Albanija

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn najavio je da će čelnici država zapadnog Balkana na summitu u Trstu potvrditi osnivanje regionalnog ekonomskog područja i istaknuo da to nije suprotno ideji njihova integriranja u EU.

Predstavnici sedam zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku, i šest zemalja zapadnog Balkana u srijedu poslije podne će na 4. summitu Berlinskog procesa u Trstu razgovarati o jačanju suradnje i veza u regiji kako bi ona brže napredovala prema članstvu u EU.

Uoči sastanka na vrhu održan je poslovni forum na kojem je Hahn rekao da će regionalni čelnici potvrditi uspostavu zajedničkog ekonomskog područja.

“To znači stvaranje područja od oko dvadeset milijuna ljudi gde će konačno postojati slobodan protok roba i usluga”, rekao je europski povjerenik. Ono bi trebalo pospješiti trgovinsku razmjenu na zapadnom Balkanu koja je za razliku od one s EU-om, trenutno u stagnaciji, dodao je Hahn.

Po njegovim riječima, oni koji smatraju da će regionalno ekonomsko tržište ometati ideju budućeg članstva zapadnog Balkana u EU, griješe. “Upravo suprotno. Ovdje je riječ o pripremi podneblja za jedinstveno tržište EU-a, onda kada će te zemlje postati članice”, istaknuo je Hahn.

Summitu Berlinskog procesa prethodit će sastanak čelnika Francuske i Njemačke te Italije koja, prema pisanju tamošnjih medija, želi u središte rasprava staviti pitanje migranata kojih ona snosi najveći teret. “To je vrlo važan summit”, rekao je na konferenciji za novinare talijanski ministar vanjskih poslova Angelino Alfano koji je uvjeren da “zemlje zapadnog Balkana mogu pridonijeti izgradnji sigurnije Europe”.

“Naš je glavni cilj prenijeti jasnu poruku našim partnerima u regiji i njihovim građanima: dragi građani zapadnog Balkana, vaše je mjesto u Europi, nema boljeg mjesta od Europe”, rekao je Alfano.

Međutim, zemlje jugoistočne Europe smatraju da proces napredovanja prema članstvu teče presporo i da je sastanak Berlinske inicijative tek skup koji bi ih trebao umiriti, piše agencija dpa. Njemačka agencija dodaje da zemlje u regiji zabrinjava što je prevelik fokus stavljen na Srbiju, kada je riječ o projektima. Hahn je nedavno spomenuo izjavu predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera, koji je na početku svoga mandata rekao da proširenja za vrijeme aktualne Europske komisije neće biti.

Pojasnio je da je to zbog tehničke strane pristupnih pregovora jer nije realno da ijedna zemlja završi pregovore do 2019. do kada traje mandat ove komisije, ali da nije isključeno da se neka priključi EU-u u mandatu slijedeće, od 2019. do 2024.

Na skupu će biti riječi o infrastrukturnim projektima u energetici i prometu, a neki od njih su brža autocesta između Beograda i Prištine te Beograda i Sarajeva, kao i plinovod između Bugarske i južne Srbije. Trebaju biti potpisani projekti u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura.

Šefovi država i vlada zapadnog Balkana i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini potpisat će ugovor “Transport Community Treaty”. U međuvremenu je iz Republike Srpske stigao ultimatum zbog kojeg je upitno sudjelovanje BiH u projektu prometne zajednice jugoistočne Europe

Banja Luka je predložila da se željezničkim operaterima iz regije i EU-a zabrani korištenje željezničke prometne infrastrukture u RS-u sve dok BiH ne postane punopravna članica EU. Obrazloženje za takav protekcionistički ultimatum jest da bi ulazak konkurencije ugrozio poslovanje željeznica RS-a koje su u financijskim problemima.

Na četvrtom godišnjem summitu koji okuplja čelnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije sudjeluju i i čelnici sedam članica EU: Austrije, Francuske, Hrvatske koju predstavlja premijer Andrej Plenković, Italije, Njemačke, te ove godine i Velike Britanije. Summit u Trstu četvrti je koji se održava u okviru sastanaka “Berlinske inicijative”, pokrenute 2014. kako bi se ohrabrile reforme i razvoj zapadnog Balkana.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i srbijanski premijer Aleksandar Vučić razgovarali su u Pekingu o izjavama albanskih dužnosnika i “pokušajima da se kreira tzv. velika Albanija”, piše u ponedjeljak beogradski tisak.

Putin i Vučić su, kako navode Večernje novosti, ocijenili da sve učestalije prijeteće izjave političkih predstavnika Albanaca “predstavljaju potencijal za sukobe”.

Srbijanski mediji objavili su u nedjelju izjavu bivšeg zapovjednika OVK Ramusha Haradinaja koji je zaprijetio da će, ukoliko  Washington I Bruxelles ne pomognu u sređivanju stvari između Kosova i Srbije, “Albaanci sami odraditi taj posao”.

Haradinaj zahtijeva i da se iz Ustava Srbije izbaci preambula kojom je Kosovo navedeno kao neotuđivi dio njezina državnog teritorija.

Izaslanstvo Srbije, koje u glavnom gradu Kine predvodi premijer Vučić, sudjeluje na međunarodnom forumu “Pojas i put – međunarodna suradnja”.

Ugledni Financial Times u opširnom je članku proučio ulaganja tvrtki s Bliskog istoka u nekretninske projekte na Balkanu, te otkrio razloge zašto je Balkan interesantno tržište za ulaganje, ali i koji su izazovi s kojima se tvrtke tamo susreću.

FT navodi kako neki misle da je interes ulagača iz Perzijskog zaljeva potaknut strateškim ili religijskim ciljevima, no potom citira Ivana Cakarevića iz tvrte Rooftop Capital, koji vjeruje da pravi razlog ulaganja znatno prizemniji. “Radi se o pogodnoj lokaciji na sjecištu puteva, gdje je cijena rada konkurentna, a nakana pristupanja Europskoj uniji čini cijelu regiju privlačnom za ulaganja”, tvrdi Cakarević.

Investicijska tvrtka Dubaija (ICD) je u svibnju prošle godine kupila odmaralište Porto Montenegro za oko 200 milijuna dolara, što je bilo prvo ulaganje u tu balkansku državu. U međuvremenu, egipatski poduzetnik Samih Sawiris uložio je 1,1 milijun eura u elitno odmaralište Lustica Bay, a još dva arapska ulaganja: Plavi Horizonti i Montrose Montenegro su u pripremi.
Plave Horizonte muče problemi s vlasništvom zemljišta, što FT prepoznaje kao čest problem za investitore u regiji.

Investicija u Beograd na vodi, projekt vrijedan 3 milijarde dolara, je najvidljivije zaljevsko ulaganje u regiju. Iza projekta stoji tvrtka Eagle Hills iz Abu Dhabija, no okružen je brojnim kontroverzama, od činjenice da je tvrtka odabrana bez javnog natječaja, do načina na koji je srpska vlada mijenjala zakone kako bi omogućila izgradnju.

No, dok je pozornost medija na tvrtkama iz arapskih zemalja, direktor tvrtke Coreside Srđan Vujčić procjenjuje kako je za čak 80 posto investicija u nekretnine u regiji zaslužan – Izrael. “Izraelski investitori su se fokusirali na maloprodajne parkove i trgovačke centre”, rekao je James Gunn, direktor Poseidon grupe, koji ima 10-godišnje iskustvo u regiji.

Gunn je za FT naglasio kako raste i interes južnoafričkih ulagača, koji u svojoj zemlji imaju problema s valutnim rizicima i ekonomskom nestabilnošću. Tvrtka Reit Hyprop iz Johannesburga kupila je 60 posto beogradskog trgovačkog centra Delta City u veljači prošle godine. Ista tvrtka kupila je i crnogorski Delta City u Podgorici, a u kolovozu je kupila i trgovački centar u Skoplju.

Južnoafrički New Europe Property Investments kupio je zagrebački Arena Centar krajem prošle godine. Bosna i Hercegovina omiljena je meta investitora iz Perzijskog zaljeva, pogotovo u nekretnine za odmor, stanovanje i trgovinu. Saudijski Al Shiddi Trading uložio je u sarajevski City Centre. Izgradnja na turističkom gradu Buroj Ozone pokraj Sarajeva počela je krajem prošle godine – investiciji vrijednoj 2,3 milijarde eura iza koje stoje ulagači iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Unatoč sredstvima koja pristižu u oslabljelu ekonomiju BiH, ove arapske investicije nisu naišle na univerzalnu dobrodošlicu, piše FT. Neki se građani žale na sraz kultura s posjetiteljima, i puzajući nalet konzervativizma u zajednicama gdje se započinju projekti. No, državna Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) tvrdi kako su ti problemi prenapuhani, a zaljevske tvrtke ne spadaju ni među najvećih 10 investitora u BiH, prenosi Jutarnji list.

Albanski premijer Edi Rama rekao je u četvrtak za jedne švicarske novine da je „politička temperatura“ na Balkanu znatno narasla, navodeći napetosti između Makedonaca i albanske manjine u Makedoniji.

Albanija, Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Crna Gora nadaju se članstvu u Europskoj uniji, no politički sukobi, etničke napetosti i zaostaci ratnih sukoba iz devedesetih godina kompliciraju taj proces.

Čelnik albanske Socijalističke stranke Edi Rama, čija je pomoć u organizaciji etničkih Albanaca u Makedoniji kritizirana kao neprimjereno miješanje u unutarnja pitanja druge države, rekao je za švicarske novine Tages-Anzeiger da bi se stanje moglo pogoršati. „U Makedoniji bi situacija mogla izmaknuti kontroli jer je čelnik druge najveće političke stranke zanijekao mandat Albanaca u formiranju vlade“, rekao je Rama.

„Od vlasti u Skoplju tražimo samo da vlada podržava prava albanske manjine“, istaknuo je taj bivši gradonačelnik Tirane. Rama Skoplje optužuje za blokiranje albanskog kao službenog jezika iako etnički Albanci čine četvrtinu od 2 milijuna stanovnika Makedonije. „Za nas je neshvatljivo da Makedonci odbacuju albanski kao službeni jezik na nacionalnoj razini“, naglasio je.

Rastu napetosti pridonose i drugi čimbenici, tvrdi Rama, poput srpskih provokacija usmjerenih prema Kosovu koje uključuju slanje vlaka ukrašenog bojama srpske zastave i natpisom „Kosovo je Srbija“ u tu bivšu srpsku pokrajinu. Etnički albansko Kosovo s druge strane pokušava pretvoriti svoje sigurnosne snage u državnu vojsku, čemu se protivi tamošnja srpska manjina. Kritike na taj plan iznijeli su i NATO i Sjedinjene Države.

Europska unija je ranije ovog mjeseca rekla da joj se balkanske države i dalje mogu pridružiti, no da za to moraju provesti gospodarske i demokratske reforme. Izgledi za članstvo u EU-u godinama su glavni motor reforma na Balkanu nakon desetljeća komunizma, slabog gospodarstva i etničkih sukoba. „Kad uzmete u obzir to naslijeđe, jedini način da se balkanske države razviju u zrele demokracije jest članstvo u EU-u“, kazao je Rama za švicarske novine.

„Dokle god narod i političke elite Balkana ne izgube vjeru u članstvo u EU-u, one će ostati mirne. Granice će biti u opasnosti ako će EU sjediti na svojim rukama i time nas prepustiti Rusiji“, zaključio je.

Ostavština diktature Envera Hoxha i dalje truje albansku politiku – kako bi okrenula novu stranicu i zaliječila rane, vlada je otvorila arhivu zloglasne tajne policije Sigurimi, više od 25 godina nakon pada komunizma. “To bi trebalo iskorijeniti zlo koje i dalje truje albanskog društvo. Kao uklanjanje apscesa, bolna, ali neizbježna kirurška operacija”, kaže slavni albanski pisac Ismail Kadare.

Hoxha je četiri desetljeća, do smrti 1985., vladao željeznom rukom, suzbijao svaku oporbu i izolirao zemlju od bilo kakva vanjskog utjecaja. U prosincu 2016. osnovano je neovisno tijelo zaduženo da kroz arhivu vodi one koji žele istražiti sudbinu svojih voljenih ili ispitati nečiju tuđu. Tijelo je također ovlašteno za izdavanje “potvrda o nesuradnji” s komunističkim režimom, što je danas uvjet za bilo koju javnu dužnost.

U vrijeme Hoxhine vladavine više od 100.000 ljudi završilo je u radnim logorima, 20.000 u zatvorima, oko 6.000 ih je ubijeno ili je nestalo. U arhivu Sigurimija, instrumentu Hoxhine tiranije, nalaze se milijuni stranica dokumenata i deseci tisuća dosjea. Cilj otvaranja arhiva bivše tajne policije je pacifikacija albanske političke scene na kojoj su optužbe za suradnju sa Sigurimijem, često bez ikakvih dokaza, vrlo učinkovito oružje diskreditacije.

A dokazani slučajevi zapravo su vrlo rijetki. U 26 godina od pada komunizma samo su dvojica političara javno priznala suradnju sa Sigurimijem. Još su se neki političari, oni s nižih pozicija, diskretno povukli iz javnog života pošto se protiv njih povela kampanja tog tipa.

Želim znati gdje da plačem

Više od 40 godina Irina Sallaku (84) pokušava saznati sudbinu svoga supruga Xhavita. Zna jedino da ga je pogubio Sigurimi. Nakon Xhavitova nestanka “poslali su me u radni logor zajedno s dvjema kćerima”, kaže Irina. Tamo su proveli 12 godina. Irina je Ruskinja koja je Xhavita upoznala u Lenjingradu, današnjem Sankt Peterburgu, gdje je studirao. S njim je došla u Tiranu.

Nakon razlaza Moskve i Tirane 1961., do kojeg je došlo jer se Hoxha nije slagao s Hruščovljevom politikom destaljinizacije, albansko-sovjetski parovi postali su predmetom režimske paranoje. Jedna od kćeri Irine i Xhavita, Elena, pronašla je optužnicu protiv oca, kao i tri dokumenta koja govore o njegovoj egzekuciji. Ali na svakom je drugi datum i ne može se utvrditi koji je točan. O tome gdje je pokopan nema ni traga. “Ne mrzim nikoga. Želim samo znati gdje je grob da mogu zapaliti svijeću i isplakati se”, rekla je Irina. Nada se da će odgovor pronaći u arhivu Sigurimija.

Otvaranje arhiva dugo je trajalo jer je bilo mnogo otpora. “Ono krije brojne bolne tajne za mnoge Albance”, kaže Gentiana Sula, čelnica tijela koje o njemu brine. “Otvaranjem bi sva nagađanja i manipulacije trebale završiti”, dodaje. A njih u političkom i javnom životu toliko mnogo da onemogućavaju da se prošlost jasno vidi.

Ali unatoč otvaranju arhiva Sigurimija, mnoga će pitanja vjerojatno ostati neodgovorena. “Mnogo dokumenata je uništeno u tranziciji, ali i poslije”, rekao je bivši ravnatelj arhiva ministarstva unutarnjih poslova Kastriot Dervishi. Slično je bilo i tijekom nereda 1997. i anarhije koja je zavladala u zemlji. “Istinu neće biti lako ustanoviti, ali važno je do nje doći kako bi otkrili sve apekte jednog od najrepresivnijih režima 20. stoljeća”, zaključuje Kadare.

Albanija je u četvrtak upozorila na to da se politička kriza u susjednoj Republici Makedoniji ne bi smjela pokušati pretvoriti u političku.

Predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov odbio je dati mandat za sastavljanje vlade čelniku Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Zoranu Zaevu koji ima parlamentarnu većinu dobivanjem potpore stranaka Albanaca. Objasnio je da ne može dati mandat nekome tko prijeti suverenitetu Makedonije.

Stranke Albanaca uvjetovale su potporu Zaevu zahtjevom da se omogući šira upotreba albanskog jezika. Zaev se nadao da će njegova stranka uspjeti formirati novu makedonsku vladu nakon što je propao pokušaj konkurentske VMRO-DPMNE da to ranije učini.

Tisuće prosvjednika, većinom bliskih Nikoli Gruevskom, predsjedniku VMRO-DPMNE, svake večeri izlaze na ulice makedonskih gradova, osobito Skoplja, izražavajući nezadovoljstvo i protiveći se uspostavljanju vlade koja bi imala koristi od parlamentarne većine.

Prosvjednici osuđuju mogućnost šire upotrebe albanskog jezika, odnosno mogućnosti da taj jezik postane službeni u cijeloj zemlji od 2,1 milijuna stanovnika, od kojih četvrtinu čine Albanci. Oporba kritizira odbacivanje takvog zahtjeva, ali i Europa i Sjedinjene Države.

Albanski predsjednik Bujar Nishani u četvrtak je na rubu međunarodnog foruma u Bakuu razgovarao sa svojim makedonskim kolegom. U zajedničkom su priopćenju istaknuli da bi “pokušaj pretvaranja političke krize u etničku mogao imati iznimno teške posljedice za sve”. Oporba tvrdi da šef desnice, Nikola Gruevski, koji je svjestan toga da gubi vlasti, želi namjerno situaciju prikazati kao etničku krizu kako bi se održao na vlasti.

Najveća prosječna isplaćena plaća u regiji, prema posljednjim podacima, u prošloj godini iznosila je u Sloveniji 1.020,40 eura, a najmanja u Makedoniji svega 363,80 eura (22.460 denara).

Prosječna plaća prema posljednjim podacima u Hrvatskoj je iznosila 749,70 eura (5.642 kune), u Crnoj Gori 503 eura, u Bosni i Hercegovini 428 eura (837 KM), te u Srbiji 369,70 eura (45.767 dinara).

Iako je prosječna plaća u Sloveniji od 1.020,40 eura prema podacima za listopad prošle godine bila najveća u regiji, ona je za 15,2 eura manja u odnosu na onu isplaćenu godinu ranije u Sloveniji kada je iznosila 1.035,60 eura.

I prosječna plaća u Hrvatskoj, također prema posljednjim podacima za listopad prošle godine manja je za 12,3 eura u odnosu na kraj 2015. godine. Naime, u listopadu prošle je iznosila 749,70 eura, a krajem 2015. 762 eura.

Pored toga što je najmanja u regiji prosječna plaća u Makedoniji prema posljednjim podacima iz listopada prošle godine za 9,20 eura je manja nego ona isplaćena na kraju 2015, odnosno na početku prošle godine. Posljednja isplaćena bila je 363,80 eura, dok je u ranijem periodu iznosila 373 eura.

Smanjena je i prosječna plaća u Bosni i Hercegovini i to za 2,5 eura. Naime, prema posljednjim podacima za rujan prošle godine iznosila je 428 eura, dok je krajem 2015. i početkom prošle godine iznosila 430,50 eura.

Konstantan rast bilježi prosječna plaća u Crnoj Gori koja je narasla tokom prošle godine za 13 eura. Naime, početkom prošle godine iznosila je 490 eura, dok je posljednja isplaćena, prema podacima za studeni prošle godine iznosila 503 eura.

Usprkos tome što je najviše narasla, čak 42,70 eura prosječna plaća u Srbiji je i dalje među najmanjima u regiji. Tako je na početku prošle godine iznosila 327 eura, dok je prema posljednjim podacima za studeni prošle godine iznosila 369,70 eura.

Albanski premijer Edi Rama u intervjuu Al Jazeeri rekao je da “Velika Albanija” nikada nije bila njegova opcija i da su “Velika Srbija” i “Velika Albanija” ono što je prošlost ostavila u sjećanjima.

S reporterom Al Jazeere Stefanom Goranovićem razgovarao je i o Kosovu, o tome zbog čega bolji politički odnosi Tirane i Beograda nisu donijeli ekonomsku korist, ali i o regionalnoj albanskoj poziciji.

Upitan nakon novog susreta sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem kako ocjenjuje svoj odnos s njim, budući da ga danas mnogi – s obzirom na povijest albansko-srpskih odnosa – ocjenjuju dobrim, Rama je rekao da se radi o vrlo dobrom, otvorenom i izravnom odnosu.

“Razgovaramo o stvarima oko kojih se ne slažemo i oko mnogih stvari gdje se slažemo, radimo zajedno i želimo krenuti naprijed”, rekao je Rama.

Što se tiče pitanja većeg poboljšanja odnosa u ekonomskom smislu koje bi pratilo dobar odnos dvaju čelnika, Rama je podsjetio na događanja vezana uz nogometnu utakmicu 14. listopada 2014. kada je, kako je rekao, izgledalo kao da će početi treći svjetski rat, u kojem će Albanija i Srbija biti na suprotnim stranama.

“Prošlo je samo dvije godine od tada, točno dvije godine i sada smo na potpuno drugom mjestu”.

Upitan zašto je za njega kao premijera Albanije toliko važno da Srbija službeno prizna Kosovo, Rama je kazao da u prvom redu snažno vjeruje da je to vrlo bitno za ljude i u Albaniji i u Srbiji te, naravno, za ljude na Kosovu, koji su Albanci.

“Oni su naša braća i sestre i, iako živimo u dve različite države, mi smo jedan narod”, kaže Rama.

Na pitanje je li realnost da Kosovo i Albanija u nekom trenutku formiraju jednu državu, budući da je jednom izjavio “unutar Europske unije ili izvan nje”, Rama je kazao da je strateški cilj Albanije da svi u regiji rade rame uz rame i stignu do članstva u EU.

Razmišljati o zajedništvu na nekadašnji način, kako je rekao, potpuno je zastarjelo. “Ali slijepa politika integracije, koja može dovesti do dezintegracije u samoj EU, nas automatski može vratiti u stara vremena, to je ono što sam mislio. Ne želim da kažem da je to moja opcija ili moj san”.

Istaknuo je kako želi ponoviti da su svi u regiji u opasnosti njezine povijesti, u smislu da se na putu mogu naći ‘duhovi prošlosti’ koje će se, ako ih se nađe sada, naći i u budućnosti, piše Al Jazeera Balkans.

Na pitanje trebaju li se onda Kosovo i Albanija, ukoliko ne uđu u EU, ujediniti, Rama je odgovorio da ne trebaju. Ne. Ja kažem da svi trebamo živjeti zajedno, pod krovom EU, velikoj obitelji EU naroda i EU treba to razumjeti i postaviti se strateški. Ne samo zbog Albanaca, nego i zbog Srba i ostalih”.

Odnosi Albanije i Srbije bolji su nego ikada, a Srbiju gledam s mnogo simpatija i cijenim napore premijera Aleksandra Vučića da se ukloni naslijeđe animoziteta, izjavio je u petak u intervjuu albanski premijer Edi Rama koji boravi u dvodnevnom radnom posjetu Srbiji.

“Uvjeren sam da bi svi trebali shvatiti da što je bolje drugoj zemlji, to će biti bolje svima u regiji. Potrebno je da izvučemo prave lekcije iz povijesti. To važi za sve”, rekao je za televiziju B92 Rama koji je u četvrtak sudjelovao na Beogradskom sigurnosnom forumu, a u petak u radu Poslovnog foruma Srbija – Albanija u Nišu.

Na pitanje o njegovoj izjavi u Beogradu kako bi Srbija trebala čim prije priznati Kosovo, Rama je rekao da je “najviši oblik političkog takta govoriti istinu”.

“Potrebno je podijeliti sa sugovornicima ono što mislite i pristojno nastaviti razgovor koji se možda neće završiti suglasjem. Ipak, osnovno načelo bi trebalo biti da se na kraju suglasima da smo – nesuglasni”, rekao je Rama.

On je ocijenio da, nakon dosadašnjih incidenata u prošlosti, odnosi dviju država trebaju biti bolji.

“Naši odnosi imaju potencijal biti još bolji. To što su bolji nego ikada nije veliko iznenađenje jer ih 70 godina nije bilo, ali ne samo da danas razgovaramo, već idemo naprijed”, rekao je Rama.

Albanski premijer pozvao je Srbe na ljetovanje u Albaniju, te izrazio nadu da će autocesta Niš- Priština- Tirana – Drač biti izgrađena čim prije.

Na srpsko-albanskom poslovnom formu, koji su u Nišu otvorili premijeri Vučić i Rama,  upućen je njihov zajednički poziv sudionicima tog skupa da još bolje surađuju i unaprijede poslovne veze tržišta dviju zemalja.

U radu ovog foruma sudjeluje oko 300 gospodarstvenika iz obje zemlje, a gostima iz Albanije srbijanski premijer poželio je dobrodošlicu i poručio kako su im vrata srbijanske vlade “širom otvorena”.

Vučić je ocijenio da su Albanci i Srbi dva najveća naroda na Zapadnom Balkanu, te da o njima ovise i njihovi međusobni odnosi i budućnost, a da nikome ne trebaju prepustiti da te odnose uređuje umjesto njih.

Njegov albanski kolega poručio je kako cilj vodstva dviju država treba biti članstvo u EU.

„Naš cilj je da granice koje nas dijele pretvorimo u mostove koji nas spajaju i da na zajedničkom putu eurointegracija integriramo naša gospodarstva i što prije oživimo zajedničko tržište kako bi bilo privlačno za sve poduzetnike i investicije EU“, rekao je Rama.

(Hina)

Sve države zapadnog Balkana nastavljaju bilježiti gospodarski rast uz povećanje zaposlenosti i smanjenje siromaštva, a on će do kraja 2016. iznositi između 2 i 3,6 posto, procjena je Svjetske banke (WB) sadržana u redovitom šestomjesečnom izvješću, predstavljenom u utorak u Bruxellesu.

Izvješće se odnosi na Albaniju, BiH, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, a prosječni rast BDP-a u njima do kraja godine projiciran je na 2,7 posto. Najveći rast bruto-domaćeg proizvoda (BDP) do kraja godine od 3,6 posto očekuje se na Kosovu, a najmanji u Makedoniji od 2 posto. Uz tu zemlju, Srbija je jedina država regije za koju je u 2017. projeciran rast BDP-a ispod 3 posto, iako je ocjena WB kako ona ima bitan utjecaj na cijelu regiju kao njeno najveće pojedinačno gospodarstvo. “Srbija, najveće gospodarstvo u regiji predvodi ubrzanje rasta”, kazala je Barbara Cunha, ekonomistica WB i jedan od autora periodičnog izvješća. Ta je ocjena temeljena na podatku kako je ta zemlja ostvarila veliki pomak jer je u 2015. godini bilježila rast BDP-a od tek 0,7 posto.

Projekcije su optimistične i za 2018. godinu. Očekuje se kako će tada svih šest država regije nastaviti bilježiti rast BDP-a koji će u prosjeku biti 3,6 posto s minimalnim razlikama među tim zemljama.

Regionalna direktorica WB za jugoistočnu Europu Ellen Goldstein istaknula je kako jačanje gospodarstva ima pozitivan utjecaj na rješavanje gorućih problema kakvi su nezaposlenost i stopa siromaštva. “Iako je stopa nezaposlenosti ostala visoka i kreće se u prosjeku oko 25 posto ove su godine stope nezaposlenosti smanjene u pet od šest država regije”, kazala je Goldstein. Iako je riječ o stopi koja je još uvijek vrlo visoka, značajno je što je trend preokrenut i sada se kreće u pozitivnom smjeru, ocijenila je Goldstein.

Procjena je Svjetske banke kako su gospodarski rast potaknule veće privatne investicije. To je doprinijelo i smanjenju fiskalnog deficita i javnog duga. Prosječni fiskalni deficit tako je smanjen sa 3,6 posto u 2015. godini na 3,3 u ovoj godini.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako je u svim državama nužno nastaviti s provedbom započetih reformi ukoliko se želi održati pozitivne trendove i očuvati makroekonomsku stabilnost. Uz to će biti potrebno nastaviti poticati jačanje privatnog sektora, učinkovitost javnog te graditi otpornost na vanjske financijske udare.