Brojevi hrvatskog gospodarstva neće biti lijepi

Postpandemijski
Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo potonula su u travnju na najnižu razinu otkada je Europska komisija počela objavljivati izvješća, održavajući drastičan pesimizam poslovnih čelnika u Europskoj uniji i eurozoni zbog pandemije koronavirusa.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj potonuo je u travnju za 31 bod u odnosu na prošli mjesec, na 72,3 boda, što je njegov najveći pad i najniža razina otkada je Bruxelles počeo objavljivati izvješća.

Najnižu vrijednost bilježili su indeksi svih sektora osim građevinskog, a najviše je potonulo raspoloženje poslovnih čelnika u uslužnom i maloprodajnom sektoru, koje se očitovalo u padu indeksa za 49 odnosno 47,8 bodova u odnosu na ožujak.

Potonuli su i pokazatelji očekivanja u industriji i građevinskom sektoru, za 27,8 odnosno 28,9 bodova.

Najblaži pad, za ′samo′ 17,9 bodova, bilježio je indeks očekivanja potrošača, koji se tako ipak nije sunovratio ispod najniže razine otkada je EK počela pratiti podatke, zabilježene u jeku dužničke krize u eurozoni 2009. godine. Drastično su pogoršana i očekivanja zapošljavanja, iskazana u padu indeksa za 29 bodova u odnosu na ožujak, na 76,4 boda.

Na razini 27-člane Europske unije i eurozone ESI je u travnju također zabilježio najveći pad, na najnižu razinu, otkada je Komisija počela objavljivati izvješća. U EU potonuo je 28,8 bodova. na 65,8 bodova. U eurozoni je njegova vrijednost bila za 27,2 boda niža nego u ožujku i iznosila je 67 bodova.

Pandemija je na oba područja najteže pogodila očekivanja poslovnih čelnika u uslužnom sektoru zbog obustave putovanja, zatvaranja hotela, restorana i kafića. Indeks tog sektora potonuo je u EU za 33,6 bodova, te za 32,7 bodova u eurozoni.

Drastično su na oba područja pogoršana i očekivanja u industriji i maloprodaji, za 20-ak bodova. Nešto je blaži pad zabilježen u građevinskom sektoru a najotpornijima su se pokazali potrošači, indeks čijih je očekivanja u EU i eurozoni ′samo′ oko 11 bodova.

Indeks očekivanja zapošljavanja sunovratio se u EU za 31,2 boda u odnosu na ožujak, na 63,3 boda. U eurozoni je pao za 30,1 bod, na 63,7 bodova. Među vodećim gospodarstvima eurozone njemački je ESI pao 19,9 bodova u odnosu na ožujak, francuski 16,3 boda a španjolski 26 bodova. Podaci za Italiju nisu prikupljeni zbog mjera izolacije kojima se nastoji spriječiti pandemija, navodi Komisija.

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je najavio da će Vlada sutra izići s novim makroekonomskim i proračunskim projekcijama, te istaknuo da nove brojke zbog utjecaja epidemije covida 19 “neće biti tako lijepe”.

“Nažalost, brojke neće biti tako lijepe, ali to je stvarnost i posljedica korone”, rekao je Marić uoči užeg kabineta Vlade i sutrašnje Vladine sjednice na kojoj bi se trebalo raspravljati o novom nacionalnom programa reformi i programu konvergencije.

Nije odgovorio hoće li pad biti jedno ili dvoznamenkasti te rekao da je teško pretpostaviti duljinu i dubinu krize.

Upitan je li vlada podbacila u ostvarenju nacionalnog programa reformi, odgovorio je da nije i da se rezultati vide te da bi izvršenost bila blizu 80 posto da nije epidemije covida. Uz ostalo je istaknuo napredak u procesu uvođenja eura. Što se tiče zahtjeva za ukidanje parafiskalnih nameta, rekao je da su resori međusobno u kontaktu i da će objava mjera na tom planu uslijediti kada sve bude pripremljeno.

Na pitanje je li dogovoren svibanjski paket pomoći mjera gospodarstvu i hoće li Vlada uzeti u obzir primjedbe inicijative Glasa poduzetnika, rekao je da Vlada nije gluha, nijema ni slijepa na primjedbe i prijedloge brojnih adresa te da je fokus dosad bio na očuvanju radnih mjesta i likvidnosti. Ocijenio je dobrom usmjerenost na zaduživanje na domaćem tržištu, jer, kako je rekao, ono i dalje pokazuje snagu, zdravlje i likvidnost, ali je dodao da se ne zanemaruju ni drugi izvori.

Što se tiče MMF-a, rekao je da je s njime razgovara, ali ne u smislu aranžmana. “Pratimo razvoj situacije na međunarodnim financijskim tržištima…uvjeti su dijelom pogoršani i kada bude pravi trenutak nećemo ni to zanemariti”, rekao je Marić.

Marić smatra da korona “ne bi smjela” prekinuti reforme do kraja Vladina mandata te da su trenutne okolnosti, koliko god teške i izazovne, ujedno određena prilika za njihovu provedbu.

You may also like

0 comments