Bolja prekogranična komunikacija za rješenje izbjegličke krize

Na konferenciji gradonačelnika i načelnika zemalja jugoistočne Europe o teškoćama vezanima za pružanje javnih usluga tijekom izbjegličke krize, hrvatski lokalni čelnici upozorili su na problem koordinacije i komunikacije između lokalne i državne vlasti, kao i s međunarodnim institucijama.

Panel rasprava održana je u petak u organizaciji NALAS-a (Mreže udruga lokalnih vlasti u jugoistočnoj Europi), uz potporu Njemačke razvojne agencije GIZ i švicarskog SDC-a, a cilj je razmjena iskustava i praksi koje su gradonačelnici, načelnici i općinski djelatnici iz Hrvatske (Kutina, Otok, Zabok, Tovarnik i Nijemci), Srbije (Kanjiža, Paraćin, Preševo), Makedonije (Kumanovo) i Turske (Kahramanmaras) stekli baveći se pitanjem izbjeglica.

Pogranični gradovi i općine u jugoistočnoj Europi suočavaju se sa svakodnevnim priljevom imigranata iz Sirije i drugih zemalja, koji nadilazi broj domicilnog stanovništva, što predstavlja novi izazov za jedinice lokalne samouprave. S jedne se strane od njih očekuje brzo pružanje pomoći, zdravstvene zaštite i potpore izbjeglicama, no s druge strane gradovi i općine moraju dugoročno osigurati pružanje kvalitetne usluge za dramatično povećan broj ljudi, često u kontekstu kontinuirano lošeg stanja javne infrastrukture. Načelnik općine Nijemci Ivica Klem naglasio je kako je

Hrvatska trenutno tranzitna zemlja, ali mogla bi postati zemljom primateljicom jer će dio ljudi koji danas traže svoje mjesto u Zapadnoj Europi ostati na njezinom području. “Onog trenutka kada se zatvore granice, vjerojatno ćemo se i mi suočiti s problemom kako prihvatiti veći broj izbjeglica i osigurati uvjete da se osjećaju normalno, kao i u drugim zapadnoeuropskim zemljama. To je posao koji je izričito zahtjevan i u takvim situacijama se mora uspostaviti suradnja između središnjih i lokalnih državnih vlasti”, istaknuo je. Klem je ocijenio da je općina Tovarnik, koja se prva susrela s velikim brojem izbjeglica, uspješno odgovorila tom izazovu. U ovom trenutku, dodao je, kroz punkt za prihvat izbjeglica u Opatovcu kontroliraju se i zbrinjavaju sve izbjeglice koje se nalaze u istočnom dijelu Hrvatske. Gradonačelnik Kutine Andrija Rudić ocijenio je kako je u začecima izbjegličke krize nedostajalo informacija i komunikacije nacionalne i lokalne razine. To je, kaže, dovelo do kakafonije informacija koje nisu omogućavale da se poslože stvari na terenu.

Rudić je istaknuo da Kutina već devet godina ima prihvatilište za tražitelje azila u Hrvatskoj pa su navikli na situaciju da imaju izbjeglice, odnosno tražitelje azila na području grada, ustvrdivši da je njihova lokalna zajednica već senzibilizirana na to. Kao korisno iskustvo naveo je situaciju iz 2011. i 2012., kada je prihvatilište azila primalo 350 ljudi u kapacitetu pripremljenom za sto ljudi. “Pokazali su se svi nedostaci sustava, pa su s nacionalne razine shvatili taj problem i otvorili nove kapacitete. To je iskustvo doprinijelo da se u Kutini stvori normalna situacija u kojoj ljude smještamo na humani način”, kazao je.

Načelnik općine Sveta Trojica i potpredsjednik NALAS-a Darko Fras upozorio je na težinu stanja u gradovima i lokalnim zajednicama u kojima je broj izbjeglica veći od broja stanovnika.
Mreža NALAS-a, ustvrdio je, može pomoći u poboljšavanju koordinacije i komunikacije s europskom zajednicom i međunarodnim koordinacijama, kako bi se države lakše suočile s problemom izbjegličke krize. Načelnik Kanjiže Mihalj Bimbo istaknuo je da, otkad je napravljena žičana ograda na mađarskoj granici, imaju manjih problema s migrantima, a dizanje žice na granici ne znači da je situacija riješena jer njihova tranzitna zona i dalje funkcionira, makar s manjim brojem izbjeglica.

You may also like

0 comments