Analiza Jutarnjeg list
Nakon što su se Amerika, Velika Britanija i Kanada odrekli ruske nafte, kupci su u svojevrsnom štrajku, a cijena nafte i dalje raste, piše u četvrtak Jutarnji list.
Nakon što je Amerika zabranila uvoz ruske nafte, derivata, ugljena i ukapljenog prirodnog plina te američkim kompanijama da investiraju u ruski energetski sektor, a te nafte se odriču i Velika Britanija i Kanada, cijena Brent nafte je dodatno skočila, a čeka se i kakav će biti energetski odgovor Moskve, hoće li doći do daljnje eskalacije krize usred sankcija zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Ipak, analitičari naglašavaju, kako piše Financial Times, da Europska unija zasad neće slijediti Amerikance u tim zabranama jer je mnogo ovisnija o ruskim energentima, da ne spominjemo da su po strani i Kina i Indija koje su najveći uvoznici ruske nafte.
Drugim riječima, američki potezi nisu dio uvođenja nekog općeg embarga Rusiji, kao što je to bio slučaj s Iranom 2018. godine, pa Moskva i dalje može izvoziti na druga tržišta. Rusija je treći po veličini izvoznik nafte na svijetu i najveći izvoznik proizvoda od nafte, a njezin potpuni nestanak sa svjetskog naftnog tržišta, ocjenjuje se, bilo bi teško nadomjestiti u kratkom roku. Amerika je, pak, najveće svjetsko naftno tržište, a iz Rusije uvozi oko osam posto ukupnih potreba te joj i nije tako teško nadoknaditi gubitak, iako će američke rafinerije osjetiti pritisak.
Kako se, međutim, to odražava na Rusiju? Iako i dalje može izvoziti na druga tržišta, analitičari ukazuju da su kupci u svojevrsnom štrajku, ili “samosankcioniranju”, jer se kompanije nerado upuštaju u rizik preuzimanja ruskih isporuka nafte, što se velikim dijelom odnosi na tankere.
Ističe se pritom primjer Shella koji je prošli tjedan odlučio kupiti uralsku naftu od Trafi gura grupe, kojoj je cijena jako pala, pa su se izložili velikim kritikama u javnosti zbog tog poteza. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na Twitteru je, primjerice, postavio Shellu pitanje miriše li im ruska nafta na ukrajinsku krv, što su prenijeli svjetski mediji.
Nastavi li se s tim samosankcioniranjem, govore stručnjaci, to bi moglo imati domino-efekt na ruske rafinerije i prisiliti tamošnje proizvođače nafte da uspore ili posve prestanu s proizvodnjom, piše Jutarnji list.
Svaka naftna i plinska tvrtka koja može povećati opskrbu trebala bi to napraviti što prije zbog energetske krize koju je izazvala ruska invazija na Ukrajinu, rekla je američka ministrica energetike Jennifer Granholm.
Globalna potražnja za naftom nadmašila je ponudu već prije ruske invazije na Ukrajinu, potaknuta oporavkom gospodarstva od pandemijske krize, a sankcije Rusiji, posebno u financijskom sektoru, izazvale su dodatne probleme.
Rusija izvozi otprilike četiri do pet milijuna barela sirove nafte dnevno, više od svih drugih velikih proizvođača, izuzev Saudijske Arabije, ali njezini proizvođači, osim plaćanja, muku muče i s transportom.
SAD je pak ovog tjedna uveo embargo na rusku naftu, što nije pretjerano zabrinulo trgovce, budući da bi američki proizvođači po njihovoj procjeni mogli nadomjestiti uvoz iz Rusije.
Američka ministrica energetike pozvala je u srijedu kompanije da povećaju proizvodnju.
Bidenova administracija razgovara s partnerima diljem svijeta kako bi potaknula veću proizvodnju, dodala je Granholm, koja je proteklih dana, zajedno s drugim dužnosnicima, glasnije tražila veću opskrbu jer se administracija zbog poskupljenja goriva našla na udaru kritika.
Dva najveća američka proizvođača nafte zadovoljna su ministričinim istupom.
Industrija je fokusirana na “isporuku cjenovno pristupačne, pouzdane i sve čišće energije kako bi utrla put napretku čovječanstva”, rekao je potpredsjednik Chevronovog odjela Lower Carbon Energies Jeff Gustavson.
“Jako nam je drago što je (ministrica) to rekla (da treba povećati proizvodnju – op. ur.). Trebat će nam vremena”, dodao je Gustavson.
Granholm je pak priznala da je teško uskladiti potrebu za većom količinom nafte i plina s važnošću prijelaza na obnovljive izvore energije u borbi protiv globalnog zatopljenja.
Ujedinjeni Arapski Emirati, jedna od najutjecajnijih članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), priopćili su u srijedu da će razmotriti prijedlog o većoj opskrbi.
“Skloni smo povećanju proizvodnje i poticat ćemo OPEC da razmotri više razine proizvodnje”, rekao je veleposlanik UAE-a u SAD-u Yousuf Al Otaiba.
Njegov istup ispravio je naknadno ministar energetike Suhail al-Mazrouei, rekavši da će UAE poštovati sporazum OPEC-a i njegovih saveznika, uključujući Rusiju, i utanačeni mehanizam mjesečne prilagodbe proizvodnje.
OPEC i njegovi saveznici sastaju se svakog mjeseca kako bi razmotrili dogovor o povećanju proizvodnje za 400.000 barela dnevno, postupno je normalizirajući nakon smanjenja za 10 milijuna barela dnevno u vrijeme pandemije.
Do sada su na tržište vratili 5,8 milijuna barela dnevno i oglušuju se na pozive da na tržište izbacuju znatno više barela, pozivajući se na ograničene slobodne kapacitete.
