BIH će sama kreirati svoju politiku

Interes Bosne i Hercegovine je da se Hrvatska pridržava međunarodnog prava i svojih obveza, a interesi Hrvatske i Srbije ne mogu biti nikakva osnova na kojoj će se temeljiti vanjska politika Bosne i Hercegovine, izjavio je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ističući kako će on na tome dosljedno inzistirati, a očekuje kako će to činiti i svaki sljedeći bošnjački član državnog vrha.
“Nikada neću prihvatiti da Bosna i Hercegovina u svojim vanjskopolitičkim odlukama ‘prati’ stajališta Srbije ili Hrvatske ili bilo koje druge države po bilo kojem vanjskopolitičkom pitanju. BiH će svoju vanjsku politiku voditi samostalno i isključivo je bazirati na suverenim interesima i pravima BiH”, kazao je Izetbegović u intervjuu, kojega je u utorak objavio portal Klix, odgovarajući na pitanje o tome zbog čega je intervenirao kada je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović nedavno prilikom posjeta Beogradu izjavio kako će BiH svoju politiku prema Kosovu usklađivati s onom koju vodi Srbija.

Istaknuo je kako je drugačiji način razmišljanja ujedno glavni razlog sukoba koje povremeno ima s hrvatskim i srpskim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem i Mladenom Ivanićem.

Izetbegović je ipak pojasnio kako se u BiH treba uzeti u obzir i to što o nekim pitanjima misle susjedi, no najbitnija su stajališta Europske unije koja BiH obvezuju sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

Poručio je i kako je Hrvatska i Srbija “morati naučiti da odnose s BiH grade na međusobnom uvažavanju, poštivanju i reciprocitetu”.

“Desetljećima koristiti vodne resurse BiH besplatno, zadržavati ogromnu imovinu tvrtki iz BiH 22 godine nakon završetka rata, zatvarati pristup BiH otvorenom moru kršeći prava koja BiH ima prema UN Konvenciji o pravu mora, nijekati presude međunarodnog suda ustanovljenog odlukom Vijeća sigurnosti UN-a, primati u audijencije presuđene ratne zločince, očekivati da se vanjska politika BiH kreira u glavnim gradovima susjednih zemalja, daleko je to od istinskog uvažavanja i korektnih odnosa spram BiH”, kazao je Izetbegović.

Nekoliko stotina studenata, nezadovoljnih politikom hrvatskih vlasti prema Hrvatima u BiH koje je kulminiralo objavom osuđujuće presude šestorici Hrvata za ratni zločin, okupilo se u utorak na Markovu trgu u Zagrebu, tražeći od vlasti jasnu politiku prema Hrvatima u BiH i zaštitu njihovih prava.

Nakon prosvjeda, održanog pod nazivom “S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo” studenti su vlastima predali predstavku kojom su upozorili na dva desetljeća šutnje institucija RH na protudržavno djelovanje pojedinih hrvatskih dužnosnika te, kako navode, ponižavanje, degradiranje i oduzimanje ljudskih i i političkih prava Hrvatima u BiH.

U toj predstavci studenti su naveli također da su pojedini hrvatski predsjednici, premijeri, zastupnici i djelatnici sudova otvoreno pomagali pri ponižavanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, te da su pojedini dužnosnici u stranim veleposlanstvima u Hrvatskoj i međunarodnim tijelima izglasovali, lobirali i zastupali interese protiv političkih i ustavnih prava Hrvata u BiH.

Tvrde također da hrvatske institucije nisu učinile ništa što bi bilo dovoljno pred domaćim i međunarodnim tijelima kako bi se istražili i procesuirali zločini Armije BiH protiv Hrvata u BiH i časnika Armije BiH koji su sudjelovali u ratu protiv Republike Hrvatske 1991.-1992.

Prosvjednici su naveli također da pojedini politički dužnosnici i ministri prihvaćaju posljednju „sramotnu“ presudu Haaškog suda koja, navode, nije sudila za konkretne zločine protiv pripadnika Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane i hrvatskih civila u BiH.

Predsjednik Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata u Zagrebu Bruno Penava rekao je pred okupljenim prosvjednicima na Markovu trgu da su se studenti i prije četiri godine okupili na istom mjestu nekoliko dana nakon prvostupanjske presude šestorici Hrvata iz BiH.

Mislili su, dodao je, da će vlasti RH imati razumijevanja i da će kazati „ne lažima, lažnim optužbama i nepravdi“, ali su mnogi politički i sudski dužnosnici ignorirali pitanje Hrvata i BiH, podupirući oduzimanje njihovih kolektivnih prava u BiH.

Zahtjevima upućenima Vladi, Hrvatskom saboru, predsjednici i DORH-u, prosvjednici uz ostalo traže osnivanje instituta, u sklopu već postojeće institucije ili istraživačko-dokumentacijskog centra zaduženog za istraživanje svih ratnih zločina Armije BiH nad Hrvatima u BiH, među koja spadaju ubojstva 1051 hrvatskog civila, uključujući i 121 dijete.

Traže također donošenje i aktivaciju optužnica te raspisivanje tjeralica protiv vojnika i časnika Armije BiH koji su sudjelovali u ratu protiv Hrvatske i činili zločine nad Hrvatima u BiH, reviziju i legalnu ocjenu svih hrvatskih državljanstava i oduzimanje istih bivšim pripadnicima Armije BiH koji su počinili zločine protiv Hrvata, onemogućavanje pristupa Hrvatskom državnom arhivu osobama koji su u službi pisanja optužnica protiv pripadnika HV-a i HVO-a.

Jedan od njihovih zahtjeva je donošenje obvezujuće deklaracije u svrhu zaštite zajamčenih prava Hrvata u BiH, poduzimanje mjera da se nametnute odluke visokih predstavnika za BiH koje su protivne ustavnim pravima Hrvata BiH, revidiraju, odbace i izmjene, te da Hrvatska zaštite svoje državljane od selektivnog pristupa pravosudnih tijela BiH.

Odgovarajući na pitanje o mogućim odštetnim zahtjevima logoraša iz BiH prema Hrvatskoj nakon presude Haaškog suda šestorici bivših političkih i vojnih vođa Herceg-Bosne, Izetbegović je ocijenio kako će “žrtve zločina koje su počinili sudionici udruženog zločinačkog pothvata imati priliku tužiti sve odgovorne aktere”, a država BiH u tome ih ima obvezu poduprijeti.

“S Hrvatskom ćemo o svemu otvoreno pričati, direktnije nego dosad. Uvjeren sam da na istini, ma kakva ona bila, možemo izgraditi iskrene i obostrano korisne odnose s Hrvatskom i Hrvatima općenito. Ali preduvjet za to je istinsko poštovanje BiH. Ne treba nama Hrvatska pomagati, kako kaže predsjednica Grabar-Kitarović, da se ’emancipiramo'”, kazao je Izetbegović.

Po njegovu sudu “dostatno će biti” da se hrvatski državni vrh “suoči s istinom o prošlosti, da Hrvatska izvrši povrat imovine tvrtki iz BiH koja je ostala na njenom teritoriju, da plati pravičnu naknadu BiH za korištenje naših vodnih resursa, da prizna pravo BiH na pristup otvorenom moru u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravu mora”.

Na taj način, zaključuje Izetbegović, Hrvatska će emancipirati samu sebe umjesto da to nudi BiH.

You may also like