Home Ekonomija Carinski rat mijenja dobavne pravce

Carinski rat mijenja dobavne pravce

by Agencije

[vc_row][vc_column width=”1/3″] Od globalnih proizvođača, poput Harley-Davidsona, do malih start-upova, kompanije nastoje preurediti svoje dobavne lance, izgrađene za vrijeme stabilne, otvorene trgovinske politike, koja je ugrožena nakon što je Washington uveo carine na niz proizvoda.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] U ponedjeljak je američki proizvođač motocikala Harley Davidson upozorio na povećane troškove zbog EU carina, najavivši da će preseliti proizvodnju namijenjenu Europskoj uniji iz Sjedinjenih Američkih Država u tvornice izgrađene u Indiji, Brazilu i na Tajlandu.

Odluka te kompanije uslijedila je tjedan dana nakon što je Daimler AG, proizvođač Mercedes-Benza, smanjio svoje procjene zarade za 2018. godinu, navevši rastuće tenzije u trgovini.

[/vc_column][/vc_row]

I njegov njemački rival BMW objavio je kako razmišlja o „mogućim strateškim opcijama“, s obzirom na rastuće trgovine tenzije između Kine i SAD-a.

Harley je posljednji primjer nezavidne pozicije u kojoj se globalne kompanije nalaze zbog nastojanja predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da promijeni pravila svjetske trgovine u sklopu svoje „America First“ agende.

Proizvođač namještaja Steelcase Inc prošli tjedan izvijestio je o padu svojih marži u američkom poslovanju u prvom kvartalu zbog viših cijena sirovina uslijed Trumpove carine na uvoz metala. Iako su digli svoje cijene tijekom ovog mjeseca, već drugi puta u zadnja četiri mjeseca, u Steelcaseu očekuju da će im profitne marže ostati pod pritiskom i idućih tromjesečja. „Proizvođači više ne mogu pretpostavljati da će smjer trgovinske politike ići prema postupno sve slobodnijoj trgovini”, izjavio je Dustin Burke, partner u Boston Consulting Gruop.

[quote_box name=””]

Europska komisija izvijestila je da su europski izvoznici prijavili veliko povećanje protekcionizma u prošloj godini, no naveli su i da su u 2017. godini uspjeli uvjeriti mnogo zemalja da smanje svoje trgovinske barijere.

Godišnji izvještaj EK o trgovinskim i investicijskim barijerama objavljen je usred rastućih napetosti u trgovinskoj razmjenu između EU i SAD-a, nakon što je Bruxelles odgovorio kontra mjerama na carine koje je uveo američki predsjednik Donald Trump. „Protekcionizam je samoporazan i destruktivan, i u porastu je,“ konstatira EU povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstrom.

Primjeri trgovinskih barijera uključuju nepotrebne sigurnosne norme, administrativne umjetne prepreke ili uvozne limite koje uvode zemlje diljem svijeta kako bi otežale izvoz na svoja tržišta.

Malmstrom navodi kako je 67 novih trgovinskih barijera prijavljeno u 2017. godini, tako da je ukupno globalno sada 396 prepreka, koje potencijalno koštaju europske kompanije više od 23 milijarde eura. Rusija je u prošloj godini imala aktivno najviše trgovinskih barijera, 36, a pratila ju je Kina, s njih 25, te Indonezija, 23. Mediteranska regija je također pokazala zamjetni porast barijera za EU kompanije, navodi se u izvješću.

Također, kaže se i da je najveći broj novih trgovinskih barijera uvela u 2017. Kina, njih 10, potom Rusija, 6, i Južnoafrička Republika, 3. U međuvremenu, Komisija je uspjela ukloniti rekordnih 45 barijera tijekom prošle godine, utječući tako na ključne izvozne sektore – zrakoplovstvo, vozila, elektroniku, tekstile, lijekove, hranu i agrikulturu, željezo i usluge.

Izvještaj za 2017. godinu ne uključuje nove američke uvozne carine od 25 posto na željezo i 10 posto na aluminij, nametnute početkom lipnja, navodi Malmstrom te dodaje kako bi EU mogla nametnuti privremene mjere od sredine srpnja u cilju zaštite europskog tržišta od poplave željeznih i aluminijskih proizvoda namijenjenih originalno američkom tržištu.

[/quote_box]

Složeni i desetljećima stari opskrbni lanci kompanija ne mogu biti lako prebačeni u druge države ili objekte. Neke rade na ugovore o isporukama od šest do devet mjeseci unaprijed, dok druga imaju višegodišnje ugovore sa svojim dobavljačima. Nekim proizvođačima, primjerice, onima medicinskih uređaja, promjene dobavljača nisu moguće bez regulatornih odobrenja. U nekim slučajevima, kompanije nemaju opcije nego zadržati postojeće lance opskrbe, jer nemaju alternativu kod postojećih dobavljača.

Primjerice Varian Medical Systems Inc, koji proizvodi radijacijski terapijski sustav za borbu protiv raka. Ta kompanija, sa sjedištem u Palo Altu, koristi volfram kao jedan od sastojaka. Uvozi taj metal iz Kine, koja drži glavninu proizvodnje volframa. SAD nema domaću komercijalnu proizvodnju volframa, navodi kompanija.

HiberSense, mali startup koji prodaje internetski povezane sustave za kontrolu kućnih klima uređaja, odlučio je početkom mjeseca okončati uvoz termostata iz Kine te planiraju proizvodnju uređaja u Pennsylvaniji. „Ne želimo biti podvrgnuti takvim promjena unutar političkog okruženja. Radije bismo kontrolirali ono što radimo“, rekao je Bob Fields iz te kompanije.

Toj kompaniji trebat će minimalno devet mjeseci i najmanje 200.000 dolara za istraživanja i razvoj prije nego taj dvije godine stari startup može ponovno započeti proizvodnju. Do tada, Fields kaže kako kompanija nema druge opcije nego platiti dodatnih 25 posto carine na pošiljke termostata iz Kine te se mogu samo nadati će njihovi klijenti prihvatiti povećanje cijene. Nove carine podignut će prosječnu cijenu HiberSense sustava s 1.900 na više od 2.000 dolara po jedinici.

Related Posts