Apple u fokusu tržišta, u Europi cijene stabilne, a u Zagrebu mirno trgovanje

Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle, zahvaljujući vijestima o preuzimanjima, a u fokusu ulagača bio je i Apple, koji je predstavio svoj pametni sat. Dow Jones porastao je 148 bodova, ili 0,83 posto, na 18.004 boda, dok je S&P 500 ojačao 0,38 posto, na 2.079 bodova, a Nasdaq indeks 0,15 posto, na 4.934 boda. Na europskim burzama danas ujutro cijene dionica su stabilne, nakon jučerašnjeg blagog pada, a u fokusu je ulagača Credit Suisse nakon što je imenovan novi izvršni direktor te banke. Na azijskim burzama cijene dionica su pale, unatoč rastu indeksa na Wall Streetu, jer bi povećanje kamata u SAD-u moglo naštetiti tržištima u razvoju, dok je tečaj dolara prema euru i jenu dosegnuo nove najviše razine u više godina. Na Zagrebačkoj burzi i danas se očekuje mirno trgovanje jer nema domaćih vijesti koje bi značajnije usmjerile tržište, a i na svjetskim se burzama posljednjih dana trguje oprezno.

Nakon oštrog pada prošloga tjedna, rast cijena dionica jučer su potaknule vijesti o preuzimanjima. Najveći svjetski proizvođač aluminija Alcoa izvijestio je da će kupiti RTI International Metals za 1,5 milijardi dolara, dok je grupa Simon Property ponudila 22,4 milijarde dolara za kompaniju Macerich.

Cijena dionice Alcoe pala je više od 6 posto, dok je dionica RTI-a poskupila 38 posto. Cijena dionice Macericha porasla je više od 6, a Simon Propertya 0,1 posto.  “Tržite je poraslo zahvaljujući preuzimanjima. Uvijek je dobro vidjeti da poslovodstva kompanija nalaze vrijednost na tržištu. To je dovelo do blagog oporavka tržišta nakon oštrog pada cijena dionica u petak”, kaže Larry Peruzzi, analitičar u tvrtki Cabrera Capital Markets.

U petak je S&P 500 indeks zabilježio najveći dnevni pad u gotovo dva mjeseca, nakon što su podaci o snažnijem nego što se očekivalo rastu zaposlenosti u SAD-u izazvali strahovanja da će američka središnja banka već u lipnju povećati ključne kamate jer se tržište rada brzo oporavlja. Tržište se u ponedjeljak smirilo, a Dow Jones i S&P 500 indeks kreću se oko 2 posto ispod najviših razina u povijesti, koje su dosegnuli prije tjedan dana.

U fokusu ulagača bila je jučer i dionica Applea jer je taj tehnološki div predstavio svoj najnoviji proizvod Apple Watch, pametni sat čija će se cijena, ovisno o modelu, kretati od 349 do 10.000 dolara. Čini se da ulagači nisu bili impresionirani, pa je cijena dionice Applea pala 0,5 posto. Među gubitnicima se našao i S&P indeks energetskog sektora, s padom od 0,4 posto, zbog oscilacija cijena nafte. Ipak, cijena barela na američkom tržištu jučer je porasla 0,8 posto, na 50 dolara.

Ulaskom u indeks Dow Jones dionica Applea mogla bi dobiti dodatni poticaj rastu vrijednosti. U sastavu tog mjerila tržišnog trenda sa tradicijom od 119 godina kompanija s tržišnom kapitalizacijom od 736 milijardi dolara – najvećom na svijetu – naći će se 19. ožujka i zamijenit će telekomunikacijsku kompaniju AT&T. Ona je u sastav Dow Jonesa prvi puta ušla još 1916. godine. Iako su mnogi već duže vremena pledirali da američki tehnološki div uđe u taj indeks te tako i službeno zadobije status blue-chip dionice, to se nije dogodilo iz dva razloga. Prvi je dosadašnja visoka cijena dionice što bi utjecalo na izračun indeksa.

No, taj je problem u lipnju prošle godine riješen cijepanjem dionice u omjeru 7:1. Drugi je razlog dionica kartičarske kompanije Visa. Ona pak 18. ožujka cijepa dionicu u omjeru 4:1 čime je smanjena težina tehnološkog sektora u cijelom indeksu od 30 sastavnica. Težina Vise u indeksu past će sa 9,71 posto na 2,53 posto dok će Appleova težina iznositi 4,66 posto. Američki analitičari smatraju da je ulaskom Applea Dow Jones zakoračio u 21. stoljeće.

“To će učiniti Dow mnogo zanimljivijim indeksom za praćenje, ali i mnogo volatilnijim”, kazao je za BBC Richard Sichel, glavni investicijski direktor u Philadelphia Trustu. Hrvatski analitičari pak smatraju da će ovime dionica dobiti novi poticaj. “To ovisi o strukturi fondova koji repliciraju indeks. Ako već nemaju dovoljno Applea, morat će dokupljivati”, kaže Niko Delić, suvlasnik Credosa. Dodaje da će se dugoročno vrlo vjerojatno osjetiti utjecaji sudjelovanja Applea u Dow Jonesu.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto, na 1.569 bodova, nakon što je jučer skliznuo 0,2 posto. Londonski FTSE i pariški CAC indeks bili su u 9,30 sati na dobitku 0,1 posto, dok je frankfurtski DAX za toliko oslabio.

Najveća je dobitnica, sa skokom cijena za 7,5 posto, jutros dionica Credit Suissea, nakon što je ta švicarska banka imenovala novog izvršnog direktora, koji bi trebao riješiti nagomilane probleme, uključujući i niz regulatornih istraga zbog sumnje u nezakonite radnje. Europska središnja banka (ECB) u ponedjeljak je započela provoditi program kupnje državnih i privatnih obveznica za 60 milijardi eura mjesečno, što će povećati likvidnost na europskim financijskim tržištima. No, to jučer nije potaknulo značajniji rast cijena dionica jer je, kažu analitičari, taj potez ECB-a dugo najavljivan i već ugrađen na tržištima. S druge strane, ulagači su oprezni jer bi američka središnja banka Fed već polovicom godine mogla povećati ključne kamatne stope.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,1 i 0,6 posto. Burzovni indeksi u Singapuru i Australiji stagniraju, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,6 posto. Na samom početku današnjeg trgovanja cijene su dionica blago porasle, zahvaljujući jučerašnjem oporavku burzovnih indeksa na Wall Streetu, nakon oštrog pada u petak.

Međutim, entuzijazam azijskih ulagača splasnuo je zbog nastavka jačanja američke valute, koju podržavaju procjene da bi Fed već u lipnju mogao povećati ključne kamatne stope, dok je Europska središnja banka (ECB) u ponedjeljak započela kupovati državne obveznice, a daljnje labavljenje monetarne politike očekuje se i u Japanu zbog sporog oporavka gospodarstva.

Kako se očekuje rast prinosa u SAD-u, to bi moglo privući kapital fondova s tržišta u razvoju, što bi naštetilo državama diljem svijeta, od Brazila do Turske. Zbog toga je, primjerice, jučer tečaj brazilske valute pao šesti dan zaredom. Na Tokijskoj su burzi, pak, pod pritiskom dionice banaka, nakon vijesti da Baselski odbor za nadzor banaka razmatra prijedlog da bi banke trebale povećati kapital kao osiguranje u slučaju rasta kamatnih stopa. “Tržište se dobro držalo ujutro, no kako se Nikkei indeks nije uspio probiti iznad razine od 19.000 bodova, ulagači su se odlučili na dobitonosnu prodaju dionica, posebice banaka”, kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

A na valutnim se tržištima nastavlja uspon dolara, potaknut u petak boljim nego što se očekivalo podacima s američkog tržišta rada, što je mnoge analitičare navelo na zaključak da će američka središnja banka povećati kamate prije nego što se očekivalo. Tako se jutros tečaj američke valute, po prvi puta od srpnja 2007. godine, probio iznad razine od 122 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 121,05 jena. Dolar je ojačao i prema europskoj valuti, pa je cijena eura pala s jučerašnjih 1,0822 na 1,0785 dolara, novu najnižu razinu od rujna 2003. godine. Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros dosegnuo novu najvišu razinu u 11 i pol godina, 98,19 bodova.

“Jučerašnje trgovanje bilo je mirno, pa su Crobexi stagnirali, dok je milijunski promet ostvaren sa samo dva izdanja. Veću pažnju privukla je i dionica Luke Rijeka, nakon vijesti o smanjenju kapitala, ali i izdavanju novih dionica. Danas očekujem trgovanje slično jučerašnjem jer nema vijesti koje bi značajnije pokrenule tržište”, kaže Jadran Simić, financijski analitičar u Raiffeisenbank Austria.

Najviše je na cijeni jučer izgubila dionica Luke Rijeka, za 21,60 posto, na 51 kunu, nakon objave poziva na Glavnu skupštinu u kojem je predloženo smanjenje kapitala kompanije za 359 milijuna kuna, na 239 milijuna, kako bi se pokrili akumulirani gubici. Kompanija potom namjerava provesti dokapitalizaciju do iznosa od 300 milijuna kuna. Danas će Državni zavod za statistiku objaviti nekoliko izvješća koja će pokazati u kakvom je stanju domaće gospodarstvo, među ostalim o izvozu u uvozu u prošloj godini i siječnju ove godine. “Ne očekujem da će to utjecati na tržište, kao ni zbivanja na svjetskim burzama, jer se oprezno trguje i na europskim burzama, koje su i dalje pod utjecajem situacije u Grčkoj, unatoč tome što je Europska središnja banka započela s programom otkupa državnih obveznica”, kaže Jadran Simić.

You may also like

0 comments