[vc_row][vc_column width=”1/3″]
Stanje u Agrokoru, za portal Direktno, komentirao je slobodnotržišni aktivist Ivan Bertović. Istaknuo je kako je potrebno mijenjati predstečajne postupke.
[/vc_column][vc_column width=”2/3″]”Ovo sve je politički i pravno takav nered i kaos da se čudim kakoEuropska komisija već nije ozbiljnije reagirala”, rekao je Ivan Bertović i napomenuo da ako je proces stečaja bio prekompliciran ili nedovoljno efikasan, onda je trebalo mijenjati opći stečajni postupak, a ne raditi poseban zakon kako bi se spašavalo one koji su “preveliki da bi propali“.[/vc_column][/vc_row]
Bertović napominje kako je čitav koncept “sistemske“ tvrtke i “sistemskog rizika“ na koji su svi upozoravali, a nikada nisu znali reći koliki taj rizik uopće jest, dokaz da je Vlada reaktivna. “Ne radi sustavne reforme, kojih su im bila puna usta, nego reagiraju kada problemi već nastanu”, rekao je Bertović i dodao kako sada postoji objektivna opasnost da zbog uplitanja država snosi moguće repove i dugove, koji su nastali kao posljedica rada uprave koju je Todorić postavio. “Dakle mi, porezni obveznici, ćemo otplatiti tuđe nesmotreno i lakomisleno poslovanje”, naglašava Bertović.
“Todorić nije posve u krivu kada se poziva na vlasnička prava koja su mu povrijeđena”, rekao je Bertović i dodaje kako bi pred Europskim institucijama mogao pokrenuti postupak protiv Republike Hrvatske za potpuni povrat vlasništva i upravljanja.”A tada bi tek bila sramotna situacija – pojedinac zaduži, građani otplate, a vlasništvo se nakon toga vraća. Istina je kako bi postojala protutužba za naknadu za investicije koje bi država eventualno napravila, ali to će biti mukotrpno dokazivati, tako da sumnjam da će se građani na kraju ikada naplatiti”, rekao je Bertović za portal Direktno.hr.
[quote_box name=””]
Evo tko je uz Vladu meta napada Ivice Todorića
Meta napada Ivice Todorića na blogu sve su osobe uključene u, kako on kaže, neprijateljsko preuzimanje Agrokora, uz članove Vlade i dobavljače, učestali su gosti objava i Ante Ramljak i njegov savjetnički tim, koji je velikim dijelom, kao i on, dio ekipe iz bivše investicijske kuće CAIB koja je djelovala unutar Bank Austrije, jedne od banaka koja je radila na hrvatskom tržištu, a koju je kasnije preuzeo talijanski Unicredit.
To što je Ramljak okupio sebi bliske ljude, ljudima s tržišta kapitala nije nimalo neobično. Koliko god ta poveznica nekome djelovala kao temelj za zajednički pothvat, oni koji su zajedno poslovno odrasli s tom ekipom na tržištu kapitala ne vide u tome ništa neobično, a još smješnije gledaju na tezu da su zajedno isplanirali uništiti Todorića. Ramljak je okupio osobe s kojima je radio, za koje zna koliki su im kapaciteti i da su pouzdani. A kapaciteti tih ljudi koji su karijeru gradili u CAIB-u nisu mali, jer ta je investicijska kuća prije 20-ak godina bila među vodećima na području jugoistočne Europe u području savjetovanja.
Iz hrvatske je podružnice izašla ekipa koja danas, kako kažu bliske im osobe, “nema vile i jahte”, ali zauzima važne pozicije u raznim tvrtkama i institucijama. U Ramljakovoj su ekipi u Agrokoru od bivših CAIB-ovaca Irena Weber, Branimir Bricelj, Wilhelm Hemetsberger i Vladimir Bošnjak, a Draga Cukjati je u Mercatoru. No ono što Todorić izdvaja na blogu je i činjenica da je bivši CAIB-ovac i Ivan Crnjac, bivši glavni financijaš Agrokora i inače bliski, vjerojatno isto bivši obiteljski prijatelj Todorića, koji je lani doveo u koncern Vladimira Bošnjaka. Ono na što očito cilja Todorić smišljeni je plan preuzimanja Agrokora u koji se krenulo još lani, a Crnjca očito poistovjećuje s “trojanskim konjem”. No, ta je financijska industrija uska, ne samo na domaćem tržištu, nego i međunarodnom, pa se gotovo uvijek ista imena vrte na važnijim poslovima savjetovanja, restrukturiranja ili preuzimanja.
Treba napomenuti i da u savjetničkom timu Agrokora – od pravnika do financijaša – radi ekipa koju čini više od sto stručnjaka, a dolaze iz tri kuće – TKirkland and Ellis, Ithuba Capital i Houlihan Lokey, pa je tim više izdvajati četiri bivša CAIB-ovca neobično. Neki od njih uostalom dio su tima tih triju tvrtki. Svi oni uključeni su u pomoć restrukturiranja Agrokora. To je bio rasadnik dobrih kadrova, i to ne samo hrvatski CAIB, i iz austrijskog su CAIB-a izašli kadrovi koji imaju ime. – Bila je to u drugoj polovici ‘90- ih jedna vrijedna i entuzijastična ekipa, puno se radilo i učilo istodobno – kaže nam jedan od bivših djelatnika.
U tadašnjoj tranzicijskoj Hrvatskoj radili su poslove od savjetovanja, spajanja i preuzimanja… a kasnije su ušli i u fondovski dio posla. Kako nam kaže jedan od njih, radilo se i po 48 sati, primjerice, pri pripremama prvog izlaska HT-a na burzu… To su, naime, bili počeci takvih transakcija u zemlji jer naše je tržište kapitala bilo u razvoju pa nije ni bilo puno poslova spajanja, preuzimanja ili savjetovanja. Tržište je bilo mlado, a veći dio poduzetnika radio je po svojim principima, onim znanim u devedesetima, koje je gradila politika, a ako su uslugu i trebali, nisu je voljeli plaćati, šali se jedan od članova bivšeg tima. Mnogi kažu da je CAIB tada bio ono što je danas investicijska kuća InterCapital, vodeća u svim segmentima savjetovanja, preuzimanja i spajanja. Jedan od čelnika Intercapitala Daniel Nevidal također je zanat brusio u CAIB-u. Ramljak je vodio hrvatsku podružnicu CAIB-a od sredine 1997. do jeseni 2007. godine kada se priključio timu Borislava Škegre u Quaestusu.
Nakon četiri godine povukao ga je Radimir Čačić u Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), a radio je i kao savjetnik mnogim domaćim tvrtkama. Njegov savjetnički posao za Kraš Todoriću također nije promakao na blogu. Branimir Bricelj u CAIB-u je bio oko 2,5 godine, a od tamo je otišao u London, u Lazardov Global Oil and Gas team, gdje se bavio spajanjima i akvizicijama u plinsko-naftaškom sektoru, potom je došao u Plivu pa se opet vratio u London, a onda opet u Zagreb gdje je s partnerom Markom Delićem, koji je danas također u savjetničkom timu u Agrokoru, osnovao Altera Corporate Finance, tvrtku za investicijsko bankarstvo i savjetovanje. Nakon studija u CAIB-u zaposlio se I. Crnjac, koji se je nakon aktiviranja lex Agrokor spominjao kao glavni osumnjičeni jer je u Agrokoru radio kao glavni financijaš. No ubrzo se počeo spominjati u kontekstu mogućeg pokajnika, a sa svojim objavama na blogu Todorić ga stavlja u kontekst CAIB-ove “sumnjive ekipe”. Jedna od CAIB-ovki bila je Irena Weber, danas također Ramljakova suradnica u Agrokoru. Osim u CAIB-u, karijeru je gradila i u brokerskoj kući To one i bivšoj Hypo Alpe Adria banci te u Kentbanci. Posao u Agrokoru za njih je sigurno važan izazov jer u kratkom vremenu moraju djelovati na više strana, a rok za završetak procesa restrukturiranja je kratak. Glavni je cilj povećati operativno poslovanje Agrokorovih kompanija, čime bi se i povećala vrijednost. Tako se mogu i prodati po dobroj cijeni i vratiti dugovi vjerovnicima. Odnosno, tako će moći zaključiti nagodbu do travnja, kada je dan rok za završetak izvanredne uprave.
Osim CAIB-ovih ljudi koji su danas u Agrokoru, velik je broj bivših zaposlenika te investicijske kuće koji su danas na istaknutim pozicijama kompanija ili institucija. Primjerice, druga žena iz CAIB-a Silvana Božić članica je Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a bila je, među ostalim, zadužena za fondovsko poslovanje CAIB-a. Zadržala se na tom radnom mjestu i nakon što je CAIB Invest postao podružnica Pioneer Investments grupe, sve do 2010. Bila je i članica pregovaračkog tima koji je pripremao Hrvatsku za ulazak u EU, a vodila je pregovore o poglavlju kojim se reguliraju financijske usluge. Daniel Nevidal istaknuto je ime hrvatskog tržišta kapitala i s partnerom Tončijem Korunićem drži InterCapital. Iz CAIB-a su u Hrvatskom fondu za privatizaciju završili Ivan Gotovac i Damir Ostović. Gotovac, svojedobni potpredsjednik HFP-a, imao je problem s aferom “Mali maestro”, a Ostović radi kao konzultant. CAIB-ovac je i Boris Galić, predsjednik uprave Allianza, te Miroslav Klepač, član uprave Croatia osiguranja, piše Večernji list
[/quote_box]
