Bloomberg: Rusija se okreće kineskom naftnom tržištu

 Europske rafinerije će dobivati puno manje ruske nafte nego prije. Prema Bloombergu, za prvih pet mjeseci 2018. godine je Rusija europskim rafinerijama isporučila 19% manje sirovina preko luka u Baltiku i Crnom moru nego u istom razdoblju prošle godine.
Istovremeno su se pošiljke ruskog “crnog zlata” u Kinu povećale za 43%, potvrdio je ruski državni operater Transneft PJSC.

Bloomberg napominje da je Europa najveći dio nafte uvozi iz Rusije i da će sada nedostatak vjerojatno morati zamijeniti “crnim zlatom” iz zemalja Bliskog istoka, budući da se ruska nafta “seli” na azijsko tržište.

Stručnjaci napominju kako će takve promjene dovesti do gubitaka među brodskim prijevoznicima, koji su već suočeni s poteškoćama zbog smanjenja količine naftnih derivata u zemljama skupine OPEC.

Ovdje treba napomenuti da Rusija pri prodaji nafte u Aziji američki dolar ne zaobilazi samo s Kinom, nego i drugim zemljama s kojima ima ugovora o trgovinskoj razmjeni u nacionalnim valutama, ali se Bloomberg nije dotaknuo ove teme.

Manjak ruske nafte u Europi će se nadomjestiti mješavinom bliskoistočne i američke sirove nafte, ali su troškovi prijevoza ruske nafte do europskih rafinerija bili vrlo niski. Na primjer, troškovi ruske opskrbe iz ključne crnomorske luke Novorosijsk u Sredozemno more su 2018. godine prosječno iznosili manje od 1 dolara za barel, što je najniža cijena od 2009. godine. Isto je i s cijenama prijevoza iz ruskog izvoznog terminala Primorsk na Baltičkom moru. Manjak bi na tržištu bi mogli popuniti i američki izvoznici, ali je ovdje upitna cijena tranzita.

S druge strane se kao najveći kupac nameće Kina, koja većinu ruske nafte dobiva kroz naftovode i brodovima iz istočnih ruskih luka. Drugi pravac između dvije zemlje je započeo s radom na Novu godinu. Otvaranje naftovoda “Istočni Sibir-Tihi ocean” (ESPO) će udvostručiti kineski uvozni kapacitet na 30 milijuna tona godišnje, odnosno oko 600 000 barela dnevno.

Druga linija naftovoda ESPO udvostručit će kineski uvoz ruske sirove nafte s 15 do 30 milijuna tona nafte godišnje. Prva linija, kapaciteta 15 milijuna tona, puštena je u pogon 2011. Kineska agencija Xinhua piše kako je prva linija transportirala 110 milijuna tona nafte, što znači da je u određenim trenucima operirala s više od službenih kapaciteta.

Ukupne isporuke ruske nafte u Kinu su skočile za 43 posto, na oko 750 000 barela dnevno u prvom tromjesečju ove godine, što znači da Moskva preferira sigurno i rastuće tržište Kine od europskog, iako je zadržala veliki udio i kod europskih kupaca.

Kada je početkom siječnja ove godine kineska agencija Xinhua potvrdila da su otvorena oba kraka plinovoda ESPO, Bloomberg je već tada naveo kako je to loša vijest za Europu.

“Budući da će druga svjetska ekonomija kupovati više sirove nafte, isporuke u baltičku luku Primorsk će biti smanjene, što će dovesti do porasta cijene nafte za Europu”, tada je naveo Bloomberg i prognoze su se pokazale točnima.

You may also like

0 comments