Banke nude kunske kredite sa fiksnom kamatom

Kako su se ‘opekli’ na valutnoj klauzuli i promjenjivim kamatnim stopama, građani sve više traže kredite u kunama, ali i sa fiksnim kamatnim stopama, a sve je više banaka koje nude takve kredite kako bi pokrile rast te potražnje. Hrvatska poštanska banka (HPB) među prvima je 2011. godine građanima ponudila stambene kredite u kunama. Tadašnja tržišna analiza potražnje pokazala je da postoji interes klijenata za stambenim kreditima u kunama, što je za HPB bila prilika za snažniji nastup u tom segmentu kreditiranja, ističu iz te banke.

Iz valutne strukture odobrenih kredita HPB-a vidljivo je da je potražnja za kunskim kreditima veća od potražnje za kreditima vezanim uz valutnu klauzulu. “Aktualna valutna struktura kredita je sljedeća: u kreditima koje je HPB odobrila građanima udjel kunskih je 67 posto, a krediti uz valutnu klauzulu čine 33 posto. Isto tako, uz fiksnu kamatnu stopu HPB građanima nudi ‘Fiksacijski kredit’, dugoročni nenamjenski kredit u kunama, te kratkoročne kredite za pripremu turističke sezone”, poručili su iz HPB-a.

Trendove slijedi i Privredna banka Zagreb, koja je ove godine proširila ponudu stambenih kredita i uvela te kredite u kunama. Krediti se mogu realizirati kao standardni stambeni i adaptacijski krediti ili kao Energo stambeni krediti za nekretnine višeg energetskog razreda te za poboljšanje energetske učinkovitosti postojećeg objekta. “Stambeni krediti u kunama mogu se realizirati s rokom otplate do maksimalno 20 godina, ovisno o namjeni, uz promjenjivu kamatnu stopu, odnosno s fiksnom kamatom za cijelo razdoblje otplate kada rok otplate može biti maksimalno do 10 godina”, kaže Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora Odnosa s javnošću PBZ-a.

Stambeni krediti u kunama mogu se realizirati u iznosima od 75.000 do 2,3 milijuna kuna, a tim se kreditima, uz ostalo, mogu refinancirati stariji krediti u PBZ-u, ali i u drugim bankama, sukladno namjenama za koju je realiziran postojeći kredit. “S obzirom da su krediti u kunama uvedeni u ponudu ove godine, bilježimo velik interes klijenata za kunske kredite te se oko 40 posto stambenih kredita trenutno realizira u kunama” ističe Dražen Dumančić. Istovremeno s uvođenjem stambenih kredita u kunama, u ponudu su uvedeni i stambeni kreditu u kunama s fiksnom kamatnom stopom na rok do 10 godina. Interes za tim kreditima je dobar. Više od 20 posto klijenata koji realiziraju kredit u kunama odlučuje se za fiksnu kamatu, poručuju iz PBZ-a.

Raiffeisenbank Austria (RBA) u ponudi ima nenamjenske kredite u kunama od svibnja 2006., dok stambene kredite u kunama povremeno nudi od 2007. godine. Od 1. srpnja RBA ponovno nudi stambene kredite u kunama od 40.000 do 1,5 milijuna kuna s fiksnom i promjenjivom kamatnom stopom na rok otplate od 5 do 15 godina. “Atraktivnost kunskih kredita u odnosu na kredite vezane uz euro ovisi o kretanjima tržišnih kamatnih stopa na domaćem i na vanjskom, eurskom tržištu. Povijesno gledano, tržišna kamata na kune uvijek je bila viša od kamate na eure, pa je i kamata na kunske kredite bila viša nego na kredite u eurima. U posljednje dvije godine razlika između tržišnih kamata nalazi se na najnižoj razini, što posljedično povećava potražnju klijenata za kunskim kreditima”, objašnjava Ozren Tabaković iz odnosa s javnošću RBA.

Ističe kako veći interes građana za nenamjenskim i stambenim kreditima u kunama RBA bilježi od 2013., kada počinje razdoblje rasta kreditiranja u kunama. Isto tako, većina nenamjenskih kredita u RBA odobrava se u kunama, oko 80 posto, pa se očekuje nastavak tih trendova i u budućnosti. RBA nudi i kredite uz fiksnu kamatnu stopu, nenamjenske i stambene. “Građani preferiraju kredite u kunama, a na odluku hoće li će kamatna stopa biti fiksna ili promjenjiva, utječe i visina kamate iz ponude”, zaključuje Ozren Tabaković.

Silvija Bareša iz Splitske banke navodi kako je ta banka još u listopadu 2014. uvela stambene kredite u kunama, kako je potražnja za kunskim kreditima sve veća te kako se očekuju nastavak tog trenda. U Splitskoj banci stambeni krediti u kunama nude se isključivo s fiksnom kamatnom stopom jer je banka procijenila da joj struktura izvora sredstava dopušta takvu mogućnost te da je tržišno zanimljivija od promjenjive kamatne stope. “Na taj su način i klijent i banka oslobođeni neizvjesnosti vezane uz promjenjivost parametara kamatne stope i tečaja”, kaže Bareša, direktorica komunikacija Splitske banke.

Zagrebačka banka, pak, u ponudi ima kunske gotovinske kredite s maksimalnim iznosom do 225.000 kuna, kredite za kupnju motornih vozila s maksimalnim iznosom do 185.000 kuna i stambene kredite s maksimalnim iznosom do dva milijuna kuna. Kunski krediti u ponudi su od 2010. godine te su prvo ponuđeni autokrediti u kunama. Interes klijenata za financiranjem u kunama ujednačen je s potražnjom za kredite u eurima, izvijestili su iz te banke, dodajući da tu potražnju banka ispunjava u mjeri u kojoj joj likvidnost u domaćoj valuti dopušta. Kod svih navedenih kredita klijent može birati između promjenjive i fiksne kamatne stope, s time da kod stambenih kredita klijenti mogu birati i kombinaciju fiksne i promjenjive kamate.

Od 2012. Zagrebačka banka odobrava značajnije volumene uz fiksnu kamatu, dok je prije toga nudila samo određene kredite s fiksnom kamatom. “Fiksna kamatna stopa u pravilu je viša od promjenjive kamatne stope za isti rok otplate, pa u konačnici klijent donosi odluku o kreditu na temelju njemu optimalne kombinacije valute, vrste kamatne stope, ročnosti i ostalih uvjeta”, poručuju iz Zabe.

Erste&Steiermärkische Bank trenutno u ponudi ima gotovinske kredite u kunama s fiksnom i promjenjivom kamatom i rokom otplate do 10 godina te stambene i adaptacijske kredite. Gotovinski krediti u kunama u ponudi su od 2012. godine, dok su stambeni i adaptacijski krediti uvedeni u lipnju ove godine. “U ovom trenutku nešto manje od 35 posto kreditnog portfelja građana je u kunama, a ostatak u drugim valutama. Potražnja za kreditima u kunama tradicionalno je velika, pa, primjerice, gotovinski krediti u kunama posljednje dvije godine čine oko 90 posto plasmana gotovinskih kredita”, ističe Danijela Trbović iz Ureda korporativnih komunikacija Erste banke.

Osim gotovinskih kredita s fiksnom kamatom i s rokom otplate do 10 godina koji su duže u ponudi, Erste banka je nedavno klijentima ponudila mogućnost izbora fiksne kamate za stambene i adaptacijske kredite vezane valutnom klauzulom uz euro. Ponuda se, osim na nove kredite s rokom povrata do 20 godina, odnosi i na postojeće kredite s preostalim rokom otplate do 20 godina. Sukladno tome, postojeći klijenti, korisnici stambenih i adaptacijskih kredita s valutnom klauzulom uz euro moći će promijeniti vrstu kamate iz promjenjive, vezane uz EURIBOR, u fiksnu kamatnu stopu. “Odabirom fiksne kamatne stope klijenti će imati mogućnost zaštititi se od rizika mogućeg rasta EURIBOR-a u budućnosti, odnosno osigurati se od mogućeg utjecaja takvih kretanja na visinu kamate. S druge strane, klijenti koji nastave koristiti promjenjivu kamatu tijekom otplate kredita, i dalje će snositi dio rizika njezinog mogućeg rasta u budućem razdoblju, ali će istovremeno ona u ovom trenutku biti niža u odnosu na fiksnu”, objašnjava Danijela Trbović. Po njezinim riječima, potražnja za gotovinskim kreditima s fiksnom kamatnom stopom uobičajeno je velika, pa je, primjerice, u posljednjih šest mjeseci od ukupnog broja odobrenih gotovinskih kredita, njih 67 posto bilo s fiksnom kamatom.

Hypo Alpe-Adria-Bank zasad u ponudi za građanstvo ima auto i nenamjenske kunske kredite, a motiv za kreiranje takvih kredita bili su tržišni zahtjevi i averzija klijenata prema tečajnom riziku. “Ponuda za kunskim auto i nenamjenskim kreditima nešto je veća nego za istim kreditima s valutnom klauzulom, usprkos činjenici da su kunski krediti nešto skuplji. Kamatna stopa za kunske auto i nenamjenske kredite je fiksna” ističe Jasna Dakić iz odnosa s javnošću HAAB-a. Isto tako, ta banka u svojoj ponudi već dugo ima i kunske kredite za financiranje obrtnih sredstava, a u posljednje vrijeme su ti krediti sve traženiji i kao dugoročan izvor sredstava za investicijske potrebe. “Potražnja za navedenim kreditima raste, dijelom kao posljedica zahtjeva klijenata uslijed pojačane svijesti o valutnom riziku, a dijelom i zbog značajnog pada cijena takvih kredita koji je vidljiv na tržištu u posljednjih godinu dana”, ističe Jasna Dakić.

Kaže i da su u porastu i krediti s fiksnom kamatnom stopom i za kune, ali i za valutne klauzule, i to ne samo za kratkoročna financiranja, nego i ona dužih rokova dospijeća. Banke, očito je, u posljednje vrijeme proširuju svoju ponudu kunskih kredita, kao i plasmana s fiksnim kamatnim stopama. A to bi ubuduće korisnicima kredita moglo smanjiti rizike od povećanja kamatnih stopa, kao i rasta kreditnih rata zbog tečajnih razlika, kakvim smo svjedočili u slučaju kredita u švicarskim francima.

You may also like

0 comments