[vc_row][vc_column width=”1/3″]Tvrtka “BH Gas”, koja je glavni dobavljač prirodnog plina za Bosnu i Hercegovinu i upravlja većinom plinske mreže u toj zemlji, u četvrtak je negativno reagirala na dogovor o spajanju jednog kraka plinovoda iz Hrvatske do rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, ističući kako se taj projekt ne bi smio ograničavati na jedno industrijsko postrojenje, jer cijela BiH treba biti u prilici koristiti taj novi pravac dopreme ovog energenta.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Nakon što je objavljena informacija da je u srijedu u Moskvi, na sastanku međuvladinog rusko-hrvatskog povjerenstva za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju, najavljeno kako će do 10. listopada biti potpisan sporazum sa “Zarubežnjeftom” o izgradnji kraka plinovoda kojim bi se iz Hrvatske u Bosanski Brod isporučivao plin za potrebe proizvodnje u tamošnjoj rafineriji, iz “BH Gasa” su reagirali priopćenjem u kojemu su istaknuli kako je spoj plinovoda iz Slavonskog do Bosanskog Broda u dokumentima Energetske zajednice Jugoistočne Europe označen kao točka međunarodne interkonekcije između Hrvatske i BiH i ujedno kao početak južnoeuropskog plinskog prstena.[/vc_column][/vc_row]

Tim je dokumentima predviđena gradnja magistralnog plinovoda do Zenice, čime bi se zajamčila sigurnost opskrbe plinom, diverzificiranje izvora njegova dobavljanja i pravaca opskrbe te razvitak plinskog tržišta, podsjećaju iz “BH Gasa”.

Realiziranje projekta gradnje tog plinovoda do sada su uporno opstruirale vlasti Republike Srpske inzistirajući isključivo na dodatnom spajanju na plinsku mrežu koja prolazi kroz Srbiju. Na tu je mrežu BiH spojena još 80-ih godina prošlog stoljeća, a i danas ovisi o njoj, odnosno isključivo o plinu koji se može kupiti u Rusiji.

Zbog protivljenja vlasti u Banjoj Luci trpio je i proces proizvodnje naftnih derivata u rafineriji Bosanski Brod, koja nije mogla koristiti plin u tehnološkom procesu, što je uzročnik onečišćenja zraka i čije posljedice trpe i stanovnici Slavonskog Broda.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i predstavnici hrvatske vlade su, suočeni s tom činjenicom, s ruskom stranom kao kompromisno rješenje dogovorili izgradnju jednog odvojka koji bi iz Slavonskog Broda išao samo do rafinerije i koristio bi se u njenim proizvodnim pogonima.

U “BH Gasu” drže pak kako je krajnje sporno to što se takav dogovor realizira na štetu interesa bosanskohercegovačkog tržišta plinom, a spornim smatraju i to što se o svemu dogovara samo sa “Zarubežnjeftom” kao vlasnikom rafinerije.  “Međunarodne plinske interkonekcije ne mogu se graditi bez međudržavnih ugovora”, ističu iz “BH Gasa”.

[quote_box name=””]

Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Joseph Daul pokušao je posredovati u prevladavanju sukoba koji opterećuju unutarnje odnose u Bosni i Hercegovini, no u tome nije imao posebnog uspjeha, proizlazi iz izjave koju je član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić dao u četvrtak novinarima u Sarajevu nakon susreta tri člana državnog vrha s čelnikom europskih pučana.

Ivanić te hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH Dragan Čović i Bakir Izetbegović s Daulom su se sastali na radnom ručku, na kraju njegova višednevnog posjeta BiH, tijekom kojega je predsjednik EPP-a odvojeno razgovarao s predstavnicima pučkih stranaka koje su već članice EPP-a ili su pak istaknule kandidaturu za članstvo, poput Srpske demokratske stranke (SDS) ili Saveza za bolju budućnost (SBB).

HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA), kao i Ivanićeva Partija demokratskog progresa (PDP) već su članice EPP-a, no ni ta činjenica nije pomogla umanjenju stalnih napetosti u njihovim međusobnim odnosima unutar vladajuće koalicije u BiH.

Ivanić je kazao kako je stanje u BiH toliko komplicirano da bi se moglo dogoditi da cijela država postane Mostar nakon izbora 2018., čime je aludirao na činjenicu da se u najvećem gradu u Hercegovini već godinama ne mogu izabrati legitimna tijela vlasti zbog neusklađenosti gradskog statuta s odredbama Ustava BiH.

“Ne idu nam odgovori na pitanja iz upitnika Europske komisije, problem postaju i odnosi bošnjačkog i hrvatskog vodstva, zbog čega nema izmjena Izbornog zakona te postoji mogućnost da se cijela BiH pretvori u Mostar”, kazao je Ivanić.

Podsjetio je time na činjenicu da su vlasti u BiH odavno probile sve rokove koje su same postavile kako bi odgovorile na upitnik Europske komisije, bez čega nema ni odluke o tome može li ta zemlja dobiti status kandidata za članstvo u EU, a nema ni bilo kakve naznake da bi se HDZ BiH i SDA mogle usuglasiti o tome kako promijeniti izborni zakon.

Rok za to istječe potkraj ove godine jer u 2018., za kada su najavljeni izbori, mijenjanje izbornog zakona nije moguće, a ostane li stanje kakvo jest upitna je mogućnost uspostave nove zakonodavne i izvršne vlasti nakon novih izbora, jer je Ustavni sud BiH ranije proglasio neustavnim odredbe koje se odnose na način izbora zastupnika u domove naroda države odnosno Federacije BiH.

Ivanić je neizravno potvrdio kako je predsjednik EPP-a Daul pokušao posredovati u tim kao i u drugim otvorenim pitanjima, no pomaka ipak nije bilo.

“Stranke nisu u stanju naći rješenje”, kazao je Ivanić.

[/quote_box]