Brexit i energetska unija bit će u fokusu slovačkog predsjedanja EU

Razlozi i posljedice izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije bit će dominantna tema šestomjesečnog slovačkog predsjedanja Europskom unijom, najavio je u srijedu u Europskom parlamentu premijer Robert Fico i istaknuo da će njegova zemlja intenzivno raditi na snažnijem povezivanju zemalja članica unutar jedinstvenog tržišta kako bi se izbjegla “fragmentacija” Unije.

Slovačka, članica EU-a od 2004., preuzela je 1. srpnja rotirajuće predsjedništvo EU-a za sljedećih šest mjeseci, a osim razdruživanja s Velikom Britanijom, Fico je naveo četiri područja na kojima njegova zemlja želi polučiti vidljive rezulate za građane EU-a: ekonomski snažna Europa, modernizacija jedinstvenog tržišta, održiva migracijska politika i politika azila te globalno angažiranija uloga EU-a.

“Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a biti će dominantna tema našeg predsjedanja”, rekao je Fico i kazao da građanima i u Britaniji i u Europskoj uniji treba jasno reći što će to za njih značiti.

Govor pred zastupnicima EP-a je iskoristio i za poruku da Bruxelles mora bolje komunicirati sa svojim građanima koji mu, kako je rekao, zamjeraju da se odvojio od “realnosti živvljenja običnih građana”.

“Ishod britanskog referenduma odražava i neuspjeh Unije da građanima ukaže na korisnost članstva (….) našim građanima moramo ponuditi dugoročnu viziju i konstrukciju EU-a”, kazao je Fico i upozorio na “pad povjerenja građana u EU”.

Fico je istaknuo da je EU “veličanstven i jedinstven projekt, najveći integracijski poduhvat ikada, iznikao iz pepela dva surova svjetska rata, koji već 71 godinu osigurava mir, slobodu i prosperitet”, ali da mu je sada potreban novi zamah kako bi vratio povjerenje građanja i izbrisao dojam “otuđenosti”.

“I stoga će u fokusu našeg predsjedanja biti građani kako (…) kako bismo se mogli boriti protiv populizma, ekstremnog nacionalizma i radikalizma”, poručio je Fico.

“Snažnija Europa ne smije biti u interesu Bruxellesa, već njezinih građana”, dodao je.

Govoreći o gospodarski snažnijoj Uniji, Fico je najavio da će se slovačko predsjedništvo usredotočiti na stvaranje klime pogodne za ulaganje i preduvjeta za razvoj i implementaciju projekta koji će je još čvršće povezati.

“Jedinstveno tržište se smatra najvećim postignućem EU-a, no modernizacija jedinstvenog tržišta traži stalni tehnološki razvoj (…) nama je sada potrebno jedinstveno digitalno tržište i potrebna nam je energetska unija”, rekao je Fico.

“Energetska unija pridonijet će sigurnim zalihama čiste energije po povoljnim cijenama za industriju i domaćinstva, digitalno jedinstveno tržište, uključujući e-trgovinu moglo bi ukloniti prepreke biznisu i građanima”, dodao je slovački premijer.

Osvrnuvši se na migracijsku politiku, Fico je istaknuo važnost zaštite granica, očuvanje sigurnosti i stabilnosti schengenske zone, ali i rješavanja uzroka migranstkih kriza.

“Održiva migrantska politika i politika azila omogućit će povratak na potpuno funkcioniranje Schengena i konsolidiranje sustava azila zemalja članica”, rekao je Fico.

Fico je također punu potporu Europskoj graničnoj i obalnoj straži (EBCG), novoj agenciji koja će raspolagati i snagama za brzo djelovanje u cilju učinkovitije zaštite vanjskih granica Unije.

Što se pozicije EU-a u svijetu, Fico ističe da sada Unija mora biti više okrenuta “prema van” i raditi na daljnjem jačanju odnosa sa susjedima i udaljenim saveznicima.

“Moramo pojačati otpornost našeg susjedstva”, poručio je Fico, spominjući primjer Ukrajine. U svom govoru se dotaknuo i procesa proširenja kao “najučinkovitijeg oruđa za političku i gospodarsku preobrazbu u Europi”.

Program slovačkog predsjedanja, zaključio je Fico, izraz je odlučnosti da se ispune strateški prioriteti Europske unije. Podsjetio je da se 16. rujna u Bratislavi održava neformalni summit EU-a 26 zemalja članica i to će biti prvi summit održan izvan Bruxellesa od 2000. godine.

Europska unija napravila je veliku grešku kada je 90-ih godina propustila odlučno nastupiti na Balkanu jer tada nije imala zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i ta greška više se nikada ne smije ponoviti, ocijenio je šef delegacije EU u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark istodobno pozvavši političare u BiH koji koče reforme da sa uozbilje i prestanu se ponašati kako da su u 19. stoljeću.

U intervjuu kojega je u srijedu objavio sarajevski “Dnevni avaz” Wigemark je istaknuo kako današnja EU ne može sebi priuštiti ignoriranje zapadnog Balkana, a na tu činjenicu ne utječe ni izlazak Velike Britanije iz članstva u Uniji.

Kazao je kako ne razumije primjedbe političara iz BiH koji se protive prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU, odnosno uklanjanju carinskih zapreka za uvoz u BiH iz Hrvatske, i optužbe da time netko pokušava uništiti bosanskohercegovačku poljoprivredu.

Nema nikakve logike u tvrdnjama da EU pokušava uništiti proizvodnju u BiH, a istodobno joj pomaže u reformama koje bi tu proizvodnju trebale ojačati, kazao je švedski diplomat. Na takvim optužbama inzistiraju vlasti Republike Srpske koje odlučno odbijaju mogućnost bescarinskog uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Hrvatske uz procjenu kako bi na taj način poljoprivrednici u BiH trpjeli godišnje štete veće od 100 milijuna eura.

Prilagodba trgovinskih odredbi SSP-a uvjet je da bi tijela EU razmatrala zahtjev BiH za odobravanje statusa kandidata za članstvo u Uniji. Wigemark je kazao kako zapravo zbog odgađanja prilagodbe SSP-a BiH trpi velike gubitke, jer je ostala bez prava na izvoz nekih proizvoda na tržište EU koje ostaje najveće, bila u njemu Velika Britanija ili ne. “To mi vrlo jasno govori da ljudi u stvari ne znaju o čemu pričaju”, kazao je Wigemark.

Iracionalno ponašanje nekih političara u BiH koji blokiraju reforme usporedio je s dizanjem prašine koja bi mogla zamračiti europsku perspektivu te zemlje. Ocijenio je ipak kako će se ta prašina slegnuti, a nakon toga će se morati nastaviti raditi od točke na kojoj se stalo. “Trebalo bi prevladati politiku koja je bila svojstvena 19. stoljeću”, poručio je Wigemark zaključujući kako ga stanje u BiH podsjeća na razdoblje razjedinjenosti, sukoba i tek privremenih savezništava kakvo je tada vladalo.

You may also like