Austrija mora osigurati svoju granicu

Austrijsko-slovenska granica kojom svakodnevno prolaze tisuće migranata mora se opremiti dodatnim sredstvima za njezino osiguranje, istaknula je u četvrtak austrijska ministrica unutarnjih poslova ustvrdivši da je otvorena za druga rješenja osim “ograde”.

Ministrica Johanna Mikl-Leitner koja je u srijedu najavila postavljanje “ograde” između dviju zemalja kroz koje prolaze migranti i izbjeglice idući na sjever Europe, opetovala je da treba “osigurati” tu granicu kako bi se “kontrolirao njihov ulazak” u Austriju. “Najbolje organiziran granični prijelaz ne služi ničemu ako je prostor oko njega širom otvoren”, rekla je ministrica za austrijsku novinsku agenciju APA-u.

No rekla je da je voljna razgovarati o “različitim mogućnostima” za “tehničko zatvaranje” granice: “Doista ne razumijem zašto bi se postavljanje kontejnera u humanitarnom pogledu bitno razlikovalo od postavljanja ograde (da bi se zapriječio prolaz), ali ako se tako izbjegava tehnički naziv ‘ograda’, to mi ne smeta”, dodala je.

Izjava koju je Mikl-Leitner dala u srijedu potaknula je oprečne reakcije u njezinoj zemlji i u inozemstvu. Ministrica se branila ocijenivši da je nužan “uredan i kontroliran ulazak” u Austriju. Otkako je Mađarska počela zatvarati svoju granicu zabranivši, u razmaku od mjesec dana, ulazak migranata iz Srbije i Hrvatske na njezin teritorij, ruta se premjestila u Sloveniju i na jug Austrije. Više od 100.000 migranata prošlo je kroz Sloveniju od 17. listopada pa je vlada te malene zemlje EU-a rekla kako je spremna, bude li nužno, podići ogradu na granici s Hrvatskom.

Europska komisija pozvala je u četvrtak zemlje duž zapadnobalkanske migrantske rute da što prije izgrade kapacitete za privremeni smještaj 50 tisuća ljudi kako bi se “izbjegla tragedija”. “Sada je vrijeme da se plan od 17 točaka, dogovoren na summitu u nedjelju, provede što je moguće prije. Nemamo vremena za gubljenje, ni dana ni sata ako želimo izbjeći ljudsku tragediju na zapadnom Balkanu. Komisija vjeruje da nema vremena za izmotavanje, za birokraciju, sada je vrijeme za akciju”, rekao je glasnogovornik Komisije Margaritis Schinas.

Dodao je da se u četvrtak održava prva video-konferencija osoba za kontakt 11 zemalja koje su sudjelovale na nedjeljnom mini-summitu, na kojoj će se razgovarati o dosad postignutom u provedbi toga plana i daljnjim mjerama koje treba poduzeti. Druga glasnogovornica Natasha Bertaud rekla je da će ta video-konfernecija biti prigoda za uključene zemlje da iziđu s konkretnijim brojkama u u pogledu izgradnje smještajnih kapaciteta.

U zajedničkoj izjavi čelnika 11 zemalja kaže se da će kapaciteti za privremeni smještaj biti povećani u Grčkoj za 50 tisuća ljudi te još za 50 tisuća na zapadnom Balkanu, s tim da se ne spominje ni jedna zemlja. Bertaud je rekla da su čelnici u nedjelju iznosili neke brojke u pogledu smještajnih mogućnosti u njihovim zemljama, ali da te brojke nisu ušle u zajedničku izjavu kako bi se čelnicima omogućilo da utvrde unutar svojih zemalja za koliko ljudi mogu osigurati privremeni smještaj. Bertaud je rekla da će prihvatilišta u Grčkoj biti različita od onih na zapadnom Balkanu. U Grčkoj će ljudi biti privremeno smješteni dok čekaju da im se riješi zahtjev za azil, kao i za one kojima je zahtjev riješen a koji će čekati na relokaciju u neku drugu zemlju članicu EU-a, ako je zahtjev pozitivno riješen, dok će oni koji ne dobiju azil tamo čekati na povratak u svoje zemlje.

S druge strane, prihvatni centri na zapadnom Balkanu služit će samo tome da se ljudima osigura privremeni smještaj kako ne bi spavali na kiši i hladnoći dok čekaju transport za dalje.

You may also like

0 comments