Bloomberg: Funta pala na najnižu razinu od 1985. godine

Nakon što je britanska premijerka Theresa May najavila da će se Brexit pokrenuti u ožujku iduće godine, britanska funta pala je na najnižu razinu u više od 30 godina, piše Bloomberg.

Tečaj funte pao je za 0,7 posto na 1,2747 dolara što je najniža razina od 1985. Britanska valuta strmoglavila se 14 posto otkad su Britanci izglasali izlazak iz Europske unije te vlada bojazan kako Velika Britanija teće imati previše pogodnosti u odnosima s Unijom nakon napuštanja, što bi posebno moglo pogoditi financijski sektor.

Britanska financijska industrija mogla bi izgubiti do 38 milijardi funti (48,34 milijarde dolara) prihoda u slučaju takozvanog ‘tvrdog Brexita’, odnosno izlaska iz EU koji bi rezultirao ograničenim pristupom jedinstvenom tržištu EU-a, navodi se u izvješću objavljenom u utorak koje je naručila skupina iz britanske financijske industrije.

Ako financijske tvrtke izgube pravo na slobodnu prodaju svojih usluga diljem Europe, moglo bi nestati 75.000 radnih mjesta, navodi se u izvješću konzultantske tvrtke Oliver Wyman.

Sve je više nagađanja da će taj sektor, koji uključuje banke za poslovanje s građanima, društva za upravljanje imovinom, osiguravatelje i investicijske banke, u pregovorima britanske vlade o izlasku iz Europske unije izgubiti prava koja je imao na jedinstvenom tržištu. “U svačijem je interesu da ishod pregovora bude pozitivan i na obostranu korist Velike Britanije i EU, da uzrokuje minimalne poremećaje i koristi klijentima”, rekao je Hector Sants, potpredsjednik Oliver Wymana i bivši britanski financijski regulator.

Izvješće je naručila tvrtka za lobiranje TheCityUK. Banke sa sjedištem u Velikoj Britaniji pritišću vladu da osigura prijelazno razdoblje za njihovu industriju uslijed znakova da moglo biti problema u osiguravanju bilo kakvog posebnog tretmana britanskoj financijskom industriji na EU tržištu nakon Brexita.

Budućnost Londona kao financijskog središta Europe bit će glavna točka u pregovorima o Brexitu s EU, jer je to najveći britanski izvozni sektor i najveći izvor poreznih prihoda. Tamošnji sektor financijskih usluga generira svake godine između 190 i 205 milijardi funti prihoda i zapošljava oko 1,1 milijuna ljudi, navodi se u izvješću. Ta industrija plaća oko 60 do 67 milijardi funti poreza.

U izvješću se navodi utjecaj dva različita scenarija Brexita. U najgorem scenariju za međunarodne banke, tzv. ‘tvrdi Brexit’ u kojem bi one izgubile u potpunosti pristup jedinstvenom europskom tržištu, njihovi prihodi bi mogli pasti za između 32 i 38 milijardi funti, a broj radnih mjesta za između 65.000 i 75.000, navodi se u izvješću.

Ako u pregovorima Britanija zadrži pristup europskom gospodarskom prostoru sličan trenutnom, onda bi moglo nestati svega 4.000 radnih mjesta i biti izgubljeno oko 2 milijarde funti prihoda.

Bivši francuski predsjednik Valery Giscard D’Estaing izjavio je u utorak navečer da Velika Britanija ima najviše “dvije godine” za izlazak iz EU-a i preporučio je “da se ne pregovara grubo”.

Članak 50 Lisabonskog ugovora koji se primjenjuje kod Brexita je “samo preslika” članka nacrta ustava iz 2005. koji je on izradio, rekao je Giscard D’Estaing na večeri s političarima centra u francuskom Senatu. “Ja sam ga izradio, dakle izradio sam članak o Brexitu”, rekao je.

“Pregovori ne mogu trajati” više od dvije godine, podsjetio je. I “ne pregovara Komisija, nego Vijeće”, dodao je. Usto je preporučio da se “pregovori ne pokušavaju voditi grubo” jer će “biti teški, a mogu biti primjer”.

Bivši predsjednik se zauzeo i za “plan puta” i “vremenski plan” za Europu koji bi vrijedio u sljedećih 20 godina. “To bi trebao biti glavni ulog idućih predsjedničkih izbora u Francuskoj”, istaknuo je. Za to “Francuskoj više treba državnik nego predsjednik Republike”, dodao je, zatraživši od budućih francuskih čelnika da poštuju europske obveze u vezi s javnim deficitom.

Odgovarajući na pitanja, D’Estaing je oštro kritizirao dobitnika Nobelove nagrade Josepha Stiglitza, ekonomista i autora nedavno objavljene knjige “Euro: kako jedinstvena valuta prijeti budućnosti Europe”. Za tu knjigu “Stiglitz ne zaslužuje Nobelovu nagradu, nego da ga se pošalje u magareću klupu”, rekao je.

You may also like

0 comments