Ministar financija Boris Lalovac u srijedu je oštro reagirao na najnovije izvješće Hrvatske narodne banke (HNB) u kojem se mogući trošak konverzije CHF kredita u eurske procjenjuje do 8 milijardi kuna, ustvrdivši kako to znači da su građani te kredite preplatili znatno više od prvotnih procjena HNB-a, a bankarima poručio da država ima mehanizme kojima bi se “branila” od mogućih sudskih tužbi.

U emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” Lalovac je izjavio kako ga čude projekcije koje je Hrvatska narodna banka (HNB) objavila u utorak, a prema kojima bi trošak konverzije kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u eurske mogao dosegnuti iznos od otprilike 8 milijardi kuna i time premašiti preliminarne procjene od 5,5 do 6 milijardi kuna.

Tijekom višemjesečnih pregovora o rješenju problema dužnika u “švicarcima”, kaže Lalovac, projekcije HNB-a su govorile o trošku od oko 5 milijardi kuna, odnosno da je razlika u CHF i eurskim kreditima samo tri posto, jer su krediti u CHF u početku imali nešto povoljnije uvjete, potom nešto nepovoljnije, a sada ponovno imaju povoljnije (zbog fiksiranog tečaja i kamatne stope) u odnosu na kredite u eurima.

Kako je bila riječ o tako maloj razlici, tvrdi ministar financija, Vlada se i odlučila za model po kojem će se računati anuiteti preplate, odnosno stvarni iznos uplata, a da sada guverner HNB-a Boris Vujčić tu razliku “pumpa” na 8 milijardi kuna.

“Moram priznati da imam skepsu prema tim izračunima, jer su početni razgovori govorili da je to samo 5 milijardi kuna, odnosno 3 posto, a sad ispada da je tih 3 posto skoro isto kao što je cjelokupna glavnica. Onda je istina drugdje, da su građani stvarno preplatili puno više, ne 3 nego 15, 20 ili 30 posto svojim anuitetima, tako da ponovno računica HNB-a, koja je uvjeravala da su građani u CHF i eurima na današnji dan izjednačeni, nisu točne”, izjavio je Lalovac. Naglasio je kako će se prava istina o trošku konverzije znati krajem ove godine, kada isteknu zakonski rokovi u kojima banke dužnicima moraju predočiti nove obračune, a dužnici odlučiti da li će prihvatiti konverziju svojih kredita.

Sedam, osam mjeseci trajali su teški pregovori, dodao je, “a cijelo to vrijeme HNB je tvrdila da se to njih ne tiče, da se oni bave drugim problemima, da ne žele sudjelovati, da žele da se dogovore banke i Udruga Franak i slično”. “HNB se miče svo to vrijeme sa strane, kao da ih se to ne tiče, kao da se bave važnijim problemima, kao što je nabava masterchefa za pripremu hrane i pića, ali nisu imali masterchefa koji će pomoću u rješavanju problema sa CHF. A banke su s druge strane jednostavno čekale da se taj proces završi”, kaže ministar financija. “Neću se miješati u pitanje monetarne politike i upravljanja HNB-om. Središnje banke u svim zemljama i postoje da bi se pomoglo građanima, nije njihova svrha da drže rezerve – za koga držite rezerve ako ih ne držite da zaštitite svoje građane? Javnost mora znati da je prošle godine neto dobit HNB-a bila 2,7 milijardi kuna, a poslovnih banaka 2,5 milijardi kuna. To je 5,2 milijarde kuna dobiti HNB-a i poslovnih banaka. O čemu mi to pričamo? Ljudi su u agoniji 10 godina, a oni u godinu dana zarade toliko”, istaknuo je.

S druge strane, poručio je Lalovac, bankari su svih tih mjeseci bili izuzetno bahati i donosili na stol sagu o švicarcu. “Ja sad pitam predstavnika Hrvatske udruge banaka (HUB) da li tako razgovara sa svojim kolegama, da li su tu sagu podnijeli i austrijskom ministru financija. To su podcjenjivanja ne samo ministra financije i Vlade, nego su podcjenjivali i tih 55 tisuća ljudi i rekli da jednostavno ne žele napraviti ništa”, izjavio je Lalovac.

Na izjavu direktora HUB-a Zorana Bohačeka pred saborskim Odborom za financije kako banke imaju pravni mehanizam putem kojeg bi Hrvatskoj automatski, bez sudova mogle naplatiti štetu konverzije, pozivajući se na Uredbu o bilateralnom uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja, Lalovac je odgovorio da i država ima svoje mehanizme. “Kakve god oni mehanizme imaju i država ima sve mehanizme. Bit će im uveden porez na kreditnu aktivu, stavit ćemo onoliko postotaka koliko nam bude potrebno, stavit ćemo porez na financijske transakcije. Znači, branit ćemo državu, branit ćemo građane, a oni nek rade što misle da moraju raditi. Govorili su cijelo vrijeme da su im klijenti na prvom mjestu, sada se pokazuje da su samo njihovi bonusi na prvom mjestu”, kazao je ministar financija.

Dodao i kako odgoda koju je Bohaček predložio ne dolazi u obzir, jer su bankari osam mjeseci sjedili za stolom i rugali se Vladi, ministrima i tisućama građana koji imaju te kredite te da nakon svega što se dogodilo prema njima više nema povjerenja. “Koja je to razina bahatosti bankarskog sektora da se ljudima koji su preplatili svoje domove i ne traže ništa nego samo da im se izravna što su uplatili prijeti da će ih se iseliti. Bankari su primali bonuse na ove nerealizirane dobiti oko 4 do 5 milijuna kuna. Jedan bankar vrijedi u Hrvatskoj 50 vrhunskih liječnika, postavimo si pitanje sustava vrijednosti u zemlji”, naglasio je Lalovac te bankarima poručio kako je “dokazano da nisu imali švicarce, eure su ubacivali u banke, eure će i dobiti”.

Najave tužbi je, pak, ocijenio “zadnjim spinovima bankara, koji pokušavaju uplašiti hrvatsku javnost i vršiti pritiske” te ponovio kako će banke platiti za ovo rješenje. “Vi ste dovele građane u dužničko ropstvo, vi ste špekulirali, ostvarivali bonuse i plaće od skoro 1,7 milijardi kuna kroz 6 godina, u svoje matične zemlje povukle 8 do 10 milijardi kuna dividende kada je hrvatski građanin i poduzetnik gubio posao”, kazao je.

Dodao je i da uključivanje u ovo rješenje već otplaćenih kredita nije bilo moguće, jer bi to sigurno bilo ‘srušeno’ na Ustavnom sudu, a rekao je i da za građane kojima su banke već oduzele stanove država priprema model zaštićenog dugoročnog najma, s mogućnošću da se taj stan s vremenom i otkupi. Upitan može li se u predizborno vrijeme naći novac za povećanje plaća prosvjetara za 4 posto odgovorio je “sada ne, u budućnosti da”, a na pitanje kakvo stanje u blagajni ostavlja idućoj Vladi je kazao kako ostavlja pozitivno stanje, s nikad manjim deficitom. “Neće biti kostura iz ormara, niti ih može više biti jer Eurostat ima svaki mjesec naše izvješće”, zaključio je Lalovac.