Sastanak u Granadi

Predstavnici 15 zemalja Europske unije (EU), među kojima je i hrvatsko izaslanstvo, okupili su se u srijedu u andaluzijskoj Granadi, gdje bi se trebali dogovoriti o upravljanju postrojenjem za ispitivanje materijala nužnih u gradnji buduće fuzijske elektrane.

Europska unija želi do 2050. godine izgraditi prvu elektranu, u kojoj bi se struja proizvodila pomoću nuklearne fuzije, spajanjem dvaju lakših atoma vodika u jedan teži, pri čemu bi se oslobađala ogromna energija. Kako bi se izgradila takva elektrana, potrebno je prvo ispitati materijale od kojih će biti izgrađena.

Materijali će se ispitivati u mjestu udaljenom 20 kilometara od grada Granade, gdje su počeli radovi na kompleksu za ispitivanje. Cijena kompleksa procijenjena je na 690 milijuna eura, a Španjolska će kao glavni član konzorcija uložiti 50 posto novca.

Hrvatska sudjeluje s pet posto, a voditelj hrvatskog izaslanstva, fizičar Tonči Tadić, nedavno je rekao kako Hrvatska neće davati novac nego opremu u toj vrijednosti. Na sastanku u četvrtak moglo bi biti poznato koje će još zemlje sudjelovati u preostalih 45 posto projekta.

U Granadi su se okupili predstavnici Španjolske, Hrvatske, Italije, Njemačke, Francuske, Belgije, Slovenije, Slovačke, Češke, Rumunjske, Austrije, Finske, Litve, Latvije i Mađarske. Na sastanku će sudjelovati i delegacija Japana te međunarodnih organizacija EUROATOM, EUROfusion i Fusion for Energy (F4E).

Australski LNG

Australski izvoznici ukapljenog prirodnog plina (LNG) možda će morati preusmjeriti višak domaćim kupcima kako bi se spriječila potencijalna nestašica tokom zime, upozorio je u četvrtak operater tržišta energije.

Proizvođači su se prošle godine obvezali povećati proizvodnju, ali opskrba u južnoj Australiji naglo se smanjuje, što znači veći rizik od nestašica na kraći rok i ‘rupa’ u opskrbi na dulji rok, rekao je Operater australskog tržišta energije (AEMO).

“Opasnost manjka plina u svim južnim regijama u godinama od zime 2023. do 2026. i dalje nije isključena, u slučaju ekstremnih vremenskih uvjeta… a te rizike dodatno bi pojačale nedostatne zalihe plina u skladišitima”, rekao je Westerman.

Od 2026. Australija mora od proizvođača zatražiti dodatne obveze o pojačanoj opskrbi plinom odnosno o dovoljnom broju projekta obnovljivih izvora energije kako bi pokrila potražnju za plinom, rekao je AEMO.

Proizvođači plina odgovaraju pak da oklijevaju s ulaganjima u veću proizvodnju, nakon vladinih intervencija na tržištu, uključujući priedloženi režim “razumnih cijena” plina i proširene ovlasti za preusmjeravanje plina namijenjenog izvozu na domaće tržište.

Ministar energetike Chris Bowen opovrgnuo je vezu između vladine intervencije, uključujući i 12-mjesečno ograničenje cijena plina, i nesigurnosti ulaganja, rekavši da se do 2022. gotovo sav plin prodavao po cijenama nižim od aktualnog limita.

Ministarstvo i HGK

Svjetski dan prava potrošača tradicionalno se obilježava svake godine, u svrhu jačanja svijesti o pravima potrošača te promicanja aktivne rasprave s ciljem unapređenja potrošačke politike.

Ove godine povodom obilježavanja Svjetskog dana prava potrošača, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, organiziralo je zajedničku konferenciju pod nazivom „Osnaživanje potrošača u energetskoj tranziciji” kojom je naglasak stavljen na podizanje svijesti potrošača o važnosti energetske tranzicije te unaprjeđenje zaštite prava potrošača na energetskom tržištu u jeku energetske krize.

Jedan od ključnih prioriteta Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2021. do 2024. je poticanje politike održive potrošnje i energetske učinkovitosti.

Prema mišljenju najvećeg broja hrvatskih građana, korištenje energije iz obnovljivih izvora te ulaganje u energetsku učinkovitost je, uz razvrstavanje otpada, aktivnost koja ima najveći učinak na zaštitu okoliša i održivu potrošnju.

Uvodno su se sudionicima konferencije obratili državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović te predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher.

Državni tajnik Bujanović istaknuo je mjere koje Vlada poduzima kako bi pomogla građanima i gospodarstvu, kao i onim najranjivijima skupinama, s naglaskom na ograničavanje cijena plina, naftnih derivata i struje. „Uklanjanje prepreka i rasterećenje administrativnih postupaka koji ograničavaju veće korištenje energije iz obnovljivih izvora omogućava da svako kućanstvo koje se odluči na solarnu elektranu postane neovisno i slobodno od promjena cijena na energetskom tržištu.‟, istaknuo je državni tajnik Bujanović.

„Na razini EU održivost, energetska učinkovitost i zelena tranzicija strateške su teme, a energetski izazovi s kojim smo suočeni, zahtijevaju i odgovorno ponašanje svih u opskrbnom lancu. Hrvatska gospodarska komora kroz cijeli niz aktivnosti nastoji educirati gospodarstvenike i biti im platforma za prijenos i razmjenu znanja i iskustva, s ciljem stvaranja otpornijeg, održivog gospodarstva. U svjetlu geopolitičke, energetske i resursne krize, potreba transformacije postaje sve izraženija.‟, istaknuo je Zaher.

U cilju pravovremenog informiranja i savjetovanja potrošača, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u izravnoj komunikaciji s potrošačima putem nekoliko komunikacijskih kanala koji su potrošačima svakodnevno na raspolaganju, kao što su besplatni telefon za potrošače, mail Prava potrošača te Centralni informacijski sustav za zaštitu potrošača.

Tijekom prošle godine, Ministarstvo je odgovorilo na oko 4 tisuće potrošačkih poziva, te na više od 3 tisuće pisanih upita.