Koje će se državne tvrtke prodavati kako bi se popunila proračunska rupa, radi li se o spašavanju države od bankrota ili rasprodaji ostataka obiteljskog srebra, bile su teme Poligrafa u kojem su gostovali bivši ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i ravnatelj DUDI-ja Tomislav Boban. Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat trebao je biti treći gost emisije, no iako je prije najavio dolazak, nije se pojavio.
Rasprava o privatizaciji neupitno se dotaknula Ine. Maras je ustvrdio da se radi o najvećoj aferi koja se dogodila ovoj vladi. Neprilično je da je potpredsjednik Vlade financijski vezan za neku kompaniju, osobito MOL. To je incestuozno i političar to sebi ne smije dopustiti. I to je dovoljno da Karamarko u Vladi nema što raditi – SDP prikuplja potpise i službeno će zatražiti njegovu smjenu danas ili početkom idućeg tjedna, izjavio je.
Boban je reagirao kako želi govoriti o pravomoćnim presudama, a ne novinskim napisima te da o arbitraži postoje oprečna mišljenja. Protiv preuzimanja Ine građani bi trebali ustati. Treba zaoštriti s MOL-om, a ne prekinuti arbitražu, rasrdio se Maras.
O premijeru Tihomiru Oreškoviću izjavio je kako mu se vlada raspad,a a on govori da sve funkcionira. Za ministra Horvata rekao je kako je ovih mjeseci više govorio o Ini i HEP-u nego o poduzetništvu, što je njegov resor. Možda zbog toga što je bio ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva kada je Polančec pisao novi ugovor Ine i MOL-a, zbog kojeg je Ivo Sanader na sudu. Služi li kao glasnogovornik HDZ-a ili Karamarka, zapitao se.
O prodaji tvrtki iz državnog portfelja smatra da se odlučuje stihijski i tajno. Imamo jasna stajališta o nekim kompanijama oko kojih smo se trudili, koje smo dokapitalizirali i koje su poslije preuzimale tvrtke u stranim zemljama. Treba gledati šire interese, primjerice treba znati što Petrokemija znači poljoprivrednicima. Država bi morala naći partnere i zadržati svoj interes. Vlasništvo u HEP-u nikada ne bi trebalo biti manje od 75 posto. Za Croatia Airlines, ako želimo zadržati nacionalnog prijevoznika, moramo naći partnera, izjavio je Maras za HRT.
Na jučerašnjoj sjednici Centra za restrukturiranje odlučeno je o prodaji dionica triju trgovačkih društava. Prodaje se 20% dionica Končara za 340 milijuna kuna i dionice tvrtke Comunication izlistane na francuskoj burzi, gdje država ima manje od 1%, za oko 220 milijuna kuna. Za Sunčani Hvar očekujemo ponudu za preuzimanje, odlučili smo da burzovna vrijednost dionica bude 28 kuna. Kontrolni paket od 25% dionica Končara ostaje u rukama države, još 4% rezervirano je po kreditu – 20% se prodaje kako bi se prevenirala šteta, rekao je ministar Boban.
Ni Maras nije protiv privatizacije Končara, dio je planirala prodati i bivša vlada. Protivi se prodaji Podravke. Bilo je takvih ideja, ali smo vidjeli koliko se može napraviti s fondovima – išli smo na restrukturiranje i sada svi vidimo dobit. U Podravci treba zadržati kontrolni paket jer je tvrtka prevrijedna za taj dio Hrvatske. Lako se može dogoditi da nekakav kapital utječe na poslovanje kompanije na koju se naslanja hrvatska poljoprivreda, ustvrdio je.
Boban se slaže da bi Podravka trebala biti generator razvoja poljoprivrede i u Slavoniji i Baranji i drugim dijelovima zemlje. Podsjetio je na podatak o 1,2 milijuna uvezenih sirovina i zapitao se zašto nije hrana s hrvatskog tržišta pa makar dobit bila manja. Dodao je i da je Podravka bila tvrtka od posebnog državnog interesa, a ne strateška kompanija.
Maras je spomenuo kako je nužno da državna poduzeća krenu s jasnim planiranjem i kako im je poslana okružnica o srednjoročnim planovima. O prodaji Croatia osiguranja ustvrdio je da postoji tehnički problem. Ne može se brzo na burzu zbog zakona iz 1992. koji kaže da se osiguravajuće kuće mogu privatizirati samo ako to odobri Sabor. Ili ćemo ga derogirati ili će prodaja biti predložena u Saboru. Kod ACI-ja se pregovara s fondovima i mislim da neće ići u prodaju, izjavio je.
Zašto je onda ACI skinut s popisa strateških kompanija, zapitao je Maras. Ovo je očito probni balon iako nema jamstva da neće biti prodan. A uz malo truda i dokapitalizacijom može ga se napraviti boljim. HPB je napravio mnogo u godinu dana, mogu se pustiti partneri, ali ne bih išao ispod 50%, istaknuo je Maras.
Razgovaralo se da državna poduzeća rade preko HPB-a kako bi se dignuo rejting banke, no ne i o njezinoj prodaji. Govorili smo o maloj Croatia banci. Na prvoj sjednici Centra za restrukturiranje određena je prodaja hotela Imperijal Rab i Maestral Dubrovnik. Sada imamo 25 ponuđača za oba. Hoteli Jadran Crikvenica prošli su stečaj, još treba riješiti dio s bankom i radnicima, investitor će trebati znatno uložiti. Makarski hoteli dobro posluju iako se godinama vuče spor s bivšim vlasnicima. No na korak smo do nagodbe nakon koje ćemo prodati kompletan paket, rekao je ministar Boban.
Maras je podsjetio da je teško naći kupca koji bi mogao investirati milijune i čekati da se dobit vrati. U hotele se najviše ulagalo posljednjih godina, strateški je odrađen dobar posao, primjer su Kupari. Nisam da se privatiziraju “kako bi se unaprijedila ponuda”, treba utjecati da turisti više troše, istaknuo je. Boban je govorio o povezivanju zeleno-plave linije i potvrdio da HGK i ministarstva turizma i poljoprivrede rade na pokretanju suradnje hotela i proizvođača. Zaključio je kako nije problem pripremiti prodaju državne imovine, ali da treba pripaziti na odnose na tržištu. Nema potrebe da se prodaje navrat-nanos. Pripremit ćemo materijale – a prodati kada dođe vrijeme, izjavio je.
