Bankari prijete uskratom kredita

Izmjenama Zakona o obveznim odnosima, koje bi se trebale početi primjenjivati od lipnja, Ministarstvo pravosuđa namjerava smanjiti zateznu kamatu za dospjela nepodmirena dugovanja među građanima s 12,14 na 8,14 posto.

Prema tom prijedlogu zatezne kamate za gospodarstvo pale bi s 15 na 10,14 posto, najviša ugovorna kamata za stambeni kredit pala bi s 9 na 8,14, dok bi najviša dozvoljena kamata za potrošački kredit, poput minusa na tekućem računu, pala s 11 na 10,14 posto. Zatezna kamata obračunava se za svako tekuće polugodište i ovisi od eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je bila na snazi zadnjeg dana prethodnog polugodišta. U prvoj polovici ove godine zatezna kamata u Hrvatskoj iznosi 12,14 posto, neznatno niže nego u zadnjoj polovici prošle godine kad je iznosila 12,29 posto.

Među članicama EU Hrvatska ima najveću zateznu kamatu i jedina je država Unije u kojoj dužnici plaćaju zateznu kamatu veću od 12 posto. Uz Hrvatsku samo još četiri države Unije, i to sve iz reda novijih članica, imaju zateznu kamatu od 10 i više posto: Bugarska i Poljska 10%, Mađarska 10,10% te Rumunjska 11,50%. “Ako je jedna firma bila dužna drugoj firmi, nije ispunila neku obavezu, recimo 100.000 kuna, do sada na četiri godine to bi naraslo na 60.000, a sada će ostati na 40.000. I 40.000 je puno, ali imamo eurospku direktivu koja propisuje da mora biti najmanje 8 posto plus jedan mali postotak – dakle, mi smo po novoma na 8,14 posto”, komentirao je ministar Orsat Miljenić. (Agencije)

0 comments