Berto Šalaj: Ekonomija je prvorazredno ideološko pitanje

U utorak počinje službena kampanja, ali kampanja zapravo traje cijelo ljeto. U prilogu smo vidjeli nova stara obećanja, sudonici izbora jasno su se pozicionirali i krenuli u utrku za povjerenje birača.

Što nas čeka u idućih malo manje od mjesec dana, s kakvim listama će se boriti najjače stranke, koja sve iznenađenja i koalicijske saveze imamo na sceni, analizirali smo s našim gostom profesorom s Fakulteta političkih znanosti Bertom Šalajem.

“Ono što će po mom sudu obilježiti kampanju je činjenica da će HDZ i SDP morati definirati svoj odnos prema Mostu, koji bi mogao biti pivotalana stranka. Neće ga napadati i bit će pomirljivi, ali ćemo gledati napad Mosta na SDP i HDZ”, kazao je, dodajući da će “Most pucati iz sveg oružja, a HDZ će biti oprezan, jer je svjestan da samo uz njih mogu formirati vladu”. Most će, pak, teško da može uzimati razočarane birače lijevog centra.

“Čini mi se da nakon ovog iskustva Vlade i kulturne revolucije, Most ipak neće moći računati na glasove ljevice i lijevog centra, koji će se ili vratiti Zoranu Milanoviću ili će glasati za Živi zid ili će ostati doma”, kazao je Šalaj. Most je, naime, htio nastaviti s Vladom, bez Tomislava Karamarka, ali nisu uspjeli i došlo je do izbora. Šalaj smatra da je Most dobro primijetio da je ‘afera konzultantica’ zadnja prilika da se spase i tu su odlučili biti principijelni do kraja.

“Oni su uspjeli zaustavili negativan trend i sad se nadaju da će opet moći odlučivati o izbornom pobjedniku”, kaže Šalaj, računajući da bi Most, uz oporavljeni rejting, mogao računati na 10, 15 u najboljem slučaju 20 mandata.

Već smo vidjeli da su se neke teme nametnule: svi obećavaju smanjenje PDV-a, financijsku stabilnost, rast zaposlenosti… Anka Bilić Keserović upitala je Šalaja hoće li takve teme dominirati ili ćemo se prije ili kasnije uvući u one klasične ideološke podjele, odnosno – što zapravo može privući prosječnog hrvatskog birača?

“I ekonomija je par excelance ideološko pitanje – od poreza na dobit do PDV”, istakao je odmah na početku Šalaj.

“Ali ako s jedne strane stavimo ekonomske, a s druge svjetonazorske stvari, možemo reći da HDZ i SDP imaju čvrstu biračku jezgru, birača koji glasaju o sociokulturnim pitanjima, a ne o ekonomskom programu, koji ipak služi privlačenju dijela neodlučnih birača na koje računaju i jedni i drugi, jer će svaki mandat biti potreban”, kazao je Šalaj, pa “dijagnosticirao”: “Do sada su HDZ-ovim i SDP-ovim biračima svjetonazorska pitanja bila važnija od ekonomskih, jer se po pitanju ekonomije nisu previše razlikovali”.

Zamijetio je i da Živi zid i Milan Bandić također ne prezentiraju upečatljive programe, u prvom redu ekonomske.

Dosadašnje ankete pokazuju vrlo tijesnu utrku između dva najveća takmaca. Budu li rezultati slični kao na izborima u studenom, a s obzirom na iskustvo s MOST-om koje zasad drži treću poziciju, je li moguća toliko puta spominjana velika koalicija, upitan je Šalaj.

“Milanović se nada da će s IDS-om i manjnama moći formirati vladu bez Mosta, a HDZ se može nadati da će s Mostom imati više mandata i započeti pregovore s Mostom. Opet bi mogli biti ključni akter za odluku o parlamentarnoj većini. Vidjet ćemo jesu li HDZ i SDP spremni na novo ponižavanje. Most će inzistirati na nekim velikim jamstvima i garancijama, možemo očekivati svašta. Bit će to izazov za HDZ, a za SDP mislim da nema šanse. Ali ako se Most pokaže kao pretežak pregovarač, možda će se i o tome govoriti”, kazao je Šalaj. Međutim, on iprak ne vjeruje da je situacija, usprkos sličenostima između Milanovića i Plenkovića, sazrela za veliku koaliciju, za nju je potreban bar još jedan izborni ciklus.

“Ta mogućnost sad postoji, ali nije previše realna”, ocjenjuje.

HDZ se nakon neugodne afere s bivšim predsjednikom vrlo brzo oporavio postavljanjem Andreja Plenkovića za čelnika stranke. Bez obzira na ovih proteklih 6 mjeseci neuspješne vlasti, ima li HDZ velike šanse za pobjedu?

“HDZ ima lojalne birače, koji su malo razočarani padom prošle vlade, ali njihovo biračko tijelo se brzo stabiliziralo i istraživanja pokazuju da je Narodna koalcija u maloj prednosti, s tim da morao imati na umu da istraživanja obično podcjenjuju HDZ. Za očekivati je da bi Narodna koalicija trebala imati nekoliko mandata prednosti, ali nije isključeno ni da će HDZ biti relativni pobjednik”, kazao je Šalaj, dodajući tek da su prošla vremena apsolutnih pobjednika.

Zamoljen je da prokomentira liste. Naime, dosta su se u HDZ-u namučili s izbornim listama, otpala su neka zvučna imena, neki su završili na samom začelju poput Milijana Brkića, Ivana Šukera… Očito je da je Plenković vrlo brzo pokazao autoritet i neke ljude jednostavno otpisao. Ipak, kontroverzni ministar kulture dobio je visoku poziciju, HDZ-e se nije odrekao ni Hrasta, ali zanimljivo to se nekako pokušalo zakukuljiti.

“Plenkoviću sigurno nije bilo jednostavno sastavljati liste, morao je surađivati s ljudima koje nije birao, tu su bili i ljudi s terena i partneri poput HSLS-a, koji također traže svoje mandate”, kazao je Šalaj. Zadaci Plenkovića bili su mu da gurne HDZ u demokršćanski centar, a da pritom ne izgubi birače desnice – i u tome vidi ulogu Zlatka Hasanbegovića. Naime, odlaskom HSP AS-a iz koalicije, pojavila se “opasnost da će odnijeti dio glasača, ali on računa da će s kompromisima koje je učinio i Hasanbegovićem moći zadovoljiti oba krila – nacionalističko i centrističko”.

“Situacija će se u HDZ-u rasplitati nakon tek izbora, ovisno o rezultatima”, zaključuje. Što se tiče kontroverzi na SDP-ovim listama, poput stavljanja Tihomira Jakovine, Šalaj smatra da je to bio kiks koji su priznali i da će SDP do kraja koristiti strategiju: “Možda mi nismo bili sjajni, ali prošla vlada je bila katastrofalna”. Postavlja pitanje može li im to donijeti uspjeh na izborima, rekao je Šalaj za N1.

You may also like