Austrija će pomoći balkanskoj ruti. strah od krajnje desnice hara Europom

Austrijska ministrica unutarnjih poslova Jahanna Mikl-Leitner u petak je u Ohridu s predstavnicima Makedonije, Srbije i Mađarske potpisala sporazum o suradnji u borbi protiv krijumčarenja ljudi na izbjegličkoj ruti koja prolazi kroz te zemlje, a istodobno je objavljeno da se prvi razgovori o suradnji u izbjegličkoj problematici vode i s Hrvatskom, Češkom i Slovačkom. Sporazum o borbi protiv krijumčarenja ljudi uz Mikl-Leitner potpisali su makedonski i srbijanski ministri unutarnjih poslova Mitko Čavkov i Nebojša Stefanović te predstavnici mađarskog ministarstva unutarnjih poslova.

Sporazum ima za cilj snažnije uključivanje prvenstveno Makedonije u prekograničnu suradnju u suočavanju s problemom izbjeglica. Makedonija je ključna zemlja na balkanskoj ruti, kojom stižu izbjeglice iz Grčke prema Austriji i Njemačkoj. Prema službenim podacima, dnevno kroz Makedoniju u smjeru Srbije prođu 2.000 do 3.000 izbjeglica. Poznavatelji prilika govore čak o 4.000 osoba, koje preko Makedonije idu u zapadnu Europu.

Predstavnici četiriju vlada dogovorili su se u četvrtak na večer u Ohridu o paketu mjera u borbi protiv krijumčara ljudi, među kojima je najvažnija osnivanje zajedničkih timova istražitelja. Makedonija će time biti potpuno uključena u prekograničnu suradnju u borbi protiv krijumčarenja ljudi. Osnovat će se kontaktna mjesta za zajedničke ophodnje. Austrija s ukupno 80 policajaca već sudjeluje u ophodnjama na mađarsko-srbijanskoj i srbijansko-mađarskoj granici.

Sporazumom je predviđena i izobrazba makedonskih policajaca u Austriji. “Otežat ćemo vam posao koliko god možemo”, poručila je austrijska ministrica krijumčarima ljudi. U tom cilju predviđena je ne samo suradnja s državama kojima prolazi balkanska krijumčarska ruta, nego i sa susjednim zemljama koje trenutačno nemaju problema s izbjeglicama. Mikl-Leitner je rekla kako se već vode prvi razgovori s Češkom, Slovačkom i Hrvatskom te da je Austrija iz tih zemalja već dobila prve pozitivne signale.

Austrijska ministrica unutarnih poslova smatra da u ovom trenutku nema mjesta za nacionalne egoizme te da je sada potrebno “više” a ne “manje” Europe. Italiju i Grčku ne smije se ostaviti same s izbjegličkim problemo. Ona smatra i da je hitno potrebna novčana pomoć zemljama koje su najsnažnije pogođene ratom u Siriji, a to su Libanon, Jordan i Turska. Potrebno je izbjeglicama omogućiti život u tamošnjim prihvatnim logorima, kako ne bi bili prinuđeni kretati na put u Europu, rekla je Mikl-Leitner.

Turska je zaustavila čamce s izbjeglicama koji su pokušali priječi iz Turske u Grčku, a bugarska policija uhitila je izbjeglice koji su pokušavali prijeći bugarsko-srpsku granicu, objavile su u petak vlasti tih zemalja.  urske vlasti zaustavile su 57 osoba koje su u četvrtak navečer pokušale pod okriljem noći čamcima prijeći na četiri kilometra udaljeni grčki otok Kos. Obalna straža zaustavila je ukupno tri čamca s izbjeglicama iz Sirije, Afganistana i Pakistana i zaplijenila je čamce te vratila putnike u Tursku gdje su proveli noć na otvorenom u dvorištu zgrade obalne straže. Turske vlasti priopćile su da će svi osim Sirijaca biti deportirani.

U petak je četvero sirijskih krijumčara odgovornih za stradanje 12 osoba, među kojima i Ajlana Kurdija, izvedeno pred sud u Bodrumu. U tom gradu ulični prodavači prodaju lažne prsluke za spašavanje od špage i spužve. Bugarska je policija uhitila 39 Sirijaca u šumi u blizini granice sa Srbijom u gradu Perniku dan nakon što su ostavljeni na autoputu, objavile su vlasti. “Nemaju dokumenata”, kazala je gradonačelnica Pernika Irena Sokolova. “Trenutno su u policijskoj stanici gdje im se uzimaju otisci prstiju kako bi ih se identificiralo”.

Tisuće izbjeglica u petak ujutro na budimpeštanskoj željezničkoj postaji čekaju vlakove koji će ih odvesti u zapadnu Europu, a oko 500 ih odbija izići iz vlaka blokiranog u Bicskeu, blizu Budimpešte, pišu mađarski mediji.   Međunarodni željeznički promet iz Budimpešte u prekidu je četvrti dan zaredom. Ondje se još uvijek nalazi oko 2000 izbjeglica,  neki među njima nekoliko dana. “Ljudi su sve nervozniji. Svakodnevno gube novce…, a bojim se da će stanje biti sve zamršenije i da će biti novih problema”, rekao je za AFP Sirijac Abdel Aziz.

Unatoč tomu što mnogi imaju vozne karte, sve veći broj imigranata traži krijumčare ljudima ili razmišlja o nastavku puta pješice prema krajnjem cilju, Njemačkoj. Naime, u četvrtak je neočekivano u Bicskeu zaustavljen vlak koji ih je trebao dovesti do austrijske granice. Oko 500 imigranata odbija napustiti vlak blokiran u gradu smještenom oko 40 km od Budimpešte te zahtijeva nastavak putovanja.

U četvrtak su mađarske vlasti autobusom pokušale putnike prebaciti prema lokalnom prihvatnom centru za izbjeglice, no oni na to nisu pristali. Većina ih u petak odbija vodu i hranu koju im donose. Mađarska policija izvješćuje o “pasivnom otporu” izbjeglica te tvrdi da “protiv ilegalnih useljenika kani primijeniti schengenska pravila”. Premijer Viktor Orban kazao je da većina ljudi na budimpeštanskom kolodvoru, koji odbijaju postupak registracije, želi u Njemačku. Poručio je da ih Mađarska neće pustiti jer bi to moglo izazvati Austriju da zatvori granice. “Ukoliko im Njemačka izda vize, možemo ih pustiti”, kazao je.

Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je u petak u Budimpešti, gdje boravi u službenom posjetu, da se migrantska kriza može prevladati zajedničkim djelovanjem Europske unije. “EU treba zajedničku migracijsku politiku, kako kratkoročnu tako i dugoročnu”, kazao je Pahor u Budimpešti na zajedničkoj konferenciji za novinare s mađarskim predsjednikom Janosem Aderom, dodavši da se Slovenija i Madžarska slažu da aktulanom problemu migranata i izbjeglica treba pristupiti zajednički. “Nakon financijske krize koja je nastupila 2008. godine, sada se suočavamo s migracijskom krizom koja je sličnih dimenzija. Ako smo financijsku krizu prevladali zajedničkom europskom politikom, onda je jasno da i migracijska kriza isto tako traži zajedničko djelovanje”, kazao je Pahor, dodavši da je teret migranata potrebno razdijeliti na više država, a ne samo na neke, te da dugoročna politika EU-a treba biti da se izbjeglice što prije mogu u sigurnosti vratiti svojim kućama.

Iako ima prilično restriktivnu politiku azila, Slovenija je zbog najava da bi emigrantski val mogao doći i do njenih granica, ovih dana poslala poruku da neće zatvarati svoje granice ako je taj val zahvati i da bi u okviru svojih mogućnosti mogla primiti nekoliko tisuća izbjeglica, dok bi migranti ušli u proces repatrijacije. Slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar izjavila je u četvrtak da se s općinama uz granicu rade pripreme za mogući izbjeglički val i da je Slovenija na takav scenarij spremna, ali nije željela reći koliko bi migranata mogla prihvatiti u okviru predloženih europskih kvota.

Šef njemačke obavještajne službe izjavio je u petak da strahuje od pojave “terorizma krajnje desnice” u Njemačkoj gdje radikalne skupine prosvjeduju protiv masovnog priljeva izbjeglica. Kampanje protiv izbjeglica koje vode male neonacističke stranke poput NPD-a ili Der Dritte Weg mogle bi “dovesti njemačku krajnju desnicu do još veće radikalizacije”, zabrinuo se u razgovoru za dnevnik Der Tagesspieleg Hans-Georg Maassen, šef Ureda za zaštitu ustava. “U ovom ozračju, ne možemo isključiti formiranje skupina krajnje desnice spremnih da počine teroristička djela”, upozorio je Maassen. “Globalno, krajnja desnica gubi u naletu ali dio nasilnih pripadnika raste, u zadnje vrijeme do oko 50 posto”, kazao je Maassen. “U prvoj polovici 2015. činovi nasilja povezani s krajnjom desnicom porasli su istodobno s brojem azilanata. Promjena tendencije u drugoj polovici 2015. nije na vidiku”, izvješćuje šef njemačke obavještajne službe

You may also like

0 comments