Azimov u Vladi razgovarao o koncernu Agrokor?

Uoči sjednice Vlade u četvrtak u Banske dvore je stigao ruski veleposlanik Anvar Azimov. Zadržao se ondje kratko te je izašao bez izjave našem novinaru.

Naknadno smo iz Vlade doznali da je bio na ‘uobičajenom sastanku s predstojnikom Ureda predsjednika Vlade’.

“Velike kompanije su uvijek središte bavljenja politike, a imate i element geopolitike. Situacija u Agrokoru, barem 95 posto, bila je poznata svima pa tako i Sberbanku. Oni su imali interesa ovdje. Ciljevi Hladnog rata su ostali, sredstva se mijenjaju. Geoekonomika zamijenjuje geopolitiku”, rekao je predsjednik Hrvatske udruge ekonomista Ljubo Jurčić u Novom danu.

Koju ili čiju poruku je Azimov, eventualno, donijeo u Vladu? “Vjerojatno ono što je rekao i direktor Sberbanka, da žele naplatiti što više potraživanja. Vjerojatno će dati do znanja da ako se veći dio potraživanja naplati da će to utjecati na poboljšanje političkih odnosa. To se nikad ne kaže direktno, ali se to među političarima razumijeva”, smatra Jurčić za N1 televiziju.

“U ovom postupanju sada je bila dosta euforije, dosta podataka je izneseno koji puno pokazuju i puno prikrivaju. Treba se otkloniti iskušenja da sada ovi koji vode pokušavaju sve prije pokazati lošijim da opravdaju lex Agrokor, a Todorić pokušava svojim metodama sve to pobiti.

Tu su razni podaci koji su u apsolutnim brojkama nepojmljivi. Sad je li to se relativizira na ukupne prihod… Trošak oko milijardu, dvije nije prikazan i to zvuči ogroomno. Ali ako je to na ukupne prihode od 100 miijardi, to svako poduzeće ima.. To će biti u budućnosti izvor velike prepirke.”

Vodi li sada izvanredna uprava kompaniju transparentno?

“U užem smilu, vjerojatno da. Nagodba se ne može postići samo temeljem prošlosti koja još nije raščišćena. Koliko vrijedi skladište, koliko kompanija… To je zapravo procjena. Nemamo podatke koji su potencijali kompanije, njezinih sastavnica – Zvijezde, Leda, Belja… Da bi se vidjela mogućnost koliko se starih dugova može isplatiti kroz budućnost.

Jučer svjedočio Franjo Gregurić

Na sjednici saborskog Istražnoga povjerenstva za Agrokor nastavljeno je saslušavanje svjedoka, a prvi na redu je bio bivši hrvatski premijer Franjo Gregurić. Svjedočiti je trebao još jedan bivši prvi čovjek Vlade – Zlatko Mateša, ali njega danas povjerenstvo neće vidjeti.

Naime, na početku sjednice predsjednik povjerenstva SDP-ov Orsat Miljenić kazao je da Zlatko Mateša danas neće doći jer je na službenom putu.

Pred zastupnike prvi je kao svjedok sjeo Franjo Gregurić, a nakon što mu je Mostov Nikola Grmoja uputio pitanje kada je ušao u HDZ, krenulo je “raspravljanje” o važnosti tog pitanja i njegovoj povezanosti s temom između njega i HDZ-ova Milijana Brkića.

Povjerenstvo nije formirano da bi istražilo aktivnosti političke stranke, upozorio je Brkić te je Grmoju opomenuo da se drži poslovnika i da raspravlja o Agrokoru, a ne HDZ-u na što je Miljenić podsjetio da se istražuje političku sliku u kojoj je izrastao koncern, no zamolio je Grmoju da preformulira pitanje.

“1990. primljen sam u HDZ na prijedlog Franje Tuđmana, nema tu nikakvih tajni”, kazao je Gregorić koji je i sam na početku izrazio skepsu oko važnosti tog pitanja kazavši najprije: “Vrlo interesantno pitanje moram priznati, ako je to centar ispitivanja za Agrokor …”

Podsjetimo, treći predsjednik Vlade RH Franjo Gregurić bio je premijer od 17. srpnja 1991. do 12. kolovoza 1992. godine, a zanimljivo je čuti što će sve reći nakon što je još prošli tjedan nazvao “potpuno neodgovornom i neumjerenom neistinom” svjedočenje predsjednika druge Vlade RH Josipa Manolića, koji ga je u svome iskazu pred saborskim Istražnim povjerenstvom za Agrokor prozvao odgovornim za kriminal u pretvorbi i privatizaciji dok je bio na poziciji.

Na Manolićev iskaz podsjetio ga je i Grmoja, a Gregurić odvratio: “Žao mi je za gospodina jer u njegovoj dobi ga pamćenje dobro služi, ali je pobrkao vladu demokratskog jedinstva jer je nju vodio Valentić, a ne ja”. Doadao je i da privatizacija društvenih poduzeća traje i danas. Jesu li se u tim procesima pojavljivali pravi ljudi, drugo je pitanje, istaknuo je.

Moram reći da za čitavo to vrijeme smo vodili brigu o tome da stvorimo uvjete za međunarodno priznanje. Nama tada ni na kraj pameti nije bila briga za ovo što me pitate nego briga za izbjeglice i kako da nahranimo i naoružamo vojsku. Ja sam bio u nadzornim odborima nakon toga i nijedna nije propala u kojima sam bio, ustvrdio je Gregurić.

Zašto ne znamo koliko je starih dugova i točno kome isplaćeno?

“Da, to je isto pitanje koje postavlja sumnju. No ima jedno bitnije pitanje. Potražvanja Agrokorovih kompanija – sad će se pokazati da su neka od otpisanih dugovanja zapravo plaćena. To je veliko pitanje. velike kompanije koje su konglomerat imaju između sebe interno poslovanje, imaju zajednički servis koji radi financije za sve tvrtke unutar grupe da bi se optimizirao novac na temelju kompanije. Ništa to nije teško, ali to sve treba znati i vidjeti koji je duh kompanije bio. To nismo vidjeli.

Ne vidimo koncepcije kako će raditi Agrokor u okviru izvanredne uprave. Diče se da su toliko sposobni da su u šest mjeseci uspjeli povećati poslovanje, a većina koji su tamo se nisu bavili takvim poslovanjem.”

Je li sporan velik broj savjetnika? Je li opravdano da imate više od 100 savjetnika i biti osiguran menadžerski na sve moguće troškove?

“To apsolutno nije potrebno. Nisu bili potrebni strani savjetnici. Sve starije tvrtke su digli Hrvati, kad je došla tranziija odjednom Hrvati ništa ne znaju. Hrvatski revizori i hrvatsko knjigovodstvo rade po međunarodnim pravilima. Ti angažmani, ti iznosi su nepojmljivi. To je uvreda za hrvatsku ekonomsku, knjigovodstvenu i revizorsku struku. Ja sam bio u više sličnih slučajeva, mi smo sve radili s postojećim kadrovima,”

Kako je poslovao Mercator u prvih devet mjeseci

Trgovački lanac Mercator je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježio blagi pad prihoda od prodaje, no ostvario je i neto dobit od 9,9 milijuna eura za razliku od istog lanjskog razdoblja kada je poslovao s gubitkom od 1,7 milijuna eura, objavio je Mercator u srijedu.

Po podacima iz devetomjesečnog financijskog izvješća objavljenom na Ljubljanskoj burzi, u prvih devet mjeseci Mercator je ostvario prihode od prodaje u iznosu od 1,73 milijarde eura, što je za 2,7 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

“U devet mjeseci 2017. godine Mercator grupa je poboljšala poslovnu uspješnost i učinkovitost poslovanja, što se odražava u višoj dobiti i višoj EBITDA”, navodi se u priopćenju slovenskog trgovačkog lanca koji je u većinskom vlasništvu Agrokora.

EBITDA (dobiti prije kamata, poreza i amortizacije) Mercator grupe je u prvih devet mjeseci iznosila 89,2 milijuna eura, što je 14,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Iz Mercatora ističu i kako uvjeti plaćanja dobavljačima u ovoj godini ostaju stabilni.

Prihodi iz osnovne djelatnosti rastu, dok je na pad prihoda utjecala prije svega prodaja neosnovnih djelatnosti, Modiane i Intersporta u 2016. godini, te zatvaranja nekih trgovina sukladno odluci regulatora u Srbiji, napominju iz Mercatora.

Po podacima iz izvješća, matična je kompanija u Sloveniji ostvarila pozitivan poslovni rezultat s prihodom od 962 milijuna eura.

U priopćenju se također ističe kako se Mercator uspješno vratio na tržište Bosne i Hercegovine, gdje je u rujnu od Konzuma preuzeo 83 trgovine.

“Mercator grupa ostaje ključan i odlučujući trgovac u regiji. Uprava Mercatora je pripremila strateške smjernice za razvoj Mercatora do 2021. godine, koji su osnova za poslovni i plan razvoja Mercator grupe, a koji je uključen u plan održivosti poslovanja Agrokor grupe s obzirom na njegovih pet ključnih poslovnih segmenata, koji u segmentu maloprodaje uključuje Mercator grupu”, ističe se u priopćenju.

Kao jedna od ključnih pretpostavki za daljnji uspješan razvoj se navodi smanjenje duga, što će Mercatoru omogućiti potrebi investicijski zamah.

You may also like

0 comments