Vlada golemi javni dug kani smanjiti i boljim upravljanjem državnom imovinom što uključuje i privatizaciju dijela golemog portfelja ‘teškog’ 30 milijardi eura. Gost Dnevnika Nove TV bio je predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Tomislav Boban.
Gospodine Boban, Milanovićeva Vlada imala je ambiciozan plan stavljanja u funkciju državne imovine. Imate li vi neki svoj plan ili je to ovaj naslijeđeni plan? ‘Jedan dobar dio našeg plana će se morati povezati s njihovim planom budući da smo vezani za Strategiju upravljanja državnom imovinom koja ističe iduće godine. A i Plan upravljanja državnom imovinom, koji je vezan za Strategiju, trebao je biti donešen do 31. listopada prošle godine. Nije donešen i mi smo sad u postupku donošenja. Dakle, u fazi je ishođenja mišljenja od resornih ministarstava i naravno da ćemo ga morati revidirati upravo s državnim proračunom, koji će, ja se iskreno nadam, biti u ponedjeljak donešen’.
Par riječi o privatizaciji državne imovine. Kriteriji su tu zadani Zakonom. Odgovaraju li vam ili ćete nešto i tu morati mijenjati? ‘Moramo ih mijenjati iz jednostavnog razloga što su dosta komplicirani. Iziskuju duge rokove i neefikasni su’.
Kritičari ovog plana tvrde da je on loš jer se nešto može prodati samo jednom, tj. da je ovo kratkoročna financijska injekcija a dugoročno velik gubitak.
Što na to kažete? ‘Naravno da ne mislimo sve prodavati. Dakle, posebno kod nekretnina, u smislu građevinskog zemljišta, tu ćemo koristiti institut prava građenja. Ono gdje ćemo morati prodavati, dakle kod objedinjavanja čestica, poglavito kod onog dijela nekretnina koji će dominirati za europske projekte i gdje mora biti jedna građevinska čestica, jedan titular, tu će morati doći do prodaje. Dakle, nije prodaja nužna u svim dijelovima i pod svaku cijenu’.
U prvim istupima rekli ste kako Vam je prvi korak priprema određenih tvrtki za što kvalitetniju privatizaciju – tko će na tome raditi i koje točno tvrtke? ‘Mi smo već u jednom dijelu ispekli zanat. I to smo dokazali i u projektu Kupari, da možemo sami pripremiti ponudbenu dokumentaciju. Dakle, taj projekt, na kojem sam i osobno radio, se ‘vuče’ od 2011. godine. Radili smo i pripremu za prodaju i ponudbenu dokumentaciju i sam tekst natječaja’.
U kojim rokovima ćete to raditi? Kada ćemo dobiti prvi novac? ‘U ponedjeljak na mojem kolegiju treba biti pripremljeno prvih 100 punuda, odnosno natječaja s prvih 100 nekretnina – stanovi, poslovni prostori i garaže. Oni bi, ja se nadam, do Uskrsa trebali izaći u medije za prikupljanje ponuda’.
Što će biti s Imunološkim zavodom? ‘Vi vjerojatno znate da je problem Imunološkog zavoda zapeo na izboru direktora i Nadzornog odbora. Ta dva problema su otklonjena u petak. Dostavili smo 3 člana Nadzornog odbora Trgovačkom sudu u Zagrebu, oni su u postupku upisa u sudski registar. Razgovaramo s našim najvećim vjerovnicima (dvije banke, Grad Zagreb i jedna privatna tvrtka) da riješimo pitanje blokade imovine – ona je sad negdje oko 11 milijuna kuna. Pripremili smo 5 milijuna kuna za isplatu malih dioničara i na najboljem smo putu da taj problem vrlo kvalitetno riješimo’.
Što će biti s rezidencijom u Visokoj? ‘U suradnji s Uredom predsjednice, jedan sastanak smo već imali a idući tjedan imamo novi sastanak, želimo iznaći najbolje rješenje prema željama predsjednice i prema njezinim najavama iz njezinog predizbornog govora. Da riješimo taj problem na najkvalitetniji način’.
Što to znači? Hoće li DUUDI-ju dati dio Pantovčaka? ‘Što ćemo napraviti i što ćemo ponuditi ovisi prije svega o projektnom zadatku koji će nam dati Ured predsjednice. Dakle, koliko je četvornih metara potrebno za njezin Ured, što je potrebno za protokol i možemo li taj zahtjev kvalitetno riješiti da bude jeftiniji od ovoga što smo imali do sada. Možda se i to dogodi’.
Što je najveći potencijal kada je u pitanju državna imovina i za što možete reći da se sigurno neće prodavati? ‘Neće se prodavati strateške tvrtke, to je definitivno. Dakle, u dogovoru s premijerom mi ćemo sada napraviti analizu svih poduzeća, poglavito onih većinskih, i napravit ćemo jedan raster – što bi eventualno trebalo ići u restrukturiranje, što bi trebalo ići na prodaju i što se definitivno ne prodaje. I prema tom rasteru ćemo i postupati, tj. praviti plan daljnje prodaje. Po meni najpotentniji dio za stavljanje u funkciju su bivše vojarne – 332 vojarne je DUUDI preuzeo od MORH-a i mi to na našem kolegiju kolokvijalno zovemo ‘rudnik’ iz kojeg stvarno moramo izrudariti vrlo kvalitetan materijal za prihodovati i donijeti doprinos našem proračunu’.
