Bandov odgovara na pitanje zašto je Njemačka supendirala Schengen

Izbjeglice i dalje stižu u Njemačku, unatoč odluci tamošnje vlade da uvede kontrole na granici s Austrijom i time privremeno suspendira schengenske odredbe o slobodi kretanja. Zašto je Njemačka, gdje će utočište do kraja godine naći milijun izbjeglica, prvenstveno povukla taj potez koji su promptno slijedile Austrija i Slovačka, a od ponoći i Slovenija? Goran Bandov, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, smatra da se uz izazove tehničke prirode svakako radi i o pitanju balansiranja među političkim snagama unutar Njemačke

Već dosta dugo, a osobito posljednjih nekoliko godina, otkako su u Njemačku počele masovnije pristizati izbjeglice s Kosova, iz Makedonije i Srbije, traži se preispitivanje cjelokupne migracijske i izbjegličke politike te zemlje, podsjeća Bandov. Pritom, snažni glasovi u javnom prostoru, koji zahtijevaju reviziju cjelokupne njemačke politike prema doseljenicima, prvenstveno socijalna davanja i ostale beneficije, ne pripadaju samo krajnjoj desnici niti tvrdim nacionalistima, već stižu i iz Kršćansko-socijalne unije (CSU), sestrinske stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel.

‘CSU je vladajuća stranka u Bavarskoj, gdje je sada došao i najveći broj izbjeglica. Kako Angela Merkel u konačnici ovisi, između ostalog, i o podršci CSU-a, ona tu mora biti vrlo pažljiva. Po izjavama predsjednika CSU-a Horsta Seehofera vidi se da je stranka očito vrlo suzdržana oko daljnje podrške načinu djelovanja kakav je bio uoči suspenzije Schengena i vjerojatno da je upravo to uzrokovalo da je Schengen na ovaj način suspendira’, kazao je za tportal Goran Bandov, stručnjak za međunarodne političke odnose i javno pravo s doktoratom filozofskih i društvenih znanosti Sveučilišta Hamburg.

Bavarski premijer Seehofer, podsjetimo, ocijenio je u nedjelju da odluka o uvođenju graničnih kontrola duž granice s Austrijom predstavlja važan signal ostatku svijeta, kao i samim Nijemcima, zabrinutim zbog priljeva izbjeglica.

Bandov napominje da će se granične kontrole uvoditi isključivo na onim punktovima gdje se očekuje ulazak izbjeglica, a prema njegovoj presumpciji, aktualna suspenzija potrajat će najmanje 30 dana te će se potom vjerojatno produljiti na minimalno šest mjeseci. Inače, mjere suspenzije mogu se produžavati uz obvezu obavješćivanja nadležnih tijela EU do šest mjeseci, a u posebnim slučajevima maksimalno do dvije godine. No u šestomjesečnom razdoblju, Europska unija će vjerojatno donijeti konkretne mjere kako bi izbjeglice dobile pristojnije životne uvjete u državama u kojima trenutno borave. Za pretpostaviti je, naime, da će Europsku uniju nastojati poštedjeti daljnjih izbjegličkih valova, te će u tu svrhu pokušati ojačati infrastrukturu u državama poput Libanona, Turske i Jordana, upućuje Bandov, za Tportal.

Može li ova izbjeglička kriza, po njegovu mišljenju, biti prilika za Europsku uniju da u idućih šest mjeseci ojača svoju zajedničku vanjsko-sigurnosnu politiku?  ‘Europska unija sada već prilično dugo u jednom turbulentnom razdoblju; prvo smo imali krizu eura, sad imamo nesnalaženje oko migrantske krize. Previše je tu jakih nacionalnih, samostalnih država aktera i nažalost Unija još nije uspjela uskladiti zajedničko talasanje. Nisam siguran da je baš ovo izazov koji će rezultirati time, jer vidimo da izostaje solidarnost u onom obliku u kojem bi bila poželjna’, napominje Bandov.

Kao pozitivan korak u tom smjeru navodi Irsku koja nije trebala sudjelovati u prijedlogu za preraspodjelu izbjeglica, a samostalno se prijavila da u tome sudjeluje.  ‘To je sigurno nešto kamo bi trebali stremiti, ali čini mi se da smo još jako, jako daleko od toga. Vidimo da su glasovi koji ne podržavaju osnaženje politike solidarnosti u ovom trenutku zapravo prilično glasni i nisam siguran da će oni u skorom vremenu biti imalo širokogrudniji’, zaključuje Bandov.

You may also like

0 comments