Tržišta pod pritiskom
Svjetska financijska tržišta pogođena su snažnim oscilacijama uslijed strahova od eskalacije carinskog rata. Dok je S&P 500 u ponedjeljak zabilježio blagi rast, indeks je u prvom tromjesečju pao po najvećoj stopi od 2022. godine. Ulagači su na oprezu nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio uvođenje recipročnih carina svim zemljama, što je izazvalo oštar pad cijena dionica na europskim i azijskim burzama. Posebno su stradale burze u Frankfurtu, Parizu i Londonu, dok je negativan sentiment prisutan i na Zagrebačkoj burzi.
Ulagači su zabrinuti zbog mogućeg udara na globalnu trgovinu i rast inflacije, što bi moglo usporiti gospodarski oporavak. Očekuje se nestabilno trgovanje dok tržišta iščekuju konačnu odluku američke administracije. Na azijskim burzama zabilježen je blagi oporavak, no tržišta ostaju pod pritiskom nesigurnosti vezane uz trgovinske politike.
Zlato je ponovno dokazalo svoju ulogu sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima, dosegnuvši rekordne razine iznad 3.100 dolara po unci. Investitori ulažu u plemenite metale kako bi zaštitili kapital od inflacijskih rizika i monetarne neizvjesnosti. Središnje banke nastavljaju s povećanjem svojih rezervi, a potražnja ostaje snažna.
Dolar je ojačao na valutnim tržištima, nadoknađujući dio gubitaka iz prvog tromjesečja. Tečaj prema jenu i euru bilježi rast, dok ulagači prate smjer monetarne politike Federalnih rezervi i očekuju daljnje poteze u vezi s kamatnim stopama.
Cijene nafte bilježe blagi rast, pri čemu se cijena barela na londonskom tržištu kreće oko 74,95 dolara, dok na američkom iznosi 71,65 dolara. Unatoč trenutnom porastu, volatilnost ostaje visoka zbog geopolitičkih napetosti i mogućeg pada globalne potražnje. Naftno tržište nastavlja balansirati između geopolitičkih rizika i fundamentalnih tržišnih faktora.
