Na svjetskim valutnim tržištima prošloga je tjedna u fokusu bila britanska funta, koja je nakon odluke Britanaca o napuštanju Europske unije zabilježila rekordni dnevni pad i prema dolaru zaronila na najnižu razinu u 31 godinu.
Tečaj funte potonuo je u petak više od 8 posto, na 1,3680 dolara, a u jednom je trenutku zaronio na samo 1,3228 dolara, najnižu razinu od 1985. godine. Pod pritiskom se našao i euro, pa je njegova cijena prošloga tjedna pala 1,4 posto, na 1,1118 dolara. Euro je oslabio i u odnosu na japansku valutu, za 3,2 posto, na 113,65 jena.
Tečaj dolara prema japanskoj valuti pao je, pak, 1,8 posto, na 102,20 jena, a u jednom je trenutku, po prvi puta nakon dvije i pol godine, zaronio ispod 100 jena. Sve do petka tečaj funte blago je rastao jer su ulagači očekivali da će Britanija ostati u EU. Tako je u petak ujutro na azijskim tržištima cijena britanske valute dosegnula 1,5018 dolara, najvišu razinu od prosinca.
Međutim, kako su počeli stizati prvi rezultati referenduma, tako je funta slabila, a nakon što je objavljeno da je 52 posto Britanaca glasalo za napuštanje EU-a, tečaj se funte strmoglavio.
U jednom je trenutku prema dolaru potonuo više od 10 posto, na 1,3228 dolara, najniže od 1985. “Vratili smo se u 1985. godinu. U roku od šest sati tečaj funte potonuo je 10 posto. To je doista nevjerojatno, a izlazak Britanije iz EU dovest će do egzistencijalne krize za Europu”, kazao je Nick Parsons, valutni strateg u NAB-u.
Funta je potonula i na najnižu razinu prema euru u posljednje dvije godine. Euro je u jednom trenutku poskočio više od 8 posto, na 83,15 penija, a neki tržišni sudionici čak predviđaju da bi idućih mjeseci moglo doći do pariteta dviju valuta.
I dok je prema funti ojačao, u odnosu na ostale valute tečaj eura u petak je oštro pao Tako je prema dolaru cijene eura u jednom trenutku skliznula 3,6 posto, na 1,0912 dolara, najnižu razinu od ožujka. Gotovo dva posto euro je u jednom trenutku potonuo i prema franku, na najniže razine od kolovoza 2015. godine od 1,0623 franka.
I dok su se funta i euro našli pod pritiskom, ojačale su japanska i švicarska valuta, koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Zbog toga je na tržištima intervenirala švicarska središnja banka (SNB). “Nakon što su se Britanci na referendumu odlučili za izlazak iz EU-a, švicarski se franak našao pod pritiskom snažnog jačanja. SNB je intervenirao na valutnim tržištima radi stabilizacije situacije i ostat će aktivan na tržištima”, priopćio je SNB.
Velike oscilacije tečajeva navele su i ostale središnje banke na intervenciju – uglavnom verbalnu. Iz britanske središnje banke Bank of England poručili su da prate razvoj situacije na tržištima, da su poduzeli intenzivne rezervne planove i da vrlo usko surađuju s domaćim tijelima vlasti i inozemnim središnjim bankama te da imaju 250 milijardi funta sredstava koje mogu ubrizgati na tržište.
Japanski ministar financija Taro Aso poručio je, pak, da će, ako bude potrebno, Japan odgovoriti na ekstremne oscilacije tečajeva valuta, signalizirajući time spremnost na intervencije radi zauzdavanja presnažnog jačanja jena.
Guverner BOJ-a Haruhiko Kuroda također se oglasio priopćenjem u kojem je poručio da je BOJ spreman omogućit izdašne injekcije likvidnosti na financijskim tržištima, a i Europska središnja banka poručila je da pažljivo prati situaciju i da je spremna reagirati.
Do kraja petka sve središnje banke skupine G7 najvećih svjetskih gospodarstava poručile su da su spremne reagirati. Zahvaljujući tome, u posljednjim satima trgovanja u petak situacija se na tržištima donekle smirila. “Moramo biti oprezni u pogledu intervencija. Mislim da je razloga više nego dovoljno da skupina sedam najvećih svjetskih gospodarstava G7 intervenira”, kazao je Koichi Yoshikawa, izvršni direktor financija u banci Standard Chartered.
