kojima oni provode mjerenja. “Došlo je do prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti koncentracija za lebdeće čestice ( PM2.5/ PM10), a u Živinicama i Zenici i prekoračenja graničnih vrijednosti za sumporni dioksid. U Sarajevu su prekoračene i propisane vrijednosti za ugljični monoksid”, stoji u priopćenju.

Najviše koncentracije lebdećih čestica prašine su zabilježene u Sarajevu, gdje su dnevni prosjeci, kako je navedeno, bili 4-5 puta viši od propisanih iznosa. Dopuštena vrijednost čestica prašine je 50 mikrograma po prostornom metru, a na mjernoj postaji kod sarajevske Vijećice bila je čak 269 mikrograma.

Ugljični monoksid je iznosio 6,5 miligrama tijekom 24 sata, a dopušteno je 5. U Tuzli, Zenici i Kaknju razina onečišćenja lebdećim česticama prašine bila nešto niža nego u Sarajevu, ali 3-4 puta viši od propisanih vrijednosti. Nema naznaka kako će se postojeće stanje, opasno po zdravlje stanovništva, uskoro promijeniti jer se, sukladno vremenskoj prognozi, i idućih dana očekuje zadržavanje visokih koncentracija onečišćujućih materija u zraku i očekivana su svakodnevna prekoračenja propisanih vrijednosti koncentracija u cijelom prostoru kotlinske i dolinske Bosne.

Iz FHMZ-a su istaknuli kako su za provedbu mjera za sprječavanje prekomjernog onečišćenja zraka zadužene županijska i općinske vlasti. Onečišćenje u Tuzli, Zenici i Kaknju uglavnom je rezultat rada industrijskih pogona, no u Sarajevu je to problem koji je vezan prije svega za golemi promet starih i slabo održavanih vozila, kao i za sve masovniju uporabu krutih goriva za zagrijavanje stanova i kuća.

Zbog lošeg životnog standarda tisuće kućanstava su u godinama nakon rata prestala koristiti prirodni plin kao energent te umjesto njega koriste najčešće jeftini ugljen loše kvalitete, koji sadrži veliku količinu sumpora.

Veleposlanica SAD u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack potvrdila je u srijedu kako sankcije američke vlade koje su početkom 2017. nametnute Miloradu Dodiku ostaju na snazi, istaknuvši kako je to jasan dokaz koliko je Washingtonu važno suočavanje s problemom korupcije u BiH, ali je najavila kako će SAD surađivati s Dodikom iz poštovanja prema instituciji Predsjedništva BiH, čiji je on trenutačni predsjedatelj.
Cormack uskoro napušta dužnost u BiH po isteku mandata na kojega je postavljena još u vrijeme administracije Baracka Obame, a naslijedit će je Eric Nelson, koji je, kao i ona, karijerni diplomat. “Daytonski sporazum ima ključnu ulogu u BiH i to treba braniti. U budućnosti ćemo raditi s Dodikom kao izabranim članom Predsjedništva BiH iz poštovanja prema toj instituciji i ulozi koju on u njoj ima”, kazala je Cormack u oproštajnom razgovoru s novinarima nekoliko bosanskohercegovačkih portala.

Njen nasljednik Nelson je u listopadu, tijekom saslušanja pred Odborom za vanjske poslove američkog Senata, izrijekom ukazao na problem korupcije u BiH, kojega je u srijedu spomenula i Cormack, te se založio za nastavak politike nametanja sankcija ukoliko to bude nužno kako bi se osiguralo poštivanje zakona te zajamčilo očuvanje mira i stabilnosti.

“Kada domaće institucije ne budu djelovale ili kada mir i stabilnost budu ugroženi, ciljane sankcije mogu biti učinkovit odgovor”, kazao je tada Nelson. Sankcije Dodiku nametnute su s obrazloženjem kako on svojim postupcima ugrožava provedbu Daytonskog sporazuma, a uslijedile su u vrijeme kada je Dodik zaoštrio prijetnje otcjepljenjem Republike Srpske od BiH.

On je nakon toga opetovano tvrdio kako je to osveta “stare administracije”, iznoseći tvrdnje kako će te kaznene mjere ukinuti sadašnji predsjednik SAD Donald Trump, no to se do sada nije dogodilo, a neposredno prije provedbe izbora u listopadu američke sankcije su nametnute i Nikoli Špiriću, bliskom Dodikovom stranačkom suradniku, koji je svojedobno bio i predsjedatelj Vijeća ministara BiH. Špirića su američke vlasti izravno prozvale zbog umiješanosti u korupciju.

U oba slučaja sankcije znače kako je Dodiku i Špiriću zabranjeno putovanje u SAD, određeno je zamrzavanje imovine koju eventualno tamo imaju, a američkim tvrtkama i građanima zabranjeno je s njima poslovati.

Cormack je kazala kako BiH pati od “endemske korupcije”, a za SAD je to važno jer je bez obzira na sve druge krize u svijetu BiH i dalje u fokusu američke politike, prenio je portal Klix. “Unatoč krupnim pitanjima u svijetu i dalje su i naš Kongres i naše vlasti fokusirani na BiH. Sankcije Dodiku su jedan korak u rješavanju ovih pitanja”, kazala je američka veleposlanica istaknuvši kako je sada važno da BiH dobije jakog i sposobnog glavnog tužitelja koji će se suočiti s tim izazovom.