[vc_row][vc_column width=”1/3″]Europske banke mogle bi pokušati iskoristiti rupe i razlike u propisima pojedinih zemalja kako bi se izborile za blažu regulativu ili u potpunosti izbjegle nadzor Europske središnje banke (ECB), posebno nakon Brexita, upozorile su u petak dvije visoke dužnosnice ECB-a.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]
Sabine Lautenschlaeger i Daniele Nouy iznova su apelirale da se zatvore rupe u europskim propisima zahvaljujući kojima investicijske banke i pojedine bankovne podružnice izmiču ECB-ovoj superviziji.
“Nakon Brexita mnoge će banke donijeti odluku o preseljenju iz Britanije u eurozonu a mogle bi također odlučiti osnovati ogranke u trećim zemljama”, upozorila je na simpoziju Eurofi u Tallinu Sabine Lautenschlaeger, koja u izvršnom odboru ECB-a predstavlja odjel za superviziju.
[/vc_column][/vc_row]
“Investicijske kompanije također bi se mogle odlučiti preseliti”, dodaje ona.
“Zato mislim da bi imalo smisla regulirati ih i nadzirati na europskoj razini”, zaključuje Lautenschlaeger.
Manje od 10 od 40 banaka koje posluju u EU iz svojih londonskih sjedišta zatražilo je dozvolu ECB-a za nastavak poslovanja u eurozoni nakon Brexita, izvijestio je prošlog tjedna Reuters. Ostale planiraju osnovati podružnice koje će nadzirati tijela pojedinih zemalja.
Prethodno je u Helsinkiju predsjedateljica ECB-ova supervizorskog ogranka Daniele Nouy danas kazala da banke možda prebacuju poslove u zemlje s blažom regulativom ili ih sele u takozvani neformalni financijski sektor.
“Ovo nije film u kojem junak-otpadnik prekrši sve propise da bi spasio svijet. Na kocki je stabilnost bankovnog sektora, prosperitet gospodarstva i bogatstvo društva u cjelini”, ustvrdila je Nouy na konferenciji u Helsinkiju.