Banke se moraju usredotočiti na klimu

Analiza ECB-a

Banke u eurozoni moraju se u većoj mjeri usredotočiti na klimatski rizik, pokazalo je nadzorno testiranje otpornosti na stres koje je provela Europska središnja banka (ECB), čiji rezultati pokazuju i oko 60 posto banaka još nema okvir testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik, kao i da bi gubitci po kreditima i tržišni gubitci u kratkoročnoj neurednoj tranziciji dosegnuli za 41 uključenu banku ukupno oko 70 milijardi eura.

Iz rezultata testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik vidljivo je da banke još nisu u dovoljnoj mjeri uključile klimatski rizik u svoje okvire testiranja otpornosti na stres i interne modele, premda su od 2020. ostvarile određen napredak, navodi se u priopćenju ECB-a objavljenom u petak na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.

Testiranje, koje je provedeno kao dio ESB‑ova klimatskog hodograma, nije provjera adekvatnosti kapitala, već prilika za učenje banaka i nadzornih tijela. Njime su prikupljene kvalitativne i kvantitativne informacije radi ocjene spremnosti sektora za klimatski rizik te učenja o najboljoj praksi u vezi klimatskim rizikom.

Testiranje je obuhvatilo 104 značajne banke u eurozoni, sastojalo se od triju modula i u kojem su banke davale informacije o svojoj sposobnosti za provedbu testiranja otpornosti na klimatski stres; ovisnosti o sektorima s velikim emisijama ugljika i o uspješnosti u različitim scenarijima za različita razdoblja. Trećim modulom testiranja otpornosti na test bila je obuhvaćena samo 41 izravno nadzirana banka kako bi se postigla razmjernost u odnosu na manje banke.

Iz rezultata prvog modula vidljivo je da oko 60 posto banaka još nema okvir testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik, navode iz ECB-a.

Osim toga, dodaju, većina banaka ne uzima u obzir klimatski rizik u modelima za kreditni rizik, a samo 20 posto banaka uzima u obzir klimatski rizik kao varijablu pri odobravanju kredita. Banke još nisu postigle najbolju praksu, u skladu s kojom bi se trebale osposobiti za provedbu testiranja otpornosti na klimatski stres koje obuhvaća nekoliko transmisijskih kanala klimatskog rizika (npr. tržišni rizik i kreditni rizik) i portfelja (npr. korporativni i hipotekarni), ističu iz ECB-a.

Nadalje, kako navode, iz rezultata drugog modula testiranja vidljivo je da se, ukupno gledajući, gotovo dvije trećine prihoda banaka od nefinancijskih društava odnosi na sektore s velikim emisijama stakleničkih plinova.

U mnogim slučajevima “financirane emisije” banaka potječu od malog broja velikih drugih ugovornih strana, što povećava njihovu izloženost tranzicijskim rizicima. Banke se često služe zamjenskim varijablama u procjeni svoje izloženosti sektorima s velikim emisijama. Premda je to dobar prvi korak u upotpunjavanju podataka, banke moraju pojačati komunikaciju s klijentima kako bi dobile točnije podatke i stekle uvid u tranzicijske planove klijenata. Bez toga one ne mogu procijeniti svoju izloženost klimatskom riziku i upravljati tom izloženošću u budućnosti, napominju iz ECB-a.

U trećem modulu testiranja otpornosti na stres odozdo prema gore od banaka se tražilo da projiciraju gubitke u ekstremnim vremenskim uvjetima i u tranzicijskim scenarijima za različita razdoblja.

Iz zaključaka je vidljivo da ranjivost banke u scenariju suše i vrućine uvelike ovisi o gospodarskoj djelatnosti i geografskoj lokaciji njezinih izloženosti. Učinak tog rizika ostvaruje se kao smanjenje sektorske produktivnosti, npr. u poljoprivredi i građevinarstvu, te povećanje gubitaka po kreditima na pogođenim područjima. Slično tome, u scenariju rizika poplave očekuju se negativni učinci na kolateral u obliku nekretnina te odnosne hipoteke i korporativne kredite, u prvom redu na lokacijama koje su najviše pogođene, navode iz ECB-a.

Napominju i da je iz rezultata testiranja otpornosti na stres vidljivo da gubitci po kreditima i tržišni gubitci u kratkoročnoj neurednoj tranziciji i scenarijima dvaju fizičkih rizika iznose ukupno oko 70 milijardi eura za 41 uključenu banku.

Međutim, dodaju, stvarni rizik povezan s klimatskim promjenama zapravo je znatno veći jer se taj iznos odnosi samo na dio stvarne opasnosti zbog nedostupnosti podataka u ovoj ranoj fazi, modeliranja u osnovi projekcija banaka koje tek u naznakama uključuje klimatske čimbenike, isključivanja pada gospodarske aktivnosti i drugog kruga učinaka iz scenarija te činjenice da su izloženosti obuhvaćene ovim testiranjem samo trećina ukupnih izloženosti te 41 banke.

Napominju i da banke nedovoljno razlikuju različite dugoročne scenarije jer, po svemu sudeći, nemaju pouzdane strategije, tek tendenciju smanjenja izloženosti sektorima koji najviše onečišćuju i potpore poduzećima s manjim emisijama ugljika. Banke stoga u svojim strateškim dugoročnim planovima moraju uzeti u obzir i izravne i neizravne transmisijske kanale, navode.

Rezultati testiranja otpornosti na stres upotrijebit će se, kao kvalitativne informacije, u postupku nadzorne provjere i ocjene i ove godine neće izravno utjecati na kapital preko preporuke u sklopu drugog stupa. Sve su banke sudionice dobile individualne povratne informacije i od svih se očekuju odgovarajući koraci, u skladu s najboljom praksom koju će ECB objaviti u posljednjem tromjesečju 2022., navodi se u priopćenju.

You may also like