Banac: Naježim se kad čujem riječ nacionalizacija

Povjesničar Ivo Banac bio je gost u Novom danu N1 televizije i komentirao aktualne događaje.

Jeste li iznenađeni krizom oko Agrokora? Kako komentirate dugoročni plan oko geostrateškog ulaska ruske banke i ruske države na područje Hrvatske i hrvatskog gospodarstva? Ne bih se usudio takvo što reći, moram priznati da nisam ovo detaljno pratio, premda je bilo nekih naznaka da nije sve u redu s Agrokorom. Iznenađuje da je Todorić s lakoćom ušao u aranžmane s bankom koja ima dugačak rep. To je državna banka Ruske Federacije, njezin čelnik čovjek je iz vrlo uskog Putinova kruga. To ima naravno i vrlo ozbiljnih implikacija.

Kad govorimo o mogućem ulasku Rusije, jesu li Vlada i Agrokorove kompanije dobro reagirale na krizu i ovakav mogući epilog? Koliko ja mogu vidjeti, Vlada se još nije odlučila što joj je činiti i to je dosta tipično za ovakve situacije. Primjerice, 2008. godine Busheva administracija pri kraju i Obamina na početku zajednički je stovorila plan za spašavanje bankovnog sustava. U taj plan uloženo je osam bilijuna dolara. I to je i danas kontroverzno, je li bilo pametno ili nije. Dva su argumenta – da to nije napravljeno, došlo bi do enormne krize i to je nešto što se učinilo radi općeg zdravlja gospodarstva. Kontraargument je da su porezni obveznici u SAD-u spasili vrlo neodgovorne poslovne ljude. Ja mislim da je to nešto što je i pred našom Vladom, da odluči što je bolje u ovom slučaju. To će nam nešto reći i o gospodarskoj filozofiji i gospodarskoj doktrini ove Vlade.

Jesu li točne tvrdnje da je Agrokor stvoren devedesetih, tijekom pretvorbe i privatizacije? Teško je reći što se tamo događalo. Ja nisam vidio nijednu relevantnu studiju na tu temu, ali sigurno su se stvarala velika bogatstva na način koji je upitan i dok se to ne razradi, živjet ćemo s posljedicama. Živjet ćemo s posljedicama i ako se ne razradi.

Kako komentirate najavu moguće nacionalizacije Agrokora? Ja se naježim kad čujem riječ nacionalizacija, preda vidim da se njome prilično lako barata. Nisam siguran je li to moguće s aspekta naših odgovornosti prema Europskoj uniji. Postavlja se pitanje što činiti s nekim dobrima, koji su za Hrvatsku od opće koristi. Bi li bilo dobro da gospodin Putin postane vlasnik Jamnice ili Coca-Cole? Ja mislim da bi to bilo vrlo loše, ali mjere koje bi dovele do sprečavanja takve situacije ne moraju nužno biti nacionalizacija.

Je li točna teza da je Rusija više nego ikad geostrateški usmjerena na ovaj dio Europe? Vjerojatno je točno, ali to ništa ne znači, jer gdje će Rusija inače ići? Ona je svoje karte izigrala na Bliskom istoku i ovo je u Europi jedino mjesto gdje ona može intervenirati. Zabrinjavajuće je da je tu bilo dosta događaja koji nisu mirnodopski. Ono što se događalo u Crnoj Gori krajnje je zabrinjavajuće i govori o ruskoj politici u ovom dijelu svijeta. Ako je to jedan aspekt djelovanja, onda možemo biti zabrinuti.

Kakva je hrvatska politika u odnosima s Rusijom? To je vrlo teško odgovoriti. Ja mislim da je ona u biti dosta prozapadna u smislu pozicioniranja, ali budući da je i zapadna politika nejasna u pitanju Rusije, nije nelogično da je Hrvatska neodređena. Došlo je do stanovitog otuđenja formalnih odnosa prema Ruskoj Federaciji. Mi smo tu promašili zbog kakvih takvih utjecaja koje bismo mogli razviti i s drugima kad je riječ o Rusiji. To govori o neodređenosti i nedovršenosti niza poslova vezanih uz hrvatske vanjske odnose.

Je li itko prepoznao nastup ruskog veleposlanika u Hrvatskoj u odori? Ruski veleposlanik nije jedan od mojih omiljenijih likova, a ono je diplomatska uniforma Ruske Federacije koja ima dugu povijest. Nakon revolucije je posve zaboravljena, do 1943. kad je Staljin odlučio vratiti ih. Nije vojna, ali je imperijalna, a i poruka je bila imperijalna – pazite se, jer mi ovdje odlučujemo. To je pitanje medvjeđe politike. To je posve nedopustivo i na razini jedne prijetnje i na svaki način moramo dati do znanja gospodi u Bosanskoj ulici i na Kremlju da to nije način ponašanja, rekao je Banac za N1.

 

 

0 comments