Albanija

 Nakon jučerašnjuh šokantnih događaja koji je uzbunio cijelu regiju i o kojem predstavnici raznih političkih stranaka, država i naroda imaju različito mišljenje, ostaje gorka činjenica kako zemlje jugoistočne Europe gospodarski kasne za zemljama osnivačicama Europske unije i do šest desetljeća. 
Zemljama zapadnog Balkana trebat će 60 godina da dostignu nivo prihoda Europske unije ako nastave rasti prosječnom brzinom ostvarenom između 1995. i 2015. godine, navodi izvještaj Svjetske banke  “Zapadni Balkan: Ubrzanje motora rasta i prosperiteta”, koji je predstavljen u Beču, razmatra kako Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija – šest zemalja zapadnog Balkana – mogu ubrzati ekonomski rast i ostvariti brže približavanje prihoda nivoima u EU.

“Zemlje zapadnog Balkana su zadnjih godina ostvarile pomake na reformi javnih finansija i oživljavanju ekonomskog rasta, ali građani možda još uvijek ne osjećaju koristi od tog napretka”, rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

“Fokusiranje na strukturalne reforme može ubrzati ekonomski rast i poboljšati egzistenciju, tako da nivoi prihoda dostignu prihode u EU.”

Reforme i makroekonomska stabilnost mogu dovesti do prosječnih stopa rasta od pet posto godišnje, koji bi omogućili zemljama zapadnog Balkana približavanje EU za samo 20 godina, umjesto šest desetljeća, navodi se izvještaju.

Dok je prosječni rast u regiji od pet-šest postotaka godišnje u periodu prije 2008. godine bio brži i od rasta EU i od svjetskog rasta, nakon svjetske financijske krize se prepolovio – zaustavljajući predkrizno približavanje zemalja zapadnog Balkana životnom standardu EU-a i namećući iznalaženje novih modela rasta, zasnovanih na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većoj ulozi za privatni sektor.

Povećanje izvoza, investicije, zapošljavanje – sve su to, prema izvještaju, prioriteti za kreatore ekonomske politike. Jača regionalna integracija može pomoći povećanju izvoza kao udjela u bruto domaćem proizvodu, koji bi se trebao udvostručiti da bi dostigao udio izvoza u BDP-u ostalih malih ekonomija u tranziciji, koje su sada u EU, a i privatne investicije, u zemljama gdje je javni sektor još uvijek glavni pokretač ekonomije, također će se morati povećati.

Niska produktivnost u zemljama zapadnog Balkana, koja se sporo povećava, zahtijeva unapređenje poslovnog okruženja, da bi mogao privući privatne investicije i potaknutui rast preduzeća, navodi se u priopćenju Svjetske banke.

Stopa nezaposlenosti je u regiji skoro dvostruko veća nego u ostalim malim ekonomijama u tranziciji koje su sada u Uniji. Kad polovina stanovništva radno-aktivne dobi traži posao, a četvrtina onih koji traže posao ne mogu ga naći, potreba za povećanjem učestvovanja na tržištu rada u regiji ostaje od ključnog značaja.

To se može postići otklanjanjem destimulacija za rad, uz istovremeno uklanjanje barijera za zapošljavanje s kojima se suočavaju stariji radnici, mladi, žene i manjine, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bit će na razini od 2,7 posto, a trend oporavaka će se nastaviti i iduće dvije godine, no to će ovisiti o očuvanju političke stabilnosti bitne za privlačenje novih investicija, sažetak je analize Svjetske banke (WB) o ekonomskom trendovima u ovoj regiji, predstavljene u četvrtak u glavnim gradovima zemalja na koje se odnosi.
U projekcijama Svjetske banke stoji kako bi prosječni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj regiji u idućoj godini trebao biti veći nego u ovoj i iznositi 3,3 posto, dok je 2019. godine projiciran na razini od 3,6 posto.

Prognoze se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, s tim da među ovim državama postoje značajna odstupanja u odnosu na očekivanu prosječnu stopu gospodarskog rasta.

Najveći rast i to u kontinuitetu predviđen je za Kosovo i iznosi od 4,4 posto u ovoj do 4,8 posto u 2019. godini.

Zanimljiv je slučaj Crne Gore koja bi u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 4,2 posto, no za 2019. prognozirano je kako će on pasti na 2,5 posto.

BDP u Srbiji bi pak trebao rasti s ovogodišnjih skromnih dva posto na 3,5 posto u 2019. godini. Ključ gospodarskog rasta u regiji predstavljaju nove investicije koje pak znače otvaranje novih radnih mjesta.

Najsnažniji rast trenutačno bilježe gospodarstva Albanije, Kosova i Crne Gore, a ranije optimistične prognoze za BiH su u stanovitoj mjeri revidirane zbog nestabilnog političkog stanja, kao i zastoja u provedbi ranije najavljenih reformi, ali i nedovoljnog napretka u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti.

Iako je Međunarodni monetarni fond (MMF)očekivanu stopu rasta BDP-a za BiH za ovu godinu postavio na razini od 2,7 posto, u Svjetskoj banci i dalje očekuju da bi ona mogla biti tri posto da bi 2019. dosegnula 3,4 posto, no samo pod uvjetom nastavka provedbe reformi.

Političke napetosti u Makedoniji također su utjecale na gospodarstvo u toj zemlji pa bi rast u ovoj godini trebao biti najmanji u regiji i iznositi tek 1,5 posto, no postoje izgledi da će se stanje poboljšati pa bi za dvije godine rast BDP-a tamo trebao biti na razini od čak 3,9 posto.

Direktorica WB za zapadni Balkan Linda Van Gelder kazala je kako je u svemu posebice važno to što se proces zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, nakon desetljeća globalne recesije na području zapadnog Balkana vratilo na razdoblje prije kriznog razdoblja. “Za države zapadnog Balkana sada je bitnije nego ikada održati reformski zamah”, kazala je Van Gelder.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako ozbiljni rizici i dalje predstavljaju potencijalnu prijetnju. Riječ je prije svega o neizvjesnim političkim kretanjima i promjenama koje bi to moglo prouzročiti i time utjecati na investicije i gospodarski rast.

Rizike je moguće kontrolirati jačanjem fiskalne održivosti i ubrzavanjem strukturalnih reformi te jačanjem javnih financija i poboljšanjem uvjeta za investiranje i gospodarsko povezivanje te približavanjem država regije članstvu u Europskoj uniji, procjena je Svjetske banke.

Bledski strateški forum okupit će u ponedjeljak i utorak visoke dužnosnike Ujedinjenih naroda, Europske unije i NATO-a, kao i država Zapadnog Balkana, koji će razgovarati o nizu najaktualnijih regionalnih i globalnih pitanja.
Među temama koje će biti predmet razmatranja su promjene u svijetu i izazovi koje one nose, potreba za snažnim demokratskim rukovođenjem uz prihvaćanje nove realnosti, položaju EU u izmijenjenom svetu, o Zapadnom Balkanu, ljudskim pravima u vremenima promjena, digitalnoj diplomaciji i drugim, najavljeno je uoči susreta.

Središnji događaj je panel lidera u ponedjeljak, a na kojem bi, kako je najavio organizator, trebali govoriti premijerka Srbije Ana Brnabić, glavni tajnik OECD-a Angel Gurria, potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, te bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk.

U svjetlu dramatičnih promjena u svijetu, uz globalizaciju i digitalizaciju s jedne strane i postojeće političke, ekonomske i socijalne elite koje gube uporište, lideri će raspravljati o tome kako prihvatiti novu realnost, a ne zaboraviti vrijednosti na kojima su zasnovana moderna društva, stoji u najavi.

Jedan od panela bit će posvećen Zapadnom Balkanu i procesu proširenja EU. Neki potezi EU, kako organizator navodi u najavi, kao što je neslaganje lidera EU prošlog prosinca o tradicionalnim zaključcima koji se odnose na proširenje, sugeriraju da Unija nije zainteresirana dovoljno za to da proširenje nastavi istom dinamikom.

Nova realnost bit će predmet diskusije još jednog panela – “Nova vizija za novu realnost”, na kojem se očekuje sudjelovanje šefa turske diplomacije Mevluta Cavusoglua, ministra vanjskih poslova Mađarske Petera Szijjarta i drugih. Bit će upriličeni i razgovor s predsjednikom Opće skupštine UN-a Miroslavom Lajčakom, a neće biti zaobiđena ni situacija u medijima i jedan od najvažnijih izazova suvremenog svijeta, a to su svakako lažne vijesti.

Stoga će biti održan poseban panel pod nazivom “Lažne vijesti – jesu li medijima i dalje potrebni urednici”. Drugog danas foruma bit će održan panel posvećen položaju EU u izmijenjenoj realnosti, a raspravljat će se i o digitalnoj diplomaciji 21. stoljeća. Bledski strateški forum okupit će oko 1.000 sudionika i gostiju iz gotovo 70 zemalja, a održat će se pod sloganom “Nova realnost”.

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn najavio je da će čelnici država zapadnog Balkana na summitu u Trstu potvrditi osnivanje regionalnog ekonomskog područja i istaknuo da to nije suprotno ideji njihova integriranja u EU.

Predstavnici sedam zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku, i šest zemalja zapadnog Balkana u srijedu poslije podne će na 4. summitu Berlinskog procesa u Trstu razgovarati o jačanju suradnje i veza u regiji kako bi ona brže napredovala prema članstvu u EU.

Uoči sastanka na vrhu održan je poslovni forum na kojem je Hahn rekao da će regionalni čelnici potvrditi uspostavu zajedničkog ekonomskog područja.

“To znači stvaranje područja od oko dvadeset milijuna ljudi gde će konačno postojati slobodan protok roba i usluga”, rekao je europski povjerenik. Ono bi trebalo pospješiti trgovinsku razmjenu na zapadnom Balkanu koja je za razliku od one s EU-om, trenutno u stagnaciji, dodao je Hahn.

Po njegovim riječima, oni koji smatraju da će regionalno ekonomsko tržište ometati ideju budućeg članstva zapadnog Balkana u EU, griješe. “Upravo suprotno. Ovdje je riječ o pripremi podneblja za jedinstveno tržište EU-a, onda kada će te zemlje postati članice”, istaknuo je Hahn.

Summitu Berlinskog procesa prethodit će sastanak čelnika Francuske i Njemačke te Italije koja, prema pisanju tamošnjih medija, želi u središte rasprava staviti pitanje migranata kojih ona snosi najveći teret. “To je vrlo važan summit”, rekao je na konferenciji za novinare talijanski ministar vanjskih poslova Angelino Alfano koji je uvjeren da “zemlje zapadnog Balkana mogu pridonijeti izgradnji sigurnije Europe”.

“Naš je glavni cilj prenijeti jasnu poruku našim partnerima u regiji i njihovim građanima: dragi građani zapadnog Balkana, vaše je mjesto u Europi, nema boljeg mjesta od Europe”, rekao je Alfano.

Međutim, zemlje jugoistočne Europe smatraju da proces napredovanja prema članstvu teče presporo i da je sastanak Berlinske inicijative tek skup koji bi ih trebao umiriti, piše agencija dpa. Njemačka agencija dodaje da zemlje u regiji zabrinjava što je prevelik fokus stavljen na Srbiju, kada je riječ o projektima. Hahn je nedavno spomenuo izjavu predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera, koji je na početku svoga mandata rekao da proširenja za vrijeme aktualne Europske komisije neće biti.

Pojasnio je da je to zbog tehničke strane pristupnih pregovora jer nije realno da ijedna zemlja završi pregovore do 2019. do kada traje mandat ove komisije, ali da nije isključeno da se neka priključi EU-u u mandatu slijedeće, od 2019. do 2024.

Na skupu će biti riječi o infrastrukturnim projektima u energetici i prometu, a neki od njih su brža autocesta između Beograda i Prištine te Beograda i Sarajeva, kao i plinovod između Bugarske i južne Srbije. Trebaju biti potpisani projekti u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura.

Šefovi država i vlada zapadnog Balkana i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini potpisat će ugovor “Transport Community Treaty”. U međuvremenu je iz Republike Srpske stigao ultimatum zbog kojeg je upitno sudjelovanje BiH u projektu prometne zajednice jugoistočne Europe

Banja Luka je predložila da se željezničkim operaterima iz regije i EU-a zabrani korištenje željezničke prometne infrastrukture u RS-u sve dok BiH ne postane punopravna članica EU. Obrazloženje za takav protekcionistički ultimatum jest da bi ulazak konkurencije ugrozio poslovanje željeznica RS-a koje su u financijskim problemima.

Na četvrtom godišnjem summitu koji okuplja čelnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije sudjeluju i i čelnici sedam članica EU: Austrije, Francuske, Hrvatske koju predstavlja premijer Andrej Plenković, Italije, Njemačke, te ove godine i Velike Britanije. Summit u Trstu četvrti je koji se održava u okviru sastanaka “Berlinske inicijative”, pokrenute 2014. kako bi se ohrabrile reforme i razvoj zapadnog Balkana.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i srbijanski premijer Aleksandar Vučić razgovarali su u Pekingu o izjavama albanskih dužnosnika i “pokušajima da se kreira tzv. velika Albanija”, piše u ponedjeljak beogradski tisak.

Putin i Vučić su, kako navode Večernje novosti, ocijenili da sve učestalije prijeteće izjave političkih predstavnika Albanaca “predstavljaju potencijal za sukobe”.

Srbijanski mediji objavili su u nedjelju izjavu bivšeg zapovjednika OVK Ramusha Haradinaja koji je zaprijetio da će, ukoliko  Washington I Bruxelles ne pomognu u sređivanju stvari između Kosova i Srbije, “Albaanci sami odraditi taj posao”.

Haradinaj zahtijeva i da se iz Ustava Srbije izbaci preambula kojom je Kosovo navedeno kao neotuđivi dio njezina državnog teritorija.

Izaslanstvo Srbije, koje u glavnom gradu Kine predvodi premijer Vučić, sudjeluje na međunarodnom forumu “Pojas i put – međunarodna suradnja”.

Ugledni Financial Times u opširnom je članku proučio ulaganja tvrtki s Bliskog istoka u nekretninske projekte na Balkanu, te otkrio razloge zašto je Balkan interesantno tržište za ulaganje, ali i koji su izazovi s kojima se tvrtke tamo susreću.

FT navodi kako neki misle da je interes ulagača iz Perzijskog zaljeva potaknut strateškim ili religijskim ciljevima, no potom citira Ivana Cakarevića iz tvrte Rooftop Capital, koji vjeruje da pravi razlog ulaganja znatno prizemniji. “Radi se o pogodnoj lokaciji na sjecištu puteva, gdje je cijena rada konkurentna, a nakana pristupanja Europskoj uniji čini cijelu regiju privlačnom za ulaganja”, tvrdi Cakarević.

Investicijska tvrtka Dubaija (ICD) je u svibnju prošle godine kupila odmaralište Porto Montenegro za oko 200 milijuna dolara, što je bilo prvo ulaganje u tu balkansku državu. U međuvremenu, egipatski poduzetnik Samih Sawiris uložio je 1,1 milijun eura u elitno odmaralište Lustica Bay, a još dva arapska ulaganja: Plavi Horizonti i Montrose Montenegro su u pripremi.
Plave Horizonte muče problemi s vlasništvom zemljišta, što FT prepoznaje kao čest problem za investitore u regiji.

Investicija u Beograd na vodi, projekt vrijedan 3 milijarde dolara, je najvidljivije zaljevsko ulaganje u regiju. Iza projekta stoji tvrtka Eagle Hills iz Abu Dhabija, no okružen je brojnim kontroverzama, od činjenice da je tvrtka odabrana bez javnog natječaja, do načina na koji je srpska vlada mijenjala zakone kako bi omogućila izgradnju.

No, dok je pozornost medija na tvrtkama iz arapskih zemalja, direktor tvrtke Coreside Srđan Vujčić procjenjuje kako je za čak 80 posto investicija u nekretnine u regiji zaslužan – Izrael. “Izraelski investitori su se fokusirali na maloprodajne parkove i trgovačke centre”, rekao je James Gunn, direktor Poseidon grupe, koji ima 10-godišnje iskustvo u regiji.

Gunn je za FT naglasio kako raste i interes južnoafričkih ulagača, koji u svojoj zemlji imaju problema s valutnim rizicima i ekonomskom nestabilnošću. Tvrtka Reit Hyprop iz Johannesburga kupila je 60 posto beogradskog trgovačkog centra Delta City u veljači prošle godine. Ista tvrtka kupila je i crnogorski Delta City u Podgorici, a u kolovozu je kupila i trgovački centar u Skoplju.

Južnoafrički New Europe Property Investments kupio je zagrebački Arena Centar krajem prošle godine. Bosna i Hercegovina omiljena je meta investitora iz Perzijskog zaljeva, pogotovo u nekretnine za odmor, stanovanje i trgovinu. Saudijski Al Shiddi Trading uložio je u sarajevski City Centre. Izgradnja na turističkom gradu Buroj Ozone pokraj Sarajeva počela je krajem prošle godine – investiciji vrijednoj 2,3 milijarde eura iza koje stoje ulagači iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Unatoč sredstvima koja pristižu u oslabljelu ekonomiju BiH, ove arapske investicije nisu naišle na univerzalnu dobrodošlicu, piše FT. Neki se građani žale na sraz kultura s posjetiteljima, i puzajući nalet konzervativizma u zajednicama gdje se započinju projekti. No, državna Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) tvrdi kako su ti problemi prenapuhani, a zaljevske tvrtke ne spadaju ni među najvećih 10 investitora u BiH, prenosi Jutarnji list.

Albanski premijer Edi Rama rekao je u četvrtak za jedne švicarske novine da je „politička temperatura“ na Balkanu znatno narasla, navodeći napetosti između Makedonaca i albanske manjine u Makedoniji.

Albanija, Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Crna Gora nadaju se članstvu u Europskoj uniji, no politički sukobi, etničke napetosti i zaostaci ratnih sukoba iz devedesetih godina kompliciraju taj proces.

Čelnik albanske Socijalističke stranke Edi Rama, čija je pomoć u organizaciji etničkih Albanaca u Makedoniji kritizirana kao neprimjereno miješanje u unutarnja pitanja druge države, rekao je za švicarske novine Tages-Anzeiger da bi se stanje moglo pogoršati. „U Makedoniji bi situacija mogla izmaknuti kontroli jer je čelnik druge najveće političke stranke zanijekao mandat Albanaca u formiranju vlade“, rekao je Rama.

„Od vlasti u Skoplju tražimo samo da vlada podržava prava albanske manjine“, istaknuo je taj bivši gradonačelnik Tirane. Rama Skoplje optužuje za blokiranje albanskog kao službenog jezika iako etnički Albanci čine četvrtinu od 2 milijuna stanovnika Makedonije. „Za nas je neshvatljivo da Makedonci odbacuju albanski kao službeni jezik na nacionalnoj razini“, naglasio je.

Rastu napetosti pridonose i drugi čimbenici, tvrdi Rama, poput srpskih provokacija usmjerenih prema Kosovu koje uključuju slanje vlaka ukrašenog bojama srpske zastave i natpisom „Kosovo je Srbija“ u tu bivšu srpsku pokrajinu. Etnički albansko Kosovo s druge strane pokušava pretvoriti svoje sigurnosne snage u državnu vojsku, čemu se protivi tamošnja srpska manjina. Kritike na taj plan iznijeli su i NATO i Sjedinjene Države.

Europska unija je ranije ovog mjeseca rekla da joj se balkanske države i dalje mogu pridružiti, no da za to moraju provesti gospodarske i demokratske reforme. Izgledi za članstvo u EU-u godinama su glavni motor reforma na Balkanu nakon desetljeća komunizma, slabog gospodarstva i etničkih sukoba. „Kad uzmete u obzir to naslijeđe, jedini način da se balkanske države razviju u zrele demokracije jest članstvo u EU-u“, kazao je Rama za švicarske novine.

„Dokle god narod i političke elite Balkana ne izgube vjeru u članstvo u EU-u, one će ostati mirne. Granice će biti u opasnosti ako će EU sjediti na svojim rukama i time nas prepustiti Rusiji“, zaključio je.

Ostavština diktature Envera Hoxha i dalje truje albansku politiku – kako bi okrenula novu stranicu i zaliječila rane, vlada je otvorila arhivu zloglasne tajne policije Sigurimi, više od 25 godina nakon pada komunizma. “To bi trebalo iskorijeniti zlo koje i dalje truje albanskog društvo. Kao uklanjanje apscesa, bolna, ali neizbježna kirurška operacija”, kaže slavni albanski pisac Ismail Kadare.

Hoxha je četiri desetljeća, do smrti 1985., vladao željeznom rukom, suzbijao svaku oporbu i izolirao zemlju od bilo kakva vanjskog utjecaja. U prosincu 2016. osnovano je neovisno tijelo zaduženo da kroz arhivu vodi one koji žele istražiti sudbinu svojih voljenih ili ispitati nečiju tuđu. Tijelo je također ovlašteno za izdavanje “potvrda o nesuradnji” s komunističkim režimom, što je danas uvjet za bilo koju javnu dužnost.

U vrijeme Hoxhine vladavine više od 100.000 ljudi završilo je u radnim logorima, 20.000 u zatvorima, oko 6.000 ih je ubijeno ili je nestalo. U arhivu Sigurimija, instrumentu Hoxhine tiranije, nalaze se milijuni stranica dokumenata i deseci tisuća dosjea. Cilj otvaranja arhiva bivše tajne policije je pacifikacija albanske političke scene na kojoj su optužbe za suradnju sa Sigurimijem, često bez ikakvih dokaza, vrlo učinkovito oružje diskreditacije.

A dokazani slučajevi zapravo su vrlo rijetki. U 26 godina od pada komunizma samo su dvojica političara javno priznala suradnju sa Sigurimijem. Još su se neki političari, oni s nižih pozicija, diskretno povukli iz javnog života pošto se protiv njih povela kampanja tog tipa.

Želim znati gdje da plačem

Više od 40 godina Irina Sallaku (84) pokušava saznati sudbinu svoga supruga Xhavita. Zna jedino da ga je pogubio Sigurimi. Nakon Xhavitova nestanka “poslali su me u radni logor zajedno s dvjema kćerima”, kaže Irina. Tamo su proveli 12 godina. Irina je Ruskinja koja je Xhavita upoznala u Lenjingradu, današnjem Sankt Peterburgu, gdje je studirao. S njim je došla u Tiranu.

Nakon razlaza Moskve i Tirane 1961., do kojeg je došlo jer se Hoxha nije slagao s Hruščovljevom politikom destaljinizacije, albansko-sovjetski parovi postali su predmetom režimske paranoje. Jedna od kćeri Irine i Xhavita, Elena, pronašla je optužnicu protiv oca, kao i tri dokumenta koja govore o njegovoj egzekuciji. Ali na svakom je drugi datum i ne može se utvrditi koji je točan. O tome gdje je pokopan nema ni traga. “Ne mrzim nikoga. Želim samo znati gdje je grob da mogu zapaliti svijeću i isplakati se”, rekla je Irina. Nada se da će odgovor pronaći u arhivu Sigurimija.

Otvaranje arhiva dugo je trajalo jer je bilo mnogo otpora. “Ono krije brojne bolne tajne za mnoge Albance”, kaže Gentiana Sula, čelnica tijela koje o njemu brine. “Otvaranjem bi sva nagađanja i manipulacije trebale završiti”, dodaje. A njih u političkom i javnom životu toliko mnogo da onemogućavaju da se prošlost jasno vidi.

Ali unatoč otvaranju arhiva Sigurimija, mnoga će pitanja vjerojatno ostati neodgovorena. “Mnogo dokumenata je uništeno u tranziciji, ali i poslije”, rekao je bivši ravnatelj arhiva ministarstva unutarnjih poslova Kastriot Dervishi. Slično je bilo i tijekom nereda 1997. i anarhije koja je zavladala u zemlji. “Istinu neće biti lako ustanoviti, ali važno je do nje doći kako bi otkrili sve apekte jednog od najrepresivnijih režima 20. stoljeća”, zaključuje Kadare.

Albanija je u četvrtak upozorila na to da se politička kriza u susjednoj Republici Makedoniji ne bi smjela pokušati pretvoriti u političku.

Predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov odbio je dati mandat za sastavljanje vlade čelniku Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Zoranu Zaevu koji ima parlamentarnu većinu dobivanjem potpore stranaka Albanaca. Objasnio je da ne može dati mandat nekome tko prijeti suverenitetu Makedonije.

Stranke Albanaca uvjetovale su potporu Zaevu zahtjevom da se omogući šira upotreba albanskog jezika. Zaev se nadao da će njegova stranka uspjeti formirati novu makedonsku vladu nakon što je propao pokušaj konkurentske VMRO-DPMNE da to ranije učini.

Tisuće prosvjednika, većinom bliskih Nikoli Gruevskom, predsjedniku VMRO-DPMNE, svake večeri izlaze na ulice makedonskih gradova, osobito Skoplja, izražavajući nezadovoljstvo i protiveći se uspostavljanju vlade koja bi imala koristi od parlamentarne većine.

Prosvjednici osuđuju mogućnost šire upotrebe albanskog jezika, odnosno mogućnosti da taj jezik postane službeni u cijeloj zemlji od 2,1 milijuna stanovnika, od kojih četvrtinu čine Albanci. Oporba kritizira odbacivanje takvog zahtjeva, ali i Europa i Sjedinjene Države.

Albanski predsjednik Bujar Nishani u četvrtak je na rubu međunarodnog foruma u Bakuu razgovarao sa svojim makedonskim kolegom. U zajedničkom su priopćenju istaknuli da bi “pokušaj pretvaranja političke krize u etničku mogao imati iznimno teške posljedice za sve”. Oporba tvrdi da šef desnice, Nikola Gruevski, koji je svjestan toga da gubi vlasti, želi namjerno situaciju prikazati kao etničku krizu kako bi se održao na vlasti.

Najveća prosječna isplaćena plaća u regiji, prema posljednjim podacima, u prošloj godini iznosila je u Sloveniji 1.020,40 eura, a najmanja u Makedoniji svega 363,80 eura (22.460 denara).

Prosječna plaća prema posljednjim podacima u Hrvatskoj je iznosila 749,70 eura (5.642 kune), u Crnoj Gori 503 eura, u Bosni i Hercegovini 428 eura (837 KM), te u Srbiji 369,70 eura (45.767 dinara).

Iako je prosječna plaća u Sloveniji od 1.020,40 eura prema podacima za listopad prošle godine bila najveća u regiji, ona je za 15,2 eura manja u odnosu na onu isplaćenu godinu ranije u Sloveniji kada je iznosila 1.035,60 eura.

I prosječna plaća u Hrvatskoj, također prema posljednjim podacima za listopad prošle godine manja je za 12,3 eura u odnosu na kraj 2015. godine. Naime, u listopadu prošle je iznosila 749,70 eura, a krajem 2015. 762 eura.

Pored toga što je najmanja u regiji prosječna plaća u Makedoniji prema posljednjim podacima iz listopada prošle godine za 9,20 eura je manja nego ona isplaćena na kraju 2015, odnosno na početku prošle godine. Posljednja isplaćena bila je 363,80 eura, dok je u ranijem periodu iznosila 373 eura.

Smanjena je i prosječna plaća u Bosni i Hercegovini i to za 2,5 eura. Naime, prema posljednjim podacima za rujan prošle godine iznosila je 428 eura, dok je krajem 2015. i početkom prošle godine iznosila 430,50 eura.

Konstantan rast bilježi prosječna plaća u Crnoj Gori koja je narasla tokom prošle godine za 13 eura. Naime, početkom prošle godine iznosila je 490 eura, dok je posljednja isplaćena, prema podacima za studeni prošle godine iznosila 503 eura.

Usprkos tome što je najviše narasla, čak 42,70 eura prosječna plaća u Srbiji je i dalje među najmanjima u regiji. Tako je na početku prošle godine iznosila 327 eura, dok je prema posljednjim podacima za studeni prošle godine iznosila 369,70 eura.