Brodosplit pred stečajem, evo analize poslovanja

Je li sve kako pišu neki mediji?

Cijela grupa DIV u svom sastavu ima više tvrtki metaloprerađivačke djelatnosti, od proizvodnje standardnih spojnih elemenata i sustava izgradnje željezničke i cestovne infrastrukture, te brodogradnje i brodarstva.

Cijela grupa samo u Hrvatskoj zapošljava oko 3.000, a u inozemstvu još oko 500 zaposlenika. Konsolidirani prihod iznosi oko 1,1 milijardi kuna, uglavnom izvoza. Slikovito, grupa DIV je u posljednjih 11 godina (2010.-2021.) isplatila oko 3 milijarde HRK za plaće zaposlenicima, 10 milijardi HRK dobavljačima za robe i usluge, 2.3 milijarde HRK kooperantima, 500 milijuna HRK državnim poduzećima, te davanja u vidu poreza, prireza, koncesija i sl. u iznosu 2.5 milijarde HRK.

Situacija u kojoj se nalazimo uzrokovana je višom silom, odn. ratom u Ukrajini, koja se nadovezala na COVID-19 pandemiju i njene posljedice, kao na primjer porast cijene materijala i poteškoće u opskrbi. Zbog sankcija ruskim bankama – više sile, VTB Europe banci koja je najveći kreditor DIV GRUPE i njezinih povezanih poduzeća, onemogućeni su plasmani, što je utjecalo na likvidnost grupe DIV.

Postavlja se pitanje da li je za Brodosplit dug od 44 milijuna kuna baš toliko velik da bi se ugasila jedna industrija? Ili je to samo super prilika da se zauzda kontroverznog vlasnika? Jer ne možemo se oteti dojmu da je posrtanje Brodosplita došlo kao naručeno nekim interesnim skupinama, pa pucaju iz svih oružja. Spominje se i izgradnja hotela i marine na lokaciji brodogradilišta.

Možete o Tomislavu Debeljaku imati ovakvo i onakvo mišljenje, ali njegova tvrtka DIV-Brodogradnja d.o.o. jedina se 2010. javila na natječaj za kupnju Brodosplita, pa je samo ta činjenica dovoljna da se zaključi kako je on zapravo, spasio Brodosplit od likvidacije, koji je zbog lošeg upravljanja odavno trebao biti zatvoren. Sad zanimljivo, zbog ‘više sile’ i za brodograđevne prilike ipak smiješnog duga, vlasnik škvera ponovno je u ulozi spasitelja.

Teško je procijeniti hoće li uspjeti, ali ima dišpet, za razliku od mnogih dalmatinskih političara. Nakon odobrenja Programa restrukturiranja od strane Europske komisije, potom ispunjenja uvjeta za nastavak rada i posla u Brodosplitu, i konačno uspješno završenog restrukturiranja, ostvaren je povijesni rezultat, vrijedan svake pažnje da se iz redovnog poslovanja ostvaruje dobit od 2016. i sve godine do danas uključujući naravno i 2021. Brodosplit je prošlu godinu poslovao s 49 milijuna kuna dobiti, dok je prethodnu 2020. ostvario 142 milijuna kuna dobiti. Pandemiji korona virusa unatoč!

Brodosplit je po svim pokazateljima koji to određuju uspješno restrukturiran, što je posljedica vrlo složenih procesa koji su se odradili, a koji mnogima nisu bili jasni niti su ih podržavali. U cjelokupni proces Brodosplit grupa ušla je sa svim svojim povezanim poduzećima i to nakon trogodišnjeg postupka odlučivanja o prihvaćanju ponude za kupnju dionica u kojem se nagomilalo dodatnih 1,5 milijardi kuna potrebe za novim potporama koje ponuditelj za kupnju, odnosno DIV grupa, na početku uopće nije tražio. Za razliku od Brodosplit grupe, 3. maj je iako je bio likvidno u skoro 2 milijarde boljoj situaciji od Brodosplita, u restrukturiranje ušao tako da su prije privatizacije izdvojena neka problematična poduzeća i ostavljena su u portfelju države, kao na primjer 3. maj TIBO, zatim 3. maj MiD. Brodosplit podsjetimo, nije imao tu povlasticu i u proces je išao cjelovit sa svim teretima.

Nikakvog nenamjenskog trošenja novca tijekom provedbe programa restrukturiranja nema, što je utvrdila i inspekcija Ministarstva financija koja u svom izvješću navodi da nenamjenskog trošenja državnih potpora namijenjenih restrukturiranju splitskog škvera nije bilo. Sva sredstva koja su se po medijima spominjala isplaćena su iz vlastitih sredstava Brodosplita, a ne iz doprinosa države. Od kada je Ugovor o prodaji i prijenosu dionica Brodosplita 2013. potpisan, nadzora, inspekcija i svih mogućih oblika provjera je prodefiliralo Brodosplitom po osnovama koje više nije bilo moguće niti pobrojati. Ako je već postojao bilo kakav uvjet za raskid Ugovora onda ga je imala DIV-Brodogradnja d.o.o., tj. Kupac dionica jer se država nije pridržavala svojih obveza iz istog Ugovora.

Strategija za Brodosplit je od početka bila gradnja samo onih brodova i ostalih projekata na kojima se ostvaruje dobitak. Nismo pristajali na pritiske da potpisujemo nove ugovore za gradnju brodova samo zato da knjiga bude punija radi takozvanih naturalnih pokazatelja, i nismo se dali pokolebati u tome. Brodosplit je 2016. godinu završio s dobiti u koju nisu uračunate državne potpore (za razliku od na primjer 3. maja). Taj rezultat Brodosplita vjerojatno je jedinstven u povijesti društva, i on svakako zaslužuje pažnju.

Cijelo to vrijeme u Društvu radi preko 2000 zaposlenih u što nisu uključeni zaposleni kod podizvoditelja i partnera čime brojka doseže i 2500 radnika. Samo projekt „Vrata Venecije“ koji u početku nitko ozbiljno, izvan sustava nije razumio, donio je preko 73 milijuna eura prihoda, u čemu je čak 70 posto dodane vrijednosti. Od početka restrukturiranja Brodosplitovi kapital i rezerve povećani su preko tri puta, odnosno na 920 milijuna kuna. Pritom je korišten minimum državnih jamstava, financirajući se iz potpuno komercijalnih izvora.

Kako bi se stekao dojam koliko je takav proces restrukturiranja složen, podsjećamo da je zbog nemogućnosti pravovremenog izvršavanja obveza prodavatelja dionica (državnog doprinosa restrukturiranju), Brodosplit dodatno pretrpio troškove koji su mu umanjili rezultat za preko 45 milijuna kuna.

Kako bi dodatno prikazali neravnopravan položaj Brodosplita u odnosu na druge, država je koncesijsku naknadu za 2011.-2013. u iznosu od 30 milijuna kuna od Brodosplita naplatila ovrhom, unatoč tome što je nastala prije privatizacije, a za što se Prodavatelj obvezao da će to obavezu pokriti i za to dao Kupcu dionica potvrdu da je tu obvezu i ispunio. U istom tom razdoblju druga su velika brodogradilišta imala po 4-5 puta manju naknadu (obračun) za koncesiju. Uz to, još uvijek je neriješeno kašnjenje u plaćanju obveznog doprinosa države od 121 milijuna kuna.

Izgradili smo vlastitu flotu brodova kojom se nadopunjuje poslovanje, ali odmah po izbijanju pandemije nastupila je zabrana plovidaba i izostao očekivani prihod. Svjetska brodogradilišta su za to vrijeme poslovala s velikim gubicima. U Brodosplitu smo pratili smjernice Vlade RH i nismo otpuštali radnike već ih zadržali zbog budućih poslova nakon krize, stoga smo i koristili potpore, ali to niti približno nisu sredstva kakva su dobila ostala brodogradilišta u Europi i svijetu.

Vlade tih država pomogle su brodogradilištima prevladati COVID krizu iz različitih rescue fondova, ili različitih nacionalnih programa oporavka, kako bi sačuvale brodogradnju i prateće djelatnosti. Brodosplit je dobio Covid kredit u iznosu od 250 mil kuna i potpore za očuvanje radnih mjesta u relativno malim iznosima s obzirom na jačinu krize. Samo da steknete sliku, tijekom COVID vremena za plaću smo isplatili oko 700 mil kuna, što je svega 3,3% od ukupnog troška plaća.

U proteklim smo godinama, kako bi bili u korak s konkurencijom i činjenicom da druge države imaju strukturirana financiranja na razini države, bili primorani ulagati vlastita sredstva u projekte što je, s obzirom na veličinu samih projekata izuzetno iscrpljujuće za samo brodogradilište. Kroz godine smo u više projekata uložili vlastitih preko 150 mil EUR. I to nas je uz pandemiju korona virusa i ‘višu silu’ zbog blokade kredita VTB-a financijski potpuno iscrpilo.

Ove godine smo očekivali isporuku još jednog broda za krstarenje polarnim područjima, drugog u nizu za istog brodovlasnika, a nadali se tada i objavi polaganja kobilice i za treći brod u seriji. Poziciju jednog od vodećih izvoznika u Republici Hrvatskoj učvrstili bi s dugoročnim izvozom vojnog programa, s isporukom dva obalno ophodna broda do kraja godine. Također je realiziran infrastrukturni projekt i završetak gradnje mosta Ston, ali i očekivani početak radova na rekonstrukciji raskrižja državne ceste DC 8 na solinskoj Širini.

Hrvatsku brodogradnju konstantno, barem kroz recentnu povijest, prati problematika osiguranja financijskih instrumenata odnosno pravovremenog faznog financiranja, sve iz razloga dugotrajnosti realizacije brodograđevnih projekata, pa u grupa DIV praktički sami radimo. Kroz proteklih godinu dana susrećemo se, uostalom kao i velika većina subjekata, s vrlo izraženim problemom kontinuiteta visokog rasta cijena materijala, opreme i energije (a koji su u strukturi troška novogradnje zastupljeni s više od 60%), posljedično uz to i rasta cijene rada, kao i višestrukog povećanja troškova transporta, sve s teško predvidivim trendom, što pred brodogradilište postavlja veliki izazov implementacije adekvatnih mehanizama s ciljem minimiziranja ugovornih rizika, proizlazećih opet iz ranije spomenutog razloga dugotrajnosti procesa projektiranja i gradnje broda. Nadalje, zbog aktualne stabilnosti turizma kružnih putovanja, brodovlasnici u sve većoj mjeri poslovne rizike prelijevaju na brodogradilišta, tako da je sam proces osnivanja odnosno optimiranja broda u svrhu povećanja isplativosti projekta, uz paralelno ugovaranje s ciljem ujednačenja rizika ugovornih strana, skoro jednako zahtjevan i vremenski iscrpan kao i sam proces projektiranja i gradnje broda.

Stoga nije na odmet podsjetiti se što je sve od brodograđevnih projekata od 2013. izgrađeno u Brodosplitu:

dva broda za dizanje teških tereta – Jumbo Kinetic/Fairmaster(2014./2015.).
jedna putnička luksuzna jahta od 60 metara – Katina (2015.).
osam vatrogasnih čamaca (2016.).
brod cementara za domaćeg naručitelja – Plovput Split (2016.).
uzobalni putnički kruzer – Picasso (2016.).
jednu luksuznu jahtu od 88.5 metara dužine (2017.).
najveći jedrenjak s križnim jedrima na svijetu- Golden Horizon (2019.).
prototip obalnog ophodnog broda – Omiš (2018.).
trojarbolni jedrenjak – Klara (2019.).
polarni kruzer – Hondius (2019.).
12 ‘trupova’ za ‘Kriljane’ – brodove za nautički turizam.
polarni kruzer – Ultramarine (2021.).
više brodova na održavanju.
polarni kruzer ‘Jansonnius’ (u izgradnji).
‘Zero emission’ trojarbolni jedrenjak (u izgradnji).
4 obalno ophodna broda (u izgradnji).
chemical tanker viterleft (u izgradnji).
turistička podmornica (u pripremi).
besposadni brod (u pripremi).
Ali i metalnih konstrukcija isporučenih od 2013. godine:

63 čelične brane u Veneciji,
okomiti generatori vrućeg plina na ugljen,
silosi zapremnina 50, 110 i 220 m3 namijenjeni cementarama u Nigeriji,
7 energetskih kontejnera (po cca 700 m2 svaki),
35 segmenata glavnog nosača mosta ‘Drava’
čelična konstrukcija 2 mosta – ‘Čiovo’ i ‘Ston’,
čelična konstrukcija vijadukta ‘Prapratno’,
dva motora MAN Diesel & Turbo, tip 6S50ME-B9.3 TII,
serija dizalica za kontejnerski pretovar za luke u Turskoj, Ukrajini, Izraelu i Grčkoj,
podmorski podizači naftovoda (Petrobras),
mehanička klješta,
55 poklopaca za pučinske vjetroelektrane,
44 stambena kontejnera,
izgradnja vjetrostupa 78 metara visine (Vjetropark ‘Pometeno brdo’)
5 čeličnih jarbola i 22 križeva najvećeg jedrenjaka na svijetu,
114 ‘polera’ za privez jahti i kruzera,
izgradnja i isporuka sekcija za mega kruzere (14.000 tona opremljenih sekcija-mega blokova),
plašt rotacione peći za cementnu industriju (Cemex),
Poljana Šibenik – izrada nadstrešnice (Brodosplit je kao partner nagrađen s BIG SEE ARCHITECTURE AWARD 2021).

Novi projekti, između ostalog gradnja polarnog kruzera i 15 vojnih brodova za razne namjene, a u završnoj fazi su pregovori o gradnji još dvije jahte i rezidencijalnog broda vrijednih ukupno oko milijardu eura, donosi Brodosplit.hr

You may also like