Barcelona je primjer pametnog grada

Barcelona može poslužiti kao jedan od globalnih modela tzv. pametnih gradova. Grad od milijun i 700 tisuća stanovnika gotovo je europski lider kada je u pitanju održivost.
Površina solarnih panela po stanovniku, primjerice, u zadnjih 20 godina povećala dvadesetak puta. Energetska učinkovitost, pak, gotovo je postala mantra, pa se godišnje uštedi i 25.000 MWh struje. Priču iz Barcelone, u kojoj se transformacija urbanog pejzaža događa uz strateško promišljanje i inovacije, donosi Dragan Nikolić.

Kada je europski poznata tvrtka za iznajmljivanje uredskih prostora odlučila obnoviti nekadašnje sjedište banke u četvrti Barcelone Eixample, pred arhitekte je postavljen samo jedan imperativ – održivost. U potpuni preobražaj 8000 četvornih metara poslovnog prostora uloženo je 9 milijuna eura, korišteni su isključivo reciklirajući materijali.

Sustav opskrbe vodom temelji se na skupljanju kišnice i iskorištene vode iz WC-a, obje prolaze kroz pročistač ispod razine zemlje. Pročišćena voda vraća se u sustav i koristi za zalijevanje vrta koji se nalazi na krovu zgrade. Na taj način izbjegavamo dodatnu potrošnju vode, kazao je arhitekt Octavi Mestre.

U odnosu na konvencionalnu zgradu, ukupna ušteda energije iznosi između 40 i 45%. Kada je u pitanju klimatizacijski sustav, primjerice, nema potrošnje na katovima koji su prazni ili izvan funkcije. Sve reguliraju senzori, isto je i kod potrošnje struje.

Kada je u pitanju električna energija, u zgradu je ugrađen sustav senzora koji prepoznaje dovoljnu količinu danjeg svjetla i ne dopušta uključivanje prekidača za svjetlo. Cijela zgrada fasadom je usmjerena na vanjsku svjetlost, dodaje Mestre.

Korišteno fasadno staklo sastoji se od malih kristala nepravilnih rubova, njihova veličina odgovara toplinskim i akustičkim zahtjevima koji su jamčili dobivanje uporabnog certifikata za zgradu. Arhitekti objašnjavaju da su željeli prozračniju arhitekturu i transparentniju građevinu.

Zato smo se i zainteresirali za rad s kristalom i istraživanje njegovih karakteristika, osobito transparentnosti. Ova zgrada može se promatrati kao geoda tj. mineralni agregat. Noću, kada svijetli, izgleda kao živi mineral koji izlazi iz Zemljine utrobe. Zahvaljujući LED rasvjeti, ne zagađuje okoliš i troši malo energije. Taj kristalizirani mineral zapravo je poput ljudskog krvotoka. Fasada je prošarana venama minerala, upućuje na to da je živ organizam, pojasnio je.

Grad je živ organizam, dokazuje to i jedan od simbola nove Barcelone – 21 milijun eura vrijedna poslovno-tehnološka zgrada koja ima i izložbeni prostor otvoren za javnost. Izvana digitalno osmišljena fasada od inovativnog materijala etilena tetrafluoretilena, ekološki prihvatljive prozirne plastike, visokootporne na koroziju. Podnosi širok raspon temperatura. Pri zagrijavanju i hlađenju zgrade ostvaruje se ušteda energije od 20%. Autonomni senzori, naime, aktiviraju se ovisno o količini sunčeve energije. A Barcelonu godišnje u prosjeku grije 28.000 sunčanih sati!

Teško zrake prodiru do unutrašnjosti arhiva grada Barcelone. Tu je pohranjena i većina dokumenata vezanih uz Olimpijske igre ’92, primjerice. Pri obnovi zgrade arhiva trebalo je napraviti protupožarno evakuacijsko stubište. Na kraju je ono postalo kralježnica 450.000€ vrijednog sustava koji uključuje samoodrživi vertikalni vrt i solarne panele sa solarnom stanicom. Osim estetske uloge vertikalni vrt ima i onu toplinske izolacije.

Na cijeloj površini krova zgrade skupljamo kišnicu. Voda odlazi u spremnik smješten na tlu, njegov kapacitet je 7 kubičnih metara. To omogućava autonomnost vertikalnog vrta i za vrijeme najvećih suša, rekao je Manel Claville sa Instituta za urbani pejzaž grada Barcelone.

Barcelona ima kapacitet za godišnju proizvodnju kilovatsati struje iz solara za potrebe više od 1000 obitelji. Grad sa 60% subvencionira građane koji sami postavljaju fotonaponske instalacije, o energetskoj žetvi sustava na zgradi arhiva prolaznici saznaju na ovoj ploči.

Kapacitet solarnih ploča pokriva gotovo cjelokupne potrebe zgrade za električnom energijom. Tako dobivena struja pokreće i sustav za navodnjavanje vertikalnoga vrta, uključujući i crpku. Posebno reguliranim sustavom ravnomjerno raspoređujemo vodu potrebnu za održavanje zelenila, kaže arhitektica Nuria Ripoll.

Godine 2000. Barcelona je prva na kontinentu donijela poseban pravilnik o korištenju solarne energije. Sve nove zgrade za stanovanje s više od 16 stanova, kao i poslovne, ali i one koje se obnavljaju, moraju imati solarne panele koji osiguravaju 60% potreba njihovih stanara ili korisnika za toplom vodom. Bazeni se pak moraju zagrijavati isključivo uz pomoć solara. Katalonskoj prijestolnici to nije dovoljno pa vlasti žele udvostručiti prinos energije od više od 1000 kWp, koliko trenutačno proizvodi 60 seta solara na javnim zgradama. A one troše gotovo polovicu energije potrebne za cijeli grad.

Od 2002. Barcelona je uvela sustav grijanja i hlađenja kućanstava koji pogoni prerađeni organski otpad. Izgradnju ove spalionice smeća u obalnom industrijskom dijelu grada djelomično je financirala Europska unija, ostatak novca dala je metropolitanska regija Barcelone. Postrojenje je u funkciji 15 godina, trebalo bi raditi još najmanje toliko.

Trenutačno se u postrojenju godišnje prerađuje četvrt milijuna tona smeća iz metropolitanske regije Barcelone. Riječ je o četvrtini ukupnog smeća Barcelone i okolice. Plastiku, željezo i aluminij izdvajamo fizički. Metan iz organskog otpada upotrebljavamo za dobivanje bioplina za proizvodnju struje. Ta se zelena struja prodaje građanima. Od ostatka organskog otpada proizvodimo gnojivo za poljoprivrednike, rekao je generalni direktor Ekoparka Barcelona Francisco Javier Quintieri Fernandez.

Samo petina sveg smeća koje ondje dolazi ostane neiskorištena. Spalionica je vrlo blizu centra grada, pa je emisija štetnih plinova koje ispuštaju kamioni za prijevoz smeća manja. Barcelona inače ima jednu od najnižih emisija stakleničkih plinova po stanovniku u industrijaliziranom svijetu, nižu od 4 metričke tone godišnje. Sve je manje privatnih automobila na ulicama, sve se više vozi bicikl i pješači. Gradskim prometnicama voze jedni od ekoloških najprihvatljivijih autobusa javnoga prijevoza u Europi. Velik dio njih na prirodni plin, ima i dosta hibrida. U turističkoj meki prvi su u svijetu ponudili uz to gostima uslugu unajmljivanja električnih skutera diljem grada, uz pomoć pametnog telefona. Lokalna energetska agencija izrađuje desetogodišnje planove o energetskoj učinkovitosti i održivosti, ali i kvaliteti zraka. Usporedno s time grad ulaže i u ekološko osvješćivanje građana. Postoji, primjerice, informacijski centar gdje se može saznati sve o solarnim panelima i njihovu održavanju.

Osjećamo promjenu kod novih generacija. Djeca u odnosu na svoje roditelje brže dosegnu potrebnu razinu svijesti kada je u pitanju očuvanje okoliša. Zato će za postizanje korjenitih promjena trebati dvadesetak godina, dodaje Fernandez.

Prošle godine grad je započeo 20-godišnji plan održavanja svih stabala, sada ih je 235.000. Do 2030. gradske vlasti žele po svakom stanovniku dodatan četvorni metar zelenila, što bi značilo novih 160 hektara zelenih površina. Dok danju Barcelona širi svoja zelena pluća, noću njezine ulice osvjetljava senzorska LED rasvjeta, što je račun za potrošnju javne rasvjete smanjilo za trećinu. Katalonci dokazuju da i Mediteran može biti itekako ekološki osviješten, donosi HRT.

You may also like

0 comments