Arktik političare zanima samo radi sirovina?

SAD zaostaje za drugim državama, prije svega za Rusijom, po pitanju osvajanja Arktika kada je riječ o globalnom zagrijavanju i vojnom prisustvu, smatraju mnogi američki političari i stručnjaci, piše The New York Times. Kako se navodi u članku, “s obzirom da će zagrijavanje mora stvarati nove mogućnosti u regiji, mnoge zemlje pokazale su zanimanje za Arktik”, a pojedini već započeto rivalstvo nazivaju novim hladnim ratom. Najatraktivnije su, smatraju autori članka, perspektive u vezi s korištenjem novih tranzitnih maršruta i razvojem prirodnih resursa, prenosi TASS.

“Barack Obama u ponedjeljak je postao prvi aktualni američki predsjednik koji je posjetio Arktički krug u želji da skrene pozornost na utjecaj globalnih klimatskih promjena na Arktik. Pojedini u Kongresu, ali i analitičari i činovnici u Vladi govore da SAD zaostaje za drugim državama, posebno za Rusijom, u pripremama za nove ekološke, ekonomske i geopolitičke uvjete, koji se javljaju u regiji”, piše američko izdanje. “Već neko vrijeme ukazujemo na to da naša zemlja nema dovoljan kapacitet da održi značajnije prisustvo na Arktiku”, rekao je zapovjednik Obalske straže SAD-a admiral Paul Zukunft.

Obama je istaknuo u ponedjeljak u Anchorageu na Aljasci kako se svjetski čelnici moraju na summitu UN-a u prosincu složiti oko smanjenja emisija ugljika s obzirom da se klima mijenja brže nego li se poduzimaju napori na smanjenju globalnog zagrijavanja. Na sastanku posvećenom klimatskim promjenama Obama je kazao da SAD priznaje da u velikoj mjeri sudjeluje u podizanju prosječne temperature na Zemlji te da prihvaća svoju odgovornost da pomogne riješiti problem. “Ova godina u Parizu mora biti godina kada će svijet konačno postići sporazum o zaštiti jedine planete koju imamo dok je to još uvijek moguće”, kazao je Obama.

Arktik već doživljava učinke klimatskih promjena, kazao je Obama upozorivši da Aljaska ima “jednu od najbržih stopa erozije obale na svijetu”, što predstavlja prijetnju obalnim naseljima. Šumski požari ubrzavaju zatopljavanje permafrosta, što predstavlja prijetnju kućama i oštećuje ceste u toj državi i također oslobađa ugljik pohranjen u tlu, što doprinosi problemu, kazao je Obama. Dodao je da sve to dokazuje kako problem koji je jednom bio daleka prijetnja sada sve više postaje stvarnost.

S druge pak strane, površina Rusije se krajem kolovoza povećala za oko 50.000 četvornih kilometara objavom vladinog dekreta kojim se proširuje ruska kontinentalna ploča u Ohotskom moru, na ruskom krajnjem istoku, prema arbitraži Ujedinjenih naroda. Dokument od 15. kolovoza je objavljen tijekom posjeta premijera Dmitrija Medvedeva Kurliskim otocima, o kojima spore s Japanom, u jugoistočnom Ohotskom moru, što je razbjesnilo Tokio.

Tu odluku, koja stiže u vrijeme nakon što je Moskva tražila suverenitet nad ogromnim dijelom Arktika, potvrdilo je prošle godine povjerenstvo UN-a zaduženo za određivanje granica kontinentalne ploče, tvrdi ruski šef vlade. “To znači da možemo širiti našu kontinentalnu ploču gdje se nalaze obilni izvori sirovina i energetska nalazišta”, naglasio je Medvedov, a prenijele su ruske agencije. “Naša kontinentalna ploča se povećala za 50.000 četvornih kilometara”, dodao je.

Pravo mora trenutačno određuje isključivo gospodarsko područje jedne zemlje na 200 morskih milja (ko 370 km) od njezine obale i daje joj suverenitet u tom području za iskorištavanje izvora. Iznad toga vode se pravno smatraju međunarodnima. Rusija je početkom kolovoza u Ujedinjenim narodima zatražila suverenitet nad više od milijun četvornih metara na Arktiku, koji posjeduje velike količine ugljikovodika, nudeći nove dokaze gotovo 15 godina nakon odbacivanja prvog zahtjeva.

“Dok se Arktik zagrijava, Rusija se pozicionira kao dominantni igrač u ovoj strateški značajnoj regiji bogatoj resursima”, piše američki portal Business Insider. Kako bi mogla koristiti ove resurse, kao i nove transportne rute, Moskva ozbiljno jača vojne snage na sjevernim obalama i otocima. Portal prilaže i kartu koja pokazuje raspored ruskih baza na Arktiku, kao i odnos prema snagama njezinih konkurenata (SAD, Danska, Norveška, Kanada). Rusija također radi na jačanju, obnovi i reorganizaciji Sjeverne flote, navodi portal.

Plan Moskve u cjelini obuhvaća otvaranje deset arktičkih spasilačkih i istraživačkih stanica, 16 luka, 13 avionskih pista i 10 radarskih postaja, piše američki portal. Kada izgradnja ove infrastrukture bude završena, to će omogućiti “korištenje većih i modernijih bombardera” u regiji, piše Mark Galeotti za The Moscow Times. “Do 2025. godine nad arktičkim vodama će patrolirati eskadrila bombardera nove generacije PAK DA”. “Arktik će biti geopolitičko bojno polje budućnosti. Otapanje ledenog pokrivača će vjerojatno otkriti nova nalazišta prirodnih resursa. SAD procjenjuje da se oko 15% rezervi nafte, 30% prirodnog plina i 20% ukapljenog prirodnog plina nalazi na dnu arktičkog mora”, navodi se članku.

Nizozemski Shell s dozvolom za bušenje nafte na dva nalazišta u Čukotskom moru; Ben van Berden vjeruje kako se na odgovoran način mogu istražiti ugkljikovodici na Aljasci Izvršni direktor Royal Dutch Shella izjavio je sredinom kolovoza da će kompanija početi bušenje nafte uz obale Aljaske, nakon pažljive procjene rizika, javlja AP. U intervjuu za britanski javni servis BBC, direktor Ben van Berden je rekao da, iako bušenje nafte na Arktiku nosi “povećan rizik” zbog delikatne ekološke situacije, no istraživanje je “gledano iz tehničke perspektive relativno lako”. “Moraš se zapitati mogu li to napraviti na pravi način? Ovo je pomalo osobno putovanje koje moram proći. Vjerujemo da na odgovoran način možemo istražiti ugljikovodike na Aljasci”, izjavio je Berden.

Kako navodi AP, Shell je dobio dozvolu za bušenje nafte na dva nalazišta u Čukotskom moru, usprkos tome što su aktivisti ekoloških organizacija poput Greenepacea prethodno održali niz protesta, tvrdeći da eksploatacija nafte na tom području nije sigurna. Korištenjem novog alata za simulaciju klimatskih promjena, tim američkih i kineskih znanstvenika predviđa kako će do 2058. godine Arktik tijekom nekoliko mjeseci godišnje biti u potpunosti bez leda.

Istraživanje tima znanstvenika objavljeno je još u kolovozu 2013. godine u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America pod nazivom “Reducing spread in climate model projections of a September ice-free Arctic”. U članku se napominje kako će od 2058. godine Arktik u rujnu, razdoblju kada počinje period smrzavanja vode, biti u potpunosti bez leda.

Klimatski znanstvenici već dulje vremena upozoravaju na mogućnost Arktika bez leda te su korištenjem niza modela i simulacija predvidjeli kada bi se ovaj događaj mogao i ostvariti. Novi klimatski model uzima u obzir nekoliko čimbenika, uključujući i debljinu leda te brzinu njegovog topljenja. Budući da je ledeni pokrov tijekom ljeta sve tanji i tanji, znanstvenici predviđaju da će vrlo skoro tijekom ljetnog perioda Arktik biti u potpunosti bez leda. Korištenjem klimatskog alata CMIP5 (Coupled Model Intercomparison Project Phase 5) znanstvenici su bili u mogućnosti napraviti usporedbe povijesnih projekcija i stvarnih događaja te su došli do trenutno najrealnijih projekcija.

Naime, tim je korištenjem navedenog alata i uz pomoć nekoliko simulacija uvijek došao do istog rezultata, a to je da će Arktik biti bez leda tijekom nekoliko mjeseci svake godine, počevši s razdobljem između 2054. i 2058. Ova i druga znanstvena saznanja sasvim su dovoljna kako bi zemlje već sada započele novu bitku za prirodne resusrse. Prednost dakako ima Rusija, no ostaje za vidjeti kako će na to odgovoriti Amerika. Nema tu nikakve želje i volje za borbu protiv klimatskih promjena jer političare jedino zanima nafta. (Croenergo.eu)

0 comments