Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u petak kako je odluka Britanaca o izlasku iz Europske unije velika promjena koja donosi visoku dozu neizvjesnosti, ali da ne treba stvarati pretjeranu paniku u Hrvatskoj, koja ima jak financijski sustav za koji vjeruje da će reagirati na adekvatan način.
Ministar Marić kazao je da ga je odluka na referendumu o izlasku Velike Britanije iz Europske unije dobrim dijelom iznenadila. “Krugovi s kojima sam ja komunicirao, mahom su to naravno financijski, su priželjkivali i očekivali ostanak Velike Britanije u Europskoj uniji, međutim volja birača i referendum je pokazao suprotno”, rekao je Marić u izjavi za RTL televiziju.
Istaknuo je i da su efekti te odluke zaista veliki te da financijska tržišta nisu ovako reagirala još od pada Lehman Brothersa, dakle još od 2008. i početka financijske krize. “Kako se i očekivalo, u prvom koraku i kratkoročno najveći je negativni efekt na britansku funtu, koja je u prvi mah praktički izgubila preko 10 posto svoje vrijednosti. U kratkom roku se također može očekivati reperkusije na gospodarski rast Velike Britanije i njenih trgovinskih partnera, jer ova situacija i ishod referenduma sa sobom nosi jako veliku dozu neizvjesnosti koja sigurno odvraća investitora od ulaganja i aktivnosti općenito”, ocijenio je Marić.
Upitan za savjet hrvatskim građanima koji imaju problema s raspolaganjem svojim funtama putem internet bankarstva, ministar financija je odgovorio da tim građanima sigurno nije lagodno, ali da ne treba stvarati pretjeranu paniku. “Ovo je u svakom slučaju velika promjena (…), HNB će sigurno dati svoj savjet jer je to njihova ingerencija, no ne treba stvarati nikakvu pretjeranu paniku. Sigurno je da onima koji imaju svoju ušteđevinu u britanskim funtama danas nije lagodno, ali sam siguran da će naš bankarski sustav i svi koji su za to zaduženi biti ‘na razini zadatka’ da se sve skupa na adekvatan način odradi”, ustvrdio je Marić.
Tečaj britanske funte pao je danas prema dolaru rekordnih 10 posto, pa je zaronio na najnižu razinu od 1985. godine. Marić je ocijenio je i kako je odluka Britanaca izazovna situacija za sve, pa tako i za Hrvatsku, jer se stvara dosta visoka razinu neizvjesnosti, s obzriom da će sami proces izlaska Britanije iz Unije potrajati još godinama. “Na referendumu je izglasan izlazak Velike Britanije iz Europske unije, međutim ispred nas je razdoblje od, po mojoj procjeni, oko dvije godine od kad se ta odluka verificira u britanskom parlemantu i u tom razdoblju će se voditi daljnji razgovori i pregovori o daljnjem statusu Velike Britanije. Za EU ovo je veliki izazov i u trgovinskom smislu, jer je izvoz EU prema Velikoj Britaniji ipak gotovo tri puta veći nego obrnuto i to će biti varijabla u pregovorima i razgovorima. S druge strane, London je ipak financijsko središte Europe i jedno od financijski središta svijeta i brojna regulativa i sve što je vezano uz financijski svijet dobrim je dijelom bila vođena i vezana uz funkcioniranje samog Londona”, rekao je ministar financija.
Osvrnuo se ponovno i na nedavnu odluku da se ne izdaju državne obveznice, s obzriom na visoku cijenu koju su investitori nudili. Ponavljajući da ne želi komentirati o kojim se iznosima kamata radilo, Marić je istaknuo da je to izdanje upravo zbog cijene duga “s obzirom da su investitori procijenili element političke nestabilnosti u Hrvatskoj kao onaj koji utječe na cijenu da bude viša”. “No, u tom kontekstu treba reći da barem u kraćem roku ne možemo očekivati da ćemo na tržištu vidjeti nekakve pozitivne pomake. Ono što je u našoj situaciji dobro, ako išta može biti dobro u ovim okolnostima, je da i na domaćem tržištu imamo jaku financijsku industriju i sustav koji sigurno može poslužiti kao alternativno rješenje. Međutim, pred nama je razdoblje koje ozbiljno treba uzeti u obzir, pratiti razvoj događanja i biti spreman u okolnostima kada se tržišta oporave, kada se otvori i mali prozorčić da budemo sposobni i kadri ući njega i izvršiti što smo i planirali”, zaključio je ministar Marić.
Odluka Britanaca na referendumu o izlasku iz Europske unije snažno će utjecati na svjetska financijska tržišta i u idućim danima, pa se može očekivati velika nestabilnost, no ‘Brexit’ ne bi trebalo imati veći utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, poručuju domaći stručnjaci.
Na svjetskim su burzama danas cijene dionica oštro pale, dok je tečaj britanske funte prema dolaru potonuo na najnižu razinu od 1985. godine jer su tržišta šokirana odlukom Britanaca o izlasku iz Unije, s obzirom da su očekivali ostanak. “Rezultati referenduma iznenadili su i snažno utjecali na tržište – britanska funta spustila se na najnižu razinu u posljednjih 30 godina u odnosu na dolar”, navode analitičari Raiffeisebank Austria (RBA) u analizi današnjih zbivanja.
Do kraja dana očekuju nastavak potražnje za sigurnim utočištima za kapital, kao što su švicarski franak, likvidne državne obveznice tzv. “core” država eurozone, dok bi periferija Europe mogla osjetiti prelijevanje snažne averzije prema riziku i rast premije rizika. “Idućih nekoliko tjedana možemo očekivati značajne pomake i volatilnost na tržištima s ciljem repozicioniranja tržišnih sudionika, ali i uključivanja političkog rizika koji je došao do izražaja nakon britanskog referenduma potvrđujući krhkost ‘europskog projekta'”, kažu RBA analitičari.
Dodaju i kako ne treba isključiti moguće intervencije središnjih banaka na valutnim tržištima i/ili tržištima državnih obveznica. Izlazak Britanije iz Unije imat će političke i gospodarske konzekvence, no crne najave o kolapsu ili velikom padu britanskog gospodarstva neće se ostvariti, smatraju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). “Kada govorimo o financijskom aspektu izlaska, u ovom trenutku nemoguće je predvidjeti preciznije brojke i učinke. Posljedice će uvelike ovisiti o političkom te financijskom i gospodarskom smjeru koji će britanska vlada zauzeti u nadolazećem razdoblju, ali i dugoročno”, istaknuo je Marko Babić, pomoćnik direktora Sektora za međunarodne poslove i EU u HGK.
Dodaje kako će “u ovoj situaciji Ujedinjeno Kraljevstvo moći potpuno slobodno ugovarati gospodarske i trgovinske odnose s ostatkom svijeta, pa ovu naizgled nepovoljnu situaciju može i financijski povoljno iskoristiti”.
Unatoč šoku na tržištima i mogućim dugoročnim posljedicama po europska i druga gospodarstva, ‘Brexit’ ne bi trebao značajnije utjecati na hrvatsko gospodarstvo, s obzirom da su u proteklih deset godina ekonomski odnosi između Hrvatske i Britanije bili skromni, osobito u pogledu vanjske trgovine te izravnih stranih ulaganja, poručuju analitičari.
To potvrđuju i službeni statistički podaci koji ukazuju na kontinuirano niski obujam trgovanja s Britanijom. “Tako je u razdoblju od 2010. do 2015. prosječni udio u ukupnom izvozu i uvozu oscilirao na razini od 1,7, odnosno 1,2 posto. Hrvatska također ima vrlo niski priljev izravnih stranih ulaganja iz Britanije, manji od 100 milijuna eura godišnje u razdoblju 1993. do 2014.”, poručuju analitičari RBA.
Doduše, 2015. je donijela značajnu transakciju u iznosu od 505 milijuna eura, koja se odnosi na prodaju Tvornice duhana Rovinj (TDR) multinacionalnoj kompaniji British American Tabacco (BAT). No, “kako se nesumnjivo radilo o ‘jednokratnoj’ transakciji, ne vidimo bilo kakav značajan izravan utjecaj izlaska Britanije iz EU na hrvatsko gospodarstvo. Međutim, u iduće tri godine BAT planira uložiti dodatnih 30 milijuna eura kako bi povećao proizvodne kapacitete, čime sekundarni učinak može biti rizik smanjenja planiranih budućih investicija”, ističu analitičari RBA.
Napominju i kako su se pozitivni trendovi u turističkim odnosima intenzivirali tijekom posljednje četiri godine, pri čemu broj turističkih dolazaka i noćenja iz Britanije bilježi dvoznamenkaste godišnje stope rasta. Analitičari RBA tu vide ograničen kratkoročni rizik, no napominju kako “čak i u slučaju slabije funte u odnosu na euro, dugotrajna lojalnost britanskih turista, koji su istovremeno gosti s visokom kupovnom moći, ne bi trebala mijenjati njihove potrošačke navike u srednjoročnom razdoblju”.
Što se tiče utjecaja na deviznom tržištu, iz RBA ne vide značajnije kratkoročne rizike za domaću valutu, s obzirom na ograničenu izloženost samog gospodarstva – nizak udio duga i depozita. “Dakle, snažnije negativne posljedice mogu proizaći posredno, uslijed šireg europskog gospodarskog opadanja, što može potencijalno ugroziti slabašni oporavak Hrvatske, te rizika smanjenja ukupne vanjskotrgovinske razmjene”, kažu analitičari RBA.
Dodaju i kako bi rast averzije prema riziku mogao negativno utjecati na dioničko tržište kroz povećanje očekivane stope povrata. “Što se tiče hrvatskih euroobveznica, uz prelijevanje snažne averzije prema riziku i rast premije rizika u zemljama europske periferije, Hrvatska bi, s obzirom na fundamentalne pokazatelje i političke nestabilnosti, mogla plaćati višu premiju rizika, što može imati negativan utjecaj na kretanje javnog duga i snažno potrebne fiskalne konsolidacije”, ističu RBA analitičari.
Hrvatska narodna banka (HNB) poručila je, pak, kako pomno prati situaciju na tržištu te da će i u novim uvjetima nastaviti osiguravati stabilnost tečaja i bankarskog sustava. U priopćenju ocjenjuje da će potencijalni dugoročni učinci na Hrvatsku ovisiti o daljnjim potezima Britanije te tijeku procesa njenog izlaska iz EU. “Tečaj kune prema euru ostao je stabilan, unatoč pojačanoj kolebljivosti koja je danas obilježila financijska tržišta nakon vijesti o rezultatima referenduma. Istovremeno je vidljiv blagi porast prinosa na hrvatske državne obveznice denominirane u eurima”, navodi se u priopćenju HNB-a.
No, iz HNB-a ističu kako za ocjenu kratkoročnih učinaka rezultata referenduma “treba ipak pričekati da se stišaju prvi odjeci iznenađenja njegovim rezultatima, koji su izazvali značajnu volatilnost na financijskim tržištima”. I HNB navodi da je između Hrvatske i Britanije prisutna relativno niska razina trgovinske povezanosti. “Potencijalni dugoročni učinci rezultata referenduma kako na gospodarstvo EU, tako i na Hrvatsku ovisit će o daljnjim potezima Ujedinjenog Kraljevstva, vremenu i strukturi izlaska iz EU, učincima na političku dinamiku EU integracija, srednjoročnim do dugoročnim učincima svih ovih elemenata na financijska tržišta, između ostalog i na apetit za rizik pojedinih skupina zemalja i investitora”, zaključuju iz HNB-a.
Hrvatska narodna banka u petak je, u povodu objave rezultata referenduma o izlasku Velike Britanije iz Europske unije, objavila kako pomno prati situaciju na tržištu te će i u novim uvjetima nastaviti osiguravati stabilnost tečaja i bankarskog sustava, uz ocjenu da će potencijalni dugoročni učinci na Hrvatsku ovisiti o daljnjim potezima Velike Britanije te tijeku procesa njenog izlaska iz EU. “Tečaj kune prema euru ostao je stabilan unatoč pojačanoj kolebljivosti koja je danas obilježila financijska tržišta nakon vijesti o rezultatima referenduma o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Istovremeno je vidljiv blagi porast prinosa na hrvatske državne obveznice denominirane u eurima”, navodi se u priopćenju Hrvatske narodne banke (HNB).
No, iz HNB-a ističu kako za ocjenu kratkoročnih učinaka rezultata referenduma “treba ipak pričekati da se stišaju prvi odjeci iznenađenja njegovim rezultatima, koji su izazvali značajnu volatilnost na financijskim tržištima”.
Pritom podsjećaju da je između Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva prisutna relativno niska razina trgovinske povezanosti. Hrvatski je izvoz u Veliku Britaniju lani, naime, iznosio 205 milijuna eura, što je 1,8 posto ukupnog hrvatskog izvoza, odnosno 0,5 posto hrvatskog BDP-a. Istodobno je uvoz iz te zemlje u Hrvatsku iznosio 209 milijuna eura, s udjelom od 1,1 posto u ukupnom uvozu i 0,5 posto u BDP-u Hrvatske.
Iz središnje banke posebno izdvajaju podatke o turističkom prometu između dviju zemalja te navode kako je 2015. Hrvatsku posjetilo 490.510 britanskih turista ili 3,9 posto ukupnih dolazaka, a ostvarili su 2.419.237 noćenja ili 3,7 posto ukupnih noćenja. Od 2011. do 2015. broj turista iz Velike Britanije koji dolaze u Hrvatsku se udvostručio. “Potencijalni dugoročni učinci rezultata referenduma kako na gospodarstvo EU, tako i na Hrvatsku ovisit će o daljnjim potezima Ujedinjenog Kraljevstva, vremenu i strukturi izlaska iz EU, učincima na političku dinamiku EU integracija, srednjoročnim do dugoročnim učincima svih ovih elemenata na financijska tržišta, između ostalog i na apetit za rizik pojedinih skupina zemalja i investitora”, ističu iz Hrvatske narodne banke. “HNB pomno prati situaciju na tržištu, te će i u novim uvjetima nastaviti osiguravati stabilnost tečaja i bankarskog sustava”, zaključuje se u priopćenju hrvatske središnje banke.
