Branko Milanović: Nejednakosti dohodka su velike

Mnoštvo podataka i dokaza upućuje da je nejednakost dohotka i bogatstva u svijetu danas veća nego ikada prije, istaknuto je danas na konferenciji “Razumijevanje nejednakosti u jugoistočnoj Europi: što znamo i što tek trebamo saznati”.

“Tehnološki napredak, globalizacija i politika pridonose nejednakosti. Ravnomjernijom raspodjelom vlasništva kapitala može se utjecati na smanjenje nejednakosti jer se povećava broj pripadnika srednje klase. Ovako jedan posto najbogatijih upravlja vlasništvom nad kapitalom”, rekao je Branko Milanović, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za pitanje dohodovne nejednakosti i siromaštva.

Dodao je da je rast nejednakosti najviše izražen u zemljama kao što su Brazil i Južnoafrička Republika, a najmanje primjerice u Austriji, Sloveniji, te skandinavskim zemljama. No, kako je istaknuo, Hrvatska ne odskače po nejednakosti od ostalih zemalja Europske unije ili OECD-a. Milanović je dodao da je globalna financijska kriza na početku utjecala na smanjenje jednakosti zbog gubitka dohotka od kapitala kod bogatih, no kako se proširila utjecala je na nezaposlenost i povećanje nejednakosti.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Dubravka Jurlina Alibegović, kazala je da je pitanje nejednakosti stvar percepcije, ali i stvarnih podataka. “Naša percepcija je puno drugačija nego što stvarni podaci govore. Istraživanja pokazuju da Hrvatska po stupnju nejednakosti značajno ne odstupa od zemalja OECD-a”, kazala je. Kao najučinkovitiju mjeru za ublažavanje nejednakosti, ona je izdvojila obrazovanje. “Često se zadire u pitanje oporezivanja kao svemogućeg rješenja, međutim ključno je obrazovanje i usmjeravanje javnih politika na sve vrste formalnog i neformalnog obrazovanja”, kaže ona.

Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Humanity Divided iz 2014. godine, većina svjetske populacije živi u društvima s izraženijom nejednakošću nego prije 20 godina. Posljedično, dohodovne nejednakosti produbile su jaz u kvaliteti života bogatih i siromašnih. Pri tome treba uzeti u obzir da je dohodovna nejednakost samo jedna dimenzija tog širokog koncepta nejednakosti, a ostale uključuju zdravlje, obrazovanje, pristup uslugama i političko sudjelovanje, rečeno je na konferenciji. “UNDP na globalnoj razini ima za cilj borbu protiv siromaštva, svih nejednakosti i isključenosti što je prepoznato i u održivim razvojnim ciljevima koji će za nekoliko dana biti usvojeni na Općoj skupštini UN-a u New Yorku, s ciljem poboljšanja života najsiromašnijih i najranjivijih ljudi”, rekao je voditelj regionalnog ureda UNDP-a Rastislav Vrbensky.

Dvodnevnu konferenciju su organizirali UNDP i Ekonomski institut Zagreb. Tijekom sljedeća dva dana, vodeći stručnjaci iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije predstavit će različita istraživanja o ovoj temi: od rodne nejednakosti, položaja žena na tržištu rada do nejednakosti u pristupu obrazovanju.

You may also like

0 comments