Banke će odgovoriti žestoko

RBA smatra da je predloženo rješenje neprimjereno i pravno neodrživo. Nastoji se pogodovati što većem broju dužnika, a time i onima koji su dovoljno imućni da otplate kredit sukladno ugovoru, kao i onima koji su kredit koristili za kupnju luksuznih dobara i za investicije.

Pravno je neodrživo zato što je u suprotnosti s ustavnim odredbama o trodiobi vlasti, jednakosti svih pred zakonom te zaštiti privatnoga vlasništva”, odgovorili su nam iz RBA banke na pitanje o tome kako komentiraju Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju u kojem Vlada predlaže rješavanje problema korisnika kredita u švicarskim francima konverzijom u eure po početnom tečaju na dan sklapanja kredita, piše Slobodna Dalmacija.

Slično razmišljaju i u Erste banci: “Ako bi prijedlog zakona u konačnici stupio na snagu u ovom obliku, prema našem mišljenju bio bi u suprotnosti s pravnim okvirom RH i Europske unije. Iz tog razloga smatramo da još uvijek postoji prostor za konstruktivni dijalog s ciljem postizanja pravednog, pravno utemeljenog i održivog rješenja, koje bi vodilo računa o jednakoj poziciji svih korisnika kredita, neovisno o valuti uz koju je kredit vezan”, navodi se u odgovoru Erste banke.

I u Splitskoj banci Societe Generale tvrde da im je Zakon “kao takav neprihvatljiv jer ne uvažava ni jedan od sljedećih glavnih principa: uvažavanje socijalnih različitosti dužnika; pravnu održivost, te izostanak podjele troškova između raznih dionika”. Pri tome napominju kako je za sada prerano govoriti o eventualnim tužbama banaka, ali ističu da će “banka poduzeti sve pravne radnje koje su joj na raspolaganju kako bi zaštitila svoju imovinu”.

Neslužbeno se može doznati da banke planiraju, podizanje pokretanja ocjene ustavnosti ne samo ove zakonske izmjene, nego i prethodne dvije Vladine odluke koje se tiču problematike “švicaraca”, a to su zamrzavanje tečaja na 6,39 kuna i fiksiranje kamata na kredite u francima na 3,25 posto.

Uz to postoji i neslužbena najava da će banke majke domaćih banaka iz Austrije, Italije i Francuske pokrenuti proces pred arbitražnim međunarodnm sudom zbog zadiranja u ugovorne odnose i kršenje međunarodnih propisa.

Podsjetimo, neslužbene procjene iz banaka govore o tome da bi se konverzijom moralo otpisati oko 8,5 milijardi kuna glavnice, dok su procjene HNB-a 5,5 do šest milijardi kuna, a neslužbena procjena Ministarstva financija oko četiri milijarde kuna. To znači da bi banke, kada bi dobile tužbe, mogle natrag dobiti oko 10 milijardi kuna (uključujući prethodne dvije mjere) s pripadajućim kamatama.

Doduše, ako se odluče za tužbe, iz Vlade su im već došle neslužbene najave da će im uvesti jednako veliki porez na aktivu u francima kako bi se kompenzirale te tužbe, pa za sada žestoka “pokeraška igra” traje s jedne i druge strane. Doduše, bilo bi dobro kada bi Ministarstvo financija dalo službenu analizu troška pretvaranja konverzije franačkih kredita u eurske, odnosno koliko bi iznosila ukupno otpisana glavnica, te koliko bi bankama na ime te glavnice (kao porezno priznatog rashoda) bilo odbijeno poreza na dobit.  Prema prognozama, taj će trošak stajati porezne obveznike od milijardu do dvije milijarde kuna, što je jako velik iznos, a nije baš svejedno je li riječ o milijardu ili dvije milijarde kuna.

You may also like

0 comments