Antistrateško djelovanje aktualne vlasti

Energetsku politiku Republika Hrvatska definira strateškim dokumentom, Strategijom energetskog razvitka RH, koji je Hrvatski sabor gotovo jednoglasno donio u jesen 2009. godine. Istim dokumentom definiran je zakonodavni okvir izradom kojeg su trebali biti stvoreni uvjeti za realizaciju Programa provedbe Strategije energetskog razvitka kroz definiciju financijskog i vremenskog okvira provedbe projekata koji se smatraju ključnim za realizaciju ciljeva definiranih Strategijom.

Ukoliko bi se u određenom trenutku smatralo da su ciljevi Strategije neostvarivi, izmjenama i dopunama zakonodavnog okvira pa i samog Programa provedbe strateški su se dokumenti trebali uskladiti s realno ostvarivim ciljevima. Vlada premijera Milanovića, samim time i resorno Ministarstvo gospodarstva koje trenutno vodi g. Vrdoljak ne poštujući odluku Hrvatskog sabora, a niti odrednice spomenutog dokumenta upravo su u protekle četiri godine radili suprotno, kaže Darko Horvat, predsjednik HDZ-ovog Odbora za energetiku, rudarstvo i zaštitu okoliša.

Strateške su projekte pripremali mimo odredbi strateških dokumenata i samim time postali nevjerodostojni Europskoj komisiji koja je za dio tih projekata trebala osigurati izvor financiranja. Promjene u konceptu, tehnologiji i pronalaženju strateških partnera zatvorile su nam vrata europskih fondova. U svim sam segmentima komunikacije sa zainteresiranom javnosti napominjao da Odbor za energetiku ničime ne proturječi energetskim projektima definiranim u Strategiji energetskog razvitka već naprotiv daje punu podršku nastavku pripreme istih jer su svi ti projekti prihvaćeni konsenzusom svih političkih opcija u Hrvatskom saboru.

Dakle, g. Vrdoljak je kroz moja javna istupanja dobio punu podršku da nastavi s realizacijom TE Plomin, HE Kosinj, HE Dubrovnik_2, LNG terminala s evakuacijskim plinovodom, IAP interkonekcijom, izgradnjom podzemnog skladišta plina u Grubišnom Polju i mnogim drugim koji su za vrlo detaljan način opisani u Strategiji energetskog razvitka ali s jednom bitnom činjenicom: na način, tehnologijom i metodologijom definiranom u strateškom dokumentu jer su svi dokumenti proizašli iz strateškog dokumenta prošli verifikaciju Europske komisije.

Ministar Vrdoljak učinio je upravo suprotno. U fazi završetka projektne dokumentacije, da li zbog neznanja ili samo njemu poznatih razloga, odlučio se na promjene koje su u mnogo čemu blokirale razvoj projekata, a dodatno zakomplicirale odnose s Europskom komisijom kroz čije su se izvore neki od tih projekata trebali sufinancirati. Iz tog razloga smatram da su nekopetentne odluke ministra Vrdoljaka i njegovih najbližih suradnika ključni krivac što priprema energetskih projekata danas stoji na istoj razini na kojoj je bila i 2011. godine.

Obmanjivanje javnosti o Hrvatskoj kao „energetskom divu“ ili „drugoj Norveškoj“ samo je plod Vrdoljakova neznanja i neiskustva, a i kadrovskih promašaja jer njegovi suradnici nikada do sada nisu sudjelovali niti u pripremi, a kamoli u realizaciji bilo kakvog energetskog projekta pa u ove 4 godine mene niti ne čude njegove izjave. Koliko je u ove 4 godine bilo kršenja zakona zbog odluka koje su se donosile kroz noć, a iste nisu imale podloge u zakonima koje je donosilo Vrdoljakovo ministarstvo pokazat će vrijeme….

Konkretno napomenut ću samo jedan energetski sektor. Razvoj plinskog gospodarstva RH tijekom 2009./2010. godine zahtijevalo je osmišljavanje pozicije RH prema užem i širem okruženju, pogotovo zbog već sigurnog priključenja EU. Najznačajniji projekt u tom pogledu je bila interkonekcija Hrvatska – Mađarska koja je završena i puštena u rad 2010./2011. godine. Radi definiranja budućeg položaja i uloge našeg sustava u okruženju, a dijelom i promicanja sigurnosti opskrbe plinom EU pokrenuti su iz Plinacro-a projekti IAP (TAP) i LNG RV. U nastavku od pokretanja tih projekata definirani su i ostali prateći projekti u smislu pozicioniranja i povezivanja našeg sustava s Europskim i onima u okruženju.Rezultat toga je bio izrađeni opis više od deset projekata u formi aplikacija za bespovratna sredstva Europske Komisije, odnosno Generalnog direktorata (DG) za energiju. Tijekom 2011 Plinacro je dobio bespovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije za tri projekta; LNG RV, IAP i Evakuacijski plinovod Omišalj-Zlobin. Ostali projekti koji su sadržavali povećanje kapaciteta našeg sustava u svim pravcima uključujući i nove interkonekcije sa Slovenijom, BiH, Srbijom, kao i kompresorsku stanicu u Slobodnici bili su pripremljeni u formi aplikacije za idući krug dijeljenja bespovratnih sredstava.

Nakon više od tri godine, uglavnom lutanja i stagnacije razvoja sustava, a temeljem činjenice da je u međuvremenu HR ušla u EU, sve te projekte trebalo je staviti na popis Projekata od zajedničkog interesa (Projects of common interest-PCI). Za projekt LNG završen je natječaj za izbor konzultanta koji će za naručioca LNG HRVATSKA definirati poslovni model rada budućeg terminala i obaviti ispitivanja tržišta za budući plasman plina sa terminala u Omišlju. Podsjećam da je 2011 Plinacro takvo ispitivanje tržišta već napravio (non binding open season) rezultati kojeg su vrlo bliski rezultatima studije tržišta koju je prošle godine napravio EIHP. Naime iz te studije se vidi da su procjene o mogućnosti prodaje LNG-a u srednjoj i jugoistočnoj Europi EIPH i one IEA vrlo slične ispitivanju tržišta koje je napravio Plinacro. Sve to ukazuje da se realizacija projekta praktično nalazi u točki u kojoj je bio 2011. godine.

Trenutno stanje na listi Projekata od zajedničkog interesa EK (PCI) je sljedeće:

1.Interkonekcija HR/SLO

2.Jonsko-jadranski plinovod – IAP

3.Klaster projekata vezan na LNG na Krku (LNG Terminal-LNG Hrvatska d.o.o. + sustav LNG evakuacijskih plinovoda-Plinacro d.o.o.)

v LNG Projekt (evakuacijski plinovod)

v Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica

v Pripadajuće kompresorske stanice

Sve ovo pokazuje da je u protekle četiri godine došlo do zastoja u pripremi i realizaciji energetskih projekata, a ključna odgovornost leži upravo u resoru ministra Vrdoljaka, kreatora energetskog čuda, samo mi još ne znamo gdje. U Hrvatskoj, na žalost ne.

Autor je Darko Horvat, energetski stručnjak HDZ-a

You may also like

0 comments