Avdagić: Gospodarski odnosi u rastu, politički u padu

”Već dulje vrijeme odnosi Hrvatske i Srbije izvana nisu niti malo ugodni. S jedne strane rezultat je to učestalih izbora s obje strane granice koji tijekom pojačane retorike dižu tenzije. No, s druge strane primjetan je višegodišnji trend pada u političkim odnosima.

Kaže  Denis Avdagić, politički i sigurnosni analitičar  o vrlo zategnutim odnosima Hrvatske i Srbije.

Naime, ovoga će se petka hrvatski i srpski premijeri Andrej Plenković i Aleksandar Vučić zajedno pojaviti na jednoj od panel-diskusija uglednog Svjetskog ekonomskog foruma u švicarskom Davosu, a najvjerojatnije će pritom i razgovarati o međusobnim odnosima dviju država. Iz Beograda, srpski premijer Vučić najavljuje kako će, barem on to tako očekuje, imati priliku razgovarati s Plenkovićem u Davosu i na zasebnom, bilateralnom sastanku, prvom takvom koji bi bio licem u lice, no to (još) nije potvrđeno iz Banskih dvora.

Budući da su Hrvatska i Srbija susjedske države čije odnose opterećuju brojni problemi, a stalno ”balansiraju” na rubu poluincidenta, posebice u svjetlu vrlo učestalih i neutemeljenih tvrdnji pojedinih visokih dužnosnika i ministara iz srbijanske Vlade, kako je u Hrvatskoj prisutna ”ustašizacija”, zanimalo nas je i objašnjenje analitičara Avdagića, koji dobro poznaje geostratešku i političku situaciju.

”Gospodarstvo ide svojim putem i toga trebamo biti svjesni. Srbijanski proizvodi su prisutniji na tržištu, a hrvatske tvrtke su sve prisutnije u Srbiji. Međuodnosi u tom pogledu jačaju obje države i svi bez obzira na razmišljanje o susjedima trebaju podržati tu gospodarsku razmjenu i ako ni zbog čega drugog suzdržati se od zapaljive retorike.

Ukoliko želimo objektivno sagledati komunikaciju, jednostavna je činjenica da je ona iz Zagreba daleko smirenija i bez poziva na oružje. Nikakav izborni ciklus ne može biti opravdanje za ponekad suptilne, a često manje suptilne prijetnje koje nažalost upućuju najviši državni dužnosnici Srbije. Vlada i predsjednik Srbije ponašaju se kao da ne znaju povijest ali i realnost međuodnosa pa na svaku njima diskutabilnu izjavu iz susjedstva, pa i medijski natpis reagiraju višestruko, zapaljujuće pa i prijeteće. To je jednostavno neprihvatljivo ali i žalosno”, govori Avdagić.

”Izvrstan primjer kako se može suzdržati i ne reagirati je odnos Hrvatske i Slovenije. Iako je slovenski ministar imao zastrašujuću prijetnju, blokade granica kao metode pritiska na Hrvatsku, službeni Zagreb je izbjegao uvući se u “balkansku svađu”. Nakon toga smo dočekali samostalno “posipanje pepelom” Karla Erjavca. Diplomacija i odnosi među državama nisu pokazivanje moći, prijetnje, stvaranje buke. Dizanjem iznad te porazne komunikacije ne pokazujete samo kako ste zbilja napredniji nego i djelujete povratno, edukacijski, pa s vremenom i oni koji “započinju svađu” smiruju sebe i svoju komunikaciju”, nastavlja Avdagić.

”Umjesto konstantnog “natezanja”, sa Srbijom se pod hitno treba početi rješavati otvorena pitanja. Tu ne treba mudrovati, svi znamo za probleme, treba ih rješavati jer u spuprotnom ona postaju trajni uteg, a s vremenom će to biti sve teže za rješavanje.

Dijalog mora otvoriti u kontekstu Bosne i Hercegovine, ne smije se dopustiti da ona postane nečiji poligon za unošenje nemira u Europu”, veli Avdagić.

”Što se tiče “zveckanja oružjem”, iz Hrvatske se ne upućuju prijeteće poruke prema istočnom susjedu, a sva donedavna vojna nabava rezultat je dogovora s našim saveznicima, prvenstveno s SAD-om, administracijom iz koje je i Joseph Biden, a kojeg Vučić, primjerice, zove prijateljem. Kako onda možete nekoga zvati prijateljem, a istovremeno izražavati bojazan od savezničke vojne potpore prema Hrvatskoj? Hrvatska ne gomila ofenzivno naoružanje i Beograd to dobro zna. Bilo bi dobro da prestanu s retorikom koja kod mnogih izaziva opravdanu ljutnju ali i jezu. Radi kratkoročnih interesa može s takvom komunikacijom dugoročno naštetiti prije svega samoj Srbiji.”, upozorava analitičar.

”Odgovornost prema ovoj temi imaju i druge, a posebno velike članice EU koje suzdržano promatraju događaje, ne miješajući se. Izostanak tihe korektivne EU diplomacije ovdje je jako vidljivo. Jugoistočna Europa je “meki trbuh” našeg kontinenta. Ovdje se brane europske ideje, a povijest nas je naučila da često i padaju. U svemu se ipak trebamo podsjetiti i porazne politike koja je vođena s ove strane Dunava. Bivši premijer Milanović zatvarao je granicu, uzrokujući štetu i ponašajući se krajnje neodgovorno. To je sada iza nas, ali u takvom ponašanju i retorici možemo naći djelomične uzroke današnjeg stanja”, zaključuje Avdagić u razgovoru za direktno.hr.

You may also like