Home Ekonomija Bi li u slučaju novih izbora stagnirao BDP?

Bi li u slučaju novih izbora stagnirao BDP?

by Agencije

Država upravlja s više od 180 milijardi kuna godišnje, a bez Vlade sve bi preko noći stalo kao što se dogodilo u zadnjem tromjesečju 2015. Oporavak gospodarstva koji je počeo prošle godine još je na krhkim nogama, a iako su svi prognostičari uvjereni u rast veći od 1,5 posto BDP-a, loš politički moment i odgađanje donošenja odluka u Banskim dvorima mogli bi Hrvatsku vratiti na staze pada. Sve se češće nagađa o novim parlamentarnim izborima, no činjenica da bi Hrvatska ponovno bila paralizirana šest mjeseci ne ide u prilog jačanju ekonomije, a sigurno je i da će se opet prolongirati reforme.

Država je svojom veličinom odavno učinila hrvatsko gospodarstvo ovisnim o sebi pa se oko 57 posto BDP-a vrti u državnom sektoru. Država ima javnu nabavu od 40 milijardi kuna, 59 velikih tvrtki koje spadaju u red najvećih sustava u Hrvatskoj, tu su i poticaji vrijedni stotine milijuna kuna, nekoliko milijardi kuna koje željno očekuju poljoprivrednici kako bi mogli nastaviti proizvodnju, a i europski fondovi kojima se pokrivaju sve veće investicije u državi. Ukupno država upravlja s više od 180 milijardi kuna godišnje, a bez Vlade sve bi preko noći stalo. U zadnjem tromjesečju prošle godine odgađale su se investicije javnih tvrtki, natječaji za sredstva EU nisu se otvarali, a paraliza je zahvatila čak i studente koji nisu dobili stipendije. Još jedan takav ciklus u istoj godini zasigurno bi usporio gospodarstvo, ali usporava ga i permanentna kriza vlasti koja rezultira mlakim reformskim rješenjima i stopiranjem promjena među koalicijskim partnerima. – Kako ni do sada nije bilo pozitivne poslovne klime, još jedni izbori ne bi pozitivno odrazili ni na domaću ni na stranu investicijsku zajednicu, a jednako tako ni na poduzetnike, što potvrđuju i pokazatelji izravnih stranih investicija koji su negativni te rast izvoza i industrijske proizvodnje. Sve navedeno posljedica je žilavosti poduzetnika i napora u brzorastućim sektorima, koji se naslanjaju na izvoz na tržišta Europske unije – drži Hrvoje Stipić, konzultant iz BDO-a koji radi na najvećim projektima.

Ističe da je tehnička Vlada moguće održivo rješenje s obzirom na to da je isključiv interes EU da se provode mjere sukladno dostavljenim planovima konvergencije. Branko Roglić, poduzetnik koji je od nule izgradio najveću distributersku tvrtku u Europi, traži od države da se smanji u svojoj potrošnji neovisno o Vladi koja bude na čelu. – Ne vesele me ni novi ni stari izbori. Mislim da bi ova Vlada morala provesti ono što je obećala, a to su reforme. Država treba smanjiti potrošnju, smanjiti poreze i parafiskalne namete i konačno prodati sve tvrtke koje nisu u domeni strateškog interesa. To govorim već 15 godina, a konačno je došlo vrijeme i da se provede u djelo sve što svi znamo da moramo napraviti. Novi izbori samo odgađaju nužne poteze – kazao je Roglić koji i dalje vjeruje Mostu da želi promijeniti sustav koji je narastao do razine da ga gospodarstvo više ne može plaćati. Kad bi Hrvatska išla na nove izbore, praktički bi izgubila cijelu 2016. – posljednju godinu u kojoj imamo šansu pripremiti sustav za rast kamatnih stopa na svjetskoj razini, veće cijene energenata i oporavak konkurenata na turističkom tržištu. Makroekonomist Željko Lovrinčević opetovano upozorava da živimo u posuđenom vremenu stvorenom u europskoj politici te da će ono proći najkasnije 2018. godine. Tada će zaduživanje biti znatno skuplje nego danas, a rast BDP-a nije dovoljan da bi se nadoknadilo gubitke koje će stvarati plaćanje kamata, piše Večernji list.

Zato se otvara pitanje zadržavanje kreditnog rejtinga iznad statusa ‘bankrot’ od kojeg nas dijeli samo nekoliko stupnjeva. – Hrvatska će još godinama ostati zemlja s najvećom premijom rizika u EU nakon Grčke, a od eura smo daleko barem 15 godina. Imamo, dakle, za reforme još dvije godine i zato sam se zalagao za radikalnije rezove u proračunu 2016. jer nemamo vremena za gubljenje. Zastupam “zero-based budgeting” koji kreće od nule i proučava stavku po stavku, aktivnost po aktivnost. Kad bi se to primijenilo, uočilo bi se da mnoge stavke uopće nisu potrebne – rekao nam je nedavno Lovrinčević upozoravajući da Hrvatska nema ni mjesec dana za gubljenje, a kamoli još šest mjeseci za izbore.

Hrvatska vlada mora voditi računa da svako smanjenje poreza, pa i najveće stope poreza od 40 posto na plaće, ruku pod ruku prate druge reforme koje će stvoriti fiskalni prostor za ta smanjenja, kazao je voditelj MMF-a za Hrvatsku Khaled Sakr nakon završetka redovitih godišnjih konzultacija. MMF vjeruje da će stopa rasta hrvatske ekonomije u ovoj godini biti 1,9 posto, dok bi se u srednjem roku mogao stabilizirati oko dva posto. MMF požuruje Vladu da što prije razradi najavljene mjere i krene s provedbom strukturnih reformi kako bi osigurala pretpostavke za snažniji rast. Visok javni dug i niska razina robnog izvoza dva su osnovna izvora ranjivosti za našu ekonomiju, a izvoz je moguće povećati samo tako što će se stvoriti bolja klima za ulaganja. MMF ističe da visoka stopa nezaposlenosti i niska stopa participacije radne snage naglašavaju potrebu za daljnjim reformama na tržištu rada i u sustavima naknada. Bilo bi važno smanjiti restriktivnost propisa o privremenom radu, isplati otpremnina te o zapošljavanju i smanjenju broja zaposlenika kako bi se potaklo stvaranje radnih mjesta. MMF daje podršku Vladi kod zdravstvene i mirovinske reforme, a spominju i bolje usmjeravanje naknada za nezaposlene i branitelje. Članovi misije snažno podržavaju plan da uvode suvremeni porez koji bi počivao na postojećem sustavu komunalnih naknada. Uspjeh uvođenja kasnijih faza zahtijevao bi provedbu potrebnih pripremnih radnji kao što je modernizacija zemljišnih knjiga i katastra.

Važno je da sva porezna izuzeća budu iznimno ograničena kako bi se olakšalo uvođenje niske stope i ostvarivanje dostatnih prihoda. Među negativne rizike spominju i političko stanje u zemlji, koje opisuju kao zahtjevno. Khaled Sakr naglasio je da je pozitivno iznenađen fiskalnom konsolidacijom u 2015.

Related Posts