[vc_row][vc_column width=”1/3″]Radnicima Uljanik grupe niti jučer nisu sjele plaće na račune. Sindikati, kako su i najavili ponovno pokreću štrajkaški odbor, a najavljuju da će danas spriječiti i održavanje skupštine dioničara.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Država, pak s druge strane, više u poslovanje Uljanika ne smije intervenirati. U međuvremenu, otkazuju se naručeni brodovi, pojavljuju se priče oko novih zainteresiranih partnera, najviše tvrtka Smart Holding Vladima Novinskog, jednog od najbogatijeg Ukrajinca koji je obavio razgovor s ministrom Horvatom i upravom pulskog i riječkog škvera. Situaciju u pulskom i riječkom brodogradilištu Uljanik grupe analizirali su urednik portala EnergyPress.net Ivan Brodić i predsjednik Sindikalnog odbora za opstojnost 3. maja Juraj Šoljić.[/vc_column][/vc_row]
Prvenstveno bih pozvao sve radnike-dioničare da dođu danas na skuptšinu dioničara te da ne daju razrješnicu ovoj upravi za 2017. godinu, da ne daju razrješnicu nadzornom odboru i da izabreru novi nadzorni odbor koji će donijeti nove odluke, nove Uprave u svim društvima Uljanik grupe, pa tako i upravu 3. maja. Apeliram na radnike-dioničare, male dioničare da dođu unatoč svemu te izaberu u nadzorni odbor predstavnika i 3. maja od tih pet članova u nadzornom odboru, a isto tako da u idućim danima izaberu novu upravu 3. maja i Uljanika, rekao je Šoljić.
Kandidirao sam se u Nadzorni odbor Uljanik grupe na nagovor kolega radnika iz 3. maja. Vjerujem da će radnici mali dioničari, kao i drugi dioničari to prepoznati jer definitivno moramo obraniti brodogradnju i u Puli i u Rijeci i nadam se opstojnosti oba brodogradilišta, objasnio je.
Brodogradilište 3. maj se nalazi u nezavidnoj situaciji koje je neprekidno u blokadi od 24. kolovoza i ono odlazi u stečaj ako se ne odblokira. Stoga apeliram na sve dobavljače, kooperante, sve klijente, sve one koji su stavili blokadu na račun 3. maja da račun odblokiraju na jedan dan te spriječe stečaj koji zakonski stupa na snagu nakon 60 dana blokade, a to je 24. listopada. Time bi dobili još 60 dana. Apeliram na ministarstvo gospodarstva, na vladu, jer blokade djelomice dolaze iz hrvatskog proračuna, Fine, HEP-a, nekih državnih firmi i institucija, rekao je Šoljić.
Danas ćemo predati zahtjev za mirenje zbog neisplate plaća. Vjerujem da do štrajka neće doći, dodao je.
Ne vjerujem da će se na današnjoj skupštini dioničara Uljanik grupe nešto znajačnije dogoditi. Cijela situacija traje jako dugo. Došli smo u situaciju koju možemo nazvati posvemašnjm cirkusom. Brodogradilište 3. maj je najveća žrtva cijele situacije – ne samo što su pet godina imali strateškog partnera koji je živio na njihov račun nego ih je još i prisilio ih je na neke investicije u prilično suspektne kompanije iz Uljanik grupe. Kad sve zbrojimo čini mi se da je 3. maj u pet godina na gubitku oko milijardu kuna samo zato što je bio dio Uljanik grupe, rekao je Brodić.
Meni je situacija s ukrajinskim partnerom prilično zanimljiva jer za nju lobira počasni konzul u Ukrajini gospodin Pirić. Ono što vidim iz medija da je Pirić u Hrvatskoj imao jako puno projekata od kojih zapravo nijedan nije uspio, osim nešto malo s omiškim Galebom. Tako da pretpostavljan da je ovo jedna od takvih stvari, jedan dosta dobar PR, tim više što je ukrajinski partner u dosta velikim problemima. Naime, ovo ljeto je njegovo najveće brodogradilište na Crnom moru otišlo u bankrot. Meni se čini da je to dosta neozbiljna priča, smatra Brodić.
Što se tiče oko plana restrukturiranja treba reći da Uljanik grupa nikad nije donijela odluku o planu restrukturiranja. Treba čitati izvješća s Zagrebačke burze. Uprava je donijela u ožujku odluku o dokapitalizaciji na koju su se javila dva partnera, od kojih je izabran Končar. Nakon toga se išlo u pregovore s Vladom. Tu imamo nekoliko stvari. Taj prvi plan od 580 milijuna kuna je predstavljen Vladi, a ona ga je vratila na doradu. Kad su ga u Puli odbili doraditi prema pravilima EU, Vlada ga je neformalni putem poslala u Europskou komisiju koji je naravno odbijen. U novom planu ljestvica podignuta je s 580 milijuna kuna na 700 milijuna kuna i država će tu ući s 50% odnosno s 350 milijuna kuna, a Končar isto toliko. No Končar je rekao da je već posudio 130 milijuna kuna te više ne želi dati novac nego traži da mu se zemljište koje je pomorsko dobro prenamjeni da on tamo napravi biznis s nekretninama. to bi po prilici značilo da Končar želi preuzeti Uljanik grupu bez dodatnih ulaganja. Zbog toga je ministar Hrovat rekao da ozbiljan strateški partner u cijelu priču mora ući s 200 milijuna eura jer toliko treba novaca da se premosti cijela ova situacija do novog odobrenja iz Europske komisije, detaljno je objasnio Brodić.
Prije 10-ak dana je program restrukturiranja trebao biti gotov i dostavljen Vladi. Vidimo da se nabacuju lopticom uprava Uljanika s Vladom RH. Sam plan restrukturiranja doveden je u pitanje jer su u njemu bili i brodovi koji su otkazani u 3. maju. Otežavajuća okolnost je ta da je 3. maj doveden u tu situaciju ne vjerujem da će ozbiljan partner ući u 3. maj dok snam se ne vrati pozajmica od 523 milijuna kuna od Uljanika. Ima i ostalih novaca koji su uzeti 3. maju, a s tim bi 3. maj bio dobro društvo. Uprava Uljanika propustila je povijesnu šansu da revitalizira brodogradna i u Puli i u Rijeci. Pitam i državne institucije – što se čeka – gdje je novac nestao, ako državne institucije znaju trebaju reagirati. O tome se priča već duže vrijeme, znamo za dvije kaznene prijave da su predane u rijeci. Čeka se njihovo djelovanje, izjavio je Šoljić.
Program restrukturiranja je tek prvi korak. Nadam se da će Končar odnosno Kermas energija, odnosno Končar uložiti novac u Uljanik i da će to krenuti dalje. Svaki dan odugovlačenja šteti i uljaniku i 3. maju, rekao je Šoljić, prenosi HRT.
[quote_box name=””]
O neizvjesnoj budućnosti Uljanika i 3.Maja u Studiju 4 govorio je bivši ministar financija Slavko Linić. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u emisiji Poslovni tjedan izjavio je kako Uprava Uljainka nema novaca za isplatu plaća te da država više ne može pomagati.
Za Slavka Linića nije neobično što Vlada više neće pomagati Uljaniku. “Osigurala je dvije plaće, što je uskladu s odlukama Vlade i pravilima Bruxellesa. Plaću treba osigurati Uprava Uljanik grupe svojim poslovanjem”, kazao je. Linić smatra kako ministar financija Zdravko Marić itekako treba strepiti vezano za aktivaciju jamstva od 2,2 mlrd. kuna. “Svi brodovlasnici nastojali su se osigurati i itekako će naplatiti svoja jamstva. Treba krenuti u brzo rješavanje putem financijskih investitora, ne strateških – kako bi to bilo riješeno u kratkom roku. Mirovinski fondovi dijelom su vlasnici Uljanik grupe i zainteresirani su za određene projekte – ako se govori o restrukturiranju i prenamjeni dijela imovine u turizam. Mogli bi imati održivu brodogradnju, a turizam bi bio garant povrata investicije. Tu Vlada može utjecati, a Bruxelles bi dao suglasnost”, kazao je Linić.
Linić smatra da je stečaj loša opcija, jer se radi o ogromnim kreditima i avansima. A stečajevi u Hrvatskoj su spori i rizični. “To neće pomoći Uljaniku, eventualno bi kroz stečaj – prodajom opstao 3. maj”, dodao je. Smatra kako Danko Končar nema dovoljno kapitala. Za njega su nerealne poruke koje idu za tim da će novi vlasnik samo održati brodogradnju. Za Uljanik je zainteresiran miljarder iz Ukrajine čije je brodogradilište u Nikolajevu proglasilo bankrot. Isti partner je za vrijeme Sanaderove vlade pregovaro oko spašavanja sisačke i splitske Željezare pa je to propalo. “On je i dosad pokazao da želi ući u projekte u Hrvatskoj ali uvijek uloži nedovoljno sredstava i rizičan je partner, što se već pokazalo u prošlosti. Za njega je prihvatljivije riječko brodogradilište”, smatra Linić.
“Hrvatska više nije zemlja koja je konkurentna u brodogradnji – kvaliteta i cijena više nisu ključne. Sad su na prvom mjestu brzina i cijena, što mi ne možemo osigurati. Također, brodogradnja je izvozna djelatnost u kojoj treba sudjelovati što više domaćih tvrtki, a Hrvatska takvih tvrtki nema”, kazao je Linić koji smatra da se Hrvatska trebala okrenuti energetici. “Krenimo u energetske projekte. Imamo potencijala za enegetski osigurati sebe i za izvoz. Ako se odlučimo na to imali bi značajne investicije u elektroindustriju, opremu i graditeljstvo. To bi značilo i gospodarski rast temeljen na rastu industrije”, kazao je Linić.
[/quote_box]
