Brodić: Nužnost je promjena odnosa prema investitorima

U emisiji Zoom na televiziji Z1 gostovali su urednik Energypress.net Ivan Brodić i ekonomski analitičari Luka Brkić i Damir Novotny. Tema: rast BDP-a

Je li vas iznenadila vijest o rastu BDP-a?

Brkić: Iznenadila me da je 2,7 posto jer su sve prognoze govorile da je dva. Sam rast me osobno nije iznenadio jer se izvori rasta nisu promijenili. Treba naglasiti da je ovo samo kvartalna stopa rasta, bit će najvjerojatnije ispod toga na godišnjoj razini.

Brodić: Iznenađenje je nakon onog što smo čitali u medijima, a to bih pripisao političkoj situaciji. Trebalo bi im naći neku zanimaciju, pa bi onda ekonomija rasla. Šalim se malo. Oni se sad sigurno jedno mjesec dana neće baviti ekonomijom. Vidjet ćemo što će sada reći rejting agencije. Malo čudi sad poruka Oreškovića da će razgovarati sutra s Karamarkom i Petrovom, vjerojatno je dobio neke signale da bi rejting mogao pasti.

Brkić: Definitivno će sada biti polemika tko je zaslužan za rast. U toj vrsti polemika ne bih sudjelovao. Bivša Vlada nije napravila ono što je po meni trebala, niti je ova to pokušala napraviti. Uvažavam vrijeme koliko ova Vlada vlada. Naš izvoz nije izvoz s velikom dodanom vrijednošću. Važna je iznadprosječna turistička sezona.

Brodić: Koja je krenula rano ove godine.

Brkić: Ti izvori rasta nisu održivi, pa ne bih pripisivao zasluge ni jednima ni drugima. Bolje da je došlo do rasta nego da nije.

Gdje zapne u izvozu?

Brkić: Izvoz je veliki problem ove zemlje. Treba pogledati izvješće EK, izvoz je usko povezan s velikim problemom ove zemlje – a to je sustavno obrazovanje. Da bi ste imali kvalitetan izvoz, morate imati izvoz onih proizvoda koji imaju dodatnu vrijednost. Kod ovih niže ekološke razine je nadmetanje cjenovno. Nadmećemo se s onim zemljama koje mogu ići s troškovima puno ispod nas pa nismo puno konkurentni. Dobro je da su se naši vanjsko trgovinski partneri oporavili, ali struktura će se morati mijenjati.

Koja Vlada je zaslužnija?

Brodić: Teško je o tome govoriti. Ova Vlada još nije stigla ništa, prošla ima neke zasluge. Nama je industrijska proizvodnja narasla, a da nema restriktivne regulacije još bi više. Politika bi se trebala pozabaviti labavljenjem regulacije. Nisam sigurna da se može uperiti prstom i reći taj je zaslužan ili ta Vlada. Nisu ni ovi izvozni pokazatelji sasvim točni. Eurostat efekt provoza ne bilježi posebno.

Politička nestabilnost, kreditni rejting?

Brkić: Politička nestabilnost znači da imate paraliziran sustav, ne donose se ni krive odluke. Imate blokadu. Tko će u tako nestabilnoj situaciji iole ozbiljnije razmišljati o investiciji? Naravno da neće. Možete se nadati jedino špekulativnom velikom igraču, koji ne donosi ništa dobro.

Brodić: Na praktičnoj razini je važno što se u političkoj nestabilnosti javljaju populističke ideje, a radi se o smanjenju ekonomskih sloboda, većim udjelima države.

Damir Novotny pridružio se gostima u studiju.

Rast BDP-a?

Novotny: Privatni sektor se obnovio, državni je i dalje u defanzivi. Pitanje je na koji način će se podržati državni sektor da bude konkurentan. Ovo je odlična vijest, dok Vlada spava – ekonomija radi, rekle bi neke kolege.

Hoće li politička neizvjesnost utjecati na visinu kamata?

Brkić: Percepcija političke nestabilnosti utječe na cijelo zaduženje, logično. Treba naglasiti, dug je zao drug, ali nema zemlje koja nije dužna. Dug je takav kakav je posljedica nečega, nekih politika. Pogledajte izvješća EK pa ćete vidjeti gdje lociraju problem – izvoz i javni dug. Nije javni dug na prvom mjestu. Problem je što su strukturne reforme političke potrebne.

Koliko nam je potrebna kurikularna reforma?

Brodić: Nisam stručnjak za to, a li čini mi se da je potrebna. Što se tiče pojedinih područja u toj reformi – ne znam, primijetio sam samo da je to strašan pad određenih knjiga, što mi se ne čini dobrim, ali ne bih se previše upuštao u tu temu.

Novotny: Proizvode oni koji nisu zapošljivi, a oni koji jesu nalaze posao na europskom tržištu rada. Obrazujemo odlične liječnike, inžinjere, koji mogu lako naći na europskom tržištu posao. U ekonomiji ne obrazujemo ljude da razumiju tržište. Ne bih se založio samo za kurikularnu reformu srednjoškolskog obrazovanja, nego cjelovitu. U svijetu se malo drugačije strukturira kurikulum, nisu opterećeni. Teško mi je reći koliko je meni latinski pomogao koji sam učio.

Brkić: Mogu razumjeti revoltiranost ljudi zbog demografskih problema zemlje recimo. Logično je onda očekivati i radikalizaciju zahtjeva, ali to ne vodi ničem dobrom.

Brodić: Ključ svega je to da je ekonomija uvijek uvod u nekakve ratove, osim kad je tržišna. Jedino rješenje je konkurencija javnog i privatnog obrazovanja. Ako netko želi ići na privatni fakultet, on plaća svoju članarinu fakultetu i članarinu svima ostalima kroz porez.

Što je nacionalni interes Hrvatske u Ini?

Novotny: To je pitanje definicije javnog dobro. Najčešće se pod tim podrazumijeva i ono što nije javno dobro. Javno dobro nije besplatno obrazovanje recimo, tako niti Ina ne može biti javno dobro. Ako se ne vozim autocestama, onda ne moram kroz porez platiti? To je jedan od fenomena našeg mita o javnim dobrima. Ina je važna velika kompanija, ali nije jedina. Nije se pozicionirala godinama zbog pat pozicije. Kompanija stagnira. Ne možemo se s drugim velikim dioničarem dogovoriti kako ćemo. Ne znam je li bi Ina trebala besplatno dijeliti gorivo kao venezuelanska? To neće nikad.

Brkić: Pitanje nacionalnog interesa je temeljno pitanje demokratskog interesa. Tko je taj koji ima pravo reći što je nacionalni interes? Neki će reći parlament. A tko je taj koji bira parlament? Često se nacionalni interes krivo koristi kako bi se provodio neki drugi interes. Često se provlače potpuno drugi interesi. To je vrlo složeno pitanje i o njemu jedino dobro mogu brinuti institucije zemlje.

Novotny: Točno je da je iza tog nekog općeg interesa najčešće pojedinačni interes. Zalažem se za potpuno drugi tip društvenog ugovora, gdje ću ja kao pojedinac pokušati taj svoj osobni interes artikulirati da hoću da se na tržištu verificira moj rad, a ne da se skrivam iza općeg interesa. Zalažem se za tržišnu demokraciju, vladavinu prava, a o kriminalu neću govoriti. Ako je netko prekršio zakon – treba ga kazniti, ali na tržištu je sve dozvoljeno.

Brodić: Nacionalni interes je poopćeni skup privatnih interesa, a država služi kao arbitar. U tom smislu treba tumačiti cijelu situaciju. Svi mi imamo neke svoje pojedinačne interese, svi smo vlasnici nekih javnih dobara. Zato mi je potpuno nejasna histerija oko Ine, ona je tržišna kompanija. Kompanije koje upravljaju infrastrukturom, a DUUDI je već dobio ponude za njihovu privatizaciju, o tome nitko ne govori. Ništa se ne događa, a cijelo vrijeme govorimo o nacionalnom interesu.

Premijer Orešković najavio je da će rast BDP-a privući investitore?

Brkić: Nisam čuo tu izjavu Oreškovića, pa moram izraziti rezervu. Ali pod pretpostavkom da netko vjeruje da će kvartalni rast privući investitore – to je kriva pretpostavka. Ne znam zašto inzistiranje stalno na spominjanju investicija. Moramo kad kažemo nešto, moramo jasno to reći.

Brodić: Nisam čuo izjavu, ali mislim da bi za investicije morali radikalno promijeniti odnos prema investitorima.

Novotny: Investicije nisu ključni problem. Imamo nedostatak ljudskog kapitala koji je ključan. Da bi se poništili negativni učinci visoke razine zaduženosti, ove stope rasta su zapravo negativan rast. Potrebne su stope od četiri posto. A onda dolazi diskusija o prodaji udjela u Ini. Ja bih odmah prodao udio u Ini i smanjio dug. Hrvatska treba postati privlačna ljuskom kapitalu. Orešković je rekao da je neka francuska tvrtka spremna financirati Pelješki most, pa svi su spremni to, prenosi Direktno.hr.

You may also like