Grčić tvrdi da bi Junckerov plan mogao pomoći, no ključno ostaje pšronalaženje partnera za taj veliki projekt. “Ne samo to. Radi se o većim i strateški važnim projektima kojima Junckerova inicijativa može donijeti lakše i jefitinije financiranje i povećati njihovu održivost. Osim toga, ključno je pronaći partnera. Pitanje je tko će Hrvatskoj biti partner u realizaciji tog projekta. Ukoliko je to neki privatni partner, neka velika energetska kompanija, ona se može, uz potporu hrvatske države kao suinvestitora, kandidirati za Junckerov plan, odnosno javiti Europskoj investicijskoj banci.”
Potpredsjednik Komisije gospodin Katainen govorio je da oni ne žele financirati ništa što može dobiti financiranje na tržištu. “Kasnije sam ipak čuo i neke drugačije interpretacije, posebno kada je riječ o javnim projektima. Potpredsjednik Katainen je izričito govorio da javni projekti neće biti financirani, ali kasnije su se pojavile i ideje da neki sektori, poput obnove željezničkog sustava, ipak ne bi bili isključeni.”
Što se tiče LNG terminala, on je sigurno najbliži onome što ta inicijativa hoće: pronalazak privatnog partnera, strateška važnost projekta, u ovom slučaju u energetici, važnost za cijelu regiju, a ne samo Hrvatsku. Ali i činjenica da je projekt rizičan u smislu koji sam spomenuo. Vidite i sami da je danas situacija, posebno na europskom energetskom tržištu, izuzetno fragilna. Pogledajte kako je Južni tok propao jer su se promijenile geopolitičke okolnosti. Za čas je nešto što je bilo najveća stvar u Europi, nestalo s trenutne scene.
