Banke se pripremaju za primjenu i postupit će sukladno izmjenama Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) i Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) i rokovima koji ti zakoni propisuju, najavljuju iz banaka koje su nudile kredit u švicarskim francima (CHF). Izmjene tih dvaju zakona stupaju na snagu u srijedu, 30. rujna, a njima je regulirana konverzija kredita vezanih uz švicarski franak u eure.
Konverzija će se provesti tako da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u “švicarcima” zamjeni kamatnom stopom za kredite u eurima. Na temelju tog izračuna utvrdit će se novi otplatni plan. Banke će u roku od 45 dana tijekom dužnicima preporučenom pošiljkom morati dostaviti izračune konverzije, a korisnici će potom imati 30 dana da odluče hoće li taj prijedlog i prihvatiti. Korisnicima koji ne prihvate konverziju otplata kredita nastavit će se po početno ugovorenim uvjetima. Za njih do veljače na snazi ostaje fiksirani tečaj franka od 6,39 posto te fiksna kamatna stopa od 3,23 posto.
“Zagrebačka banka je u pripremama za omogućavanje konverzije te će klijenti sve informacije dobiti na vrijeme”, odgovorili su iz te banke na Hinin upit. U Privrednoj banci Zagreb (PBZ) kažu da se “banka priprema za primjenu zakona, a s obzirom na određene nejasnoće bit će potrebno dodatno tumačenje od strane Ministarstva financija”. Iz Raiffeisen bank Austria (RBA) poručuju da će “RBA poštivati izmjene i dopune ZPK-a i ZOKI-a te postupati sukladno izmjenama i dopunama u zakonski određenom roku”. “Kao i uvijek, Hypo Alpe-Adria Banke poštuje pozitivne zakone i propise, posluje u skladu s njima te će tako nastaviti i ubuduće, držeći se svih zadanih rokova”, kažu i u Hypo banci. I u Sberbanci kažu kako ta banka “u potpunosti posluje sukladno zakonima i propisima Republike Hrvatske, te će poštivati i zakonske obveze i rokove predviđene izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o potrošačkom kreditiranju”. Erste banka ističe kako će “poštivati zakonske izmjene te će prilagodba našeg poslovanja, a posebno komunikacija s klijentima u tom kontekstu, biti obavljena profesionalno i kvalitetno”. Također navode da Erste banka ima ukupno nešto više od 10.000 kredita vezanih valutnom klauzulom uz švicarske franke.
Inače, banke koje su nudile kredite vezane uz švicarski franak kao i Hrvatska udruga banaka (HUB) ranije su zakonske izmjene koje reguliraju konverziju ocijenile potpuno neprihvatljivim, neopravdanim i pravno neodrživim. Banke i HUB, naime, zalagali su se za rješenja problema zaduženih u “švicarcima” kroz proporcionalnu podjelu troška između uključenih strana, i to samo za socijalno ugrožene skupine građana. Tijekom rujna, dok je zakonski tekstovi bili u proceduru donošenja, iz HUB-a su naglašavali i da su odredbe koje je predložila Vlada “protivne cijelom nizu ustavnopravnih odredbi i općim pravnim načelima”.U medijima se spominjala i mogućnost da banke podnesu ustavnu tužbu, a sredinom rujna Reutersu je iz bankarskih krugova najavljeno kako banke na koje će utjecati plan Vlade o konverziji kredita namjeravaju započeti s pripremama pravnih mjera protiv Vlade, pri čemu se spominjalo traženje arbitraže Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.
Iz Udruge Franak su krajem prošlog tjedna na svojoj ‘facebook’ stranici objavili kako su poslali upit Ministarstvu financija i Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) vezano uz nadzor nad provođenjem konverzije kredita CHF u eure. “S obzirom da je provedba zakona prepuštena isključivo bankama što se tiče određivanja kamatnih stopa na EUR kredite, tražimo kao predstavnici korisnika kredita, da nam se prije provedbe učine dostupni podaci o kretanjima kamatnih stopa po tim kreditima za sve banke koje će provoditi ovaj zakon”, navodi se u dopisu Udruge Franak.
Također traže da im se dostavi ispis kretanja kamatnih stopa za svaki mjesec svake godine i za svaku banku pojedinačno. “U skladu s informacijama koje smo imali prije donošenja zakona, takve podatke imaju Ministarstvo financija Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka, te molimo da se isti objave javno, kako bi dužnici (potrošači) mogli izvršiti kontrolu izračuna koje će banke slati u skladu sa zakonskim rješenjem u idućih 45 dana”, kažu iz Udruge Franak. Po podacima središnje banke, ukupan broj odobrenih kreditnih partija CHF stambenih kredita iznosio je 73.700, a isključe li se u međuvremenu otplaćeni krediti s krajem listopada 2013. ostalo je 55.800 kreditnih partija.
HNB je sredinom rujna procijenio da bi trošak konverzije kredita vezanih uz švicarski franak u eure mogao dosegnuti iznos od otprilike 8 milijardi kuna, dok su prve preliminarne procjene govorile o 5,5 do 6 milijardi kuna. U središnjoj su banci procijenili i da bi otpis djela glavnice za konvertirane CHF kredite mogao dovesti do pada međunarodnih pričuva RH, a procjena je bila da bi, pod pretpostavkom da bi banke htjele odmah vratiti svoju deviznu poziciju u ravnotežu i da to ostvaruju kupovinom deviza na tržištu, HNB bankama trebao prodati deviznih pričuva u iznosu od 0,88 milijardi eura. Ukoliko se pričuve umanje za cjelokupan iznos troška banaka uslijed konverzije, gubitak pričuva bi u tom slučaju mogao premašiti milijardu eura, procjene su HNB-a.
Iz središnje su banke također poručivali i da imaju i odlučnosti i instrumente da u slučaju potrebe održe stabilnost tečaja i bankovnog sustava. “Hrvatska narodna banka će u cilju održavanja stabilnosti tečaja i zadovoljavajuće kunske likvidnosti pratiti što se zbiva na tržištu, te će ovisno o potrebi i procjeni intervenirati na deviznom tržištu prodajom deviza, a također će koristiti postojeće instrumente monetarne politike kao što su repo operacije. Dokinut će se i Odluka o upisu obveznih blagajničkih zapisa HNB-a, s očekivanim učinkom od oko 3,4 milijarde kuna, a po potrebi će se razmotriti poduzimanje i drugih mjera”, odgovorili su u utorak iz HNB-a na upit o mjerama koje namjeravaju poduzeti u cilju održavanja stabilnosti tečaja i kunske likvidnosti. Središnja je banka, naime, za sutra najavila održavanje obrnute repo aukcije, putem koje namjerava povećati likvidnost u sustavu te eventualno korigirati tržišne kamatne stope.
Hrvatska narodna banka (HNB) u cilju održavanja stabilnosti tečaja i zadovoljavajuće kunske likvidnosti pratit će zbivanja na tržištu, ovisno o potrebi intervenirati prodajom deviza, koristiti instrumente poput repo operacija, a dokinut će i odluku o upisu obveznih blagajničkih zapisa HNB-a, s očekivanim učinkom od oko 3,4 milijarde kuna, najavili su u utorak iz središnje banke. “Hrvatska narodna banka će u cilju održavanja stabilnosti tečaja i zadovoljavajuće kunske likvidnosti pratiti što se zbiva na tržištu, te će ovisno o potrebi i procjeni intervenirati na deviznom tržištu prodajom deviza, a također će koristiti postojeće instrumente monetarne politike kao što su repo operacije. Dokinut će se i Odluka o upisu obveznih blagajničkih zapisa HNB-a, s očekivanim učinkom od oko 3,4 milijarde kuna, a po potrebi će se razmotriti poduzimanje i drugih mjera”, stoji u odgovoru HNB-a na upit o mjerama koje namjeravaju poduzeti u cilju održavanja stabilnosti tečaja i kunske likvidnosti.
Krajem prošloga tjedna tečaj eura na tečajnici HNB-a iznosio je 7,6126 kuna tako da je euro ojačao 0,3 posto na tjednoj razini. U ponedjeljak je na tečajnoj listi HNB-a kuna oslabila dodatnih 0,28 posto prema euru, da bi u utorak blago ojačala, za 0,02 posto, te srednji tečaj eura iznosi 7,632078 kuna.
Analitičari nekih banaka zadnjih dana upozoravaju kako je financijsko tržište reagiralo na skorašnju primjenu zakonskog rješenja za konverziju kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u eurske slabljenjem kune prema euru i rastom kamatnih stopa na najvišu razinu u posljednjih 27 mjeseci.
Tako su analitičari PBZ-a u jučer objavljenim “PBZ tjednim analizama” naveli da je tržište reagiralo na logičan način – rastom EUR/HRK tečaja s razina od 7,57 na trenutnih 7,64 kune za euro; rastom kamatnih stopa na novčanom tržištu na preko 4 posto u trgovanju s depozitima, a u trgovanju sa SWAP ugovorima, odnosno plasiranju kuna uz istovremeni kolateral u devizama, i preko 5 posto, dok je Zibor dosegnuo razine od 2,5 posto.”U trenutnoj nesigurnosti i volatilnosti na financijskim tržištima uloga HNB je ogromna, jer jedini način da ova situacija ne eskalira je da uz otpuštanje nekih oblika obveznih rezervi HNB intervenira prodajom deviza na deviznom tržištu i to u dostatnom iznosu za pokrivanje deviznih pozicija banka koje su nastale primjenom izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju”, naveli su analitičari PBZ-a.
HNB je za sutra najavio održavanje obrnute repo aukcije, putem koje namjerava povećati likvidnost u sustavu te eventualno korigirati tržišne kamatne stope.
