Albanija

Vodstvo Energetske zajednice

Vodstvo Energetske zajednice upozorilo je Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Kosovo da punih pet godina krše propise kojima su se obvezale ograničiti onečišćenje zraka i okoliša iz termoelektrana.

Kako su u utorak priopćili iz Aarhus centra u BiH, Ministarsko vijeće Energetske zajednice, koja u primjeni i poštovanju propisa energetskih zakona i zaštite okoliša obuhvaća zemlje članice EU i jugoistoka Europe, na svojoj sjednici istaknulo je da u čak osam blokova termoelektrana u Bosni i Hercegovini nije smanjena emisija sumporova diokisida, ugljičnog dioksida i lebdećih čestica.

Podsjetili su i da je Tajništvo Energetske zajednice još 2021. godine pokrenulo proces protiv BiH na koji vlasti nisu reagirale. Prema tim navodima, u 2022., kao i godinu ranije, emisije sumpor dioksida iz velikih zagađivača u BiH bile su gotovo osam puta veće od dopuštenih.

Ponajviše zbog toga te korištenja fosilnih goriva u sezoni grijanja, zrak u BiH je u većini sredina nezdrav tijekom zimskih mjeseci.

Inače, Energetska zajednica uspostavljena je 2006. godine te omogućava kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i plin na svijetu, u kojem efektivno sudjeluje Europska unija te osam ugovornih strana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.

Nova infrastruktura
Kosovo i Albanija složile su se o stvaranju zajedničkog digitalnog koridora 5G mreže, a memorandum koji je 2. listopada potpisan u skladu je sa sporazumom iz Bijele kuće postignutim između Kosova i Srbije, tvrde dužnosnici iz kosovskog Ministarstva ekonomije i zaštite okoliša.

Tim sporazumom o ekonomskoj normalizaciji Kosovo se obvezalo da će zabraniti upotrebu 5G mreže, u sklopu svoje mrežne infrastrukture, koja je nabavljena od nepouzdanih kupaca. Pri tome se podrazumijeva da je riječ o opremi kineske kompanije Huawei, čije korištenje SAD pokušava zaustaviti.

Kako je poznato, 5G mreža predstavlja posljednju generaciju za povezivanje s internetom, koja omogućavaju brzi prijenos podataka i veću brzinu prilikom njihovog preuzimanja. Ta se tehnologija na globalnoj razini počela primjenjivati 2019. godine. Od travnja 2019. godine 224 operatera u 88 zemalja počelo je s primjenom 5G tehnologije.

Na Kosovu i u Albaniji, 5G mreža još nije dostupna korisnicima pametnih telefona, niti su završene procedure za izdavanje licencija za korištenje potrebnih radio frekvencija, objašnjava Radio Slobodna Europa (RSE).

Uran Haxha, glasnogovornik Ministarstva ekonomije i zaštite okoliša Kosova, u izjavi za RSE kaže da je sporazum u Washingtonu potpisan prije konačnog nacrta memoranduma za formiranje 5G digitalnog koridora, koji je Kosovo potpisalo s vladom Albanije, odnosno s albanskim Ministarstvom energetike i infrastrukture. “Naravno, sve je usaglašeno i pobrinuli smo se da se Kosovo pridržava washingtonskog sporazuma i da ovim memorandumom ne krši niti jednu točku sporazuma”, rekao je Haxha. Driart Elshani, stručnjak za telekomunikacije, kaže da bi memorandum o stvaranju digitalnog koridora 5G trebao biti u okviru europskog sporazuma o koridoru 5G. On dodaje da bi vlade Kosova i Albanije trebale pojačati napore kada je riječ o integraciji u 5G koridor Europske unije.

“Sporazumom o stvaranju 5G digitalnog koridora između Kosova i Albanije postavljaju se temelji za 5G komunikaciju u budućnosti što je važno za ekonomski razvoj obje zemlje. EU ima sporazum o koridoru 5G u koji Kosovo i Albanija do sada nisu bili uključeni. Razvoj 5G koridora u europskoj mreži je važan jer jamči integraciju unutar Europske unije s ciljem ekonomskog razvoja”, kaže Elshani.

Kako što je poznato, Sjedinjene Američke Države traže od mnogih zemalja diljem svijeta da se usprotive kineskoj kompaniji Huawei i njenom 5G mrežnom sustavu. Washington je tu kompaniju stavio na crnu listu jer veruje da predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti, te da koristi 5G tehnologiju za špijuniranje u korist kineske vlade. Philip Kosnett, veleposlanik SAD-a na Kosovu, u razgovoru za RSE 21. rujna rekao je kako zna da je vlada Kosova ranije jasno stavila do znanja da razumije američku zabrinutost u vezi s Huaweijem i da neće nabavljati nikakvu tehnologiju za Telekom Kosova koju nudi ta kineska kompanija.

U memorandumu potpisanom u Tirani Kosovo i Albanija dogovorili su suradnju u izradi nacrta politika i programa za razvoj 5G mreže, u postavljanju standarda za sigurne mreže utemeljene na najboljoj praksi Europske unije i drugih međunarodnih organizacija.

Također, dvije strane su se obvezale da će razviti digitalni koridor Priština-Tirana zasnovan na 5G tehnologiji. Predviđeno je da na početku korištenja tom mrežom bude pokrivena autocesta Ibrahima Rugove, koja s Kosova vodi do granice s Albanijom, piše Poslovni dnevnik.

Sjedište u Tirani
Operatori elektroprijenosnih sustava OST iz Albanije i KOSTT s Kosova potpisali su ugovor o osnivanju burze električne energije.

Nova burza pod nazivom ALPEX imat će sjedište u Tirani i trgovat će kratkoročnim ugovorima za električnu energiju na elektroenergetskim tržištima Albanije i Kosova. Trgovina će se odvijati prema načelu ‘dan unaprijed’, a u budućnosti se očekuju u unutardnevna trgovanja.

Čim počne raditi, ALPEX će zatražiti status nominiranog operatora elektroenergetskog tržišta (tzv. NEMO) u obje zemlje, izvijestila je Energetska zajednica.

Balkan Energy News
Investitori imaju rok do 16. ožujka za podnošenje zahtjeva za izgradnju fotonaponske elektrane jugozapadno od glavnog grada Tirane, snage 140 MW.

Procjena predkvalifikacija i tehničkih čimbenika trajati do 26. ožujka, a žalbe se primaju do 31. ožujka, s rokom odgovora do 6. travnja. Ugovor s pobjednikom natječaja trebao bi biti potpisan 8. svibnja, piše Balkan Energy News portal.

Albanija planira prodavati dio energije na tržištu, a proizvodnja iz druge polovice sustava u blizini Nacionalnog parka Karavasta imat će povlaštenu cijenu na 15 godina. Procijena je taj pothvat vrijedi ukupno sto milijuna eura.

Forum
Jedna od zemalja s kojom Hrvatska bilježi snažan rast gospodarske suradnje je Albanija, čija ministrica gospodarstva i financija Anila Denaj danas boravi u službenom posjetu u Zagrebu.

Razgovarat će s ministrom gospodarstva Darkom Horvatom, a u pratnji su joj i gospodarstvenici, koji će sudjelovati na Hrvatsko-albanskom gospodarskom forumu koji će se održati u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Interes za poslovnu suradnju gospodarstvenici dviju zemalja pokazale su već prošlog ljeta, kad je održan prvi forum na kojemu je sudjelovalo 20-ak hrvatskih i 88 albanskih tvrtki, a na današnjem za bilateralne razgovore prijavilo se 30-ak tvrtki iz Hrvatske, te 20-ak iz Albanije.

Najviše mogućnosti za suradnju prema procjeni HGK je u energetici, strojogradnji, elektroindustriji i elektronici, farmaceutskoj, prehrambenoj, tekstilnoj i industriji obuće, te naročito u graditeljstvu i investicijskim radovima u Albaniji. Među tvrtkama koje dolaze iz Albanije su i proizvođači rajčica, klementina, povrća, prerađivači sardina, proizvođači iz metalne industrije i iz građevine, a zainteresiranih ima i za suradnju u području naoružanja.

Među hrvatskim tvrtkama koje sudjeluju na Forumu su Ina, Crosco, Končar, Metal Product, Vindija, Fragaria, Pik Vrbovec plus, Elda, Kemika, Perpetuum Mobile, Tehnix, Altpro, Salon bankarske opreme Ozimec, Neoinfo, Elektro Centar Petek, OPG Nevenka Jurin, Surium, Runs with Twins, Sano Modern animal nutrition, Transmitters and communications, Galko, Brana, Luka Zadar, Bureau Veritas Croatia…

Vrijednost izvoza u Albaniju najveća je bila 2015., 67,5 milijuna eura, nakon čega je zabilježen pad, no ponovno raste i lani je u prvih deset mjeseci dosegnuo gotovo 64 milijuna eura i na godišnjoj razini bio je veći za više od 36%. Glavni hrvatski izvozni proizvodi su nafta, riblji proizvodi, električni transformatori, čokolada i nove vanjske pneumatske gume, dok iz Albanije uvozimo aluminijske šipke i profile, obuću, prerađene ribe, bilje i povrće. Uvoz iz Albanije je osjetno skromniji, no bilježi kontinuiran rast i u deset lanjskih mjeseci iznosio je 7 milijuna eura.

Analiza
Čelnici Zapadnog Balkana koriste neodlučnost Europske unije u politici proširenja prepuštajući inicijativu neeuropskim državama zainteresiranim za tu regiju, kazao je u ponedjeljak u razgovoru za podgorički portal Vijesti analitičar Srđan Majstorović iz beogradskog “Centra za europske politike” istaknuvši da umor Unije od proširenja zapadnobalkanske države sve otvorenije koriste za traženje partnera u Kini, Rusiji i Turskoj i usporavanje demokratskih procesa.

“Uslijed neizvjesnosti rokova pristupanja EU, politički čelnici se vode vrlo racionalnom računicom po kojoj ‘troškovi’ priprema za članstvo u EU, koji podrazumijevaju slobodno tržište, slobodu izražavanja i oporbenog djelovanja, slobodne medije, demokratske izbore i institucije, pravosuđe oslobođeno političkih pritisaka, predstavljaju suviše visoku cijenu. Oni je nisu spremni platiti jer bi time riskirali trajne posljedice po status, poziciju i privilegije“, tvrdi Majstorović.

On podsjeća da Kina, Rusija i Turska angažman u regiji ne dovode u vezu s pitanjima koja su od značaja za demokratizaciju i vladavinu prava.

“Osiguravajući potporu tih država, lideri zapadnog Balkana šalju dvosmislenu poruku da pristupanje EU nije jedini scenarij, već da su moguće i druge opcije. Očigledno je da su regionalni lideri više naklonjeni suradnji s trećim zemljama i oportunističkom otkazivanju europskih pravila zarad političke podrške i novca bez uvjetovanja. Za razliku od suradnje s EU, koja je zasnovana na određenim načelima i vrijednostima“, tvrdi Majstorović za Vijesti.

Vladimir Vučković iz podgoričkog “Centra za građansko obrazovanje” smatra da lideri Zapadnog Balkana svjesno koketiraju s neeuropskim silama. Podsjećajući na izjave crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da “EU mora prihvatiti oštru konkurenciju na globalnoj sceni” te da “Crna Gora nije iz nužde opredijeljena da bude dio EU”, i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića “da je EU racionalan izbor, ali da to ne znači da će Srbija pokvariti odnose s Rusijom”, Vučković upozorava da upravo Crna Gora i Srbija prednjače u traženju alternative EU, iako se javno zalažu za integracije.

“To vidimo u slučaju Crne Gore i njenih kreditnih aranžmana s Kinom oko posla s autocestom, iako je EU imala značajnu rezervu prema tom poslu…. A Srbija je, kao glavni regionalni akter, počela jačati suradnju s Rusijom kroz potpisivanje niza ekonomskih i vojnih sporazuma. Zajedničko za politiku obje zemlje jest da su one poslale poruku EU – da njena igra nije jedina igra u gradu”, kaže Vučković za podgoričke Vijesti.

Taj list podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron Bruxelles u kolovozu upozorio da EU na Balkanu ima sve jaču konkurenciju, ističući da Zapadni Balkan treba ugraditi u Europu “inače će o njemu odlučivati SAD, Rusija i Turska”.

Majstorović smatra da će buduća integracija Zapadnog Balkana više zavisiti od zrelosti članica EU, nego država kandidata.

“Integracija zapadnog Balkana će zavisiti od zrelosti i spremnosti EU da prihvati činjenicu da svoju stratešku budućnost i autonomiju u vođenju europskih i globalnih pitanja neće biti u mogućnosti sprovesti dok god ove zemlje ne postanu njen sastavni dio”, zaključuje Majstorović u razgovoru za podgorički portal.

Preporuka EK
Europska komisija u srijedu je preporučila otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ocijenivši da su obje zemlje ispunile kriterije.

Povjerenik za pregovore o proširenju Johannes Hahn predstavio je pred Odborom za vanjsku politiku Europskog parlamenta paket dokumenata o proširenju, koji je Komisija netom prije usvojila. “Obje zemlje su obavile svoju zadaću. Kako bismo ostali vjerodostojni u procesu koji se temelji na zaslugama, sada Europska unija mora ispuniti svoja obećanja i jasno i pozitivno odgovoriti kada ove države ispune svoja obećanja”, rekao je Hahn.

O preporuci Komisije odlučuju zemlje članice EU-a jednoglasno i sada je pitanje hoće li ovaj put biti prihvaćena preporuka Komisije o početku pregovora na summitu čelnika u lipnju. Tome se najviše protive Francuska i Nizozemska. Komisija već godinama predlaže otvaranje pregovora s Makedonijom, ali je taj prijedlog uvijek u prvom redu nailazio na protivljenje Grčke zbog spora oko imena zemlje, ali ni druge zemlje članice nisu bile previše zagrijane da to dopuste. Albanija je prvi put takvu preporuku dobila prošle godine.

Povjerenik Hahn je pozvao sve zemlje u jugoistočnoj Europi da riješe svoja bilateralna pitanja jer ih EU ne želi uvoziti, spominjući pri tom kao pozitivan primjer dogovor Skoplja i Atena oko imena Makedonije, koja je njihovim dogovorom službeno postala Sjeverna Makedonija.

Jutarnji list
Izvješće Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog kriminala, objavljeno ovih dana u Beču, zemlje Zapadnog Balkana prokazuje kao eldorado za unosne poslove niza kriminalnih bandi koje najčešće ne znaju ni za granice niti za nacionalnu pripadnost, piše u četvrtak Jutarnji list.

Organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Ženevi predanim je radom više desetaka stručnjaka, suradnika i novinara na terenu prikupila podatke o aktivnostima i punktovima organiziranoga kriminala u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Njihov raport upućuje na razgranatu terensku mrežu mafijaških klanova koja je klasični proizvod korumpiranih vlasti i gospodarske nestabilnosti na tradicionalno tranzitnom i strateški bitnom području. Švercom narkotika, cigareta, oružja, ukradenih automobila i ljudi ostvaruju se zarade koje premašuju stotine milijuna eura, a krajnja destinacija sve krijumčarene robe je Zapadna Europa. Prema kojoj put vodi preko Hrvatske, navodi Jutarnji list.

Ključnom “poslovnom” vrlinom Zapadnog Balkana definira se njegov dobar položaj između Afganistana, kao najvećega svjetskog proizvođača opijuma, i EU kao najvećega heroinskoga tržišta. Ova je regija, međutim, procijenjena i kao sve značajnije mjesto infiltracije kokaina u Europu, i to onoga latinoameričke proizvodnje koji se uvozi preko Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Da Balkanci nisu samo trgovci, nego i proizvođači opojnih supstanci, dokument argumentira primjerom Albanije kao najveće zemlje proizvođačice kanabisa na kontinentu, piše dnevnik.

Navode da izvješće globalne antikriminalne udruge locira cijeli niz pograničnih gradova prema Hrvatskoj kao glavne hot-spotove nezakonitih operacija.

Zanimljivo je da je najveći broj njih u političkom carstvu Milorada Dodika, ali i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Punktovi u istočnome dijelu BiH, oko Bijeljine i Zvornika, specijalizirani su navodno za šverc migranata, krivotvorenog novca, lažnih modnih brendova, ali i droge i automobila. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije jedan je od značajno propusnih ventila gdje je na glasu izražena korumpiranost lokalnih carinika. Glavna kriminalna zona, koja Hrvatsku čini naročito izloženom mafijaškim poslovima, smještena je, prema ovom dokumentu, u Trebinju.

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog kriminala u doglednoj budućnosti prognozira dodatno jačanje poslova regionalne mafije kroz velike infrastrukturne projekte poput gradnje jadranskojonske autoceste, navodi Jutarnji. Dodaju i da organizacija procjenjuje kako postoji opravdan rizik da Zapadni Balkan postane digitalna slijepa točka u europskom dvorištu, a time i potencijalna baza za cyber napade i špijunažu zone EU.

Države zapadnog Bakana koje svoje energetske resurse i dalje u velikoj mjeri temelje na termoelektranama na ugljen time opasno ugrožavaju zdravlje svojih stanovnika ali i onih u državama-članicama Europske unije, sažetak je analize nekoliko europskih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, predstavljene u utorak.

Kako navodi Centar za ekologiju i energiju, čije je sjedište u Tuzli, organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje provele su analizu utjecaja rada termoelekrana na zapadnom Balkanu prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije.

Na području zapadnog Balkana, odnosno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno šesnaest termoelektrana na ugljen, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.

Kao ilustracija naveden je podatak iz 2016. po kojemu je samo tijekom 2016. godine iz termoelektrana na zapadnom Balkanu u zrak ispuštena količina sumpornog dioksida (SO2) jednaka onoj emitiranoj iz svih 250 termoelektrana u Europskoj uniji, a tome treba dodati i enormu količinu zagađenja česticama prašine i dušičnim oksidom.

Sve to ima i konkretnu cijenu. Zbog onečišćenja zraka procijenjeno je kako se godišnji troškovi za zdravstvo koji iz toga proistječu za države zapadnog Balkana broje u iznosima od 6 do čak 11,5 milijardi eura. “Desetljećima termoelektrane zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš te svoje, ali i stanovništvo susjednih država. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz EU da izvrše pritisak i na BiH da vlasti počnu voditi brigu o zdravlju svojih i građana EU”, izjavio je koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško.

Termoelektrane zapadnog Balkana izravna prijetnja i stanovnicima zemalja EU

Savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica izvještaja Vlatka Matković Puljić upozorila je kako je onečišćenje iz termoelektrana zapadnog Balkana izravna prijetnja i za stanovnike država u EU jer taj problem ne poznaje granice. “U Europi to i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi u zemlje Europske unije gdje dodatno negativno utječe na već lošu kvalitetu zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, izravnih susjeda regiji zapadnog Balkana, da ispune europske standarde kvaliteta zraka”, kazala je Matković Puljić.

U Bosni i Hercegovini, koja je kao dio bivše Jugoslavije izgradila brojne kapacitete za proizvodnju električne energije temeljene na eksploataciji ugljena, posebice koncetrirane na području Tuzle i u Kaknju u središnoj Bosni, gradnja tih elektrana nastavljena je i nakon rata, unatoč preporukama o potrebu smanjenja proozvodnje energije iz fosilnih goriva. Kineskom tehnologijom je u mjestu Stanari kod Doboja izgrađena i 2016. u pogon puštena potpuno nova termoelektrana koja struju proizvodi isključivo za izvoz.

Proširenje termoelektrana na ugljen pravda se radnim mjestima

Vlasti RS-a planiraju obnovu i proširenje termoelektrane u Gacku, a one u Federaciji BiH gradnju novih termoblokova u Tuzli, pri čemu se tvrtke iz Kine ponovo nameću kao najzainteresiraniji partneri.

Vlasti u oba entiteta tvrde kako je održanje priozvodnje i proširenje teermoelektrana na ugljen nužno zbog razvitka i očuvanja radnih mjesta, no analiza koju je 2018. godine objavio upravo tuzlanski Centar za ekologiju i energiji pokazala je kako su to netočne konstatacije te da to vrijedi za sve države zapadnog Balkana koje također planiraju slične projekte. “Dok predlagatelji navode da će u regiji biti sačuvano 10030 radnih mjesta i otvoreno 17600 novih, vjerojatnije je smanjene broja radnih mjesta za 5170. Razlog tome je činjenica da se i u slučaju kada se otvaraju nova radna mjesta zapravo radi o manjem broju nego što se prvobitno tvrdilo, kao i da ta brojka samo doprinosi nadomještavanju broja radnih mjesta koje je potrebno ukinuti u rudnicima radi postizanja prosječne produktivnosti rada u Europskoj uniji”, stoji u ovoj analizi.

Prema analizi koju je još 2004. godine provela Svjetska banka, broj zaposlenih u industriji ugljena na zapadnom Balkanu apsolutno nema ekonomsku osnovu i morao bi biti smanjen za najmanje 80 posto kako bi postao održiv i isplativ. U slučaju BiH to bi značilo da se s 15 tisuća broj zaposlenih mora smanjiti na svega 3 tisuće, a u Srbiji sa 25 tisuća na 8 tisuća.

U analizi podsjećaju i na to kako kod planiranja tremoelektrana na fosilna goriva okolišni faktor igra ogromnu ulogu zbog jasnih klimatskih promjena. Kako bi se izbjegla klimatska katastofa odnosno kako bi se zadržalo projecirani rast temperature ispod dva stupnja Celzijevih najmanje 80 posto geoloških rezervi ugljena diljem svijeta moralo bi ostati netaknuto. No čak je i prag rasta od dva stupnja Celzijevih neophodno sniziti kako bi se zaštitile zemlje koje su posebno izložene neželjenim utjecajima klimatskih promjena. Stoga je 2015. potpisan Pariški klimatski sporazum kojim se zemlje potpisnice pravno obvezuju da će nastojati porast globalne temperature ograničiti ispod praga od 1,5 stupnja Celzijevih.

U Jugoistočnoj Europi najviše veleprodajne cijene za baznu električnu energiju u drugom kvartalu 2018. godine bile su u Grčkoj , a najniže u Bugarskoj , dok su u Srbiji i Hrvatskoj cijene bile 41, odnosno 43 eura za MWh, prema novom izvješću Europske komisije.
Veleprodajne prosječne cijene za baznu i vršnu električnu energiju u Jugoistočnoj Europi su naglo porasle od travnja, kada su bile 49 eura za MWh, do lipnju kada je zabilježeno više od 60 eura za MWh. Stalni rast cijena u tom dijelu Europe početkom ljeta je bio posljedica i temperatura, koje su za nekoliko stupnjeva bile više od prosječnih za ovo doba godine, što je povećalo potrošnju kupaca za potrebe hlađenja.

Što se tiče cijele EU, prosječne veleprodajne cijene električne energije u drugom kvartalu bile su 44 eura za MWh, što je godišnji rast od 18 posto. Niže cijene električne energije u Bugarskoj su možda bile posljedica povećanja proizvodnje u nuklearnim elektranama, koje, uz elektrane na lignit i hidroelektrane, mogu osigurati proizvodnju bazne električne energije uz niske troškove, navodi se u izvješću. Zbog takvih niskih cijena u Bugarskoj povećao se izvoz u susjedne zemlje, uglavnom u Grčku, Srbiju i Makedoniju.

U travnju 2018. godine udio obnovljivih izvora (voda, biomasa, vjetar i Sunčana energija) dostigao je 38 posto u proizvodnji električne energije EU-a, što je najviše od početka mjerenja ovih podataka, i prvenstveno rezultat dobre proizvodnje iz hidroelektrana i vjetroelektrana u najvećem dijelu Europe, naglašeno je u izvješću. Tako je u travnju ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora u EU bila veća od 80 TWh. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u drugom kvartalu 2018. udio fosilnih goriva (kombinacija krutih goriva i plina) smanjen je s 33 posto na 30 posto, dok je udio obnovljivih izvora porastao s 32% na 37%, objavio je Balkan Green Energy News.


Povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnja desetina energetskih objekata, ulaganje u prijenosnu mrežu te održivost rudnika i modernizacija proizvodnje, samo su neki od ciljeva Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koja je nedavno usvojena u Savjetu ministara BiH. Ipak, susjedna država ostat će solidno uronjena u proizvodnju energije iz fosilnih goriva. Istodobno, rast će cijena električne energije zbog veće penetracije obnovljivaca, prije svega korištenjem hidropotencijala, dok će vjetar i Sunce u finalnoj potrošnji rasti po vrlo malim stopama od 12%, odnosno 2,8% do 2035.. Ono što je gotovo sigurno, je da će zbog poticaja za ulaganja u obnovljive izvore energije samo po toj osnovi cijena električne energije u BiH do 2035. godine porasti najmanje 13% jer će za naknade trebati izdvojiti 115 mil. eura i to pod uvjetom da ostali troškovi (cijena električne energije, mrežarina i PDV) ostanu isti.